Danas je godovnjak Predrag – čestitajte mu!
Danas, 6. kolovoza imendan slave osobe po imenu Predrag. Čestitajte im!
Predrag je muško narodno ime domaćeg porijekla. Značenje imena dolazi od pridjeva predrag (drag). Skraćeni oblik ovog imena je Peđa.
FOTO: Ilustracija
vzaktualno.hr/knjigaimena.com
Ballerina Farm: simbol tradicionalne žene ili romantizacija patrijarhata?
U svijetu društvenih mreža gdje su influenceri postali moderne ikone Ballerina Farm, postala je tema mnogih rasprava. Ova bivša balerina, koja je napustila prestižni Juilliard kako bi postala tradicionalna kućanica ili tzv. “tradwife” izazvala je brojne kontroverze svojim izborom načina života. Dok neki njezin izbor vide kao povratak osnovnim vrijednostima, drugi ga doživljavaju kao regresiju prema patrijarhalnim normama koje i dalje drže žene pod kontrolom.
“Tradwife” je termin koji se odnosi na žene koje svjesno biraju tradicionalne rodne uloge, gdje su one primarno posvećene kućanstvu i brizi o obitelji, dok muškarci zarađuju za obitelj. Ove žene često promoviraju povratak starim vrijednostima, gdje su supruga i majka središnji dijelovi njihova identiteta. Međutim važno je razlikovati ovaj koncept od kućanica općenito, jer mnoge kućanice aktivno sudjeluju u društvenom i profesionalnom životu njegujući svoje hobije i karijere.
Dok Hannah na svojim društvenim mrežama prikazuje naizgled sretan život na farmi i povratak jednostavnosti, mnogi kritičari vide njezin izbor kao opasnu romantizaciju patrijarhata. Povratak tradicionalnim ulogama žene u društvu može se činiti kao osobni izbor, no pitanje koje se nameće jest koliko su ti izbori zaista slobodni u kontekstu društvenih normi i očekivanja?
Jedna od kontroverznijih tema kod Ballerina Farm je rađanje kod kuće bez epiduralne. Iako neki zagovaraju prirodni porođaj činjenica je da su porođajni bolovi jedni od najjačih bolova koje čovjek može podnijeti. Normalizacija takvih praksi bez dovoljno medicinske podrške, može biti opasna i potencijalno štetna za žene, uz to dodajmo samo da njezin muž ne želi dadilje kao pomoć, iako je Hannah izjavila da nekad od umora ne može se dići iz kreveta.
Patrijarhat sustav društvenih struktura gdje muškarci drže većinu moći i dalje je prisutan u mnogim aspektima života. Povijesno gledano 1950-ih godina žene nisu imale pravo glasa i bile su ograničene na uloge supruga i majki. Unatoč napretku mnoge žene danas i dalje se bore s dvostrukim standardima, balansirajući između privatnog i poslovnog života.
Nema sumnje da su žene postigle značajan napredak u borbi za svoja prava, no činjenica je da su mnoge i dalje suočene s izazovima i preprekama. Žene koje žele slijediti svoje snove često se bore s vjetrenjačama, dok se očekuje da uspješno usklade sve aspekte svog života.
Važno je napomenuti da nije svaka “tradwife” nezaposlena žena. Tradwife je specifična subkultura u društvu koja promiče tradicionalne rodne uloge. Međutim romantizacija ovih uloga može dovesti do davanja i oduzimanja moći unutar obitelji čineći žene ovisnima o muškarcima. Dok neke žene svjesno biraju ovaj način života, važno je da taj izbor bude informiran i slobodan, a ne rezultat društvenog pritiska ili nedostatka opcija.
Žene trebaju imati slobodu izbora i da biranje ostanka kod kuće radi brige o obitelji i djeci ne znači da trebaju stati u ostvarivanju svojih snova i ciljeva. Svaka žena zaslužuje ostvariti svoj potencijal bez obzira na to odluči li se za karijeru, kućanstvo ili oboje. Žene nisu rođene niti služe muškarcima one su individue sa svojim pravima, snovima i ambicijama.
Dok Ballerina Farm predstavlja jedan način života koji je za neke privlačan, važno je kritički sagledati šire društvene implikacije. Ovo nije osuda kućanica i domaćica, već poziv na razumijevanje kako određene vrijednosti i percepcije mogu utjecati na društvo. U vrijeme kada se žene bore za ravnopravnost i mogućnost da slijede svoje snove, važno je da svi izbori budu rezultat slobodne volje, a ne patrijarhalnih normi koje ih drže pod kontrolom.
Društvo treba prepoznati i podržati raznolike načine života, istovremeno osiguravajući da se žene ne suočavaju s nepotrebnim bolovima i preprekama zbog zastarjelih društvenih očekivanja. Samo tako možemo osigurati da svaka žena ima priliku ostvariti svoj puni potencijal, slobodna od nametnutih uvjerenja i patrijarhata. foto: screenshot ballerinafarm.com e.rukav/vzaktualno.hr
Danas promjenjivo i pretežno oblačno vrijeme
Prema prognozi DZMZ-a danas će u unutrašnjosti biti umjerena naoblaka, a popodne, uglavnom u gorskoj Hrvatskoj lokalno jači razvoj oblaka i poneki pljusak. Vjetar slab, na istoku i umjeren sjeverozapadni.
Na Jadranu sunčano, prijepodne slaba do umjerena bura, podno Velebita i jaka, potom sjeverozapadnjak i jugozapadnjak. Najniža jutarnja temperatura zraka od 14 do 19, na Jadranu od 22 do 26 °C. Najviša dnevna većinom između 27 i 32 °C, na obali ponegdje i malo viša.
Biometeorološka prognoza
Uz razmjerno povoljne biometeorološke prilike većina meteoropata u unutrašnjosti ne bi trebala imati izraženije tegobe uzrokovane vremenom. Duž obale i osobito u unutrašnjosti Dalmacije, zbog dugotrajno visokih temperatura zraka, meteoropatima i kroničnim bolesnicima se savjetuje pridržavanje uputa liječnika, a srčanim bolesnicima i dodatan dnevni odmor. Svima se preporučuje lagana prehrana i dobra hidracija, prilikom izlaska prikladna UV zaštita kože i očiju te izbjegavanje fizičkog napora u najtoplijem dijelu dana.
FOTO: Ilustracija
vzaktualno.hr/meteo.hr
U Sračincu obilježen Dan pobjede i domovinske zahvalnosti te Dan hrvatskih branitelja
Prije 29 godina na današnji dan oslobođen je Knin, a samo nekoliko dana kasnije i cijeli prostor Hrvatske u međunarodno priznatim granicama. Tim je povodom današnji dan proglašen Danom pobjede i domovinske zahvalnosti, a u slavu onima koji su za to najzaslužniji i Dan hrvatskih branitelja.
U spomen i zahvalnost svim poginulim i ranjenim hrvatskim braniteljima, kao i svima koji su sudjelovali u pobjedonosnoj akciji Oluja, u Sračincu su na spomen obilježje položeni vijenci i upaljene svijeće.
Učinila su to izaslanstva Općine Sračinec, vijećnice i vijećnici Općinskog vijeća, obitelji poginulih branitelja, braniteljske udruge, Snježana Hunjet, voditeljica varaždinskog Područnog odjela Ministarstva hrvatskih branitelja te vlč. Stjepan Mostečak.
Svojim su mimohodom sve oplemenili jahačice i jahači udruge “Konj moj prijatelj”, koji već 19 godina obilaze spomen obilježja na ovaj veliki praznik.
vzaktualno.hr
vzaktualno.hr
U Sudovcu održan 1. Memorijalni malonogometni turnir “Luka Kos”, pobjedu odnio MNK Visoko
U organizaciji Športskog društva Sudovec, zajedno s prijateljima i članovima kluba, u nedjelju je u Sudovcu održan 1. Memorijalni malonogometni turnir u čast Luki Kosu, 16-godišnjaku koji je tragično poginuo prošle godine.
Turnir je počeo u podnevnim satima te je tom prilikom prisutne pozdravio predsjednik Športskog društva Sudovec, Dražen Đurđević koji je svim ekipama poželio sreću i zahvalio im se na dolasku kako bi odali počast Luki.
Otvorenju turnira prisustvovao je i župan Varaždinske županije Anđelko Stričak, koji je poznavao mladog Luku, kao i njegovu obitelj.
– Kada se prisjetim toga dana kada smo ga sahranjivali, usuđujem se reći da je nebo proplakalo. Svi koji ste se tada našli na groblju u Gornjoj Rijeci, sjećate se da se u 3 sata spustila kiša. Dokle god ćete živjeti snove Luke, on će biti s nama – poručio je župan.
Na 1. Memorijalnom turniru “Luka Kos” natjecalo se 19 ekipa iz Varaždinske, Zagrebačke i Koprivničko-križevačke županije. Prvo mjesto osvojio je MNK Visoko, drugo mjesto MNK Buldožeri, treće Taxi Fajerovec, dok je četvrto mjesto pripalo ŠD Sudovec.
Za najbolje ekipe bile su osigurane i nagrade, a dodijelio ih je gradonačelnik Novog Marofa Siniša Jenkač.
– Čestitam svim ekipa koje su sudjelovale na turniru, posebno onima koje su bile najbolje. Ovim turnirom prisjećamo se Luke, koji nas je nažalost tragično i prerano napustio. Mogu reći da je turnir njemu u spomen uspio i nadam se da će nastaviti i sljedeće godine jer je privukao mnogo ekipa i posjetitelja – istaknuo je Jenkač i zahvalio organizatorima koji su se pobrinuli da sve bude na najvišem nivou.
Nakon završetka natjecanja bila je pripremljena i velika fešta pod šatorom za koju se pobrinuo „Joker Band”.
vzaktualno.hr
Na 1. Memorijalnom turniru “Luka Kos” natjecalo se 19 ekipa iz Varaždinske, Zagrebačke i Koprivničko-križevačke županije. Prvo mjesto osvojio je MNK Visoko, drugo mjesto MNK Buldožeri, treće Taxi Fajerovec, dok je četvrto mjesto pripalo ŠD Sudovec.
Za najbolje ekipe bile su osigurane i nagrade, a dodijelio ih je gradonačelnik Novog Marofa Siniša Jenkač.
– Čestitam svim ekipa koje su sudjelovale na turniru, posebno onima koje su bile najbolje. Ovim turnirom prisjećamo se Luke, koji nas je nažalost tragično i prerano napustio. Mogu reći da je turnir njemu u spomen uspio i nadam se da će nastaviti i sljedeće godine jer je privukao mnogo ekipa i posjetitelja – istaknuo je Jenkač i zahvalio organizatorima koji su se pobrinuli da sve bude na najvišem nivou.
Nakon završetka natjecanja bila je pripremljena i velika fešta pod šatorom za koju se pobrinuo „Joker Band”.
vzaktualno.hr 
Ivan Benc biciklom prošao nevjerojatnih 4 tisuće kilometara do najsjevernije točke Europe: Norveška je svijet za sebe, cijeni se rad i čovjek
Pregračanin Ivan Benc, poznat kao Benc Bic, biciklom je prošao nevjerojatnih 4000 kilometara od Pregrade do Nordkappa u Norveškoj, točnije do najsjevernije točke Europe.
Za taj podvig trebalo mu je točno 30 dana. Strastveni biciklist pokazao je da njegova upornost i trud mogu savladati i najzahtjevnije izazove jer je to do sad bilo najjače putovanje.
Prošao je dosta toga s biciklom, između ostalog bio je i u Španjolskoj i Italiji i sad mu je na karti za oko zapeo sjever i taj Nordkapp, koji je biciklističko hodočašće (biciklistički Camino) sjevernog dijela Europe, što je kod nas manje poznato.
Ivan Benc rekao nam je kako mu je bilo, kroz koje je sve zemlje prošao i što je sve susreo.
– Nordkapp je dosta poznata i motoristička i auto destinacija, a jako je puno domaćih biciklista i nekih koji se odluče na veliku kilometražu, kao što sam i ja. To mi je bilo najjače putovanje do sad i dobar izazov. To je zapravo jedna litica na 300 i nešto metara nadmorske visine koja se spušta u more i gore se nalazi taj metalni globus i vidikovac – ispričao je Benc i dodao kako je putovanje prošlo dobro.
Ti praktički 30 dana živiš vani i to je skroz drugačije putovanje, nego da ideš autom.
– Prošao sam kroz Mađarsku, to je zemlja koja je dosta slična nama i koju svi dobro poznamo. Zatim Slovačku koja je isto tako lijepa i gostoljubiva zemlja, dok je Poljska u jednom ogromnom razvoju i svašta vidiš. Sve tri države su zapravo dosta slične našoj. U Poljskoj sam imao zanimljivu situaciju jer sa sobom imam šator i intuicijski si nađeš mjesto gdje ga smiješ postaviti. Ulovila me kiša u jednom malom gradiću prije Auschwitza i došao sam do jedne crkve gdje je jedan lijepi park. Tamo je bila večernja misa, došli su ljudi i gledali su me te pozdravili sa smiješkom. Objasnio sam im da dolazim iz Hrvatske i kuda idem. Htio sam tamo postaviti šator, ali ga na kraju nisam trebao, jer je nakon mise došao i župnik s kojim sam porazgovarao, te me je s prijateljem odveo i ugostio na jednom obiteljskom imanju. Od tad sam ostao s njima prijatelj i svakodnevno su pitali gdje sam i kako prolazi putovanje – pojasnio nam je Benc.
Posebno je izdvojio Litvu, Latviju i Estoniju, zemlje koje su predobre i drugačije od nas, kod njih nema hedonizma.
– Iz Estonije sam dalje s trajektom išao u Helsinki, u Finsku i kroz nju sam se najviše vozio -1300 do 1400 kilometara, 12 dana i za nju je specifičan život u prirodi. Oni imaju drugačiji pristup životu i stvarima. Južni dio je gušće naseljen i imaš sve kaj ti treba, a sjeverni dio je manje naseljen, to su manja mjesta i ljudi žive u kućama koje su u šumi. Veliki je razmak između kuća, drvene su i to nama nije poznamo. Srećeš i ljude koji žive u kamperima i kolibama. Tamo su stotine jezera, rječica… I prilagodiš se tome, ali vremenski uvjeti su drugačiji nego kod nas, toplo je, ali čim zađe sunce jako zahladi – ističe biciklist iz Pregrade.
U gradu Djeda Mraza kako ga oni zovu, sobovi su normalna pojava, stalno prolaze cestu. U principu su bezopasni, slobodno šeću i to je gore normalno. Ako ideš s autom moraš stati, ali ljudi su smireni i čekaju.
– Finci žive s prirodom i sretni su kad sretnu bicikliste, i zapravo kod njih nema zabrana i zato jesu valjda kao ljudi dobroćudni, nema nadmetanja i nasmijani su. Koliko sam primijetio standard je drugačiji i cijeni se čovjek, a ne materijalizam – govori nam Benc.
Norveška je specifična, ona je svijet za sebe. U gradiću Alta išao je vidjeti katedralu polarne svjetlosti koja je njihova znamenitost i onda je do Nordkappa imao još nekih 250 kilometara.
Benc nam prepričava kako tamo sve funkcionira, ako spavaš vani to je njima normalno. Ljudi u ruralnim krajevima žive dosta nomadski, uzgajaju jelene, love ribe i u fjordovima traže zlato.
– Sve prestaje u petak popodne i tada kreće vikend, nema više gužve u prometu, jedino tu i tamo srećeš kampere. Postoji infrastruktura koja je besplatna za bicikliste, kampere i ljude koji putuju, od sanitarnih čvorova, klupa i vode, dok se kod nas većinom sve naplaćuje, ima marketa u kojima je kava gratis, ako nešto kupiš, nema gostionica – govori o svom viđenju Norveške biciklist Ivan Benc i dodaje kako je sam Nordkapp park prirode, te da oni nisu htjeli da se naruši i devastira, kao što je kod nas obala.
– Ujedno je i otok do kojeg vodi tunel od sedam kilometara koji je pod vodom. Kad se voziš tunelom, svi poštuju bicikliste, nitko te ne gura, zaobilaze te. Šator za prespavati možeš napraviti bilo gdje, samo moraš za sobom ostaviti red – naglašava naš sugovornik.
Koliko zna nije baš bilo biciklista iz Hrvatske koji su putovali do najsjevernije točke Europe, 2001. godine bio je jedan biciklist iz Varaždina i sad ja.
Htio je upoznati taj dio svijeta i kako kaže jako je puno naučio – da bi išao tamo živjeti bio bi drugačiji i sretniji i jako mu se svidjelo.
– Povratak je bio kroz Finsku i Švedsku, prošao sam cijelu Švedsku obalu. Finska, Švedska i Norveška su, ponavljam svijet za sebe, ljudi ne žive poput nas, nitko im ništa ne nameće, kao nama u Europskoj uniji. Nema tolike podjele među njima, puno se radi poljoprivrede i stočarstva i plaća je puno veća nego kod nas i zapravo se cijeni rad. Sve je mentalno tako posloženo i čovjek je ispred svega – završio je strastveni biciklist Benc.
i.belošević/vzaktualno.hr
U gradu Djeda Mraza kako ga oni zovu, sobovi su normalna pojava, stalno prolaze cestu. U principu su bezopasni, slobodno šeću i to je gore normalno. Ako ideš s autom moraš stati, ali ljudi su smireni i čekaju.
– Finci žive s prirodom i sretni su kad sretnu bicikliste, i zapravo kod njih nema zabrana i zato jesu valjda kao ljudi dobroćudni, nema nadmetanja i nasmijani su. Koliko sam primijetio standard je drugačiji i cijeni se čovjek, a ne materijalizam – govori nam Benc.
Norveška je specifična, ona je svijet za sebe. U gradiću Alta išao je vidjeti katedralu polarne svjetlosti koja je njihova znamenitost i onda je do Nordkappa imao još nekih 250 kilometara.
Benc nam prepričava kako tamo sve funkcionira, ako spavaš vani to je njima normalno. Ljudi u ruralnim krajevima žive dosta nomadski, uzgajaju jelene, love ribe i u fjordovima traže zlato.
– Sve prestaje u petak popodne i tada kreće vikend, nema više gužve u prometu, jedino tu i tamo srećeš kampere. Postoji infrastruktura koja je besplatna za bicikliste, kampere i ljude koji putuju, od sanitarnih čvorova, klupa i vode, dok se kod nas većinom sve naplaćuje, ima marketa u kojima je kava gratis, ako nešto kupiš, nema gostionica – govori o svom viđenju Norveške biciklist Ivan Benc i dodaje kako je sam Nordkapp park prirode, te da oni nisu htjeli da se naruši i devastira, kao što je kod nas obala.
– Ujedno je i otok do kojeg vodi tunel od sedam kilometara koji je pod vodom. Kad se voziš tunelom, svi poštuju bicikliste, nitko te ne gura, zaobilaze te. Šator za prespavati možeš napraviti bilo gdje, samo moraš za sobom ostaviti red – naglašava naš sugovornik.
Koliko zna nije baš bilo biciklista iz Hrvatske koji su putovali do najsjevernije točke Europe, 2001. godine bio je jedan biciklist iz Varaždina i sad ja.
Htio je upoznati taj dio svijeta i kako kaže jako je puno naučio – da bi išao tamo živjeti bio bi drugačiji i sretniji i jako mu se svidjelo.
– Povratak je bio kroz Finsku i Švedsku, prošao sam cijelu Švedsku obalu. Finska, Švedska i Norveška su, ponavljam svijet za sebe, ljudi ne žive poput nas, nitko im ništa ne nameće, kao nama u Europskoj uniji. Nema tolike podjele među njima, puno se radi poljoprivrede i stočarstva i plaća je puno veća nego kod nas i zapravo se cijeni rad. Sve je mentalno tako posloženo i čovjek je ispred svega – završio je strastveni biciklist Benc.
i.belošević/vzaktualno.hr 
Ivica Nerer biciklom iz Varaždina stigao na proslavu Oluje u Knin, dočekali ga kolege branitelji i župan Stričak
Danas cijela Hrvatska slavi Dan pobjede i domovinske zahvalnosti, Dan hrvatskih branitelja i 29. obljetnicu akcije „Oluja“ kojom je oslobođeno okupirano područje u sjevernoj Dalmaciji, Lici, Banovini i Kordunu.
Središnja proslava održala se u Kninu. U kraljevski grad danas je ponosno na biciklu stigao i Ivica Nerer, koji je iz Varaždina na put krenuo u petak.
Time je četvrti put biciklom uspješno prošao 390 kilometara, čime je još jednom odao počast braniteljima koji su prije 29 godina oslobodili 11.000 četvornih kilometara okupiranog područja i 5. kolovoza na kninskoj tvrđavi podigli hrvatsku zastavu.
U Kninu je Nerera zajedno s braniteljima i prijateljima iz Varaždinske i drugih županija dočekao i župan Anđelko Stričak, koji je sudjelovao na središnjoj proslavi Dana pobjede i domovinske zahvalnosti održanoj na NK Dinara.
– Svim Hrvaticama i Hrvatima u zemlji i svijetu, svim hrvatskim građanima želim sretan Dan pobjede i domovinske zahalnosti, Dan hrvatskih branitelja i 29. obljetnicu VRO Oluja – poželio je župan Stričak.
vzaktualno.hr
vzaktualno.hr
Sjever Hrvatske sve privlačniji za život, a favorit je upravo Varaždinska županija
Prema podacima sa Državnog zavoda za statistiku, u 2023. godini u Republiku Hrvatsku iz inozemstva se doselilo 69 396 osoba, dok se u inozemstvo odselilo njih 39 218, pa je tako saldo migracije stanovništva RH s inozemstvom bio je pozitivan i iznosio je 30 178. Provjerili smo kako po tome pitanju stoje županije na sjeveru.
U Krapinsko-zagorsku županiju tako je ukupno bilo doseljeno njih 2011, od toga je 771 osoba doselila iz drugih županija, a 1240 iz inozemstva. Što se pak tiče odseljenih, ukupni broj iznosi 1402 osobe, od toga je njih 652 odselilo u drugu županiju, a 750 u inozemstvo.
U Varaždinsku županiju doselilo se njih 3588, od toga je 747 osoba stiglo iz drugih županija, a 2841 iz inozemstva. Odselilo se njih 2154, s time da je 831 osoba odselila u druge županije, a 1323 u inozemstvo.
U Koprivničko-križevačku županiju doselilo se njih 1819, od toga je 596 iz ostalih županija, a 1223 iz inozemstva. Što se pak tiče odseljenih, otišlo ih je ukupno 1525, od toga njih 761 u druge županije, a 764 u inozemstvo.
U Međimursku županiju doselilo se 1925 osoba, od toga 423 iz drugih županija, a 1502 iz inozemstva. Odselilo se njih 1456, od toga 426 u neku drugu županiju, a 1030 u inozemstvo,
Sve županije imaju pozitivan saldo ukupne migracije pa tako kod Krapinsko-zagorske županije on iznosi 609, kod Varaždinske čak 1434, kod Koprivničko-križevačke 294, a Međimurske 469.
Veći priljev stranaca
Dodajmo da sve županije bilježe rast doseljenih iz inozemstva pa je tako u Krapinsko-zagorsku 2019. godine doseljeno 855 osoba, za razliku od 1240 protekle 2023. godine. U Varaždinsku županiju 2019. doselilo se 1408 osoba, dok je prošle godine taj broj porastao na 2841 što je razlika od čak 1433. Porast je zabilježila i Koprivničko-križevačka županija u koju je 2019. stiglo 368 osoba, a prošle godine 1223, dok je u Međimursku županiju prije pet godina doselilo 867 osoba, a prošle godine 1502. n.p.bajz/vzaktualno.hr
Maja Šuput u Trnovcu Bartolovečkom napravila koncert za pamćenje, uživali su i stariji i mladi
U nedjelju navečer nastavljena su događanja u sklopu Dana ljeta u Trnovcu. Dan je bio rezerviran za koncerte, a najprije je pod šatorom nastupila grupa Enigma, dok su nakon nje mnogobrojnu publiku ‘zapalili’ Maja Šuput i grupa Enjoy.
Načelnica Općine Trnovec Bartolovečki Verica Vitković prezadovoljna je odazivom ljudi jer je šator bio pun ljudi, a i srce joj je puno jer su se na koncertu zabavljali i mladi i stari.
– Maja je opravdala svoj dolazak i stvarno je zabavljala publiku do kasnih noćnih sati. Koncert je bio pun pogodak i bila je to fešta za pamćenje u našoj općini – istaknula je načelnica Vitković.
U ponedjeljak, 5. kolovoza održat će se nogometni turnir djece i seniora u organizaciji NK Trnje, dok će koncert pod šatorom održati Grupa Stare kočije.
Podsjećamo, Dani ljeta u Trnovcu započeli su u petak, sportskim igrama Udruge umirovljenika na kojima je bilo preko 150 umirovljenika koji su se dobro zabavili, dok je u subotu održan Kup DVD-a Šemovec na kojem na nastupilo više od 20 ekipa.
Načelnica Vitković jako je zadovoljna do sad svim odrađenim.
– Umirovljenici su se na sportskim igrama natjecali, ali i lijepo podružili i zabavili, dok su vatrogasci pokazali da za budućnost vatrogastva ne trebamo strahovati. Koncerti su također bili pun pogodak jer smo se svi dobro zabavili, tako da mogu reći da su Dani ljeta u Trnovcu oduševili mještane i posjetitelje – zaključila je Vitković.
vzaktualno.hr
U ponedjeljak, 5. kolovoza održat će se nogometni turnir djece i seniora u organizaciji NK Trnje, dok će koncert pod šatorom održati Grupa Stare kočije.
Podsjećamo, Dani ljeta u Trnovcu započeli su u petak, sportskim igrama Udruge umirovljenika na kojima je bilo preko 150 umirovljenika koji su se dobro zabavili, dok je u subotu održan Kup DVD-a Šemovec na kojem na nastupilo više od 20 ekipa.
Načelnica Vitković jako je zadovoljna do sad svim odrađenim.
– Umirovljenici su se na sportskim igrama natjecali, ali i lijepo podružili i zabavili, dok su vatrogasci pokazali da za budućnost vatrogastva ne trebamo strahovati. Koncerti su također bili pun pogodak jer smo se svi dobro zabavili, tako da mogu reći da su Dani ljeta u Trnovcu oduševili mještane i posjetitelje – zaključila je Vitković.
vzaktualno.hr 
Potpisani ugovori o dodjeli financijskih sredstava udrugama – Kočet: Javni rad za udruge predstavlja nešto jako vrijedno, to je izuzetno human čin“
Načelnica Donje Voće Sanja Kočet potpisala je u četvrtak ugovore o dodjeli sredstava za rad udruga s područja općine, ali i udruga koje djeluju van općine ali će na području općine Donja Voća provodite svoje aktivnosti.
Na ovaj se poziv javilo ukupno 16 udruga od kojih devet nije s područja Donje Voće, ali iznimno dobro surađuju s Općinom te provode u suradnji s lokalnim udrugama razne aktivnosti.
U vlastitim prostorima
– Ove godine, sukladno provedenom Javnom natječaju, za rad i provedbu različitih aktivnosti udruga na području Općine Donja Voća dodijeljeno je 36 tisuća eura, što je 30% viša u odnosu na prethodnu godinu. Pristiglo je puno više prijava s veoma kvalitetnim aktivnostima, od kojih su neke već ii sprovedene tokom prethodnih mjeseca. Posebno me veseli što nam ove nove udruge spremaju brojne aktivnosti koje su vezane za naše najmlađe stanovnike. Isto tako, veseli me da će sve naše udruge koje nemaju svoj prostor, isti dobiti do kraja godine, bilo u sklopu zgrade DVD-a koji se uređuje, ili svoje vlastite poput naših lovaca – istaknula je Kočet.
– Ideja ima, ambicija ima, programi su vam izuzetno bogati i to me jako veseli. Ponosna sam na naše lokalne udruge, ali i na sve ove ostale koje s nama surađuju i obogaćuju našu općinu svojim radom i dodatnim sadržajima. Svako ulaganje u čovjeka je ulaganje u daljnji rast i razvoj i ulaganje u opće dobro. Javni rad je nešto neprocjenjivo vrijedno, human čin i to sam jasno uvijek podržavala i podržavat ću.- istaknula je Kočet.
vzaktualno.hr