Kako piše Dnevnik.hr, Hrvatska nema dovoljno povrća za svoje potrebe, a površine pod tom kulturom smanjuju se. Sada se povrće i baca.
Podravski poljoprivrednici pobacali su svoje povrće. Otkupna cijena ne pokriva im troškove, pa su ih na taj način pokušali barem smanjiti, kada već neće zaraditi. Iz plastenika, umjesto na tržište, krastavac je bačen na njive.
– Bačen je zbog, recimo, naših otkupljivača – rekao je Željko Vedriš, povrtlar iz Starog Gradaca.
Na nepreglednim hrpama je i drugo povrće. – Kako primarno proizvodim papriku, najviše se bacilo paprike – rekao je Ivan Počepan, povrtlar iz Rogovca.
Proizvođači iz okolice Pitomače povrće su pobacali zbog niskih otkupnih cijena.
– Prva klasa išla je po 80 centi, druga po 40 centi, a na kraju bi nam još četvrtinu odbili. Po toj se cijeni doslovno ne isplati proizvesti tu papriku, a kamoli ubrati i proslijediti dalje – nadodao je Počepan.
– Mi sa 20 ili 25 centi ne možemo parirati nikome. Naberite tonu krastavaca za 200 eura, gdje je tu voda, gdje je tu prihrana, gdje su tu radnici, gdje smo tu mi? – nastavlja Vedriš.
Ulazni su im troškovi, objašnjavaju, poskupjeli, satnica berača gotovo se izjednačila s inženjerom. Otkupna cijena to ne pokriva. Vedriš kaže da je dosad bacio osam do deset tona. – Meni je bilo… čovjeku se plače. Ne mogu ja kao proizvođač gubiti pola, a netko se obogatiti na mojoj muci i dići euro više – rekao je.
Otkupne cijene sada su ipak nešto porasle, pa je bacanje stalo, ali pitanje dokad, jer tržište nije stabilno.
– Nalazimo se ispred površine gdje je u proljeće rastao proljetni kupus koji smo, nažalost, morali zaorati. Ponuđena cijena bila nam je 17 centi, a na nju mi nismo mogli odraditi svoje troškove proizvodnje – rekao je povrtlar Saša Sever.
Očajni povrtlari traže zaštitu države.
– Mi ne krivimo otkupljivače što nam nude strašno niske cijene. Jer jasno nam je da će svatko kupiti gdje mu je jeftinije, ali da bismo zaštitili domaću proizvodnju, treba se uvesti, recimo, od 1. 5. do 1. 10. da se zabrani uvoz osim kultura koje su nedostatne – nadodao je Sever.
Uvoz hrane skočio je za 11 posto. Samo povrće plaćamo 270 milijuna eura. Istodobno, domaće se baca. Treće zemlje konkurentnije su jer plaćaju jeftiniju radnu snagu i ne koriste skupa zaštitna sredstva kakve su dužne koristiti zemlje članice.
A svu hranu povrtlari nisu mogli ni donirati. Tražili su ih, kažu, da prvo plate porez.
FOTO: ilustracija
vzaktualno.hr/dnevnik.hr
Dodao je da Savjet nema nikakve ovlasti donositi ni zaključke vezane uz rješavanje problema željezničkog prijelaza.
-Kada smo saslušali predstavnike građana predlagatelja, itekako smo smatrali da je korisnije rješenje za sve da o tome raspravlja predstavničko tijelo Grada Varaždina. Osjetljiva je tema i dugo se o tome priča, ali to nije bila tema naše sjednice niti je zadaća našeg Savjeta i o tome neka odlučuju nadležna tijela ili organi, odnosno Grad – izjavio je Sabati.
Raspravljalo se i o aktivnostima vezanim uz početak nove školske godine, a predsjednik Savjeta istaknuo je da će, kao i prethodnih godina, nastaviti s podrškom i potporom u kupnji reflektirajućih prsluka i traka.
-Podržat ćemo i prijedlog HAK-a da se početkom školske godine upriliči susret s djecom, gdje će HAK predstaviti svoje ciljeve, a mi kao Savjet ćemo se potruditi da damo maksimalnu podršku – kazao je Sabati.
Riječ je o preventivno-edukativnoj akciji „Sigurno u školu s HAK-om”, a među aktivnostima vezanim uz školarce bit će i tiskanje prometno-edukativnih plakata za učenike te implementacija preventivnog programa prometne kulture za najmlađe kojeg provodi Jumicar Hrvatska.
ak/vzaktualno.hr 
– To je naš cilj koji smo si postavili, kao Županija i kao Turistička zajednica u sljedeće četiri godine – poručio je župan.
Osvrnuo se i na nedostatak jakog biciklističkog kluba u Zagorju, istaknuvši kako će se razvojem infrastrukture i destinacije možda krenuti s formiranjem jednog kluba koji bi mogao kroz određeni period biti značajan u sportskim rezultatima na području Hrvatske.
– Ja ovdje nudim pomoć Krapinsko-zagorske županije i oko formiranja kluba i oko financiranja kluba – rekao je Kolar.
Voditeljica ureda Turističke zajednice KZŽ Sanja Škrinjar istaknula je kako su posljednjih godina aktivnije krenuli u brendiranje outdoor priče Zagorja.
– Uložena su sredstva u izradu projekata za 17 bike staza. U ovom trenutku, uloženo je, s naše strane, 258 tisuća eura, zajedno s HTZ-om, a sigurna sam da toliki iznos još uložen dodatno od svih sudionika na području Krapinsko-zagorske županije – rekla je Škrinjar dodavši kako im je cilj staviti aktivni turizam u sam vrh njihove ponude.
– Radimo sve da to doprije do što većeg broja potencijalnih gostiju. Vjerujem da ćemo u istom ton tonu i nastaviti – rekla je Škrinjar te napomenula kako im je cilj da sve aktivnosti i najave događanja stave “pod jednu kapu” jer smatra da se zajednički može postići puno više.
– Biti ćemo kroz koju godinu top – rekla je Škrinjar.
Načelnik Općine Sveti Križ Začretje Marko Kos, koji je ujedno bio i domaćin konferencija održane na OPG-u Kos, rekao je kako mu je drago što se slika kvalitetnog slovenskog turizma precrtava i u zagorsko područje.
– Izuzetno mi je drago da kvalitetna turistička ponuda i ono sve što možemo pružiti na ovom području dopunjavamo zdravljem, zdravim obrocima, dobrim početkom dana uz domaće sokove, domaće namirnice. Nastavlja se na treningu na cestama, opet imamo sadržaj u kojima se naši sportaši, rekreativci mogu opustiti i sve skupa se stvara cjelovita ponuda iliti kompletna turistička ponuda na prostoru Krapinske-zagorske županije – rekao je Kos dodavši kako mu je izuzetno drago što sudjeluje u ovom projekt.
– Mi u Začretju probali smo sa malim biciklističkim stazama spajati sa gradom Zabokom. To je u nekakvim početcima, jedan dio smo odradili, jedan dio se odrađuje. Vjerujem da tu vrstu sadržaja već upotpunjavamo i dobivamo pozitivne komentare i zdravu sliku zagorskog turizma – rekao je Kos.
Dodajmo da su na konferenciji za medije prisutni bili i direktor i sportski direktor Biciklističkog klubu Ljubljana Gusto Santic, Tomaž Poljanec i Luka Žele te član kluba i sudionik kampa Viktor Potočki, aktualni i četverostruki prvak Hrvatske. Uz njih, konferenciji je prisustvovao i gradonačelnik Grada Pregrade i predsjednik TZ-a područja Srca Zagorja Marko Vešligaj.
n.p.bajz/vzaktualno.hr 
Vijećnici su podržali i Odluku o prodaji nekretnina u vlasništvu Grada Lepoglave i to njih 30, većinom oranica, voćnjaka i pašnjaka. Uz to, donijeta je i Odluka o prodaji jedne nekretnine u Poduzetničkoj zoni Lepoglava.
Jedna od točaka bila je i Odluka o osnivanju prava građenja za Dobrovoljno vatrogasno društvo Lepoglava, u cilju građenja vatrogasnog i društvenog doma, kao i unutarnjeg opremanja građevine te vanjskog uređenja.
Zahvaljujući podršci vijećnika, kupit će se i 16 nadstrešnica na autobusnim stajalištima na području Grada, ukupne vrijednosti 13.987,50 eura, a podržana je i Odluka o donošenju Procjene rizika od velikih nesreća na području Grada Lepoglave.
Prije donošenja navedenih odluka, druga točka dnevnog, kao i uvijek, namijenjena je za vijećnička pitanja. Tako je prvo pitanje gradonačelniku Marijanu Škvariću postavila vijećnica Marija Ribić koju je zanimalo koji su projekti u provedbi kada je riječ o komunalnoj infrastrukturi, ali i koji su projekti planirani u narednom periodu.
Gradonačelnik je odgovorio kako kreću radovi na uređenju Ulice Patačić, ali i sanacija cesta na području grada Lepoglave, kao i sanacija od prirodnih nepogoda za što su dobivena sredstva od Vlade u iznosu od 598 tisuća eura. U okviru TKIC-a završen je prilaz osoba s invaliditetom te se kreće s 3. fazom, uređenjem terase i promjenom stolarije s pročelja TKIC-a.
– Početkom ove godine sanirano je klizište u Gornjoj Višnjici. Radovi na uređenju doma DVD-a Višnjica u svom su tijeku, a vrijednost radova je veća od pola milijuna eura, a preko 222 tisuće eura sufinancirano je od strane Fonda za zaštitu okoliša – kazao je gradonačelnik.
Nadalje, postaviti će se i brojač prometa, kao i stanica za mjerenje kvalitete zraka, senzori za kontrolu svjetlosti, kontrolu tlaka i temperature, a postavit će se i digitalni pametni pješački prijelazi.
Vijećnika Zorislava Rodeka zanimali su električni stupovi na kojima nisu postavljeni kablovi te povećanje prometovanja teških kamiona cestom Lepoglava-Kamenički Vrhovec-Žarovnica-Donja Višnjica-Zlogonje.
Gradonačelnik Marijan Škvarić je odgovorio kako će se problem električnih stupova u dijelu Purge, Očure, Kameničkog gorja, Kamenice i Višnjice riješiti u idućih nekoliko mjeseci, jer je problem u nabavci kablova do kojih Elektra teško dolazi. Što se tiče drugog problema, prometovanja teških kamiona, gradonačelnik je kazao kako je Županijskoj upravi za ceste Varaždinske županije poslan dopis za postavljanje prometnih znakova, vertikalnih i horizontalnih, za ograničavanje prometovanja teških kamiona.
Uz natječaj za potpore gospodarstvenicima, vijećnika Milana Pavlekovića zanimala je budućnost gospodarstva u Lepoglavi, na što mu je gradonačelnik Škvarić odgovorio kako je trenutno na području grada Lepoglave manje od 100-tinjak nezaposlenih i većinom je nezaposlena starija generacija
-Za ovaj problem smo našli rješenje gdje smo projektom Zaželi zaposlili devet gerontodomaćica – dodao je gradonačelnik.
Naravno, razvoj gospodarstva je vezan i uz rast lepoglavske poduzetničke zone u kojoj je za prodaju ostala još samo jedna čestica za koju već postoji kupac.
-Prodajom ove zadnje čestice, krenut će se s izgradnjom nove zone na južnom dijelu obilaznice D35 – odgovorio je gradonačelnik.
Što se tiče natječaja, 22 gospodarstvenika s područja grada Lepoglave dobit će bespovratna sredstva, a Grad uvelike pomaže gospodarstvenicima s cijenom komunalnih doprinosa koja se nije mijenjala zadnjih 15 godina i do šest puta je manja nego u susjednom području.
Vijećnika Hrvoja Kovača zanimalo je zašto nije napravljen nogostup do autobusne stanice i pripadajuća javna rasvjeta na širem području Lepoglave, ali i nogostup u centru Lepoglave koji su građani zamijenili za parking.
Na ovo pitanje gradonačelnik Škvarić je odgovorio kako je parkiranje na nogostupu kultura svakog vozača, a Grad će slati komunalnog redara u puno više kontrola. Što se tiče nogostupa, gradonačelnik je kazao kako su na području Lepoglave prije 15 godina bila samo tri kilometra nogostupa, a sada ih je više od 30 kilometara.
-Grad Lepoglava je među prvima napravio spoj nogostupa od centra Lepoglave do ulaska u naselje Čret koji će se nastaviti u idućoj godini. U dogovoru sa ŽUC-om napraviti će se nogostup ne samo do autobusne stanice, nego skroz do obilaznice, a s Hrvatskim cestama smo u dogovoru da se izgradi nogostup kod poduzetničke zone – istaknuo je gradonačelnik Škvarić.
vzaktualno.hr/lepoglava.hr
vzaktualno.hr 