KEŠNERIJADA I ove godine Ludbreg će odati počast Mladenu Kerstneru
Već punih jedanaest godina djelatnici Gradske knjižnice i čitaonice Mladen Kerstner prigodnim sadržajima u sklopu kulturne manifestacije „Kešnerijada” obilježavaju obljetnicu rođenja Mladena Kerstnera, velikog književnika koji je svojim scenarijima za kultne TV serije Mejaši i Gruntovčani proslavio kajkavski jezik svoga rodnoga kraja.
Ove godine obilježit će se 96. obljetnica njegova rođenja.
Manifestacija će započeti u ponedjeljak, 8. srpnja, u 17 sati kada će se na spomen ploču na rodnoj kući Mladena Kerstnera položiti cvijeće. Nakon toga će se u dvorani dvorca Batthyany u 18 sati održati recital dječjeg kajkavskog pjesništva ‘Kaj je kaj’.
-Potičemo mlade i djecu da pišu na kajkavskom što je, uz očuvanje sjećanja na Mladena Kerstnera, također cilj ove manifestacije. Na ovogodišnji natječaj je pristiglo 38 radova učenika iz OŠ Sveti Đurđ, OŠ Martijanec, OŠ Veliki Bukovec i OŠ Ludbreg. Za objavu u zborniku povjerenstvo je izabralo njih 17. – istaknuo je ravnatelj Gradske knjižnice i čitaonice „Mladen Kerstner” Stjepan Stjepić.
U programu će sudjelovati članovi plesno-dramske družine OŠ Martijanec, učenici OGŠ Ludbreg te u ulozi voditelja programa Aron Šestak i Tena Kolman. Manifestaciji će prisustvovati i ekipa HRT-a koja snima dokumentarac povodom 50. obljetnice premijere „Gruntovčana”.
U četvrtak, 11. srpnja, u 19 sati će se u svečanoj dvorani dvorca Batthyany dodijeliti nagrade za najbolje humorističke dramske i prozne tekstove na kajkavskom jeziku pristigle na natječaj u 2024. godini.
–Pristiglo je 18 tekstova od 10 autora. Povjerenstvo je odabralo 3 rada koja će biti tiskana u zborniku. – poručio je ravnatelj Stjepić.
Kao glazbene gošće, u sklopu programa u četvrtak, nastupit će članice ŽVS “Pajdašice”, a voditelj će biti Aleksandar Horvat.
Svi programi su besplatni za posjetitelje.
vzaktualno.hr/ludbreg.hr
Hrvatski festival sportske rekreacije na selu u Stažnjevcu: Natjecatelji su odmjerili snage i u penjanju na stup, potezanju užeta te piljenju drva
Udruga za šport i rekreaciju Stažnjevec bila je domaćin 28. Hrvatskog festivala sportske rekreacije na selu koji je okupio veliki broj natjecateljskih ekipa, ali i gledatelja koji su bodrili svoje ekipe.
Natjecanje se održalo pod pokroviteljstvom Varaždinske županije i Grada Ivanca, a partneri na projektu bili su Lovačko društvo „Šumski zec“ iz Margečana, DVD Gačice, te Kuburaška udruga Maruševec.
Natjecatelji su svoje snage odmjerili u mnogim disciplinama kao što su penjanje na stup, potezanje užeta, skok u dalj s mjesta, hodanje na štulama, penjanje uz uže, skakanje u vreći, nošenje košare na glavi, nošenje jajeta u žlici, piljenje drva i bacanje kamena s ramena.
Prvo mjesto osvojila je Udruga za šport i rekreaciju Stažnjevec, drugo mjesto Udruga za sport i rekreaciju Sport za sve Višnjica, a treće mjesto osvojili su članovi Društva za sportsku rekreaciju Salinovec. Nakon završetka natjecanja, svi natjecatelji i ostali građani nastavili su druženje pod velikim šatorom.
Otvorenju festivala nazočili su predsjednik Gradskog vijeća Grada Ivanca Zdenko Đuras koji je prisutne pozdravio u ime Varaždinske županije i župana Anđelka Stričaka, saborski zastupnik Predrag Štromar, zamjenik gradonačelnika grada Ivanca Marko Friščić, načelnik Općine Maruševec Mario Klapša, Marija Bilman, predsjednica Hrvatskog saveza sportske rekreacije ” Sport za sve”, Vladimir Maček, tajnik Hrvatskog saveza sportske rekreacije ” Sport za sve”, Denis Šimek, predsjednik Udruge za šport i rekreaciju Stažnjevec, Nikola Sedlar, tajnik Udruge za šport i rekreaciju Stažnjevec, Jelena Županić, direktorica Turističke zajednice Grada Ivanca, vijećnici Gradskog vijeća Grada Ivanca te mnogi drugi.
Zdenko Đuras je naglasio kako ovaj festival ne promovira samo Ivanec, nego i cijelu Varaždinsku županiju.
– Sportska rekreacija je jedna od vrlo važnih aktivnosti kvalitetnog načina provođenja slobodnog vremena, a ovaj festival to i potvrđuje. U organizaciju ovih igara je uloženo puno truda i vremena, ali zaista se isplatilo. Čestitke organizatorima, siguran sam da se osim odmjeravanja snaga sklopilo i puno novih prijateljstava i poznanstava, a to je u ovakvim događajima najbitnije- rekao je Đuras.
Ispred domaćina nekoliko riječi uputili su Denis šimek i Nikola Sedlar izrazivši zadovoljstvo i sreću što mogu ugostiti natjecatelje iz drugih ekipa te su naznačili kako sportska rekreacija povezuje i zbližava ljude.
vzaktualno.hr
vzaktualno.hr 
Varaždinci, zatvorite prozore i pospremite pčele! Donosimo raspored još jedne dezinsekcije komaraca
Zavod za javno zdravstvo Varaždinske županije i idućeg tjedna provodit će mjere adulticidne dezinsekcije komaraca na području Grada Varaždina, u razdoblju od 9. do 12. srpnja 2024. godine. Suzbijanje će se provoditi u terminu od 4 do 6 sati.
Dezinskecija komaraca obavljat će se na sljedećim javnim površinama u stambenom dijelu grada Varaždina:
utorak, 9. srpnja .2024.
Istarska ulica, Kućanmarofska ulica, Kućanska ulica, Odvojak Milana Šimeka, Podravska ulica, Primorska ulica, Svilarska ulica, Šetalište Franje Tuđmana, Ulica Adolfa Wisserta, Ulica braće Krajanski, Ulica braće Vidović, Ulica grada Koblenza, Ulica Ivana Pergošića, Ulica Ivana Severa, Ulica Ive Mikaca, Ulica Maksimilijana Vrhovca, Ulica Matice hrvatske, Ulica Mihovila Pavleka Miškine od pruge do kraja, Ulica Rudolfa Horvata, Ulica šemovečkih žrtava, Ulica Tita Brezovačkog, Ulica Vilka Novaka, Ulica grada Ravensburga, Anina ulica, Bakačeva ulica, Franjevački trg, Graberje, Hallerova aleja do Ulice Gustava Krkleca, Kapucinski trg, Kolodvorska ulica, Optujska ulica do Koprivničke ulice, Park Ivana Pavla II., Pavlinska ulica, Prilaz Fausta Vrančića, Prolaz Marijana Zubera, Prolaz Nikole Fallera, Slavenska ulica, Šetalište Josipa Jurja Strossmayera, Šetalište Vatroslava Jagića, Školska ulica, Trenkova ulica, Trg bana Jelačića, Trg kralja Petra Svačića, Trg kralja Tomislava, Trg Miljenka Stančića, Trg Slobode, Ulica Alojzija Stepinca, Ulica Andrije Kačića Miošića, Ulica Ankice Opolski, Ulica Ante Starčevića, Ulica Antuna Mihanovića, Ulica Augusta Cesarca, Ulica Augusta Šenoe, Ulica Branka Vodnika, Ulica Frana Kurelca do Trenkove ulice, Ulica Frana Supila do Anine ulice, Ulica Ivana Cankara, Ulica Ivana Gundulića, Ulica Ivana Kukuljevića, Ulica Ivana Milčetića, Ulica Ivana Padovca, Ulica Janka Draškovića, Ulica Julija Merlića, Ulica Jurja Habdelića, Ulica kralja Petra Krešimira IV., Ulica Ljudevita Gaja, Ulica Mihovila Pavleka Miškine do pruge, Ulica Mirka Bogovića, Ulica Ognjena Price do Trenkove ulice, Ulica Otokara Keršovanija, Ulica Petra Preradovića, Ulica Silvija Strahimira Kranjčevića, Ulica Stanka Vraza, Ulica Tome Blažeka, Ulica Tome Masaryka, Ulica Vatroslava Lisinskog, Ulica Viktora Cara Emina, Ulica Vladimira Nazora, Uršulinska ulica, Uska ulica, Vidovski trg, Zagrebačka ulica do Ulice Franca Prešerna, Europski trg, Biškupečka ulica, Cehovska ulica, Gospodarska ulica, Moslavačka ulica, Plitvička ulica, Sajmišna ulica, Sportska ulica, Trg Ivana Perkovca, Ulica Dore Pejačević, Ulica Ivana Mažuranića, Ulica Ivane Brlić-Mažuranić, Ulica kneza Trpimira, Ulica kneza Višeslava, Ulica Luje Pihlera, Ulica Ljube Babića, Ulica Mirka Kolarića st., Ulica Mirka Maleza, Ulica Tomislava Miškulina, Ulica Vatroslava Kolandera, Ulica Vesne Parun, Ulica Vladimira Deduša, Varteksova ulica, Zagrebačka ulica od željezničke pruge Varaždin – Ivanec do kraja, Ulica Katarine Zrinski
srijeda, 10. srpnja 2024.
Aleja kralja Zvonimira, Dalmatinska ulica, Park 7. gardijske brigade Hrvatske vojske „Puma“, Ulica Frana Supila od Anine ulice do kraja, Ulica Franca Prešerna, Ulica Hinka Krizmana, Ulica Josipa Kozarca, Ulica Krešimira Filića, Ulica Miroslava Krleže do Ulice Krešimira Filića, Ulica Stjepana Vukovića, Ulica Tina Ujevića do Ulice Krešimira Filića, Ulica Zrinskih i Frankopana, Zadrugarska ulica, Zagrebačka ulica od Ulice Franca Prešerna do pruge, Ivanečka ulica, Kratka ulica, Lepoglavska ulica, Mali plac, Perivoj biskupa Marka Culeja, Trakošćanska ulica, Ulica Andrije Hebranga, Ulica Ante Kovačića, Ulica Bože Težaka, Ulica braće Radić, Ulica Đure Arnolda, Ulica Franje Galinca, Ulica Franje Košćeca, Ulica Ivana Gorana Kovačića, Ulica Ivana Lalanguea, Ulica Ivana Meštrovića, Ulica Ivana Rangera, Ulica Ive Režeka, Ulica Janka Jurkovića, Ulica Jurja Križanića, Ulica Matka Laginje, Ulica Miroslava Posmodija, Ulica Ratimira Hercega do groblja tj. do Parka Ivana Pavla II., Ulica Vjekoslava Rosenberg – Ružića, Ulica Vladimira Gotovca, Ulica Zvonka i Vladimira Milkovića, Vidovečka ulica, Vodovodna ulica, Ulica Bosiljke Paske, Jalkovečka ulica, Splitska ulica, Šibenska ulica, Trogirska ulica, Ulica 104. brigade, Ulica 22. rujna 1991., Ulica Antuna Branka Šimića, Ulica Antuna Handžića, Ulica braće Slukan, Ulica Dimitrije Demetra, Ulica Dobriše Cesarića, Ulica Dragutina Rakovca, Ulica Đure Sudete, Ulica Ferde Livadića, Ulica Frana Galovića, Ulica Gabrijele Horvat, Ulica hrvatskih branitelja, Ulica Irme Gorzo, Ulica Ivana Trnskoga, Ulica Josipa Kraša, Ulica Josipa Pupačića, Ulica Katarine Patačić, Ulica Luke Botića, Ulica Marije Jurić-Zagorke, Ulica Marije Vidović, Ulica Marina Držića, Ulica Milke Trnine, Ulica Miroslava Krleže od Ulice Krešimira Filića do kraja, Ulica Perice Bjelčića, Ulica Tina Ujevića od Ulice Krešimira Filića do kraja, Ulica Vinka Međerala, Ulica Vinka Žganca, Ulica Vladimira Vidrića, Ulica Zinke Kunc, Zadarska ulica
četvrtak, 11. srpnja 2024.
Baranjska ulica, Bilogorska ulica, Bosanska ulica, Dravska Poljana, Dravski kanal od mosta kod Štoosovog trga do kraja, Dravski nasip, Fabijanska ulica, Hallerova aleja od Ulice Gustava Krkleca do kraja, Hercegovačka ulica, Kninska cesta, Koprivnička ulica od Zavojne ulice do kraja, Krapinska ulica, Ledinska ulica, Metalska ulica, Optujska ulica od Koprivničke ulice do kraja, Optujski odvojak, Pakračka ulica, Park mladih, Petrinjska ulica, Radnička ulica, Slavonska cesta, Svibovečka ulica, Toplička ulica, Trg Antuna Gustava Matoša, Trnovečka ulica, Ulica Andre Mohorovičića, Ulica Antuna Augustinčića, Ulica Antuna Štera, Ulica Antuna Vramca, Ulica Augusta Harambašića, Ulica Bartola Kašića, Ulica Bogoslava Šuleka, Ulica Božene Plazzeriano, Ulica Dragutina Domjanića, Ulica Đure Kuhara, Ulica Eugena Kumičića, Ulica Eugena Kvaternika, Ulica Fortunata Pintarića, Ulica Franje Horvata Kiša, Ulica Franje Račkog, Ulica Franje Seljana, Ulica Gustava Krkleca, Ulica Ivana Belostenca, Ulica Ivana Gotića, Ulica Ivana Nepomuka Petrovića, Ulica Ivana Rabuzina, Ulica Ivana Sokača, Ulica Ivana Zajca, Ulica Ive Vojnovića, Ulica Josipa Eugena Tomića, Ulica Josipa Klime, Ulica Jurice Muraja, Ulica Krste Hegedušića, Ulica Leopolda Ebnera, Ulica Ljudevita Filipca, Ulica Marka Marulića, Ulica Matije Antuna Reljkovića, Ulica Milana i Dragice Dvorščak, Ulica Miroslava Šicla, Ulica Otona Župančiča, Ulica Petra Petrovića Njegoša, Ulica Ratimira Hercega uz groblje do Hallerove aleje, Ulica Slave Raškaj, Ulica široke ledine, Ulica Vatroslava Jagića, Ulica Vide Sokola, Ulica Vladimira Gortana, Ulica Vladislava Vežića, Ulica Vlahe Bukovca, Vinička ulica, Zavojna ulica, Žumberačka ulica, Banovinska ulica, Bombellesova cesta, Creska ulica, Čakovečka ulica, Dravska park-šuma, Dravska ulica, Dravski kanal do mosta kod Štoosovog trga, Dubrovačka ulica, Hvarska ulica, Koprivnička ulica do Zavojne ulice, Kordunska ulica, Krajiška ulica, Labinska ulica, Lička ulica, Lošinjska ulica, Ludbreška ulica, Međimurska ulica, Osječka ulica, Preloška ulica, Rapska ulica, Sajmište, Trg Matije Gupca, Trg Pavla Štoosa, Ulica Adolfa Jurinca, Ulica Božidara Vančika, Ulica Ferdinanda Konščaka, Ulica Frana Kurelca od Trenkove ulice do kraja, Ulica Franje Starea, Ulica Janka Leskovara, Ulica Ksavera Šandora Gjalskog, Ulica Mihajla Pupina, Ulica Nikole Tesle, Ulica Ognjena Price od Trenkove ulice do kraja, Ulica Ruđera Boškovića, Ulica Stjepana Glavača, Ulica Vjekoslava Spinčića, Vatrogasna ulica, Vinkovačka ulica, Vukovarska ulica, Zagorska ulica, Zavrtnica, Zeleni odvojak
petak, 12. srpnja 2024.
Naselja Hrašćica, Gojanec, Jalkovec, Poljana Biškupečka, Črnec Biškupečki, Kućan Marof, Kućan Donji, Kućan Gornji, Zbelava
Dezinsekcija će se provoditi sa sintetskim piretroidom PHOBI SUPER PB koji je odobren od strane Ministarstva zdravstva. Tretman suzbijanja će se provoditi metodom hladnog zamagljivanja (ULV) s motornog vozila.
Mole se građani da se u navedeno vrijeme ne zadržavaju na otvorenom prostoru na navedenim lokacijama i da zatvore svoje prozore. Također se mole pčelari, ako na navedenim lokacijama imaju pčele, da ih zatvore u košnice za vrijeme provođenja tretmana suzbijanja komaraca.
U slučaju nepovoljnih vremenskih prilika akcija suzbijanja se odgađa za sljedeći dan, odnosno do poboljšanja vremenskih prilika.
vzaktualno.hr
Može li Laura Oković iz Međimurja do titule Miss sporta Hrvatske?
Izbor Miss sporta Hrvatske, 33. po redu, ove će se godine održati u Pučkom učilištu u Velikoj Gorici, 11. srpnja 2024. u 20 sati. Za titulu najljepše sportašice natjecat će se 11 finalistica.
Među njima je i 20-godišnja Laura Oković koja dolazi iz Čakovca. Studira na Sveučilištu Sjever i aktivno se bavi fitnessom u klubu Gibi Gib u Varaždinu. Teretana joj nije samo hobi, već način života kojim održava fizičku formu i mentalno zdravlje.
FOTO: FB
vzaktualno.hr
Jesejanske mažoretkinje 60+: “Uvijek smo rado viđene gošće i publika nas jako dobro prihvaća“
Ako je netko rekao da se u starijoj životnoj dobi ne može biti aktivan, grdno je pogriješio. Dokaz tomu su Jesejanske mažoretkinje 60+ koje prkose godinama i pričama te marljivo vježbaju za nastupa na različitim događanjima.
Zaista su pronašle originalan i zanimljiv način kako duh i tijelo održati u dobroj kondiciji i pritom dobro zabaviti sebe, ali i sve koji ih gledaju na nastupima.
Jesejanske Mažoretkinje 60+ osnovane su 2019. godine na prijedlog poboljšanja rada tamošnje udruge umirovljenika, što je bilo jako dobro prihvaćeno i na čuđenje mnogih učlanio se velik broj mažoretkinja.
Mažoretkinje 60+ trenutno broje 13 aktivnih članica, najstarija ima 83 godine, a najmlađa među njima je Đurđa Kovačec koja nam je rekla kako ih inače ima i više, ali nisu sve aktivne zbog bolesti, drugih stvari i problema koje dolaze s godinama – istaknula je Kovačec i dodala kako broje pregršt nastupa.
– Nastupile smo u Bedekovčini, Zlataru, Zlatar Bistrici, Mariji Bistrici, Cvetlinu, Tjednu kajkavske kulture u Krapini, zovu nas kad su neka događanja vezana uz dane općina, pa smo plesale i na Petrovskom i kod nas u Jesenju. Zapravo, kud nas pozovu tu idemo i nastupi su nam besplatni, jedino ako nam netko želi dati kakav dobrovoljni prilog – pojašnjava nam Đurđa.
Nastupe i koreografiju si prilagođavaju, za sad su uvježbale pet koreografija, a trenutno rade i na novoj.
– Publika je od početka bila malo skeptična, govorili su – to su stare ‘babe’, kaj budu one ‘tancale’, ali sad kad se negdje pojavimo sasvim je drugačija reakcija i publika nas jako lijepo prihvaća. Tu i tamo nam se dogodi i neka sitna greška, ali Bože moj, nije nam za zamjeriti. Ponajviše je to kad je neka nova članica pa ne uspijemo sve izvježbati – pojašnjava najmlađa mažoretkinja 60+ i dodaje kako na nastupe dolaze i stari i mladi.
– Nije da nas samo prate stariji ljudi, vole nas pogledati sve generacije, rado smo viđene i uvijek nas ispraćaju velikim pljeskom. Primamo i nove članice, i voljele bi da nam se pridruže žene koje bi htjele s nama vježbati i nastupati na raznim manifestacijama – zaključuje Đurđa Kovačec.
i.belošević/vzaktualno.hr
Mažoretkinje 60+ trenutno broje 13 aktivnih članica, najstarija ima 83 godine, a najmlađa među njima je Đurđa Kovačec koja nam je rekla kako ih inače ima i više, ali nisu sve aktivne zbog bolesti, drugih stvari i problema koje dolaze s godinama – istaknula je Kovačec i dodala kako broje pregršt nastupa.
– Nastupile smo u Bedekovčini, Zlataru, Zlatar Bistrici, Mariji Bistrici, Cvetlinu, Tjednu kajkavske kulture u Krapini, zovu nas kad su neka događanja vezana uz dane općina, pa smo plesale i na Petrovskom i kod nas u Jesenju. Zapravo, kud nas pozovu tu idemo i nastupi su nam besplatni, jedino ako nam netko želi dati kakav dobrovoljni prilog – pojašnjava nam Đurđa.
Nastupe i koreografiju si prilagođavaju, za sad su uvježbale pet koreografija, a trenutno rade i na novoj.
– Publika je od početka bila malo skeptična, govorili su – to su stare ‘babe’, kaj budu one ‘tancale’, ali sad kad se negdje pojavimo sasvim je drugačija reakcija i publika nas jako lijepo prihvaća. Tu i tamo nam se dogodi i neka sitna greška, ali Bože moj, nije nam za zamjeriti. Ponajviše je to kad je neka nova članica pa ne uspijemo sve izvježbati – pojašnjava najmlađa mažoretkinja 60+ i dodaje kako na nastupe dolaze i stari i mladi.
– Nije da nas samo prate stariji ljudi, vole nas pogledati sve generacije, rado smo viđene i uvijek nas ispraćaju velikim pljeskom. Primamo i nove članice, i voljele bi da nam se pridruže žene koje bi htjele s nama vježbati i nastupati na raznim manifestacijama – zaključuje Đurđa Kovačec.
i.belošević/vzaktualno.hr 
KUD DONJI VIDOVEC Predsjednik Nikola Matulin: Sloga, zajedništvo i poštivanje drugoga temelji su našega Društva
Kulturno-umjetničko društvo Donji Vidovec osnovano je 1989. godine na inicijativu nekoliko prijatelja, zaljubljenika u folklor i dramski amaterizam s ciljem okupljanja članova i očuvanja pjesama i plesova karakterističnih za Donji Vidovec.
Kako nam je rekao predsjednik Društva Nikola Matulin, od samog početka prisutan je bio i dramski amaterizam kojemu se dalo dosta pažnje i upravo je na području dramskog amaterizma Društvo postizalo velike rezultate u Međimurju.
– Društvo se nekoliko puta plasiralo na državni susret dramskih amatera na kojem je ujedno 1995. godine Gabrijel Matulin, danas pokojni, proglašen najboljim glumcem amaterom Hrvatske. Folklorna i tamburaška sekcija također su se razvijale, nizale su nastupe u Hrvatskoj i susjednoj Mađarskoj – kazao je uvodno Matulin te dodao da je KUD u početku brojio 20-ak članova, dok se danas može pohvaliti sa 70 aktivnih članova.
Najaktivnije su, navodi Matulin, mlađa folklorna i tamburaška te starija folklorna i tamburaška sekcija, a tijekom godina djelovale su i dramska, foto-video te recitatorska sekcija koje trenutno malo stagniraju, ali se vrlo rado okupe ako to zahtijeva neka manifestacija ili događaj.
Kako govori naš sugovornik, Društvo se također može pohvaliti činjenicom da uz mnogo truda uspijeva održavati dječji folklor, razvijati ga i stalno uključivati nove članove u skupinu.
– Interesi današnjih osnovnoškolaca uglavnom su mobitel, igrice i tome slično. Kako smo mi nekada odlazili na probe da bismo se družili, danas se tako mladi okupljaju na društvenim mrežama – na veliku žalost. Tu je uloga nas starijih da djecu pridobijemo na razne načine da se uključe u rad Društva, da budu prihvaćena, da se osjećaju dobro, da se druže, putuju i budu kreativna te u tome i uspijevamo. Koronavirus je tu uvelike odmogao, nažalost, došlo je i do raspada nekih folklornih skupina, no mi se ne damo i ulažemo sve snage i znanje da održavamo Društvo na okupu i da uspijevamo u radu – objasnio je predsjednik KUD-a.
Potvrda njihova truda je, dodaje, to što su na županijskoj Smotri dječjeg folklornog stvaralaštva, koja se održava u Maloj Subotici, dvije godine zaredom proglašeni najuspješnijom folklornom skupinom, a također su redoviti sudionici državnih smotri u Zagrebu, Kutini, Đakovu i Vinkovcima.
Čuvari tradicije
U svom djelovanju, KUD, prije svega, naglasak stavlja na očuvanje narodnih pjesama i plesova, njihovo uvježbavanje i prenošenje na mlađe naraštaje. Ponosni su što su prepoznati ambasadori kulture kako u svojemu kraju, Hrvatskoj, tako i u inozemstvu.
– Probe održavamo redovito, dva ili više puta tjedno, i to na način da sekcije vježbaju odvojeno pa zatim imamo zajedničke probe. Održavamo razna okupljanja i druženja te putujemo na smotre i festivale. Uvijek nas vesele putovanja na folklorne festivale u inozemstvo jer je to novi doživljaj, prilika za upoznavanje folklornih skupina, vidimo nešto novo i uglavnom se dobro provedemo. To je jedan od važnih elemenata očuvanja i držanja članova na okupu – istaknuo je Matulin, čiji je KUD dosad nastupio na raznim manifestacijama, a brojne je i organizirao.
Naime, Društvo je već nekoliko godina domaćin i organizator Međunarodne smotre dječjeg folklornog stvaralaštva „Majci na dar“, koja je ove godine održana deveti put, te međunarodnog Festivala folklora i tradicije Vidovo.
– To je veliki izazov za naše društvo, ali s veseljem pristupamo svakoj nadolazećoj manifestaciji. Od 2022. godine organizatori smo i manifestacije Advent u Vidovcu na koju smo također ponosni. Sudjelujemo na svim manifestacijama u općini i susjednim mjestima, smotrama folklora u Donjoj Dubravi, Maloj Subotici te na mnogim smotrama u Hrvatskoj, od kojih valja spomenuti Đakovačke vezove i Vinkovačke jeseni (dječja i glavna manifestacija za starije folkloraše) – govori predsjednik KUD-a.
Što se tiče inozemnih nastupa, KUD Donji Vidovec gostovao je u Pragu u Češkoj, i to dva puta na Folklornom festivalu, zatim u Ohridu u Sjevernoj Makedoniji, nekoliko puta u rumunjskom gradu Carei i poljskom Krakowu, a stalni su gosti Hrvatskom kulturnom društvu Međimurje-Ljubljana u Sloveniji s kojim njeguju dobre prijateljske odnose. Tu je još niz nastupa u Mađarskoj, Bosni i Hercegovini te drugim državama, dodaje Matulin.
– Svaki nastup za nas je po nečemu poseban. Ako baš moram nešto izdvojiti, meni su osobno draga gostovanja u Pragu, Krakowu i Ohridu. Od gostovanja u Hrvatskoj izdvojio bih FAKS festival u Rovinju te nastupe na Đakovačkim vezovima i Vinkovačkim jesenima. To su manifestacije koje okupljaju više stotina zaljubljenika u folklor iz zemlje i inozemstva te je to jedan poseban doživljaj koji se ne prepričava, već ga je potrebno doživjeti – naglašava Matulin.
Sloga i zajedništvo
Predsjednik donjovidovečkoga KUD-a kao posebnost Društva ističe slogu, zajedništvo i poštivanje drugoga.
– To podrazumijeva da kod nas možete naići na to da se druže osobe između kojih je dobna razlika možda pet, možda 10, a možda i 30 godina. Nitko nikome ne smeta, vladaju sloga i zajedništvo, što je temelj i važno je za očuvanje društva. Smatram da smo u tome uspješni i da nas to „održava na životu“. Dok se radi, radi se, dok se zeza, zeza se – na to su članovi naučeni – rekao nam je.
Osim toga, navodi, nastoji se održavati kvaliteta u nastupima, što je vrlo bitno ne samo zbog pohvala, nego to, prije svega, veseli izvođače i članove udruge.
Predsjednik Matulin ujedno je iskoristio priliku kako bi zahvalio svim simpatizerima, sponzorima i donatorima KUD-a, ali i pozvao nove zaljubljenike folklora da se pridruže Društvu.
– Hvala načelnici Općine Donji Vidovec Bojani Petrić, roditeljima malih folkloraša i našim voditeljicama Magdaleni Krištofić i Gordani Zvošec. Hvala i svim članovima koji ulažu svoje slobodno vrijeme u rad društva te pozivam sve i poručujem onima koji su voljni priključiti se Društvu da su dobrodošli, a pogotovo djeca i mladi na kojima znamo da sve ostaje – poručio je za kraj Nikola Matulin.
foto: privatna arhiva
mlpetrinjak/vzaktualno.hr
– Interesi današnjih osnovnoškolaca uglavnom su mobitel, igrice i tome slično. Kako smo mi nekada odlazili na probe da bismo se družili, danas se tako mladi okupljaju na društvenim mrežama – na veliku žalost. Tu je uloga nas starijih da djecu pridobijemo na razne načine da se uključe u rad Društva, da budu prihvaćena, da se osjećaju dobro, da se druže, putuju i budu kreativna te u tome i uspijevamo. Koronavirus je tu uvelike odmogao, nažalost, došlo je i do raspada nekih folklornih skupina, no mi se ne damo i ulažemo sve snage i znanje da održavamo Društvo na okupu i da uspijevamo u radu – objasnio je predsjednik KUD-a.
Potvrda njihova truda je, dodaje, to što su na županijskoj Smotri dječjeg folklornog stvaralaštva, koja se održava u Maloj Subotici, dvije godine zaredom proglašeni najuspješnijom folklornom skupinom, a također su redoviti sudionici državnih smotri u Zagrebu, Kutini, Đakovu i Vinkovcima.
Čuvari tradicije
U svom djelovanju, KUD, prije svega, naglasak stavlja na očuvanje narodnih pjesama i plesova, njihovo uvježbavanje i prenošenje na mlađe naraštaje. Ponosni su što su prepoznati ambasadori kulture kako u svojemu kraju, Hrvatskoj, tako i u inozemstvu.
– Probe održavamo redovito, dva ili više puta tjedno, i to na način da sekcije vježbaju odvojeno pa zatim imamo zajedničke probe. Održavamo razna okupljanja i druženja te putujemo na smotre i festivale. Uvijek nas vesele putovanja na folklorne festivale u inozemstvo jer je to novi doživljaj, prilika za upoznavanje folklornih skupina, vidimo nešto novo i uglavnom se dobro provedemo. To je jedan od važnih elemenata očuvanja i držanja članova na okupu – istaknuo je Matulin, čiji je KUD dosad nastupio na raznim manifestacijama, a brojne je i organizirao.
Naime, Društvo je već nekoliko godina domaćin i organizator Međunarodne smotre dječjeg folklornog stvaralaštva „Majci na dar“, koja je ove godine održana deveti put, te međunarodnog Festivala folklora i tradicije Vidovo.
– To je veliki izazov za naše društvo, ali s veseljem pristupamo svakoj nadolazećoj manifestaciji. Od 2022. godine organizatori smo i manifestacije Advent u Vidovcu na koju smo također ponosni. Sudjelujemo na svim manifestacijama u općini i susjednim mjestima, smotrama folklora u Donjoj Dubravi, Maloj Subotici te na mnogim smotrama u Hrvatskoj, od kojih valja spomenuti Đakovačke vezove i Vinkovačke jeseni (dječja i glavna manifestacija za starije folkloraše) – govori predsjednik KUD-a.
Što se tiče inozemnih nastupa, KUD Donji Vidovec gostovao je u Pragu u Češkoj, i to dva puta na Folklornom festivalu, zatim u Ohridu u Sjevernoj Makedoniji, nekoliko puta u rumunjskom gradu Carei i poljskom Krakowu, a stalni su gosti Hrvatskom kulturnom društvu Međimurje-Ljubljana u Sloveniji s kojim njeguju dobre prijateljske odnose. Tu je još niz nastupa u Mađarskoj, Bosni i Hercegovini te drugim državama, dodaje Matulin.
– Svaki nastup za nas je po nečemu poseban. Ako baš moram nešto izdvojiti, meni su osobno draga gostovanja u Pragu, Krakowu i Ohridu. Od gostovanja u Hrvatskoj izdvojio bih FAKS festival u Rovinju te nastupe na Đakovačkim vezovima i Vinkovačkim jesenima. To su manifestacije koje okupljaju više stotina zaljubljenika u folklor iz zemlje i inozemstva te je to jedan poseban doživljaj koji se ne prepričava, već ga je potrebno doživjeti – naglašava Matulin.
Sloga i zajedništvo
Predsjednik donjovidovečkoga KUD-a kao posebnost Društva ističe slogu, zajedništvo i poštivanje drugoga.
– To podrazumijeva da kod nas možete naići na to da se druže osobe između kojih je dobna razlika možda pet, možda 10, a možda i 30 godina. Nitko nikome ne smeta, vladaju sloga i zajedništvo, što je temelj i važno je za očuvanje društva. Smatram da smo u tome uspješni i da nas to „održava na životu“. Dok se radi, radi se, dok se zeza, zeza se – na to su članovi naučeni – rekao nam je.
Osim toga, navodi, nastoji se održavati kvaliteta u nastupima, što je vrlo bitno ne samo zbog pohvala, nego to, prije svega, veseli izvođače i članove udruge.
Predsjednik Matulin ujedno je iskoristio priliku kako bi zahvalio svim simpatizerima, sponzorima i donatorima KUD-a, ali i pozvao nove zaljubljenike folklora da se pridruže Društvu.
– Hvala načelnici Općine Donji Vidovec Bojani Petrić, roditeljima malih folkloraša i našim voditeljicama Magdaleni Krištofić i Gordani Zvošec. Hvala i svim članovima koji ulažu svoje slobodno vrijeme u rad društva te pozivam sve i poručujem onima koji su voljni priključiti se Društvu da su dobrodošli, a pogotovo djeca i mladi na kojima znamo da sve ostaje – poručio je za kraj Nikola Matulin.
foto: privatna arhiva
mlpetrinjak/vzaktualno.hr 
Ljeto u Marofu bogato događanjima, od kulture i sporta, do zabave
Komunikacija Mreže udruga grada Novog Marofa i gradskih ustanova koje su sudjelovale na sastancima i radionicama projekta “Zajedno živimo, zajedno planiramo!” rezultirala je bogatim popisom aktivnosti tijekom ovogodišnjeg Ljeta u Marofu.
Turistička zajednica grada Novog Marofa najavila je niz događanja od kojih su neka tradicionalna, a neka nova, stoga vam ovoga ljeta u gradu zaista neće biti dosadno.
Bit će kulture, sporta i zabave, a u nastavku pogledajte kada će se što održavati:
FOTO: Arhiva FB TZ Grada Novi Marof
vzaktualno.hr
FOTO: Arhiva FB TZ Grada Novi Marof
vzaktualno.hr 
I danas je pojačan promet na važnijim cestama, čeka se i pred naplatom Trakošćan u smjeru Zagreba
I danas je pojačan promet na važnijim cestama, prilazima turističkim središtima, trajektnim lukama i pristaništima te pojedinim graničnim prijelazima, pa iz HAK-a vozačima savjetuju da prilagode brzinu i način vožnje uvjetima na cestama, prenosi index.hr.
Na A1 Zagreb-Ploče-Karamatići povećana je gustoća prometa između Zagreba i Bosiljeva u smjeru mora, pred naplatom Lučko u oba smjera nema dužih čekanja, a na A2 Zagreb-Macelj povećana je gustoća prometa pred naplatom Trakošćan u smjeru Zagreba i kolona je oko 500 metara.
U pomorskom prometu nema poteškoća.
FOTO: Screenshot HAK
vzaktualno.hr/index.hr
Hrvatski rukometaši iz Preloga sele u Opatiju – oduševljeni dvoranom, ali i međimurskom gibanicom
Hrvatska rukometna reprezentacija u nedjelju će, nakon 14 dana priprema u preloškom Hotelu Panorama, napustiti Međimurje.
Ova prva faza priprema za OI u Parizu prošla je, svi se slažu, vrlo zadovoljavajuće. Štoviše, kažu, nemaju baš niti jednu primjedbu, a uz odlične uvjete ze trening, osobito im se svidjela međimurska gastronomija. Domaćinima su, naime, dali otvorene ruke što se menija tiče, a ovi su iskoristili dobru priliku za upoznati ih s tradicionalnim jelima Međimurja, favorit reprezentacije međimurska je gibanica.
Reprezentativci su se 25. lipnja okupili u Zagrebu i uputili se za Prelog. Izbornik Dagur Sigurdsson na pripreme je pozvao 20 igrača.
Jednom od najvećih prednosti priprema u Prelogu, reprezentativci su istaknuli klimatiziranu rukometnu dvoranu u sklopu Hotela Panorama zbog čega su izbjegnute uobičajene vožnje autobusima dva puta dnevno od smještaja do dvorane za trening. U četvrtak su svi zajedno proslavili rođendan Luke Cindrića, koji će nakon godinu dana igre za Dinamo iz Bukurešta karijeru nastaviti u mađarskom Veszpremu. S Mađarima je Cindrić potpisao dvogodišnji ugovor, dosad je igrao za Metalurg, Vardar, Kielce i Barcelonu.
Nakon odlaska iz Međimurja i nekoliko dana odmora, rukometaši će drugu fazu priprema odraditi u Opatiji, u sklopu koje će u Chartresu odigrati utakmicu protiv domaćina Olimpijskih igara, Francuske.
Dragici Domjanić, voditeljici Hotela Panorama, u vlasništvu njezine obitelji, biti će, kaže, drago dođu li rukometaši iznova k njima.
–To su toliko jednostavni dečki da se ne sjećam kad smo imali takvu ekipu, a k nama na pripreme zaista dolaze različite momčadi iz raznih zemalja. Apsolutno su nezahtjevni i samo nam vele kako im je super da su tu „kao doma“. Iako ih jedva primjećujete, rado će se fotografirati sa svakim tko to poželi. Tijekom boravka nisu imali niti jedan poseban zahtjev, niti su istaknuli bilo kakvu primjedbu – kaže Dragica Domjanić.
vzaktualno.hr
Jednom od najvećih prednosti priprema u Prelogu, reprezentativci su istaknuli klimatiziranu rukometnu dvoranu u sklopu Hotela Panorama zbog čega su izbjegnute uobičajene vožnje autobusima dva puta dnevno od smještaja do dvorane za trening. U četvrtak su svi zajedno proslavili rođendan Luke Cindrića, koji će nakon godinu dana igre za Dinamo iz Bukurešta karijeru nastaviti u mađarskom Veszpremu. S Mađarima je Cindrić potpisao dvogodišnji ugovor, dosad je igrao za Metalurg, Vardar, Kielce i Barcelonu.
Nakon odlaska iz Međimurja i nekoliko dana odmora, rukometaši će drugu fazu priprema odraditi u Opatiji, u sklopu koje će u Chartresu odigrati utakmicu protiv domaćina Olimpijskih igara, Francuske.
Dragici Domjanić, voditeljici Hotela Panorama, u vlasništvu njezine obitelji, biti će, kaže, drago dođu li rukometaši iznova k njima.
–To su toliko jednostavni dečki da se ne sjećam kad smo imali takvu ekipu, a k nama na pripreme zaista dolaze različite momčadi iz raznih zemalja. Apsolutno su nezahtjevni i samo nam vele kako im je super da su tu „kao doma“. Iako ih jedva primjećujete, rado će se fotografirati sa svakim tko to poželi. Tijekom boravka nisu imali niti jedan poseban zahtjev, niti su istaknuli bilo kakvu primjedbu – kaže Dragica Domjanić.
vzaktualno.hr
Nakon ručka zasladite se uz fine kiflice punjene pekmezom od kupine ili drugim nadjevom po želji
Ove nedjelje donosimo vam recept za ukusne, prhke kiflice koje možete puniti pekmezom ili nadjevom po želji s Internet stranice recepti.index.hr.
Za kiflice vam je potrebno 500 g glatkog brašna, 250 g maslaca, 200 g kiselog vrhnja, 1 vrećica praška za pecivo, 2 vrećice vanilin šećera, 1limun korica, 1 prstohvat soli i pekmez/džem ili nadjev po želji.
Priprema:
Najprije od navedenih sastojaka zamijesite tijesto, podijelite na 4 dijela i stavite u prozirnu foliju. Ostavite u hladnjaku na pola sata.
Zatim formirajte kiflice, razvaljajte punite nadjevom po želji, na primjer kupinama i zarolajte. Pecite na 180 °C oko 20 minuta. Ohlađene uvaljajte u šećer u prahu.
FOTO: Screenshot
vzaktualno.hr/recepti.index.hr