Posljednjeg dana Festivala čipke u Lepoglavu stigao predsjednik Milanović
I nedjelja, posljednji dan ovogodišnjeg 28. Međunarodnog festivala čipke u Lepoglavi donijela je bogat program, a u grad je stigao i visoki pokrovitelj manifestacije, hrvatski predsjednik Zoran Milanović. Ove je godine Festival održan pod motom ‘Tkanje vremena’, a izloženi su neki od najljepših primjeraka čipke iz 15 europskih zemalja, dok je zemlja partner Festivala bila Turska. Međunarodni festival čipke je najstarija i najveća manifestacija u Lepoglavi, a i na njegovom ovogodišnjem izdanju upriličene su izložbe najljepših primjeraka lepoglavske čipke, čija je vještina izrade još 2009. godine upisana na Reprezentativnu listu nematerijalne baštine čovječanstva UNESCO-a. Nakon brojnih sadržaja proteklih dana, u nedjelju je u svečanom šatoru održan tradicionalni koncert Limene glazbe Lepoglava kojoj se na pozornici pridružio i Big band iz Čakovca, a organizirana je i radionica Ivane Mikić inspirirana lepoglavskom čipkom. Unatoč lošem vremenu, održana je i tradicionalna priredba Gradonačelnikov gulaš. Predsjednik Milanović obilazak je počeo razgledavanjem izložbe hrvatskih čipkarskih centara i izložbe „Lepoglavska čipka i nakit“ izložene u Turističko kulturno-informativnom centru Lepoglava, nakon čega je razgledao izložbu inozemnih izlagača i domaćina u Pavlinskom samostanu. [EasyDNNGallery|3720|Width|930|Height|1400|position||resizecrop|False|lightbox|False|title|True|description|True|redirection|False|LinkText||srcset|True] Program ovogodišnjeg, 28. Međunarodnog festivala čipke u Lepoglavi završit će izborom Miss Varaždinske županije za Miss Hrvatske koji će početi u 19 sati u svečanom šatoru. Podsjetimo kako se i ove godine Festival održavao pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture i medija, Ministarstva turizma i sporta, Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, Hrvatskog povjerenstva za UNESCO, Hrvatske turističke zajednice i TZ Varaždinske županije te Varaždinske županije i Grada Lepoglave. ak/vzaktualno.hr
VAR u nogometu: Pomoć sucima ili izvor novih grešaka?
Uvođenje VAR (Video Assistant Referee) tehnologije u nogometu 2018. godine, predstavljeno kao revolucionarna inovacija koja će smanjiti broj sudačkih pogrešaka, izazvalo je mnoge rasprave i podijeljena mišljenja. Iako je VAR osmišljen kako bi pomogao sucima u donošenju ispravnih odluka na terenu, posljednje statistike ukazuju na iznenađujući trend – umjesto smanjenja grešaka, broj sudačkih pogrešaka raste, a suđenje je postalo kontroverznije nego ikada prije. Više tehnologije, više grešaka Prema podacima dobivenim iz nekoliko europskih nogometnih liga, postotak spornih odluka nakon uvođenja VAR-a znatno je porastao. Iako suci sada imaju mogućnost pregledavanja spornih situacija putem videozapisa, statistike pokazuju da dolazi do sve više pogrešnih odluka čak i uz upotrebu ove tehnologije. U Premier ligi, primjerice, broj pogrešaka koje su izravno utjecale na rezultat utakmica porastao je za 15% u usporedbi s razdobljem prije VAR-a. Jedan od ključnih razloga koji se navode za ovaj trend jest prekomjerna oslanjanja na tehnologiju. Suci, umjesto da donose samostalne odluke na temelju onoga što vide na terenu, sve češće čekaju signal iz VAR sobe, što ponekad dovodi do konfuzije i nesigurnosti. Tehnička podrška, iako zamišljena kao pomoć, ponekad otežava procese donošenja odluka jer suci gube ritam igre i prirodan instinkt na terenu. VAR ili (PRE)VAR? Iako su namjere VAR-a bile jasne – smanjenje brojnih i često odlučujućih grešaka, nogometna javnost nije uvijek bila zadovoljna rezultatima. Brojni su primjeri kada je VAR bio uključen, ali je konačna odluka bila jednako kontroverzna kao i one koje su donosili suci bez njegove pomoći. Primjerice, slučajevi minimalnih zaleđa, ruku u kaznenom prostoru ili prekršaja prilikom postizanja golova postali su izvor beskonačnih rasprava. Jedan od najpoznatijih incidenata dogodio se na utakmici Lige prvaka 2020. godine, kada je VAR potvrdio odluku suca o dosuđenom kaznenom udarcu, iako su brojni stručnjaci kasnije tvrdili da je došlo do greške u procjeni prekršaja. Upravo ovakvi trenuci izazivaju frustraciju kod igrača, trenera i navijača, čime se dodatno narušava povjerenje u sustav. Suci su pod pritiskom Uz tehnološku potporu, očekivalo bi se da će suci biti manje pod pritiskom, no u stvarnosti se događa suprotno. Očekivanja su postavljena na višu razinu, a svaki njihov potez sada se detaljno analizira, ne samo u realnom vremenu nego i kroz bezbroj usporenih snimaka. Na taj način, greške postaju vidljivije i teže za oprostiti, a suci su suočeni s dodatnim teretom – trebaju balansirati između vlastitog prosuđivanja i onoga što im tehnologija sugerira. Stručnjaci se slažu da VAR sam po sebi nije loša ideja, no njegov trenutni oblik primjene očito nije savršen. Ključno pitanje koje ostaje jest kako ga poboljšati kako bi zaista služio nogometu, umjesto da ga ometa. Anketa VAR tehnologija kritizirala se prije službenog uvođenja, a još više nakon uvođenja. Upravo zato, proveli smo anketu za naš portal u kojoj smo sudionicima postavili nekoliko pitanja vezanih za uvođenje VAR tehnologije. U anketi je sudjelovalo 180 ispitanika, a pitanja i rezultate donosimo u nastavku. Znate li što je VAR, odnosno Video Assistant Referee? 92% ispitanika odgovorilo je potvrdno, dok je 8% ispitanika odgovorilo da im je taj pojam nepoznat. Smatrate li da je uvođenje VAR-a bilo potrebno? 46% ispitanika odgovorilo je potvrdno, dok se 54% ispitanika ne slaže s uvođenjem VAR-a. Po uvođenju VAR-a, vidite li kakve pozitivne promjene što se tiče same igre i toka utakmice? (ispitanicima je kod ovog pitanja uz DA/NE odgovore, bila ponuđena mogućnost da daju vlastita mišljenja i odgovore) 22% ispitanika odgovorilo je potvrdno, dok 78% ispitanika tvrdi da pretjerane pozitivne promjene nisu vidljive. Izdvojit ćemo i nekoliko odgovora ispitanika koji su prokomentirali VAR. – Više štete nego koristi ako se mene pita – odgovorio je jedan ispitanik. – Mislim da su igru totalno umrtvili i da se sve dodatno usporilo – naglašava naš ispitanik. – Možda je bilo dobrih namjera, ali ne vidim nikakav poseban benefit – zaključio je ispitanik. Kako komentirate suđenje nakon uvođenja VAR-a? Statistike pokazuju da je sve više grešaka sudaca od trenutka kad je uveden njihov „video asistent”. (ispitanici nisu imali mogućnost odgovoriti sa DA/NE)Mislim da smo svi to primijetili, previše su se opustili – govori ispitanik. – Stalno se na televiziji analiziraju sporne situacije, čak se neki međusobno svađaju zbog odluka sudaca. VAR nam je ustvari pokazao da suci baš i ne znaju raditi svoj posao – ističe jedan ispitanik. – Ja sve shvaćam, da donese krivu odluku na terenu. Ali da nakon toga pogledaju VAR i donesu krivu odluku, za to stvarno moraš biti talent – odgovara ispitanik. VAR tehnologija je ušla u nogomet s ciljem da poboljša suđenje i smanji ljudske pogreške, no dosadašnje statistike pokazuju da to nije uvijek slučaj. Suci se sve više oslanjaju na tehnologiju, što ih često dovodi do zbunjujućih i spornih odluka. Iako je tehnologija neosporno važna u modernom nogometu, ključno je pronaći način da suci zadrže autoritet i osjećaj za igru, bez prekomjerne ovisnosti o VAR sustavu. Kako se nogomet bude razvijao, tako će i korištenje VAR-a vjerojatno doživjeti svoje promjene, no ostaje pitanje – hoće li se time doista smanjiti greške na terenu ili će se samo otvoriti novi prostor za kritike i kontroverze? IZVORI: premierleague.com, laliga.com, hnl.hr FOTO: Unsplash/Diego Parodi, screenshot YouTube, Borna Stipetić b.stipetić/vzaktualno.hr
Zdravko Dolenec o 125 Ptica gnjezdarica Hrvatskog zagorja i važnosti suživota s prirodom: „Istraživanje zahtijeva strpljenje i upornost“
U Gradskoj knjižnici Krapina nedavno je predstavljena knjiga „Ptice gnjezdarice Hrvatskog zagorja“ profesora Zdravka Doleneca, jednog od vodećih hrvatskih ornitologa. S više od 50 godina iskustva, Dolenec je istraživao ptičji svijet ovog područja obuhvaćajući čak 125 vrsta ptica koje gnjezde u Zagorju. Osim bogatog znanstvenog pristupa, posebnost ove knjige leži u očuvanju lokalne kajkavštine, kroz koju autor imenuje vrste ptica, doprinoseći očuvanju jezika i kulture svog rodnog kraja, a na kraju donosimo  što je poručio mladim istraživačima predivnih pjevnih stvorenja. Kada govori o vrstama ptica koje su ga najviše iznenadile tijekom istraživanja, Dolenec posebno ističe povratak roda u njegovo rodno selo Mokrice nakon čak 60 godina. -Posljednji put rode su gnijezdile 1964. godine na vrbi uz rijeku Krapinu, a ove godine ponovno su se vratile i gnijezdile na električnom stupu u selu– prisjetio se Dolenec, izražavajući zadovoljstvo što su te veličanstvene ptice ponovno pronašle stanište u njegovoj blizini. Ova pojava, prema Dolenecu, simbolizira otpornost prirode i važnost očuvanja lokalnih staništa za ptice. Za Doleneca, očuvanje kajkavštine predstavlja ne samo pitanje identiteta, već i kulturne baštine Zagorja. -Ilirski preporod nije donio ništa dobro za kajkavštinu- objašnjava Dolenec i dodaje kako je kajkavski jezik stoljećima bio zapostavljen i potiskivan u korist standardnog jezika. U svojoj knjizi koristio je oroslavsku kajkavštinu za imenovanje ptica, smatrajući to načinom očuvanja lokalnog jezika. Dolenec naglašava kako je važno zadržati kajkavske izraze u svakodnevnom govoru, ali primjećuje i kako se kajkavština sve više „čisti“ iz standardnog jezika. -Primjerice, tradicionalni kajkavski naziv za božju ovčicu, ‘božji volek,’ sve češće se zamjenjuje s izrazom ‘bubamara’ – ističe profesor, a kazao je kako to smatra štetnim za očuvanje jezičnog identiteta. Projekti poput ove knjige predstavljaju način da se kajkavština očuva i prenese na buduće generacije. Jedna od zanimljivijih anegdota iz Dolenecove bogate karijere dogodila se prije dvadesetak godina, kada je Krapinsko-zagorska županija ponudila nagradu od 20.000 kuna za onoga tko dokaže gniježđenje zlatovrane. -Javio mi se kolega iz osnovne škole i rekao kako u njegovom dvorištu gnijezdi svraka, pa me pitao može li dobiti barem 2000 kuna za nju- istaknuo je Dolenec. Ova priča pokazuje ne samo humor, već i interes lokalne zajednice za ptice, što profesor uvijek pozdravlja. Kad govori o promjenama u staništima ptica, Dolenec naglašava utjecaj klimatskih promjena i modernizacije poljoprivrede. -Tradicionalna poljoprivreda i voćnjaci nestaju, što direktno utječe na ptičje populacije – objašnjava i dodaje kako su klimatske promjene uzrok ranijeg povratka ptica selica, što dovodi do nepodudarnosti s izvorima hrane. Ove promjene staništa, zajedno s uklanjanjem starih voćnjaka i trulih stabala, imaju negativan učinak na gnijezdeće ptice, posebno one koje trebaju duplje u starim stablima za gniježđenje. Mladim istraživačima Dolenec poručuje da budu ustrajni i predani, jer je traganje za istinom temelj svakog istraživačkog rada. Istraživanje zahtijeva strpljenje i upornost – naglasio je profesor, naglašavajući važnost znanstvene etike i obrazovanja. Također upozorava na „internet ornitologe“ koji bez potrebnog obrazovanja, često šire netočne informacije. –Mladim ornitolozima bi preporučio svakako ustrajnost i istraživanjem traganje za istinom jer to temeljna svrha svakog istraživačkog rada. Danas se nažalost „ornitolozima“ nazivaju i mnogi koji nemaju odgovarajuće školovanje za to, pa se usude pisati o pticama i zato se na internetu nađe svega– rekao je Dolenec. Njegova ključna poruka čitateljima je važnost očuvanja ptičjeg svijeta i bioraznolikosti, dodajući na kraju kako je suživot čovjeka i prirode ključ za budućnost.   e.rukav/vzaktualno.hr
Gornja Stubica: I predsjednik Milanović na 27. Susretima za Rudija
U spomen na legendarnog pilota Hrvatskog ratnog zrakoplovstva, junaka Domovinskog rata Rudolfa Perešina, u Gornjoj Stubici održavaju se 27. Susreti za Rudija na koje je stigao i hrvatski predsjednik i vrhovni zapovjednik OSRH Zoran Milanović. Nakon svečanog otvorenja manifestacije, uz polaganje vijenaca i paljenje lampiona te prigodne govore, u poslijepodnevnim je satima počeo nikad bogatiji letački program, u kojem su po prvi put sudjelovala i dva aviona Rafale F3R HRZ-a. Upriličen je i skok vojnih padobranaca iz helikoptera UH-60 Blackhawk HRZ-a, prelet helikoptera, nastup Bell 206 MUP-a, Akro zona Pilatus PC-9 Slovenske vojske, AW 139 – MUP HR, nastup Bell 206 Slovenske vojske te akro grupe ‘ Krila Oluje’. Milanović nije davao izjave novinarima, ali je župan Željko Kolar bio susretljiv i odgovorio na nekoliko pitanja. – Ovo se danas odvija zbog našeg heroja Domovinskog rata, velikog Rudolfa Perešina i ovo je najveći letački miting u Republici Hrvatskoj. Nažalost, zbog vremena lake letjelice neće nastupati, ali smo prvi put imali mogućnost vidjeti Rafale. Kad vratim film unazad, prvi put kada smo vidjeli da su preletjeli MIG-ovi mislili smo „wow”, pa su onda došli Gripeni, a ovo je još jedna klasa iznad toga. Žao mi je što se danas zbog vremenskih neprilika nije skupilo više ljudi. Ranijih ih je godina znalo biti i do 15 tisuća, danas svega tisuća, dvije, ali ova simbolika, zbog čega smo se mi ovdje danas sastali je ostala ista, čak bih se usudio reći da je iz godine u godinu sve veća – rekao je Kolar. Uz župana Željka Kolara, predsjednika je dočekao i gornjostubički načelnika Jasmin Krizmanić, a nakon Gornje Stubice Milanović se uputio u Lepoglavu, gdje će obići izložbe 28. Međunarodnog festivala čipke.   ak/vzaktualno.hr
U Gornjoj Stubici otvoreni 27. Susreti za Rudija, slijedi bogat letački program
Ovog se vikenda u Gornjoj Stubici održava dosad sadržajima najbogatija letačka manifestacija „Susreti za Rudija”, a svečano je otvorenje upriličeno u nedjelju u podne u Spomen parku Rudolfa Perešina, polaganjem vijenaca i paljenjem lampiona u znak sjećanja na našeg legendarnog pilota, junaka Domovinskog rata poginulog u akciji Bljesak 1995. godine. Prije svih, vijenac su položili članovi Perešinove obitelji, a potom i Ivica Olujić, izaslanik predsjednika i vrhovnog zapovjednika Oružanih snaga RH Zorana Milanovića, njegov savjetnik za obranu koji je i otvorio Susrete. Izaslanstvo koje je položilo vijenac uime Vlade RH predvodio je potpredsjednik Vlade i ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved, izaslanik premijera Andreja Plenkovića. Medved je izrazio zadovoljstvo što zajedno s brojnim braniteljima nazoči obilježavanju sjećanja na Rudolfa Perešina. – Kroz njegov životni i ratni put oslikava se sudbina hrvatskog naroda.U najtežim trenucima domovinskog rata, Rudi prepoznaje kroz što prolazi hrvatski narod, otima zrakoplov prelijeće u Austriju, dolazi, stavlja se na raspolaganje Hrvatskoj vojsci, sudjeluje u svim akcijama i operacijama i, nažalost, na oltar domovine polaže život u operaciji Bljesak. Puno je toga što možemo učiti iz života iz domoljublja Rudija Perešina i zato je jako važno da se tradicionalno 27 godina održavaju ovih susreti. Zahvaljujem Zagrebačkom zrakoplovno-tehničkom savezu Rudolf Perešin, načelniku općine Gornja Stubica, svima koji sudjeluju u organizaciju ovih susreta, dakako i Ministarstvu obrane i Ministarstvu unutarnjih poslova koji svojim doprinosom osnažuju ove susrete. Ono što me posebno radoje je da će ove godine Hrvatsko zagorje prelijetati i višenamjenski borbeni avioni Rafalei u čast našem Rudiju – rekao je Medved. Istaknuo je kako vjeruje da će Susreti doprinijeti tome da mladi ljudi prepoznaju vojni poziv, odnosno poziv vojnog pilota kao svoju budućnost, ali i da hrvatski narod nikad neće zaboraviti Rudija. – U kolektivnoj svijesti našeg naroda je Rudolf  Perešin, svi hrvatski branitelji su svjesni da sloboda koju danas imamo zaista nije darovana i da ju dugujemo Perešinu i našim hrabrim hrvatskim braniteljima, da čuvamo sjećanje na njih i da njihovo domoljublje, njihovu ljubav prema domovini pronosimo na buduće generacije – kazao je Medved. Izrazio je zadovoljstvo što se u partnerstvu s općinom gradi Spomen hiža za Rudija koja će, naglasio je, kroz svoj sadržaj omogućavati, poglavito mladim generacijama  uvid u život i ratni put Rudolfa Perešina. – U Spomen hiži bit će zapravo oslikana naša novija povijest, bit će oslikan Domovinski rat, sve složenosti, sve teškoće koje smo kao narod prošli. Sve to činimo za buduće generacije, da se ne zaboravi kako smo i na koji način obranili svoju zemlju, a u zahvalu njima koji su živote položili za slobodu – zaključio je Medved. Vijenac su položili i general bojnik Mihael Križanec, zapovjednik Hrvatskog ratnog zrakoplovstva, izaslanici zagrebačkog gradonačelnika Tomislava Tomaševića, Luka Juroš i Marijana Sumpor te predsjednik Skupštine Grada Zagreba Joško Klisović, a izaslanstvo Krapinsko-zagorske županije predvodio je župan Željko Kolar. – Ponosno stojim ovdje 12. puta po redu kao župan, s mislima koje danas posvećujemo legendarnom heroju Domovinskog rata Rudolfu Perišinu i svim ostalim poginulim i nestalim hrvatskim braniteljima. Svaki hrvatski branitelj, svaki stanovnik Republike Hrvatske, Hrvat koji je 90-ih godina uzeo pušku u ruke i krenuo u Domovinski rat koji nam je bio nametnut, gdje smo se s punim pravom branili svoju domovinu, je častan i veliki čovjek za mene. Posebni su oni koji su položili život na oltar domovine, a bilo je još onih posebnijih i jedan od njih je Rudolf Perišin. I onaj trag koji je on ostavio neće nikada nestati u našim srcima niti u povijesti Hrvatskog naroda. I ne pada danas kiša, plače nebo. Neka mu je vječna slava i hvala njemu i svim hrvatskim braniteljima – poručio je župan Kolar. Počast Rudolfu Perešinu odalo je i izaslanstvo Općine Gornja Stubica na čelu s načelnikom Jasminom Krizmanićem koji je naglasio da su Susreti za Rudija prilika da se sjetimo svih onih koji su dali život u Domovinskom ratu, svih heroja Domovinskog rata. I on se osvrnuo na gradnju Spomen hiže koja, kazao je, ide svojim tijekom. – Moramo poštivati zakon, riječ je o javnom novcu, moramo provesti postupak javne nabave, a to se nekad ne odvija onako kako bi mi željeli i to na neki način usporava cjelokupni proces, no Hiža je ovog trenutka u fazi  građenja,. Što se tiče samo završetka, očekujemo da ćemo iduće godine potpisati ugovor s Ministarstvom hrvatskih branitelja i s Krapinsko-zagorskom županijom nastaviti radove do kraja i u tom ciklusu od godinu dana očekujemo da bi Spomen hiža bila u funkciji – izjavio je Krizmanić. Uz strana izaslanstva, lampione u znak sjećanja na Rudija upalili su i brojni mještani. Bogat letački program počet će u 15 sati. Nastupit će letjelice Sinus 9A-UGG, Eurostar 9A-UJN,  Savanah 9A-DIS, C-172 HZNS – Hrvatskog zrakoplovnog nastavnog središta, zatim DA-20 ili PA-44 HZNS-a te po prvi put dva aviona Rafale F3R HRZ-a. Najavljen je i skok vojnih padobranaca iz helikoptera UH-60 Blackhawk HRZ-a, prelet helikoptera, nastup Bell 206 MUP-a, Akro zona Pilatus PC-9 Slovenske vojske, AW 139 – MUP HR, nastup Bell 206 Slovenske vojske te akro grupa ‘ Krila Oluje’.       ak/vzaktualno.hr
Znate li što su luleki, zašikjenec, žajga ili pak fieftati?
Da je kajkavsko narječje izuzetno bogato i raznovrsno zna svaki kajkavac, pa se tako iste riječi razlikuju od mjesta do mjesta, od naselja do naselja. Koliko je kajkavski rasprostranjen ne mora se ni govoriti, a našem lijepom “kaju” posvećen je i cijeli jedan tjedan u Krapini, Tjedan kajkavske kulture. Kajkavsko narječje upotrebljava se u svakodnevnom govoru, no neke starinske riječi, nazivi i pojmovi danas se koriste u manjoj mjeri nego inače. Naši stariji redovito su ih koristili, a mi smo izdvojili nekoliko starijih riječi koje današnje generacije možda ni ne znaju što znače. Primjerice, riječ ‘luleki’ odnosi se na šiškrle, odnosno valjuške ili ti pak šufnudle. Luleke možete kuhati u ‘rajnglama’ (posudama) koje ćete pokriti sa ‘rigljama’ (poklopcima), ali pripazite da uz luleke ne poslužite i neku ‘žlundru’, odnosno žilavi ili teško jestivi komad mesa. Ručak svakako možete zaliti sa ‘kupicom’ (čašom) vode, soka ili pak gemišta. Nakon ručka, posuđe operete sa ‘spirekom’ (spužvicom za prati suđe). Nemojte biti ‘zašikjenec’ (smotani) i nemojte ‘gombati’ (mučiti se), ako vas slučajno nešto boli pomoći će vam ‘prah’ (lijek). Nama je pak favorit ‘furt mrnjafkati’ za koje ni ne treba prijevod, a mnogi sigurno nisu znali da riječ ‘žajga’ znači isto što i ‘fliska’, odnosno šamar ili pljuska. Ako nešto prosite ili molite, onda ‘fieftate’, a svi smo sigurno imali nekakav susret sa ‘mrtulom’, odnosno leptirom. ‘Fačuki’ (vanbračno dijete) nekada, pa ni sada nisu rijetkost, a za kraj vam ostavljamo jednu pravu kajkavsku izjavu: “Daj pozovi bedinericu, nek’ ide dole v gajnk pustiti briftregera, a sutra vjutro kad bu došel rafunkirer spucati šparhet nek’ najpre ide gor na najže ščistiti rafung, več je hajd puni saje.“ U prijevodu: „Daj pozovi sluškinju, neka ide dolje u hodnik pustiti poštara, a sutra ujutro kada dođe dimnjačar očistiti štednjak, neka najprije ide gore na tavan očistiti dimnjak, već je prilično čađav”. n.p.bajz/vzaktualno.hr/Zakaj volim Varaždin
INTERVJU Jurica Pajtak, Masters plivač iz Varaždina: „Svakodnevni izlazak iz zone komfora nova je životna pobjeda”
Nakon što je na otvorenom plivačkom Masters državnom natjecanju, održanom u subotu u Rijeci varaždinski plivač Jurica Pajtak ostvario veliki uspjeh nastupivši u osam utrka i osvojivši isto toliko medalja, odlučili smo doznati nešto više o ovom simpatičnom 29-godišnjaku. Jurica je član Plivačkog kluba Barok Varaždin koji je osnovan 2007. godine, na čelu s predsjednicom Lovorkom Maruševec. – U PK Barok sam se učlanio nedugo nakon njegovog osnivanja, a moji plivački počeci bili su u 11. godini, što je dosta kasno u usporedbi s današnjim plivačicama i plivačima koji obuke neplivača prolaze od treće godine, a u godinama kad sam ja krenuo već iza sebe imaju nekoliko natjecateljskih sezona – rekao nam je Jurica. Jeste li dosad imali značajnijih uspjeha ili je uspjeh na državnom natjecanju u Rijeci (zasad) bio vrhunac Vaše karijere? – Nastupao sam u triatlonu u mlađim kategorijama i 2010. godine bili smo ekipni državni prvaci u disciplini „Supersprint” gdje sam imao najbolji rezultat, a iste godine bio sam državni prvak u Aquathlonu. Što se tiče Masters plivanja, nedavni uspjesi iz Rijeke osobno su mi bili najznačajniji. U plivačkom svijetu od 25 godine uz nastupe u seniorima, nastupa se i u Masters, odnosno veteranskim dobnim skupinama. Možda je malo čudna klasifikacija prema kojoj se određuju Masters dobne skupine, ali i motivacija da ljudi nastave aktivno trenirati i natjecati se. Plivanje je naporan i surov sport, kvalifikacijske norme za najveća natjecanja poput svjetskog i europskog prvenstva ili pak olimpijskih igara, jako su visoke. Zato plivačice i plivači koji nisu iskusili nastupe na velikoj sceni kroz Masters natjecanja mogu ispuniti normu i nastupiti na primjerice državnom prvenstvu pa dalje na europskim i svjetskim natjecanjima. Mnogo je tu i klupskih uspjeha Što se klupskih uspjeha tiče, moram istaknuti višestruku osvajačicu državnih medalja i juniorsku reprezentativku Hanu Ivanković. Višestruke osvajače državnih odličja i prvaci u mlađim dobnim kategorijama Leonu Jurišu, Filipa Kukeca, Mihaela Kolareka i Luku Štumbergera. Za najveći uspjeh kluba zaslužna je Hana Ivanković na ljetnom juniorskom i seniorskom Prvenstvu Hrvatske 2022. godine kad je postala četverostruka prvakinja države u disciplinama 200 m leptir, 200 m prsno, 200 m mješovito i 400 m mješovito. Koliko često trenirate i kakvi su uopće u Varaždinu uvjeti za treniranje plivanja, odnosno postizanje vrhunskih rezultata? Treniramo od ponedjeljka do subote, a osim šest plivačkih treninga, dodatno tri dana imamo ‘suhe treninge’, odnosno vježbe snage i izdržljivosti izvan bazena. U nekim segmentima Varaždin pruža bolje uvjete za plivanje nego konkurentni mu gradovi, ali u nekima zaostaje. Plivačice i plivači koji ostvaruju uspjehe moraju imati dobre uvjete za trening pa u tim terminima prioritet u bazenu moraju biti klubovi te im na raspolaganju treba biti dovoljno slobodnih „pruga”. Nakon srednje škole, plivačice i plivači koji imaju priliku odlaze u SAD na koledž, gdje im je nakon obrazovanja sve više ili manje usmjereno na plivanje i postizanje najviših uspjeha. Tko je najzaslužniji za Vaš uspjeh? Volim reći da je plivanje pojedinačni sport, a uspjeh je timski. U mom su timu glavni trener plivanja Luka Vidović koji je sa mnom od samog početka kluba kad je još bio plivač, a sad se njegov rad vidi na našim rezultatima. Za kondicijske pripreme zadužen je mag. cin. Eugen Kanjir, a planira ih ovisno o natjecateljskom ciklusu. Kako na sportskom, tako i na životnom planu, svaki sam dan zahvalan što imam roditelje i prijatelje koji me podržavaju na svakom koraku, bilo da se radi o sportu ili životu. Bavite li se samo sportskom karijerom ili…? Od završetka obrazovanja sam poslovnu karijeru gradio u zdravstvenom sustavu gdje radim i danas. Zaposlen sam u privatnoj specijalističkoj poliklinici medicine rada. Uz posao je nekad teško kombinirati devet treninga tjedno, ali uz trud i razumijevanje kolega i šefice, uvijek se pronađe kompromis. Bavio sam se politikom jedan dio života, ali to je za mene završeno. Cijenim ljude koji se odluče profesionalno baviti politikom jer to jednostavno nije za svakoga. Koji su Vam planovi za budućnosti, sljedeća natjecanja na kojima ćete nastupiti i kakva su očekivanja? Što se tiče plivanja, želim ispuniti normu za Svjetsko Masters prvenstvo koje će se održati sljedeće godine. Nastupat ću na seniorskim natjecanjima s kolegicama i kolegama iz Baroka, a ovisno o zdravstvenom stanju i preporuci liječnika, gradit ću dugoročne planove. Velika mi je želja kroz nekoliko godina završiti „iron man” distancu triatlona u kojoj se 3.9 km pliva, pa imate 180 km vožnje bicikla, a onda još slijedi i trčanje maratonske distance od 42.2 km. Nadamo se da će Jurica uspjeti u svim svojim planovima, kako sportskim, tako i životnim, a on za sve ima i jednu poruku: -Nadam se da će se sve više plivača i plivačica odlučiti nastupiti na Masters natjecanjima te da će im sport postati dio svakodnevnog života. Svakodnevni izlazak iz zone komfora nova je životna pobjeda. Izlazite iz te zone, dajte primjer drugima, a to im može postati motivacija da naprave najveći korak, pobijede u borbi protiv – sebe samog! ak/vzaktualno.hr
Tri projekta Varaždinske županije u finalu su izbora za najbolji županijski EU projekt – evo kako i gdje glasati za vama najbolji!
Ove je godine u finale izbora za najbolji županijski EU projekt ušao rekordan 61 projekt. Riječ je o izboru koji petu godinu zaredom zajednički provode Hanza Media, Hrvatska zajednica županija, portal Župan i Ured Europskog parlamenta u Hrvatskoj uz pokroviteljstvo Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU. Stručni žiri izabrat će pobjednike u četiri kategorije – Doprinos znanosti i inovacijama, Doprinos lokalnoj i regionalnoj zajednici, Doprinos prekograničnoj suradnji i Doprinos poduzetništvu. Čitatelji i ovoga puta svojeg pobjednika mogu odabrati glasanjem na portalu Jutarnji. Od njih 61, po 22 projekta su unutar kategorija Doprinos lokalnoj i regionalnoj zajednici te Doprinos znanosti i inovacijama, 10 projekata je u kategoriji Doprinos prekograničnoj suradnji i 7 u kategoriji Doprinos poduzetništvu. Iz Varaždinske županije, u finalu su ovi projekti: Nacionalni rehabilitacijski centar za osobe s bolestima i oštećenjima kralježnične moždine Specijalne bolnice Varaždinske Toplice, Regionalni centar kompetentnosti inovativnih zdravstvenih tehnologija pri Medicinskoj školi Varaždin i projekt Active Tourism meets Advanced Technology in Cross-Border Area – AT@AT.CB (Centar za posjetitelje). Glasanje traje do 17. rujna 2024., nakon čega će biti proglašeni pobjednici. OVDJE pogledajte koji su sve projektu ove godine ušli u finale i glasujte za onaj koji je prema vašem mišljenju najbolji! vzaktualno.hr/jutarnji  
Festival čipke u Lepoglavi: Sjajna turska pijanistica i domaće estradne zvijezde
Unatoč kiši, drugi festivalski dan 28. Međunarodnog festivala čipke u Lepoglavi, protekao je u lijepoj atmosferi. Festivalska publika uživala je u atraktivnoj ponudi na „Danu Turske, koji je pripremila Turska, ovogodišnja zemlja – partner festivala u Lepoglavi. Iako zbog lošeg vremena u subotu nije održan Tradicionalni sajam, posjetitelji Međunarodnog festivala čipke imali su priliku razgledati čak 35 izložbi na kojima su predstavljene najljepše čipke iz čak 15 europskih zemalja. Za najmlađe su u Domu kulture u subotu priređene zanimljive radionice vezane uz rukotvorstvo i kulturnu baštinu na kojima su djeca pokazala svoju maštu i kreativnost. Sjajna turska pijanistica i domaće estradne zvijezde Sadržajni subotnji program nastavljen je koncertom poznate turske pijanistice Tutu Aydinoğlu u lepoglavskoj župnoj crkvi. Virtuozna pijanistica iz Turske u Lepoglavi je izvela dojmljiv koncertni program pod nazivom – Međustoljetno putovanje Turskom. Publika u župnoj crkvi u Lepoglavi tako je uživala u izvedbi rijetko izvođenih skladbi koje počivaju na bogatoj glazbenoj tradiciji Turske, među kojima je bilo i jedno od najpoznatijih djela suvremenog turskog skladatelja Hasana Uçarsua – Ostaci ljetnog putovanja: Priča o četiri drevna grada, te djelo turskog skladatelja i pijanista Cemala Reşita Reyja – Šetnja gradom koji se sastoji od uspomena, koje je ovaj turski skladatelj posvetio starom Istanbulu. Drugi festivalski dan završio je još jednim sjajnim koncertom na kojem su nastupile domaće estradne zvijezde – Vanna i Martin Kosovec. Koncert Vane i Martina Kosovca protekao je u pravom štimungu, uz najveće Vannine hitove te u odličnoj izvedbi domaćih i stranim evergreena sjajnog Martina Kosovca. Organizatori su našoj poznatoj pjevačici poklonili ogrlicu od čipke, koju je izradila umjetnica Snježana Varović. Posjetitelji festivala čipke u Lepoglavi atraktivne izložbe čipke moći će razgledati i danas. Posljednjeg dana 28. Međunarodnog festivala čipke u svečanom šatoru od 14 sati i 30 minuta nastupit će na već tradicionalnom koncertu Limena glazba Lepoglava, kojoj će se na pozornici pridružiti i Big band iz Čakovca. Od 15 sati u Domu kulture bit će organizirana i radionica Ivane Mikić inspirirana lepoglavskom čipkom, a od 16 sati će biti održana i tradicionalna priredba – Gradonačelnikov gulaš. U poslijepodnevnim satima Međunarodni festival čipke posjetit će i njegov visoki pokrovitelj – predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanović. Program ovogodišnjeg, 28. Međunarodnog festivala čipke u Lepoglavi završit će izborom Miss Varaždinske županije za Miss Hrvatske u svečanom šatoru, koji će početi u 19 sati. vzaktualno.hr
Osijek i Šibenik pred izazovima u završnici 6. kola SuperSport HNL-a
Ove nedjelje završava 6. kolo SuperSport Hrvatske nogometne lige s dvije utakmice. Osijek će na svojoj Opus Areni od 17:30 sati dočekati Slaven Belupo, dok će Šibenik u 20 sati ugostiti Varaždin na Šubićevcu. Dvoboj između Osijeka i Slaven Belupa biti će u 17:30 sati, a prijenos će biti na MAXSport 1, MAXtv. Kako prenosi tportal.hr, Osijek će nastojati upisati prvu pobjedu ove sezone nakon skromnog starta. Trener Federico Coppitelli naglašava da je vrijeme za promjenu, ističući potrebu za pobjedom kako bi klub i navijači osjetili radost uspjeha. Napomenuo je da Slaven Belupo, iako na dnu ljestvice, nije slab protivnik. Novi igrači u redovima Farmaceuta donose iskustvo, a Coppitelli posebno ističe kvalitetu Karla Butića, koji je bio njegov igrač u prošlosti. Mario Kovačević novi trener Slaven Belupa, najavljuje tešku utakmicu. Iako su i oni u fazi prilagodbe, vjeruje da će njegova momčad biti dobro pripremljena taktčki. Bit će zanimljivo vidjeti hoće li se Kovačević odlučiti za promjene u formaciji. Utakmica između Šibenika i Varaždina prenosit će se na MAXSport 1, MAXtv od 20 sati. Šibenik koji je skupio devet bodova, dočekuje Varaždin, koji ima bod manje. Trener Marijo Carević ističe da je momčad inspirirana igranjem pred domaćom publikom i očekuje dobar rezultat. Osvrnuo se na organiziranost Varaždina i pripremu za njihove ključne igrače, dok najavljuje moguće promjene u sastavu zbog dobrih nastupa u posljednjim utakmicama, prenosi tportal.hr. Iz Varaždina, trener Nikola Šafarić naglašava optimizam, unatoč umoru nekoliko igrača i ozljedama. Vjeruje da će njegova momčad biti spremna za izazov i nastaviti s dobrim igrama. Foto: arhiv vzaktualno.hr/tportal.hr