Ministar Bačić obišao klizišta u Varaždinskoj županiji sanirana državnim novcem: To je presedan koji ranije nismo provodili
Varaždinsku županiju u srijedu je posjetio potpredsjednik Vlade i ministar prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić, a radni je posjet započeo već u jutarnjim satima. U društvu župana Anđelka Stričaka i načelnika općina Bednja, Donja Voća i Cestica – Damira Poljaka, Sanje Kočet i Mirka Korotaja, obišao je lokacije saniranih klizišta na području županije. Riječ je o klizištima u Jamnu – Zaseok Pavlineki u općini Bednja, Jelovec Voćanski u općini Donja Voća te o klizištu Radovec u općini Cestica, koja su sanirana državnim sredstvima. Bačić je istaknuo da je sanacija klizišta bila rezultat odluke Vlade donijete prošle godine na inicijativu župana Stričaka, u dogovoru s načelnicama i načelnicima na području općina u kojima su klizišta sanirana. -To je presedan koji nismo ranije provodili jer dio koji smo sanirali, a odnosi se na klizišta negdje oko sedam milijuna eura koliko je isplaćeno kroz Fond solidarnosti za sanaciju klizišta na području Varaždinske županije, su rezultat tog projekta postpotresne obnove koja je financirana dijelom i na području Varaždinske županije, posebno u dijelu sanacije i obnove erozije tla, odnosno klizišta. To je dobar projekt i time ne mislim da smo završili suradnju – kazao je Bačić. Naglasio je, naime, da imaju saznanja da se i u drugim jedinicama lokalne samouprave, gradovima i općinama na području Varaždinske, ali i drugih županija sjeverozapadne i središnje Hrvatske, kao posljedice klimatskih promjena sve više otvaraju klizišta. -Ta su klizišta takve naravi da ih jedinice lokalne samouprave temeljem vlastitih sredstava ne mogu same obnoviti, pa niti županije niti nadležna javna tijela koja upravljaju infrastrukturom koja je oštećena u tim erozijama i različitim oblicima urušavanja tla. Rekao sam županu da se na području Varaždinske županije s predstavnicima lokalne samouprave definiraju ta klizišta, popišu, a onda ćemo zajedno. Ja ću inicirati s mojim kolegicama i kolegama u Vladi, prije svega s ministrom mora, prometa i infrastrukture i s ministricom zaštite okoliša i zelene tranzicije, da svatko od nas u okviru svojih nadležnosti pripremi određene odluke, programe, kako bismo ta klizišta sanirali. Nije da je to jedna županija, da ih je to deset u jednoj županiji onda bi mogli napraviti ovakav model kao što smo sad napravili koji je nekako najjednostavniji, ali to nije sustavno riješeno– istaknuo je ministar Bačić. Dodao je kako smatra da bi bilo dobro uspostaviti jedan program. -Mi smo za sanaciju, stambeno zbrinjavanje naših sugrađana čiji su stambenih objekti ugroženi ili je njihova sigurnost i mehanička otpornost narušena uslijed tih klizišta, donijeli posebni program, taj program je objavljen, javlja nam se veliki broj naših sugrađana koji su se uključili i mi ćemo njima kroz naš program kojeg je usvojila Vlada omogućiti kvalitetan način stambenog zbrinjavanja, bilo u nekom novom objektu ili sanacijom na klizištu, to ćemo već donijeti odluku. Taj dio jest sustavno uređen i on se provodi kroz naše nadležno ministarstvo – objasnio je ministar Bačić. Ono što su za Dalmaciju požari, to su za Varaždinsku županiju klizišta, naglasio je župan Anđelko Stričak dodavši da ih je iz godine u godinu sve više. -Toliko brzo se otvaraju da ih se ne stigne sanirati i vjerujem da će se s time složiti svi gradonačelnici i načelnici, pogotovo čija se područja nalaze na gorsko-planinskim područjima. Mi smo unazad tri godine na županijskim cestama sanirali 55 klizišta u vrijednosti sedam milijuna eura, odnosno govorimo o godišnjem proračunu Županijske uprave za ceste, ali tu smo, kao i uvijek, imali pomoć od strane države, tako da smo iz vlastitih sredstava u tom saniranju sudjelovali sa svega 800 tisuća eura, dok je preostali dio, oko 6 milijuna i 200 tisuća eura, stigao iz EU proračuna, državnog i proračuna Hrvatskih voda – rekao je župan Stričak, zahvalivši ministru Bačiću na dolasku, ali i na velikoj financijskoj pomoći. Prilikom obilaska klizišta u općini Bednja, načelnik Poljak istaknuo je da je sanacija klizišta u Jamnu, gdje su bile ugrožene gospodarske zgrade i kuće, vrijedna 410 tisuća eura. -Ono što je učinjeno nakon sanacije ovog klizišta u dužini više od 100 metara jest da se naselje cestom koja je sad asfaltirana spojilo s Republikom Slovenijom. To ovim mještanima zaseoka Pavlineki u selu Jamno osigurava i kraći put prema Sloveniji gdje često odlaze mnogi i na radna mjesta, tako da smo i poboljšali kvalitetu života u cestovnoj infrastrukturi. Ovim putem zahvaljujem Vladi Republike Hrvatske i Varaždinskoj županiji, posebno ministru i potpredsjedniku Vlade Bačiću koji nam je iskazao veliku čast i došao u općinu Bednju gdje su uložena značajna financijska sredstva u sanaciju klizišta – izjavio je Poljak. Istaknuo je i da su kroz Fond solidarnosti u prošloj godini na području općine sanirana četiri klizišta. -Nažalost, općina Bednja je takvo područje da su klizišta svakodnevica. Trenutno imamo 28 aktivnih klizišta u općini i njih ćemo u budućem razdoblju sanirati – kazao je Poljak. Načelnica Kočet izjavila je da je zbog klizišta dio stanovnika u Jelovcu Voćanskom bio odsječen, ali da je zahvaljujući Varaždinskoj županiji, odnosno Ministarstvu i njihovoj intervenciji ove godine klizište sanirano. -Još uvijek imamo otvorena klizišta. Jest da nisu u tako lošem stanju kao što je bilo ovo, ali svako sljedeće nevrijeme sve dalje i dalje klize, dionice i ceste će na kraju propasti. Mi imamo problem vezan uz financije, govorimo sada o nedovršenim cestama, općinskim cestama, uspijemo jednim dijelom jedva iz proračuna izdvojiti sredstva za dokumentaciju da se pripremi za natječaj ili za neku intervenciju od strane Ministarstva. Nadam se da je ovo dobar znak i za našu općinu i da će resorno ministarstvo pomoći u sanaciji i ostalih klizišta kojih imamo još desetak – kazala je Kočet. U sanaciju klizišta u Jelovcu Voćanskom uložena je 81 tisuća eura, a procjenjuje se da bi za sanaciju preostalih klizišta, koja je prouzročila poplava u svibnju prošle godine,.trebalo izdvojiti još 600 tisuća eura. ak/vzaktualno.hr
Gorski spašavatelji širom svijeta slave Međunarodni dan gorskog spašavanja
Povijest međunarodnog gorskog spašavanja obilježava se 28. kolovoza, dan kada su se 1948. godine, na poziv Austrijskog alpinističkog kluba, okupili stručnjaci za gorsko spašavanje. Ova ključna konferencija u Wilder Kaiseru dovela je do osnivanja ICAR/IKAR-a (International Commission for Alpine Rescue) 1955. godine, čime je ojačana međunarodna mreža i zajednica gorskih spašavatelja. Kako piše na službenoj stranici hgss.hr, današnji Međunarodni dan gorskog spašavanja, koji je ICAR uveo 2022. godine, slavi duh zajedništva, napredak i predanost svih koji se posvećuju sigurnosti drugih u planinama. Gorski spašavatelji diljem svijeta, uključujući i članove Hrvatske gorske službe spašavanja, imaju čast obilježiti i slaviti ovo nasljeđe. Hrvatska gorska služba spašavanja postala je članica IKAR-a 24. listopada 1992. godine. Od tada, služba je zabilježila značajan napredak u svim segmentima spašavanja. Danas broji gotovo 1.300 članica i članova koji djeluju kroz 25 stanica i 40 ispostava. Služba godišnje provodi više od 1.100 akcija, od kojih je najveći broj klasičnih spašavanja u planinama. Uz to, značajan broj akcija uključuje potragu za nestalim osobama, spašavanje na vodenim površinama i intervencije uz upotrebu helikoptera. Gorska služba spašavanja Hrvatske pruža ključnu pomoć u stijenama, brdima, rijekama i jezerima, te je važan dio nacionalnog sustava civilne zaštite. Oni dežuraju u nacionalnim parkovima, osiguravaju sigurnost na utrkama i planinarskim pohodima, te su aktivni u velikim nesrećama i katastrofama poput potresa i poplava, prenose iz hgss.hr. foto: HGSS vzaktualno.hr/hgss.hr
Na Fakultetu organizacije i informatike održava se “FOI Summer school 2024.”
Od 2. do 25. rujna 2024. na Fakultetu organizacije i informatike se održava FOI Summer school 2024. Ova ljetna škola je ponajprije namijenjena studentima s partnerskog francuskog fakulteta ESIEA koji studiraju informacijsku sigurnost. U suradnji Fakulteta organizacije i informatike i ESIEA-e na FOI-ju će se kroz rujan 2024. po prvi puta održati ljetna škola na temu baza podataka te web programiranja i sigurnosti. Veći dio ljetne škole izvodit će nastavnici s FOI-ja, a sudjelovat će studenti s ESIEA-e, dok će posljednji (četvrti) tjedan ljetne škole nastavu izvoditi nastavnik s ESIEA-e, a osim francuskih studenata i studenti FOI-ja su pozvani da se priključe. Program u prva tri tjedna sastojat će se od dva kolegija. Kolegij o osnovama baza podataka (eng. Introductory Database Course) predavat će prof. dr. sc. Markus Schatten, dok će kolegij o osnovama web programiranja i web sigurnosti (eng. Web Programming and Web Security Fundamentals) predavati doc. dr. sc. Matija Novak, asistentica Marija Maček, mag. inf. te prof. dr. sc. Dragutin Kermek. Studenti će za uspješno sudjelovanje dobiti 3 ECTS-a. Od ponedjeljka 23. rujna do srijede 25. rujna, prof. dr. sc. Robert Erra s ESIEA-e će izvoditi kolegij o asimetričnoj kriptografiji i njenim primjenama (naziv kolegija je An introduction to Asymmetric Cryptography & Its Applications). Predavanja će biti na engleskom jeziku, a pridružiti se mogu i studenti FOI-ja koje zanima ova tematika. Studenti za uspješno sudjelovanje mogu ostvariti 1 ECTS. Poziv i prijavni obrazac za studente FOI-ja objavljen je ovdje. Osim službenog, nastavnog, dijela, za studente iz Francuske priremljene su izvannastavne aktivnosti, kao što su vikend izlet u Istru, teambulding, izlet na neku od zanimljivosti u okolici i dr., kako bi u vremenu koje će provesti u Varaždinu što bolje upoznali Hrvatsku.
U Ivancu asfaltiran jedan dio Gundulićeve ulice, sada traju radovi na drugom dijelu ulice
Nakon završenih rekonstrukcijskih radova, položen je asfalt na sjeverni dio Ulice Ivana Gundulića u Ivancu, na dionici od novog rotora do dvorane Vita. Uz kolnik, asfaltirane su i novosagrađene pješačke staze i kontaktne površine, pa je time ova ulica dobila novu, urbanu vizuru. Na ovome je potezu uređena i nova javna rasvjeta s LED rasvjetnim tijelima. U tijeku je ispitivanje rasvjete, kako bi se od HEP-a moglo zatražiti priključenje na mrežu. Identični radovi sada se obavljaju i na južnom dijelu, na dionici Gundulićeve od rotora do Varaždinske ulice. Jednako kao i na sjevernom dijelu, i tu se odstranjuje stari,dotrajali kolnik, grade nove pješačke staze i obnavlja javna rasvjeta. Nakon završetka, i na ovom dijelu slijedi polaganje najprije grubog, a zatim i završnog asfaltnog sloja u cijeloj ulici, od Varaždinske ulice do Vite, u duljini 450 m. Prometnica će se označiti odgovarajućom horizontalnom signalizacijom. S novim rotorom (čiji je investitor Kaufland), obnovljena i modernizirana ulica s uređenim zelenim površinama činit će skladnu urbanu cjelinu i, što je najvažnije, uvelike će pridonijeti poboljšanju sigurnosti u prometu. Investicija je vrijedna više od 420.000 eura, a u cijelosti se financira iz proračuna Grada Ivanca. vzaktualno.hr
Odbila mu prodati kavu i cigarete pa joj zaprijetio nožem na varaždinskom kolodvoru
Policijski službenici Policijske postaje Varaždin dovršili su kriminalističko istraživanje nad 45-godišnjim muškarcem osumnjičenim za razbojništvo u pokušaju. Incident se dogodio u utorak, 27. kolovoza, oko 5:10 sati na prostoru željezničkog kolodvora u Varaždinu. Prema informacijama iz Policijske uprave varaždinske, osumnjičeni je prišao 44-godišnjoj djelatnici kioska na kolodvoru i zatražio kavu i cigarete. Kada je djelatnica odbila njegov zahtjev jer nije imao novac, osumnjičeni je izvadio nož i zaprijetio da će uzet na drugi način. Djelatnica je uspjela pozvati pomoć i zaključati se u kiosku, nakon čega je osumnjičeni pobjegao s mjesta događaja. Policija je ubrzo pronašla 45-godišnjaka te ga privela na daljnje ispitivanje. Po završetku kriminalističkog istraživanja, protiv osumnjičenog je podnesena kaznena prijava, a on je predan pritvorskom nadzorniku Policijske uprave varaždinske. vzaktualno.hr
LAG Sjeverozapad i ove se godine predstavlja na štandu na Špancirfestu
Lokalna akcijska grupa – Sjeverozapad i ove godine predstavlja svoje aktivnosti, članice i proizvode na štandu na Špancirfestu. O svemu su u srijedu govorili predsjednik LAG-a Sjeverozapad i gradonačelnik Grada Lepoglave, Marijan Škvarić te voditelj LAG-a Sjeverozapda Mario Željezić. Škvarić je tim povodom rekao kako je zadatak LAG-a da razvija ruralna područja, dok njihov LAG sačinjava 15 gradova i općina. – LAG Sjeverozapad surađuje sa javnim sektorom, gradovima i općinama, razvoj koncipiramo i sa udrugama civilnog društva, a tu su i naši gospodarstvenici. Cjelokupni naš razvoj i ulaganje temeljimo na temelju donijete strategije koje smo odradili u suradnji sa svim našim članicama i korisnicima – rekao je Škvarić dodavši kako posebno ulažu u razvoj poljoprivredne proizvodnje zbog čega su već podijelili preko 2 milijuna eura malim i velikim poljoprivrednim djelatnicima. – Financiramo i projekte zajedno sa gradovima i općinama, većina preko mjere 7.4.1. Svim našim članicama financiramo kupnju opreme, trajnih nasada. Posebno ističemo da trebamo dići na veću razinu proizvodnju, tako da posebno izražavam zadovoljstvo da mnogi naši korisnici i članovi putem novih proizvoda uspješno osvajaju tržište – rekao je Škvarić. Dodao je kako je krajnji cilj da ono što se proizvodi, da se može promovirati i, naravno, prodavati, zbog čega LAG Sjeverozapad već 11 godina prezentira proizvode na Špancirfestu. Voditelj Željezić osvrnuo se na još jedno uspješno završeno programsko razdoblje LAG-a u koje su financirali preko 80 projekata, od poljoprivrednih do infrastrukturnih projekata. – Sada ulazimo u novo programsko razdoblje koje traje do 2027. godine u kojem ćemo također raspisivati natječaje koji će biti namijenjeni malim poljoprivrednim proizvođačima i većim, općinama i gradovima, ali otvaramo jedan novi segment koji se odnosi na tradicionalne obrte – rekao je Željezić dodavši kako će se fokusirati na turizam. – U novom programskom razdoblju imamo osiguranih 2 milijuna eura za provedbu natječaja. Nadamo se, ako ćemo uspješno provesti natječaje kao što smo i u proteklom razdoblju, da ćemo dobiti neki bonus, nagradu za najuspješnije i da ćemo moći raspisati neki dodatni natječaj koji sada nemamo u planu – rekao je Željezić. Jedna od članica LAG-a je petrijanečka tvrtka Fanon, čije proizvode hladno prešanih ulja je u sklopu projekta Petriana predstavljala voditeljica projekta Mateja Ivančić. – Želimo osvijestiti potrošače o prednostima hladno prešanih, nerafiniranih, ovako visoko vrijednih ulja, kao što je ulje od uljane repice bogato OMEGA 6 masnim kiselinama, antioksidansima, vitaminima, bez dodataka i aditiva – kazala je Ivančić. n.p.bajz/vzaktualno.hr
Zatvara se glavna cesta u Ivancu: Evo kako će se promet odvijati za vikend!
Prema obavijesti Hrvatskih cesta, zbog izvođenja završnih radova na novom rotoru kod Kauflanda, u subotu, 31. kolovoza, i u nedjelju, 1. rujna, za promet se privremeno zatvara državna cesta D35 u Ivancu, na dionici od raskrižja s Varaždinskom ulicom do raskrižja s Nazorovom ulicom. Za to vrijeme promet će se odvijati obilaznim pravcima. Promet iz smjera Varaždina: iz Kovačićeve (obilaznica) u Varaždinsku te Nazorovom preko semafora ponovno na obilaznicu. Promet iz smjera Lepoglave: obrnutim tokom, preko iste obilazne dionice kroz Ivanec. Privremena regulacija označit će se propisanom signalizacijom. vzaktualno.hr/ivanec.hr 27.08.2024.  
Svibovec Podravski dobiva novi turistički sadržaj kroz projekt “Drava – hrvatska Amazona'”
Općina Sračinec uključila se u veliki ITU projekt, nositelj kojeg je Grad Varaždin. Dio tog projekta pod nazivom “Drava – hrvatska Amazona” odvija se na prostoru Svibovca Podravskog, a investicija je vrijedna oko 310.000 €. – U sklopu ovog projekta, na području Prodnice, gdje već postoji igralište s umjetnom travom, izgradit će se pozornica za manifestacije, slično kao u Sračincu. Bit će postavljeni stolovi za kampiranje i odmor, sanitarni čvorovi, a do ovog prostora vodit će biciklističke staze od starog toka rijeke Drave. Ovim projektom Svibovec Podravski upisuje se na kartu turističkih mjesta, uz privatne projekte koji su u tijeku. – rekao je predsjednik Općinskog vijeća Općine Sračinec Krunoslav Lukačić. vzaktualno.hr/sracinec.hr
Četiri dana na nebu iznad Međimurja baloni na vrući zrak – ne propustite ovaj jedinstveni festival!
Posljednji je vikend u kolovozu tradicionalno rezerviran za najšareniji outdoor festival – Festival balona na vrući zrak u Prelogu! Festival se po treći put održava na jedinstvenoj Marini Prelog, omiljenom izletištu mnogih, a prekrasni baloni na vrući zrak okupirati će ove godine Prelog i okolicu na čak četiri dana. Ove godine sve posjetitelje očekuje i nekoliko novosti. Uz sam festival balona ove godine će Prelog ugostiti i Otvoreno prvenstvo Hrvatske u letenju balonima na vrući zrak. Festival će ugostiti više od 30 pilota i njihovih balona koji stižu iz brojnih zemalja, a bit će tu i domaće snage. Na Facebook stranici Festival balona na vrući zrak Prelog objavljeno je da je najveći balon koji stiže na Festival balona na vrući zrak Prelog već letio iznad Međimurja. Popularne “Kockice” svoj su prvi let imale s podizanjem kod Aeroklub Međimurje, a za samo nekoliko dana vidjet ćemo ih opet na nebu iznad Međimurja! Bacite pogled na Festival balona na vrući zrak Prelog , provjerite rasporede, planove, uzmite dekice, naoružajte se dobrom voljom i fotoaparatima i vidimo se u Prelogu od četvrtka do nedjelje! U nastavku pogledajte kompletan program manifestacije koja se ne propušta: izvor i foto: fb – festival balona na vrući zrak prelog vzaktualno.hr
ŠPANCIRFEST Izbornik Obrvan i rukometašice danas na štandu HRS-a
Gosti Špancirfesta na štandu Hrvatskog rukometnog saveza u srijedu, 28. kolovoza u 20:30 bit će izbornik hrvatske ženske rukometne reprezentacije Ivica Obrvan i rukometašice Lucija Bešen, Josipa Mamić i Sara Šenvald. Rukometna sezona počinje za 10 dana, a naša ženska reprezentacija ove godine igra na Europskom prvenstvu koje od 28. studenog do 15. prosinca zajednički organiziraju Mađarska, Austrija i Švicarska. vzaktualno.hr