U Sračincu spašena mlada roda!

Već desetljećima stoji veliko gnijezdo roda na dimnjaku zgrade Općine Sračinec, a ovih je dana ovo bilo poprište borbe za život jedne (preambiciozne) mlade ptice. Priča ima sretan kraj, a ovako je sve teklo…

– Prije tri dana primijetili smo da je jedna od mladih roda ispala iz gnijezda, zaustavila se na snjegobranu krova i nije mogla dalje sama. U pomoć su priskočili ljudi iz firme Mars j.d.o.o., tj. Luka Vinter, s kojim smo rodu spustili s krova na zemlju. Bilo je tu malo krvi, ozljeda krila i noge, no ništa toliko opasno da roda uz oporavak ne bi preživjela. Za pomoć smo zamolili veterinarsku ambulantu Luna iz Varaždina, gdje je roda provela dva dana na oporavku i liječenju. Danas je bila spremna za povratak u gnijezdo, što su obavili djelatnici tvrtke Univerzal Varaždin svojim vozilom s kranom. Čast da rodu smjesti natrag u gnijezdo pripala je Mariju Glaviću. Zasad izgleda da je sve u redu, nadamo se da je mlada roda naučila nešto iz ovog događaja i da će idući put poletjeti tek kad bude potpuno spremna – rekao nam je Zvonimir Milec, komunalni redar Općine Sračinec koji je uz rodu bio glavni akter ove lijepe priče.

U cijeloj sjeverozapadnoj Hrvatskoj ove su godine rode odlično “urodile” tj. imaju veći broj mladih nego inače. Ni Sračinec nije iznimka, za prve letove iz gnijezda pripremaju se čak tri mlade rode, koje očito imaju dovoljno hrane. Svjedočili smo njihovim pripremama za let, a i slasnom obroku cijele žabe koju je mlada roda u par trenutaka progutala.

FOTO: Općina Sračinec

vzaktualno.hr/sracinec.hr

Čestitke roditeljima: Rođene 52 bebe na sjeveru Hrvatske
Na sjeveru Hrvatske u proteklom tjednu rođene su 52 bebe. Opća bolnica Zabok zabilježila je 19 novorođenčadi, među kojima je sedam djevojčica i dvanaest dječaka. Ponosne majke djevojčica su Sandra Banjšak, Sanja Boršić, Ivana Dobričević, Anamarija Školnik, Nikolina Šuk, Petra Andročec i Mateja Fijačko. Dječake su rodile Nikolina Posarić, Kristina Kožina, Zrinka Lešković, Kristina Piljek, Željka Grmovšek, Slavica Petek, Ivana Poslon, Štefica Zebec, Suzana Tomorad Šenhold, Ana Budić, Ana Pozaić i Nikolina Kumiša. U Općoj bolnici Varaždin rođene su 23 bebe, s jedanaest dječaka i dvanaest djevojčica. Među novorođenim dječacima su Vinko Kušteljega (Martina), Lukas Trakoštanec (Jelena), Fabian Kičin (Ivana), Gabrijel Hlevnjak (Ivana), Lovro Golubić (Martina), Fran Masnec (Sara), Ditti Huđek (Janja), Jona Kučej (Patricija), Viktor Piskač (Mirta), Benjamin Plantić (Ana-Marija), Kian Habek (Ana). Novorođene djevojčice su Mila Slunjski (Petra), Iris Goričan (Aleksandra), Ema Ožinger (Snježana), Rita Baniček (Valentina), Sofia Matišić (Tamara), Vendi Slunjski (Sabina), Klara Gotić (Marina), Tara Bečeheli (Martina), Lana Krušec (Marta), Franka Vitković (Marija), Laura Flegar (Silvija) i Marla Canjuga (Ivana). Županijska bolnica Čakovec zabilježila je dolazak deset beba, s dominacijom dječaka kojih je bilo sedam, a djevojčica tri. Sretni roditelji sinova su Zvezdana i Siniša Mehanović (Arian), Tea i Neven Šantek (Liam), Klaudija i Nikola Juras (Luka Dante), Jelena i Dominik Mikulaj (Marin), Valentina i Matija Prprović (Evan), Tea i Aljaž Cvetko (Noel), Ivana i Nikola Tkalec (Petar). Kćeri su dobili Maja i Tomislav Bubek (Mila), Dora i Borna Grkavac (Tisa), te Grozdana i Zlatko Ignac (Ana). Čestitke svim roditeljima na prinovama! foto: ilustracija vzaktualno.hr
Ništa od WRC Rallyja u Hrvatskoj sljedeće godine!
U Hrvatsku sljedeće godine ne dolazi WRC natjecanje, piše N1. Kako navode organizatori, razlog tome je što im nisu izdane odgovarajuće lokalne garancije te će se svjetske rally utrke u 2025. godini održati u Saudijskoj Arabiji, Paragvaju i na Kanarskim otocima. – Nakon uspješno održanog WRC Croatia Rallyja 2023. ponuđen nam je novi, trogodišnji ugovor za razdoblje od 2025. do 2027. godine. Za njegovo potpisivanje i nastavak WRC natjecanja u Hrvatskoj pokušali smo ishoditi svu potrebnu dokumentaciju, točnije garancije lokalnih institucija, no na žalost do današnjeg dana nismo uspjeli u potpunosti sve pribaviti – objasnio je predsjednik organizacijskog odbora Croatia Rallyja Daniel Šaškin, piše N1. Kako je objasnio Šaškin, nadaju se povratku u WRC 2026. i 2027. godine, dok se nadaju da će uključiti u kalendar Europskog Rally prvenstva. Inače, vožnje na WRC Croatia Rally od 2021. godine, kada je započeo u Hrvatskoj, pa do 2024. godine, pratilo je više od milijun gledatelja na licu mjesta, dok je odlična bila i televizijska gledanost kao i ona na društvenim mrežama. Osim toga, sudjelovalo je preko 2 tisuće ljudi u njegovoj realizaciji foto – arhiva vzaktualno.hr/N1
Bosilj i Marković posjetili Tekstilno-tehnološki fakultet u Varaždinu, predstavljen im i novi šivaći stroj
Varaždinski gradonačelnik Neven Bosilj i njegov zamjenik, saborski zastupnik Miroslav Marković, posjetili su u četvrtak Tekstilno-tehnološki fakultet, Studijsku jedinicu Varaždin. Upoznali su se s radom i programom ove međunarodno priznate obrazovne i znanstvene institucije koja je vodeća nacionalna i regionalna visokoškolska i istraživačka ustanova u području tekstilnog inženjerstva i tehnologije te modnog dizajna, a u Varaždinu se izvodi stručni prijediplomski studij Tekstilne, odjevne i obućarske tehnologije (TOOT) orijentiran prema specifičnostima tekstilne, odjevne i obućarske struke. Neizostavan dio izvođenja nastave na ovom studijskom programu čine vježbe u laboratoriju i praksa vezana uz stjecanje znanja i vještina iz struke. Dekanica fakulteta Anica Hursa Šajatović, prodekanica za poslovanje Bosiljka Šaravanja, predstojnik studija u Varaždinu Josip Petric i ostali djelatnici fakulteta predstavili su i novi šivaći stroj JACK K5-UT-01GBX356 kupljen donacijom Grada Varaždina. Radi se o specijalnom šivaćem stroju koji radi sa prekrivnim ubodom koji se koristi za ukrasno prošivanje elastičnih šavova, porubljivanje poruba na odjevnim predmetima od pletiva, a gradonačelnik i njegov zamjenik imali su priliku vidjeti i isprobati na koji način šivaći stroj radi. Ovom donacijom Grada Varaždina potpomaže se postizanju ishoda učenja i vještina studenata potrebnih za bolju kompetitivnost na tržištu rada te realizaciji raznih projekata i suradnje od kojih su neki projekti suradnje s Gradom Varaždinom. vzaktualno.hr
Igor Postonjski više nije igrač NK Varaždin, karijeru će nastaviti u Iranu
Dosadašnji kapetan nogometaša Varaždina, 29-godišnji veznjak Igor Postonjski karijeru će nastaviti u iranskom Tractoru iz Sazija, prenosi Gol.hr. Postonjski je tijekom boravka u Varaždinu iskustio i dobro i loše, u sezoni 2020/21. bio je član momčadi koja je izgubila prvoligaški status, ali je odmah sljedeće sezone sa suigačima proslavio povratak u društvo najboljih. U kolovozu 2022. je zadobio tešku ozljedu, puknuće tibije i fibule, pa je ostatak sezone proveo na rehabilitaciji, da bi prošle sezone sa sedam pogodaka bio jedan od najboljih strijelaca momčadi koja je na krau završila u sredini ljestvice na šestoj poziciji. vzaktualno.hr/gol.hr
Ogroman IT kvar diljem svijeta, pogođena i Hrvatska
Kako prenosi Index, brojne institucije i tvrtke diljem svijeta, među kojima zračne luke, banke, bolnice i medijske kuće, izvijestile su o tehničkim kvarovima koji im stvaraju poteškoće. Ministar prometa Oleg Butković rekao je kako je globalnim tehničkim problemima pogođena i Hrvatska kontrola zračne plovidbe. Značajni problemi zabilježeni su u zračnoj luci u Australiji, Njemačkoj, Nizozemskoj i Španjolskoj. Brojni letovi su odgođeni, a putnicima je savjetovano da kontaktiraju svoje zračne prijevoznike i prate najnovije informacije. U Britaniji je prekinuto emitiranje Sky Newsa, a niz europskih aviokompanija i zračnih luka također je prijavio probleme. Vodeći američki avioprijevoznici – Delta, United i American Airlines – obustavili su svoje letove diljem svijeta. Problem je nastao nakon posljednjeg updatea antivirusnog programa Crowdstrikea, koji je izazvao fenomen koji je u IT svijetu poznat kao “plavi ekran smrti” na Windows računalima. FOTO: arhiva vzaktualno.hr/index.hr
Odobreno više od 18 tisuća bespovratnih eura za projekt „Razvoj pametnih i održivih rješenja u Gradu Novom Marofu”
Digitalizacija rada gradske uprave te razvoj smart city koncepta, među prioritetima su brojnih jedinica lokalne samouprave, stoga je i osmišljen projekt „Razvoj pametnih i održivih rješenja u Gradu Novom Marofu”. Potvrda da je osmišljen i pripremljen dobro je odluka Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost da sufinancira ovaj projekt vrijedan gotovo 46 tisuća eura, a ugovor o sufinaciranju gradonačelniku Siniši Jenkaču u četvrtak su uručili ministrica zaštite okoliša i zelene tranzicije Marija Vučković i direktor Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost Luka Balen. -Na natječaj Fonda prijavili smo tri programa, sva su nam tri odobrena i bit će sufinancirana s 18.393,00 bespovratna eura, odnosno s 40 posto, a ostalo će financirati Grad. U sklopu projekta nabavit ćemo dvije kamere za nadzor i praćenje prometa sa solarnim punjenjem, unaprijediti i nadograditi naš sustav poslovnih informacija nabavom i implementacijom Platforme Otvoreno, a tu je i nabava profesionalne meteorološke postaje s WMO preciznošću. Siguran sam da ćemo sve realizirati u zadanom roku i tako opravdati to što smo među rijetkima u Varaždinskoj županiji kojima su dodijeljena sredstva Fonda – objasnio je Jenkač. Naime, osim Gradu Novom Marofu, sufinanciranje projekata odobreno je gradovima Lepoglavi i Varaždinu te općinama Donja Voća, Trnovec Bartolovečki i Vinica, u ukupnom iznosu od 238.000,00 eura. -Zahvaljujem Fondu, odnosno resornom ministarstvu, što su prepoznali kvalitetu ovog našeg projekta. Cilj nam je unaprijediti kvalitetu života u Novom Marofu, a ovakvi su projekti dio onoga što činimo kako bi taj cilj i postigli, na zadovoljstvo naših sugrađana – zaključio je gradonačelnik Jenkač. Dodajmo da su u četvrtak uručeni ugovori za projekte koji su prijavljeni na poziv Fonda iz 2023. godine, a za ukupno 99 projekata vrijednih 8,8 milijuna eura osigurano je 5 milijuna eura sufinanciranja.   vzaktualno.hr
Općina Beretinec organizirala jednodnevno kupanje za umirovljenike
Prekrasno druženje i jednodnevno kupanje doživjeli su umirovljenici te ostali mještani Općine Beretinec koji su se javili na javni poziv. Jednodnevni izlet u Novi Vinodolski bio je besplatan za umirovljenike i djecu do 14 godina, a javilo se ukupno 86 mještana. – Osim kupanja, ovo je bila odlična prilika za druženje i međusobno bolje upoznavanje. Općina Beretinec se kontinuirano brine o svojim umirovljenicima. Briga za starije i nemoćne vrlo nam je bitna. Naši umirovljenici i osobe starije dobi zaslužuju standard dostojan normalnog života jer su svojim radom uvelike doprinijeli razvoju našeg kraja. Također, bitno nam je da su umirovljenici aktivni. Radimo dosta na socijalizaciji umirovljenika, da se ne osjećaju usamljenima, a pomažemo i financijski kroz jednokratne pomoći – napomenuo je načelnik Nikola Žganec. vzaktualno.hr
Prevencija institucionalizacije: Provodi se projekt Zaželi za Zagorje 2
S ciljem osnaživanja i unaprjeđenja radnog potencijala teže zapošljivih žena zapošljavanjem u lokalnoj zajednici koje će ublažiti posljedice njihove nezaposlenosti i rizika od siromaštva te ujedno potaknuti socijalnu uključenost i povećati razinu kvalitete života krajnjih korisnika, i u Krapinsko-zagorskoj županiji provodi se projekt „Zaželi”. U petak je tako održana uvodna konferencija projekta “Zaželi za Zagorje 2- prevencija institucionalizacije”, a nositelj projekta je Hrvatski Crveni križ, Društvo Crvenog križa KZŽ. Vrijednost projekta je 1.488.000 eura, a riječ je o stopostotnim bespovratnim sredstvima u okviru programa Učinkoviti ljudski potencijali 2021.-2027., s time da je 85 posto sufinancirano iz Europskog socijalnog fonda +, a 15 posto iz Državnog proračuna Republike Hrvatske. -Trajanje projekta je 36 mjeseci, započeli smo 3. travnja 2024. godine, završit ćemo 3. travnja 2027. godine, a provodi se u osam jedinica lokalne samouprave, odnosno na područjima djelovanja Gradskih društava Crvenoga križa Pregrada i Klanjec. Predsjednik Društva Crvenog križa Krapinsko-zagorske županije Bedeniković 5. travnja potpisao je ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava. Imamo ukupno devet partnera na projektu, od toga su dva provoditelja, to su GDCK Pregrada i GDCK Klanjec, i sedam jedinica lokalne samouprave, a to su gradovi Pregrada i Klanjec te općine Desinić, Hum na Sutli, Tuhelj, Kumrovec i Zagorska Sela – istaknula je voditeljica projekta Petra Bešenski. Zahvaljujući projektu, pružit će se usluge potpore i podrške u svakodnevnom životu za ukupno 192 starije osobe i odrasle osobe s invaliditetom. Zamjenica zagorskog župana Jasna Petek istaknula je da Ministarstvo rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike već godinama preko Europskog socijalnog fonda osigurava sredstva za javni poziv ili natječaj za ovakve projekte. -Ovo je izuzetno važan projekt na području naše županije koji traje već nekoliko generacija ili nekoliko godina i izuzetno je vrijedan i važan jer brine o osobama koje su u potrebi, a nisu zbrinute preko nekih drugih socijalnih usluga. Vidimo da je takvih osoba mnogo i iz toga je vrijednost ovog projekta izuzetno velika. Već je rečeno da taj projekt sprječava institucionalizaciju i isključenost iz zajednice, ali moram priznati da me jedna rečenica danas posebno dirnula: „Da nema ovog projekta, ja bih zaboravio govoriti” – kazala je zamjenica župana. Dodala je da je usamljenost teška i grozna stvar te da ovaj projekt ne pruža samo logističku pomoć. -Svi su danas istaknuli koji su direktno uključeni, davatelji i pružatelji usluga i oni koji te usluge zapravo primaju da je najveća vrijednost ovog projekta upravo to da ljudi nisu toliko osamljeni i sami…U Krapinsko-zagorskoj županiji stvaramo humanije, pravednije, plemenitije društvo i sredinu– rekla je zamjenica Petek. Zlatko Brlek, gradonačelnik Grada Klanjca napomenuo je da je riječ o projektu koji se provodi već treći put, ovoga puta u najdužem vremenskom razdoblju, odnosno tri godine. -To je posebno važno jer prvi je bio godinu dana, pa šest mjeseci. Imali smo svakodnevno upite korisnika koji su koristili kada će se to produžiti jer događa se ono, da pogotovo na selima, sve više ostaju samačka domaćinstva, ljudi nemaju s kime razgovarati, treba im otići u dućan, dućani su par kilometara i jednostavno je ovaj projekt bio zaista poseban – rekao je Brlek i zahvali Crvenom križu Krapinsko-zagorske županije. -Meni je žao što ovaj put nije s nama i Općina Kraljevec na Sutli koja je krenula sama u provođenje tog projekta. Neki korisnici koji su bili u prijašnja dva projekta su odlučili priključiti se Društvu Crvenog križa Klanjec i da budu sudionici ovog projekta tu, bez obzira što općina ima svoj projekt – rekao je Brlek te istaknuo kako je projekt vezan uz te ljude dodavši kako korisnici pitaju kada će doći i hoće li doći isti ljudi. -Na neki način su se priviknuli na to. Neka se ovaj projekt provede do kraja. Mi gradovi i općine koje su u tom projektu uvijek smo tu na usluzi koliko god treba pomoći – rekao je Brlek. Pregradski gradonačelnik Marko Vešligaj istaknuo je važnost projekta s obzirom na činjenicu da u cijeloj Hrvatskoj sve više prevladava staro stanovništvo. -To je s jedne strane dobro jer znači da ljudi duže žive, a to opet znači da imamo kvalitetan zdravstveni sustav i kvalitetu života koja je dostignuta. No to, nažalost, predstavlja i opterećenje za naš zdravstveni i mirovinski sustav, a mladih je sve manje i manje. Mislim da je ovaj projekt definitivno opravdao svoje postojanje jer znamo kakva je naša konfiguracija terena, ovdje je puno stanovništva koje je i u ruralnim krajevima, gdje nemamo javni prijevoz i teško je obaviti neke najosnovnije usluge. Projekt je doprinio boljoj socijalizaciji ljudi, ali i zadovoljenju najosnovnijih potreba koje ljudi imaju – kazao je Vešligaj. ak/vzaktualno.hr
Nakon zahtjevnih radova, puštena u promet Ulica Frana Supila, jedna od „žila kucavica” Varaždina
Gradonačelnik Grada Varaždina Neven Bosilj je sa zamjenikom Miroslavom Markovićem, direktorom Varkoma Brunom Isterom i voditeljicom Odsjeka za izgradnju i komunalnu infrastrukturu Martina Cesar Kelemen u petak obišao Ulicu Frana Supila te je konferencijom za medije obilježen završetak radova i otvorenje jedne od najprometnijih ulica u Varaždina. Kako je rekao Bosilj, radovi u Supilovoj rađeni su po modelu da svi operateri ulaze u jednu ulicu. Radove je prvo izvršio Termoplin, zatim Varkom, pa je obnovljena kompletna infrastruktura i nakon toga je ugovoreni izvođač PZC završio kompletnu obnovu prometnice. – Prometnica od Zagrebačke ulice do Kućanske rampe u dužini preko 520 metara je kompletno obnovljena, cjelokupna investicija je vrijedna više od 400 tisuća eura. Danas ujutro je pušten promet, ova jedna od glavnih gradskih ulica, jedna od „žila kucavica” grada, privedena je svrsi – kazao je Bosilj, dodavši da je Supilova ulica obnovljena prema svim pravilima struke. Biciklističke staze su sada „dignute” gore na pločnik, gdje će biciklisti, zajedno s pješacima, biti odvojeni od prometa u kojem sudjeluje jako puno automobila i kamiona. Sukladno zelenoj agendi, dodao je gradonačelnik, želi se propagirati što više korištenje bicikla i pješačenja gradom. Osim toga, naveo je kako se u gradu radi na još puno mjesta. – Jedna od glavnih žila kucavica ovog grada je i Vrazova ulica, gdje ćemo onaj dio od Hallerove do Vatroslava Lisinskoga završiti i riješiti do Špancirfesta, dok će se dio od Kačićeve do Vatroslava Lisinskog raditi još poslije Špancirfesta jer tamo imamo vrlo složene radove. Ondje nisu samo Termoplin i Varkom, nego i HEP, ali kad se to završi, onda ćemo imati jednu prekrasnu ulicu u kontaktnoj zoni centra – poručio je gradonačelnik. Što se tiče Ulice Frana Supila na potezu od Kućanske rampe do varaždinskog Željezničkog kolodvora, Bosilj je naglasio kako je taj dio u projektiranju jer je taj dio sastavni dio projekta podvožnjaka Wissertova-Supilova koji je u završnoj fazi izrade glavnoga projekta. – Rokovi su da se do 15. listopada ishodi građevinska dozvola i nakon toga, s proračunom za sljedeću godinu, ide javna nabava i riješit će se i taj dio Supilove ulice, ali riješit će se i problem Kućanske rampe. Radit će se dva rotora, jedan kod Kućanske rampe i jedan kod Željezničkog kolodvora, a radit će se i podvožnjak Wisertova-Supilova – rekao je gradonačelnik. Istaknuo je pritom kako je to jedan od krucijalnih prometnih projekata grada koji će riješiti stoljetnu razdvojenost jednoga dijela grada koji gravitira prema Kućanu s ostatkom grada. Kompleksni radovi Kako je objasnila voditeljica Odsjeka za izgradnju i komunalnu infrastrukturu Martina Cesar Kelemen, radovi su u Supilovoj započeli razgradnjom postojećeg asfaltnog kolnika nakon što su Varkom i Termoplin odradili svoj dio. Nakon toga je napravljen iskop, prilikom čega je nađena jedna betonska destabilizacija koja se morala izvaditi, što je odužilo radove. Potom je promijenjena tamponska podloga, napravljena je stabilizacija, nosivi i habajući sloj, te vertikalna i horizontalna signalizacija. Prvo se radio dio do Kozarčeve ulice, nakon toga do Zagrebačke ulice gdje se „poglodao” površinski sloj asfalta, te je napravljen novi asfaltni kolnik i nova signalizacija. S obzirom na to da su se radovi radili u neposrednoj blizini pruge, od Hrvatskih željeznica je bilo potrebno dobiti potvrdu za glavni projekt. Kada su započeti radovi, Hrvatske željeznice se nisu oglasile, došlo je do komplikacija i morala se mijenjati dokumentacija, zbog čega su radovi malo odužili, pojasnila je Cesar Kelemen. Direktor Varkoma Bruno Ister rekao je da je Supilova ulica bila „rak rana”, jedna od ulica gdje je vilo najviše kvarova prema statističkim podacima koji postoje za svaku ulicu. – Sada nam je laknulo i mislimo da će nam to smanjiti gubitke, ne radikalno jer je to samo jedna u nizu ulica, ali ona je nama i po tome značajna. U jednom investicijskom smislu to je ulaganje od oko 80 tisuća eura, 20-ak priključaka i pola kilometra cjevovoda. Malo dalje, kod Anine ulice, u Ulici Hinka Krizmana baš smo jučer završili odvodnju, kanalizaciju koja je bila u izuzetno lošem stanju i radila je ljudima velike probleme. Ovdje nismo mijenjali kanalizaciju, ali tamo gdje je nužno, mijenjamo i to, to je jedan malo zahtjevniji zahvat i iziskuje više vremena. Sutra kreće vodooprskba u Hinka Krizmanu – naveo je Ister. Osvrnuo se potom na Vrazovu ulicu, rekavši kako je ona izuzetno značajna i kompleksna što se tiče vodoopskrbe. – To je na neki način „živa kucavica”, još od vremena kada je naše staro vodocrpilište, koje je sada u Jurkovićevoj i za koje upravo ovih dana pripremamo radove i izgradnju dva nova zdenca, išlo kroz Vrazovu na vodotoranj. To je bio naš najveći neboder u gradu do prije 20-ak godina, gore je bila vodosprema koja nam je osiguravala pritisak u svim uvjetima. Ona danas nije u funkciji, ali je i dalje ostala ta trasa, tako da su radovi u Vrazovoj izuzetno kompleksni – kazao je Ister. Dodao je da će radovi biti gotovi za tjedan dana i potom Varkom nastavlja s ostalim ulicama prema planu kako je dogovoreno s Gradom na redovitim koordinacijama koje se obavljaju svaki tjedan. mlpetrinjak/vzaktualno.hr