Biometeorološka prognoza
Utjecaj vremena na ljude još uvijek može doprinijeti manjim tegobama vezano uz zdravlje meteoropata i kroničnih bolesnika.
Nešto niže temperature zraka bit će mnogima ugodne, pa će se i tegobe lakše podnositi.
foto: ilustracija
vzaktualno.hr/meteo.hr
Dodatna potvrda njegova uspjeha su i navodi povjerenstva za pisanu provjeru da njegov test ima najbolji tehnički crtež. Osim toga, i povjerenstvo praktičnoga rada složilo se da je Ivanov rad ‘kratkovalni AM prijamnik s integriranim krugom’ također najbolje odrađen.
– Zadnjih tjedana sam većinom vježbao tehničko crtanje i praktične zadatke za državno natjecanje. U Segetu Donjem sam izradio prijamnik koji prima signal i ja ga čujem u slušalicama. Zadatak nije bio prekompliciran, ali nisam bio siguran u teorijski dio, odnosno ispit. Na kraju se ispostavilo da sam ga napisao najbolje od svih – govori Ivano.
-Stvarno se jako trudio oko svega. On je jedan od prvih članova kojima sam ja bio mentor. Primijetio sam njegov talent i zainteresiranost i krenuli smo raditi na različitim radovima ne nužno vezanim uz njegovo područje natjecanja. Ove je godine tako sudjelovao i u izložbi inovacija na kojoj je također postigao dobre rezultate – dodaje njegov mentor.
Rezultat kojeg je ostvario osigurao mu je direktan upis u željenu srednju tehničku školu.
– Sad sam završio 7. razred OŠ Ludbreg. Nakon osnovne škole volio bih upisati Elektrostrojarsku školu u Varaždinu – otkrio je Ivano, čiji je talent najprije prepoznala mama koja ga je i upisala u Klub tehnike Ludbreg.
Uspješan je bio i njegov školski kolega Anđelo Bačani koji je osvojio četvrto mjesto u području automatike pod mentorstvom Dragutina Gerića i učiteljice Đurđe Kladić.
– Anđelo je oduvijek volio rješavati zagonetke. Sve ono za što treba ‘brzo kliknuti’ i odgonetnuti tu je on najbolji. Imali smo ga prilike gledati i na televiziju u matematičkim zadacima. Njegovo uključivanje u Klub i općenito interes za tehniku je zapravo bio nekakav logičan slijed. Gdje postoji nekakva logika, gdje treba nešto zaključiti, tu je on najbolji – govori Dragutin Gerić.
Anđelo je također marljivo vježbao za samo natjecanje.
– Klupski mentor mi je bio Dragutin Gerić, s njim sam više puta tjedno vježbao praktične zadatke, a Slobodan me pripremao za teorijski dio. Bilo je puno posla, ali nije mi bio problem uskladiti obaveze. Na državom natjecanju sam izradio automobil koji uz pomoć infracrvenih senzora prati crtu, ima senzore za udaljenost tako da primjećuje prepreke na vrijeme, ima žmigavce i kočiona svjetla. Trebalo mi je otprilike pola sata da sastavim auto. Mučio sam se jedino malo sa spajanjem baterija, cijelo vrijeme su mi padale. Ostalo je išlo bez problema – prisjetio se Anđelo koji je član Kluba već dvije godine.
Luka Jerešić ima nešto kraći klupski staž, ali rezultati ne izostaju.
– Član sam Kluba tehnike Ludbreg od rujna prošle godine. Klub je organizirao zimske radionice pa sam odlučio doći i vidjeti što se tu radi, što sve tu ima i tako je krenulo. Od tada dolazim skoro svake subote. Najviše me zanima elektronika – otkriva Luka koji je zajedno s Anđelom i Ivanom također sudjelovao na 66. državnom natjecanju mladih tehničara.
Osvojio je 11. mjesto u području elektronike pod mentorstvom Matije Kosa i školske mentorice Ivane Pačko Horvat iz OŠ Martijanec.
– Prije natjecanja sam svake subote učio teoriju, jer sam tu bio nekako slabiji. Radio sam i na nekim praktičnim zadacima koje sam nerijetko rješavao i kod kuće. Moj praktični zadatak na državnom natjecanju zvao se ‘Zabavna elektronika’ i taj sklop kojeg sam izradio radio je na način da kada je fotootpornik zatamnjen onda zujalo proizvodi zvuk kapanja vode iz pipe. Samo natjecanje je u početku bilo malo stresno, ali taj prvi natjecateljski dio smo brzo riješili pa smo kasnije uživali. Imam lijepa sjećanja – rekao je Luka.
Samo riječi hvale za njega je imala njegova školska mentorica.
– Luka je odličan učenik bio od prvog do osmog razreda, imao je prosjek 5,00 u svim razredima. Kad je došao u 5. razred mi smo taman krenuli s aktivnostima robotike i on se tu odmah s interesom uključio. Kasnije se ispostavilo da ga najviše zanima elektronika. Ponosna sam na svaki njegov rezultat, pogotovo na ovaj koji je postigao na državnom natjecanju jer to samo dokazuje da se on trudi i radi i da se našao u tome. Želim mu svu sreću u srednjoj školi, da nastavi taj svoj put u tehnici i da se kasnije i poslovno ostvari onako kako zamišlja – istaknula je Ivana Pačko Horvat.
Luka je završio osnovnu školu i upisat će srednjoškolsko obrazovanje za smjer Tehničar za mehatroniku u Varaždinu.
– Zanima me tehnika, lijepo mi se time baviti i radim to svojom dobrom voljom. Želim nastaviti u tom smjeru – jasan je i odlučan Luka.
foto: ludbreske-novine.com.hr
vzaktualno.hr/ludbreske-novine.com.hr
– Međutim, istovremeno se postavlja pitanje: Gdje ćemo ubuduće odlagati otpad i po kojoj cijeni? Jer ona će neminovno biti veća i dovest će do poskupljenja usluge odvoza otpada. Tijekom proteklih mjeseci Grad Ivanec je poslao upite na adrese 31 odlagališta u krugu od 100-200 km o tome jesu li spremni zbrinjavati naš otpad. Pozitivne odgovore dobili smo samo od dva odlagališta. Postoji i mogućnost odvoza u MBO Varaždin, ali u tom slučaju cijena bi bila 3-4 puta veća u odnosu na ponude spomenutih dvaju odlagališta – izvijestio je Batinić.
Država u 20 godina nije učinila apsolutno ništa na rješavanju problematike otpada
Sličnu situaciju, kazao je, imaju i brojni drugi gradovi i općine, koji također nemaju kamo sa smećem (npr. Varaždin) jer država, kao ona koja je davno morala riješiti problem gospodarenja otpadom, po tom pitanju proteklih 20 godina nije učinila apsolutno ništa i to vrijedi za sve dosadašnje Vlade. Umjesto da ga sustavno riješi, država ga je prebacila samim gradovima i općinama, da se same snalaze kako znaju i umiju, dodao je Batinić.
Iako su, podsjetio je Batinić, aktivnosti za otvaranje Regionalnog centra u Piškornici (kamo je predviđen i odvoz komunalnog otpada iz naše županije) počele još 2003., do danas njegova gradnja još nije ni počela.
Trebao je biti sagrađen još 2018. (pa se usporedo s time planiralo i zatvaranje Jerovca). Nakon toga su najave bile za 2022. pa opet ništa, a sada se predviđa puštanje u rad 2028. godine. Sudeći po dosadašnjem tempu i iskustvima, Batinić sumnja u to da će se i ove najave realizirati.
I dok Grad Ivanec zastupa čvrsti stav da Jerovec treba zatvoriti, Batinić je podsjetio na posve drukčiji stav Ministarstva zaštite okoliša i Fonda za zaštitu okoliša, s čijim je predstavnicima razgovarao o ovoj tematici.
Budući da za ovaj problem rješenja nemaju, njihov stav je sljedeći: predlažu da se otpad u Jerovcu nastavi odlagati do otvaranja Piškornice, tj. do maksimalnog iskorištenja kapaciteta Jerovca.
– A to znači nastavak odlaganja otpada na način da se kapaciteti prošire otvaranjem stare, već zatvorene i sanirane kazete. Budući da to podrazumijeva nove procedure, projekte i dozvole, ministarstvo je spremno financirati 90% troškova. Međutim, upozoravam da bismo u tom slučaju vjerojatno morali u Jerovcu prihvatiti otpad i iz drugih gradova i općina Varaždinske županije, a ne samo kao što je to sada, s područja bivše Općine Ivanec. U slučaju da idemo na zatvaranje Jerovca, resorno ministarstvo spremno je sanaciju sufinancirati sa samo 40% sredstava – izvijestio je Batinić.
Građanima stižu ankete
Budući da Grad o ovom pitanju, prije svega, želi dobiti jasan i nedvosmislen stav prvenstveno građana Jerovca, svi punoljetni građani mjesnih odbora Jerovec Gornji i Donji te stanovnici Dubravca, koji žive na udaljenosti od 600 metara od deponija, na svoje će kućne adrese preporučenom poštom dobiti anketno pismo s pitanjem:
Jeste li za zatvaranje odlagališta otpada u Jerovcu ili za nastavak odlaganja do otvaranja regionalnog centra u Piškornici koji bi, prema najavama Ministarstva zaštite okoliša, trebao biti otvoren do 2028. godine?
Svi građani zamoljeni su da u najkraćem vremenu svoje odgovore poštom pošalju u Grad ili ih predaju na prijemnom šalteru u Gradskoj vijećnici ili da ih ubace u sandučić na ulazu u Vijećnicu.
Ako se građani izjasne za zatvaranje odlagališta, gradonačelnik će o njihovu stavu i stavu gradske izvršne vlasti upoznati Gradsko vijeće.
Prihvati li Gradsko vijeće mišljenje Grada i građana, ono će uputiti preporuku i prijedlog Ivkomu d.d. da od resornog ministarstva – pošto su ispunjeni svi zakonski uvjeti za to – zatraži zatvaranje odlagališta komunalnog otpada u Jerovcu.
Odluku o zatvaranju Jerovca donosi isključivo ministar zaštite okoliša (u ovom slučaju nova ministrica Marija Vučković), uz napomenu da postoji i mogućnost da odbije donijeti takvu odluku.
Što znači zatvaranje Jerovca?
Ako se deponij u Jerovcu zatvori, komunalni otpad morat će se odvoziti na druge lokacije i svi građani moraju biti svjesni da to za sve znači poskupljenje usluge zbrinjavanja otpada.
U tom slučaju će se na prostoru odlagališta Jerovec urediti pretovarna stanica, gdje bi se otpad iz kamiona „smećara“ pretovarivao u velika specijalna vozila, kojima bi se nekoliko puta tjedno otpad odvozio na novo odlagalište.
Iako to nije zakonska obveza Grada Ivanca jer zakonom je propisano da problem otpada svaki JLS rješava za sebe, u kontekstu brige za poslovanje Ivkoma d.d., u „paketu“ se pokušava pronaći i rješenje za susjedne općine i gradove, u kojima ova komunalna tvrtka također zbrinjava otpad.
„Ivanec ne zaboravlja solidarnost susjeda“
– Ne smijemo zaboraviti naše susjede, pogotovo građane Grada Lepoglave (na inicijativu dva gradska vijećnika) i količinu solidarnosti koju su iskazali potpisivanjem peticije protiv pokušaja i pritisaka da se u Jerovec prije dvije godine doveze smeće iz Varaždina i okolice. Jer da je to tada prošlo, varaždinsko smeće zapunilo bi Jerovec za godinu dana i mi bismo već tada bili u velikom problemu – podsjetio je Batinić.
Zboru građana nazočili su i zamjenik gradonačelnika Marko Friščić, pročelnik Upravnog odjela za komunalne poslove, urbanizam i zaštitu okoliša Stjepan Vincek, direktor Ivkoma d.d. Edo Rajh, savjetnik za kontroling i razvoj u Ivkomu Srečko Kramarić, a pridružili su se i predsjednici MO-a Jerovec Gornji i Donji Goran Cikač i Tomislav Plahtarić te pojedini gradski vijećnici.
Na sastanku su mještani iznijeli niz kritičkih primjedbi na način odlaganja otpada u Jerovcu, skrenuli pozornost na to da se dovezeni otpad ne zatrpava zemljom, istaknuli problem štetočina (vrane, glodavci, insekti) itd. Na njihova pitanja odgovarao je direktor Ivkoma d.d. Edo Rajh.
foto: ivanec.hr
vzaktualno.hr/ivanec.hr
Međunarodni dan borbe protiv zlouporabe droga i nezakonitog prometa drogama u Međimurskoj županiji je i ove godine obilježen terenskom akcijom županijskog Povjerenstva za suzbijanje zloupotrebe droga, Zavoda za javno zdravstvo Međimurske županije i Policijske uprave međimurske u romskom naselju u Kvitrovcu.
Uz podjelu edukativnih materijala i dogovaranje nastavka preventivnih aktivnosti, svim zainteresiranim građanima omogućen je izravan kontakt sa stručnjacima koji se bave prevencijom i tretmanom problema ovisnosti u Djelatnosti za zaštitu mentalnog zdravlja, prevenciju i izvanbolničko liječenje ovisnosti ZZJZ-a Međimurske županije, kao i s policijskim službenicima zaduženima za prevenciju.
Akcija je i ove godine privukla većinu mještana romskog naselja u Kvitrovcu, među kojima je bilo i mladih te su stručnjaci imali prigodu poslati važne poruke tom najosjetljivijem dijelu populacije i njihovim roditeljima.
– Desetak godina održavamo preventivne akcije s ciljem smanjenja rizika koji osobito prijete mladima. Zahvalan sam svim službama koje predano rade na prevenciji kao najvažnijem alatu u sustavnoj borbi protiv ovisnosti – istaknuo je zamjenik župana Međimurske županij Josip Grivec, ujedno i predsjednik županijskog Povjerenstva za suzbijanje zloupotrebe droga.
Ravnateljica Zavoda za javno zdravstvo naše Županije prim. Marina Payerl-Pal, dr. med., također je naglasila važnost preventive o kojoj znanstveni pokazatelji govore kao o najučinkovitijoj metoda za stavljanje problem ovisnosti u zajednici pod kontrolu:
– U cilju što boljih rezultata, djelujemo multisektorski – od škola do Međimurske županije i policije – kako bismo problem sveli na najmanju moguću mjeru – rekla je doktorica Payerl-Pal, istaknuvši i vrijedan program vezan uz razvijanje temeljnih životnih vještina koji ZZJZ provodi već osmu godinu.
Okupljenima u Kvitrovcu obratila se i voditeljica Djelatnosti za zaštitu mentalnog zdravlja, prevenciju i izvanbolničko liječenje ovisnosti u ZZJZ-u Diana Uvodić-Đurić, dr. med., rekavši da je fokus stručnjaka snažno usmjeren na problem ovisnosti o drogama i alkoholu iako Međimurje ima nižu stopu od hrvatskog prosjeka:
– U Međimurju imamo 202 liječena ovisnika u dobi od 15 do 64 godine života na 100.000 stanovnika, dok je nacionalni prosjek 238 ovisnika. No, to ne znači da smo problem riješili, već da moramo nastaviti prema još boljim brojkama, osobito radom među adolescentima koji su najrizičnija skupina kada je o ovisnostima riječ – kaže doktorica Uvodić-Đurić, dodavši da je u Međimurju tijekom 2023. godine u službi koju vodi evidentirano 118 liječenih ovisnika, među kojima je bilo najviše ovisnika o opijatima, zatim o sintetskim kanabinoidima, te o kanabisu.
Zlatko Kalanjoš, predstavnik Roma iz općine Domašinec, zahvalio je stručnjacima koji su proveli terensku akciju te izrazio vjeru da će pridonijeti zajedničkom cilju – smanjivanju broja ovisnika i konzumenata alkohola i droga.











foto: Međimurska županija
vzaktualno.hr/medjimurska-zupanija.hr
Kako prenosi Index, jučer oko 14:45 došlo je do pomalo neobične prometne nesreće u zagrebačkoj Dubravi, u kojoj je sudjelovao i policajac koji nije bio na dužnosti.
Naime, kako javlja zagrebačka policija, 57-godišnji policajac bio je putnik u autu koji je vozila 45-godišnjakinja. Oni su autom stali u Ulici Križnog puta u smjeru istoka i zaustavili se kod kućnog broja 86.
Otvorio vrata auta i udario muškarca na romobilu: Tada je 57-godišnji policajac otvorio vrata auta, ali je to učinio nesmotreno i pritom je udario električni romobil kojim je upravljao 28-godišnjak nogostupom na kojemu nije bilo obilježene biciklističke trake.
Uslijed udarca romobil je pao na kolnik, dok je 28-godišnjak odbačen i tijelom je udario u osobni automobil marke Volkswagen u vlasništvu trgovačkog društva koji je bio parkiran na obližnjem parkiralištu.
Nitko nije ozlijeđen, ali su vozačica i policajac pobjegli s mjesta nesreće: Nitko u prometnoj nesreći nije ozlijeđen, već je nastala samo materijalna šteta. No 45-godišnjakinja je pobjegla s mjesta nesreće, a da s drugim sudionicima nije potpisala europsko izvješće niti je na drugi način ostavila svoje osobne podatke i podatke o svom vozilu.
Pokrenut će se disciplinski postupak protiv policajca: Na mjestu događaja obavljen je očevid, javlja zagrebačka policija. Naknadno, istoga dana, policijski službenici nadležne postaje prometne policije pronašli su vozačicu osobnog automobila kao i 57-godišnjeg putnika, policijskog službenika, koji je alkotestiran, a test je bio negativan. Policijskom službeniku, zbog izazivanja prometne nesreće, uručen je prekršajni nalog.
Protiv njega biti će pokrenut disciplinski postupak zbog povrede službene dužnosti.
foto: arhiva
vzaktualno.hr/index.hr
Javni prijevoz je ključan i to se pod hitno treba riješiti, istaknuo je saborski zastupnik i gradonačelnik Ludbrega Dubravko Bilić.
U svom izlaganju u Saboru naveo je kako je ludbreški kraj samo jedan primjer prometne nepovezanosti.
– Neprihvatljivo da u današnje vrijeme, kad se toliko priča o razvoju, imamo situaciju u kojoj se demotivira stanovnike da ostanu u ruralnim sredinama – rekao je Bilić u Saboru. Istaknimo i da su Grad Ludbreg i okolne općine pokrenuli projekt integriranog prijevoza koji bi povezao autobusne i željezničke linije, bio di dostupniji i jeftiniji, ali država za sad sluha nema.
Stoga je, smatra Bilić, prava prilika da se izmjenama i dopunama Zakona o prijevozu u cestovnom prometu, napokon omogući bolja mobilnost građana, posebno u ruralnim sredinama.
Podsjetio je na inicijativu “Europa u pokretu” iz 2017. godine, koja ima za cilj pojednostaviti kretanje unutar europskog tržišta, te pohvalio usklađivanje zakona s tim ciljevima, uključujući automatiziranu vožnju.
Međutim, kritizirao je spor tempo implementacije ugovora o javnom linijskom prijevozu u Hrvatskoj, ističući da je od planiranih 20 županija, samo njih 6 do sada potpisalo ugovor s Vladom.
– Ono što je meni najvažnije u ovom Zakonu je javni prijevoz, odnosno prijevoz putnika. S obzirom da je to jedna od najvažnijih stvari koje građane demotiviraju za život u ruralnim sredinama s obzirom da javnog prijevoza u mnogim dijelovima Hrvatske i nema. Čuli smo da je 6 županija potpisalo Ugovor s Vladom o javnom linijskom prijevozu, što je poražavajuće. Taj poziv je trebao biti završen 2019., a danas je 2024. i samo 6 županija je to potpisalo, neke su objavile to nedavno pa se još muče, a većina ih ni nema razrađen sustav – istaknuo je Bilić i dodao da postojeći sustav javnog prijevoza nije dobar, posebno tamo gdje ne prolazi željeznica.. Konkretno, neke autobusne linije funckioniraju samo kad traje nastava, a ostatak godine građani su prepušteni da se snalaze sami.
Na primjeru ludbreškog kraja, Bilić ističe da mještani okolnih općina nemaju kako ni do Ludbrega, voze jedna, dvije, ili nijedna autobusna linija, a slično je i u ostatku Varaždinske županije.
– Ljudi iz ludbreškog kraja nemaju kako do Varaždina ili Zagreba, a da ne govorim o udaljenijim gradovima. To znaju i roditelji koji svakodnevno voze djecu na razne aktivnosti jer nema autobusnih linija, znaju to i umirovljenici koji nemaju kako doći do liječnika, ljekarne ili banke. Znači da su ljudi u manjim sredinama izolirani – rekao je Bilić.
Bilić je ukazao na potrebu za reformom lokalne i regionalne samouprave kako bi se omogućilo financiranje i organiziranje javnog prijevoza, posebno kroz male funkcionalne aglomeracije gradova i općina.
– Grad Ludbreg je razradio i pripremio Studiju i spreman je za ovaj oblik prijevoza, u nekom malom obliku. No, za nas je taj sustav koji košta oko 3 milijuna eura godišnje bez kupnje autobusa i jako je teško održiv. S druge strane, recimo u Varaždinskoj županiji, financira se prijevoz privatnim prijevoznicima za prijevoz učenika tijekom školske godine, a nakon škole autobusi se parkiraju i čekaju da prevoze djecu.
Na neki način treba kroz reformu regionalne i lokalne samouprave omogućiti gradovima da kroz male funkcionalne aglomeracije gradova i susjednih, bivših općina okruženih oko tih gradova, stvore nekakav oblik javnog prijevoza uz mogućnošću da se jave na natječaje Europske unije za kupnju električnih autobusa, odnosno autobusa na vodik, koji su realnost, a ne daleka budućnost. Tu najviše vidim prilika da se ovaj Zakon dopuni i da se omogući jedinicama lokalne samouprave sigurnost u prometu, a ne da nam se djeca voze u 20 godina starim autobusima, ili da se uopće ne voze – rekao je Bilić.
vžaktualno.hr