Zavod za javno zdravstvo Varaždinske županije obavještava da će se na temelju Ugovora provoditi mjere adulticidne dezinsekcije komaraca na području Grada Varaždina od 18. do 21. lipnja 2024. godine. Suzbijanje će se provoditi u terminu od 4:00-6:00 sati na sljedećim javnim površinama u stambenom dijelu grada Varaždina: UTORAK, 18. lipnja 2024.: Istarska ulica, Kućanmarofska ulica, Kućanska ulica, Odvojak Milana Šimeka, Podravska ulica, Primorska ulica, Svilarska ulica, Šetalište Franje Tuđmana, Ulica Adolfa Wisserta, Ulica braće Krajanski, Ulica braće Vidović, Ulica grada Koblenza, Ulica Ivana Pergošića, Ulica Ivana Severa, Ulica Ive Mikaca, Ulica Maksimilijana Vrhovca, Ulica Matice hrvatske, Ulica Mihovila Pavleka Miškine od pruge do kraja, Ulica Rudolfa Horvata, Ulica šemovečkih žrtava, Ulica Tita Brezovačkog, Ulica Vilka Novaka, Ulica grada Ravensburga, Anina ulica, Bakačeva ulica, Franjevački trg, Graberje, Hallerova aleja do Ulice Gustava Krkleca, Kapucinski trg, Kolodvorska ulica, Optujska ulica do Koprivničke ulice, Park Ivana Pavla II., Pavlinska ulica, Prilaz Fausta Vrančića Prolaz Marijana Zubera, Prolaz Nikole Fallera, Slavenska ulica, Šetalište Josipa Jurja Strossmayera, Šetalište Vatroslava Jagića, Školska ulica, Trenkova ulica, Trg bana Jelačića, Trg kralja Petra Svačića, Trg kralja Tomislava, Trg Miljenka Stančića, Trg Slobode, Ulica Alojzija Stepinca, Ulica Andrije Kačića Miošića, Ulica Ankice Opolski, Ulica Ante Starčevića, Ulica Antuna Mihanovića, Ulica Augusta Cesarca, Ulica Augusta Šenoe, Ulica Branka Vodnika, Ulica Frana Kurelca do Trenkove ulice, Ulica Frana Supila do Anine ulice, Ulica Ivana Cankara, Ulica Ivana Gundulića, Ulica Ivana Kukuljevića, Ulica Ivana Milčetića, Ulica Ivana Padovca, Ulica Janka Draškovića, Ulica Julija Merlića, Ulica Jurja Habdelića, Ulica kralja Petra Krešimira IV., Ulica Ljudevita Gaja, Ulica Mihovila Pavleka Miškine do pruge, Ulica Mirka Bogovića, Ulica Ognjena Price do Trenkove ulice, Ulica Otokara Keršovanija, Ulica Petra Preradovića, Ulica Silvija Strahimira Kranjčevića, Ulica Stanka Vraza, Ulica Tome Blažeka, Ulica Tome Masaryka, Ulica Vatroslava Lisinskog, Ulica Viktora Cara Emina, Ulica Vladimira Nazora, Uršulinska ulica, Uska ulica, Vidovski trg, Zagrebačka ulica do Ulice Franca Prešerna, Europski trg, Biškupečka ulica, Cehovska ulica, Gospodarska ulica, Moslavačka ulica, Plitvička ulica, Sajmišna ulica, Sportska ulica, Trg Ivana Perkovca, Ulica Dore Pejačević, Ulica Ivana Mažuranića, Ulica Ivane Brlić-Mažuranić, Ulica kneza Trpimira, Ulica kneza Višeslava, Ulica Luje Pihlera, Ulica Ljube Babića, Ulica Mirka Kolarića st., Ulica Mirka Maleza, Ulica Tomislava Miškulina, Ulica Vatroslava Kolandera, Ulica Vesne Parun, Ulica Vladimira Deduša, Varteksova ulica, Zagrebačka ulica od željezničke pruge Varaždin – Ivanec do kraja Ulica Katarine Zrinski SRIJEDA, 19. lipnja 2024.: Aleja kralja Zvonimira, Dalmatinska ulica, Park 7. gardijske brigade Hrvatske vojske “Puma”, Ulica Frana Supila od Anine ulice do kraja, Ulica Franca Prešerna, Ulica Hinka Krizmana, Ulica Josipa Kozarca, Ulica Krešimira Filića Ulica Miroslava Krleže do Ulice Krešimira Filića, Ulica Stjepana Vukovića, Ulica Tina Ujevića do Ulice Krešimira Filića, Ulica Zrinskih i Frankopana, Zadrugarska ulica, Zagrebačka ulica od Ulice Franca Prešerna do pruge, Ivanečka ulica, Kratka ulica, Lepoglavska ulica, Mali plac, Perivoj biskupa Marka Culeja, Trakošćanska ulica, Ulica Andrije Hebranga, Ulica Ante Kovačića, Ulica Bože Težaka, Ulica braće Radić, Ulica Đure Arnolda, Ulica Franje Galinca, Ulica Franje Košćeca, Ulica Ivana Gorana Kovačića, Ulica Ivana Lalanguea, Ulica Ivana Meštrovića, Ulica Ivana Rangera Ulica Ive Režeka, Ulica Janka Jurkovića, Ulica Jurja Križanića, Ulica Matka Laginje, Ulica Miroslava Posmodija, Ulica Ratimira Hercega do groblja tj. do Parka Ivana Pavla II., Ulica Vjekoslava Rosenberg – Ružića, Ulica Vladimira Gotovca, Ulica Zvonka i Vladimira Milkovića, Vidovečka ulica, Vodovodna ulica, Ulica Bosiljke Paske, Jalkovečka ulica, Splitska ulica, Šibenska ulica, Trogirska ulica, Ulica 104. brigade, Ulica 22. rujna 1991., Ulica Antuna Branka Šimića, Ulica Antuna Handžića, Ulica braće Slukan, Ulica Dimitrije Demetra, Ulica Dobriše Cesarića, Ulica Dragutina Rakovca, Ulica Đure Sudete, Ulica Ferde Livadića, Ulica Frana Galovića, Ulica Gabrijele Horvat, Ulica hrvatskih branitelja, Ulica Irme Gorzo, Ulica Ivana Trnskoga, Ulica Josipa Kraša, Ulica Josipa Pupačića, Ulica Katarine Patačić, Ulica Luke Botića, Ulica Marije Jurić-Zagorke, Ulica Marije Vidović, Ulica Marina Držića, Ulica Milke Trnine, Ulica Miroslava Krleže od Ulice Krešimira Filića do kraja, Ulica Perice Bjelčića, Ulica Tina Ujevića od Ulice Krešimira Filića do kraja, Ulica Vinka Međerala, Ulica Vinka Žganca, Ulica Vladimira Vidrića, Ulica Zinke Kunc, Zadarska ulica ČETVRTAK, 20. lipnja 2024. Baranjska ulica, Bilogorska ulica, Bosanska ulica, Dravska Poljana, Dravski kanal od mosta kod Štoosovog trga do kraja, Dravski nasip, Fabijanska ulica, Hallerova aleja od Ulice Gustava Krkleca do kraja, Hercegovačka ulica, Kninska cesta, Koprivnička ulica od Zavojne ulice do kraja, Krapinska ulica, Ledinska ulica, Metalska ulica, Optujska ulica od Koprivničke ulice do kraja, Optujski odvojak, Pakračka ulica, Park mladih, Petrinjska ulica, Radnička ulica, Slavonska cesta, Svibovečka ulica, Toplička ulica, Trg Antuna Gustava Matoša, Trnovečka ulica, Ulica Andre Mohorovičića, Ulica Antuna Augustinčića, Ulica Antuna Štera, Ulica Antuna Vramca, Ulica Augusta Harambašića, Ulica Bartola Kašića, Ulica Bogoslava Šuleka, Ulica Božene Plazzeriano, Ulica Dragutina Domjanića, Ulica Đure Kuhara, Ulica Eugena Kumičića, Ulica Eugena Kvaternika, Ulica Fortunata Pintarića, Ulica Franje Horvata Kiša, Ulica Franje Račkog, Ulica Franje Seljana, Ulica Gustava Krkleca, Ulica Ivana Belostenca, Ulica Ivana Gotića, Ulica Ivana Nepomuka Petrovića, Ulica Ivana Rabuzina, Ulica Ivana Sokača, Ulica Ivana Zajca, Ulica Ive Vojnovića, Ulica Josipa Eugena Tomića, Ulica Josipa Klime, Ulica Jurice Muraja, Ulica Krste Hegedušića, Ulica Leopolda Ebnera, Ulica Ljudevita Filipca, Ulica Marka Marulića, Ulica Matije Antuna Reljkovića, Ulica Milana i Dragice Dvorščak, Ulica Miroslava Šicla, Ulica Otona Župančiča, Ulica Petra Petrovića Njegoša, Ulica Ratimira Hercega uz groblje do Hallerove aleje, Ulica Slave Raškaj, Ulica široke ledine, Ulica Vatroslava Jagića, Ulica Vide Sokola, Ulica Vladimira Gortana, Ulica Vladislava Vežića, Ulica Vlahe Bukovca, Vinička ulica, Zavojna ulica, Žumberačka ulica, Banovinska ulica, Bombellesova cesta, Creska ulica, Čakovečka ulica, Dravska park-šuma, Dravska ulica, Dravski kanal do mosta kod Štoosovog trga, Dubrovačka ulica, Hvarska ulica, Koprivnička ulica do Zavojne ulice, Kordunska ulica, Krajiška ulica, Labinska ulica, Lička ulica, Lošinjska ulica, Ludbreška ulica, Međimurska ulica, Osječka ulica, Preloška ulica, Rapska ulica, Sajmište, Trg Matije Gupca, Trg Pavla Štoosa, Ulica Adolfa Jurinca, Ulica Božidara Vančika, Ulica Ferdinanda Konščaka, Ulica Frana Kurelca od Trenkove ulice do kraja, Ulica Franje Starea, Ulica Janka Leskovara, Ulica Ksavera Šandora Gjalskog, Ulica Mihajla Pupina, Ulica Nikole Tesle, Ulica Ognjena Price od Trenkove ulice do kraja, Ulica Ruđera Boškovića, Ulica Stjepana Glavača, Ulica Vjekoslava Spinčića, Vatrogasna ulica, Vinkovačka ulica, Vukovarska ulica, Zagorska ulica, Zavrtnica, Zeleni odvojak PETAK, 21. lipnja 2024. Naselja Hrašćica, Gojanec, Jalkovec, Poljana Biškupečka, Črnec Biškupečki, Kućan Marof, Kućan Donji, Kućan Gornji, Zbelava Dezinsekcija će se provoditi sa sintetskim piretroidom PHOBI SUPER PB koji je odobren od strane Ministarstva zdravstva. Tretman suzbijanja će se provoditi metodom hladnog zamagljivanja (ULV) sa motornog vozila. Mole se građani da se u navedeno vrijeme ne zadržavaju na otvorenom prostoru na navedenim lokacijama i da zatvore svoje prozore. Također se mole pčelari ukoliko na navedenim lokacijama imaju pčele, da ih zatvore u košnice za vrijeme provođenja tretmana suzbijanja komaraca. U slučaju nepovoljnih vremenskih prilika akcija suzbijanja se odgađa za sljedeći dan, odnosno do poboljšanja vremenskih prilika. foto: ilustracija vzaktualno.hr/varazdin.hr

U gradu Varaždinu zasigurno su svi već primijetili dame obučene u povijesne haljine, i to u pratnji članova Varaždinske građanske garde ili pak samostalno prilikom održavanja Špancirfesta, Susreta povijesnih postrojbi te raznih drugih manifestacija i programa. Isto tako, malotko još ne zna da se radi o Damama u povijesnim haljinama, odnosno o novonastaloj udruzi Dame u povijesnim haljinama, ili kraće udruzi DUPOH, sljednici istoimene sekcije koja je djelovala u sklopu Udruge Varaždinska građanska garda. Kako su nam objasnile predsjednica udruge Vesna Loparić i dopredsjednica Ena Velagić, razvojem i širenjem sekcije stekli su se uvjeti za nastavak aktivnosti u samostalnoj udruzi DUPOH koja će i dalje usko surađivati s Varaždinskom građanskom gardom kao njezina ekstenzija u svim ključnim aktivnostima. Naime, ideja začeta još 2008. godine, da se žene članice Udruge Varaždinska građanska garda aktivnije uključe u rad udruge, rasla je kroz godine i oblikovala se što idejama i željama članica udruge, što okolnostima koje su utjecale na rad udruge. – Od nekoliko darovanih haljina iz bidermajer razdoblja koje su donirale članice Stadtsoldaten Koblenz, a koje su članice Udruge Varaždinska građanska garda odijevale prilikom Susreta povijesnih postrojbi, u 2024. godini stasali smo u udrugu koja broji 20-ak Dama u povijesnim haljinama koje ponosno nose te promoviraju likove i djela poznatih Varaždinki iz razdoblja od 1830. do 1930. godine, razdoblja u kojem se bilježi najveća aktivnost Varaždinske gradske čete – kazala je Vesna Loparić. Važna uloga žena Dodala je da ideja današnjih Dama u povijesnim haljinama počiva na želji i potrebi da se očuva i promovira povijest varaždinskih Purgara i svih aspekata njihovih života. U tim su životima važnu ulogu igrale ženske osobe: njihove supruge, majke, kćeri… ženski likovi koje su utjelovile članice udruge DUPOH. – Neke od žena koje predstavljamo su Rozalija Petrović, supruga poznatog varaždinskog gradonačelnika Ivana Nepomuka Petrovića, koji su osnovali najveću stipendijalnu zakladu u Varaždinu, zatim Sidonija Jagić, supruga Vatroslava Jagića, Julija Leitner, koja je sa suprugom zaslužna za izgradnju varaždinske sinagoge, Slava Antolek Orešek, kći poznatog ilirca koja je širila duh ilirskog narodnog preporoda i poticala domoljublje, dr. sc. Josipa Steinkuš, prva Hrvatica s doktoratom iz grčke filologije, Jelisava Prasnički, prva gospodarska spisateljica… – navodi Ena Velagić.

Dvije dame objašnjavaju nam da se udruga tako danas bavi čuvanjem i promicanjem kulturne baštine vezane uz grad Varaždin, uz Varaždinsku građansku gardu, te edukativnim i humanitarnim aktivnostima usmjerenim prema cijeloj društvenoj zajednici, osobito prema ranjivim skupinama našega društva. Pritom su kompetentnost, transparentnost i dobro upravljanje resursima zadaci udruge prema donatorima, sponzorima, zajednici u kojoj djeluje i široj javnosti, navode. Kod pojave članica udruge u javnosti svakako za oko zapnu njihove prekrasne haljine. Kako kažu, izvor svih informacija, zapisa i fotografija o ženama iz varaždinske prošlosti je Gradski muzej Varaždin, odnosno svi njima dostupni suradnici i institucije, pa se tako haljine svih dama/uloga temelje na tim dokumentima, zbog želje i namjere da uloge i izgled budu što autentičniji. – Naravno da se neke stvari s odmakom od stotinjak godina ne mogu doslovno replicirati zbog nedostatka izvornih tkanina, dodataka i detalja. S druge strane, važno je da misija prenošenja informacija o varaždinskoj povijesti bude i vizualno bliska našim sugrađanima, novim generacijama i simpatizerima, pa su kostimi u nekim detaljima prilagođeni vremenu u kojem živimo – istaknula je Loparić i dodala da su kostime izrađivali varaždinski kostimografi i krojači – Melita Kukec, Mladen Grof Jerneić Erdoedy i Željka Vinceković, osobe koje imaju puno znanja i vještine u izradi povijesnih kostima. Likovne kolonije, igrala na dječjim igralištima, kviz, radionice… Nadalje, kada bismo nabrojali baš sve aktivnosti koje provode ili će tek provoditi ove žene, dobili bismo predugačak i nepregledan niz, stoga ćemo izdvojiti one najznačajnije, ili najzanimljivije. Naime, Dame su kao sekcija lani organizirale 1. Likovnu koloniju „Varaždinski purgar” ispred Staroga grada, godišnju aktivnost koja se održava u okviru manifestacije „Festival dvorišta”, a upravo je protekle subote u prekrasnom dvorištu vile Bedeković održana i 2. Likovna kolonija, i to međunarodnog karaktera, ove godine na temu „Barok, glazba i cvijeće”. Sudjelovalo je više od 60 umjetnika iz Slovenije, Mađarske i Hrvatske, pri čemu je svaki sudionik kolonije ostavio jedan svoj rad udruzi DUPOH, a nastali radovi bit će izloženi u vrijeme Špancirfesta u izložbenom prostoru u Školskoj ulici u Varaždinu. Sredstva, sakupljena od prodaje umjetničkih djela, udruga će dijelom iskoristiti za nastavak humanitarne akcije kojom se opremaju dječja igrališta u gradu Varaždinu igralima i napravama za djecu s invaliditetom. Zahvaljujući spomenutoj humanitarnoj akciji, dosad su postavljena tri igrala za djecu s invaliditetom. Osim toga, Dame su sudjelovale na Špancirfestu, gostovale na raznim susretima povijesnih postrojbi po Hrvatskoj i izvan nje, organizirale su Kviz povodom Dana žena, a prikupljena sredstva donirale su u Sigurnu kuću. Osim kviza humanitarnog karaktera za neku ekonomski ili socijalno osjetljivu skupinu žena, Dame planiraju i Movember kviz u studenome, mjesecu muškaraca, tematski posvećen liku i djelu Purgara i muškaraca općenito, za pomoć beskućnicima ili nekoj drugoj socijalno osjetljivoj skupini muškaraca. Naravno, Dame sudjeluju i u raznim aktivnostima u organizaciji ili prema pozivu varaždinskih Purgara, a ne nedostaje ni programa za djecu, poput Malih purgara, glazbenih radionica i slično. Valja dodati i da su, s ciljem učeničkog istraživanja i razumijevanja varaždinske povijesti, Dame nedavno bile pozvane i na izlaganje u VI. osnovnu školu, gdje su predstavile sebe i svoj rad. Kako dalje navode, pojava dame u povijesnoj haljini, očekivano, uvijek izaziva zanimanje i dopadljiva je publici. – Najčešće čujemo komentare: „Gle princezu, gle kraljicu…” Takvi nas komentari potiču da objasnimo tko smo i što predstavljamo – da nismo princeze, ni kraljice, već građanke. Članovi Varaždinske građanske čete kroz povijest su bili pripadnici srednjeg, građanskog sloja, uglavnom obrtnici, pa smo tako i mi, žene iz njihovih obitelji, građanke. I naši kostimi pripadaju dnevnoj građanskoj modi na području Austro-Ugarske u razdoblju između 1830. i 1930. godine – ispričala je Vesna Loparić.

Da Dame u povijesnim haljinama ovdašnju kulturu i tradiciju nastoje promovirati van granica Varaždina, ali i Lijepe naše, potvrđuje njihovo sudjelovanje na nedavno održanoj Međunarodnoj znanstvenoj konferenciji „Identiteti-kulture-jezici” na Filozofskom fakultetu u Mostaru. – Uz nas dvije iz DUPOH-a, bilo je preko 60 sudionika i mnogo zanimljivih radova. Govorilo se o dekodiranju umjetne stvarnosti, hrvatskom identitetu na Kosovu, umjetnoj inteligenciji i demokraciji, Andrićevim identitetima između Istoka i Zapada, skulpturama Sofije Naletelić Penavuše i mnogim drugim zanimljivim temama, od kojih je i jedna bila Dame u povijesnim haljinama. U 15-minutnom izlaganju prikazan je cjelokupni proces prikupljanja i obrade dostupnih podataka o svakoj povijesnoj osobi, kao i rezultati istraživanja u vidu povijesnih haljina koje su one nosile – kazala je Velagić s kojom je na konferenciji sudjelovala i Lovorka Gotal Dmitrović. Dodala je da su ostali sudionici pohvalili izlaganje te općenito ideju i inicijativu udruge, što i ne čudi, budući da su Dame u povijesnim haljinama doista oživjele žene iz gradske povijesti koje su se bavile društvenim aktivnostima, i to na način da humanitarnim radom, edukativnim radionicama i drugim aktivnostima vrlo angažirano i nesebično odgovaraju na potrebe današnjeg društva. Ipak, kako bi što lakše mogle provoditi sve planirane aktivnosti, za kraj su poručile da traže suradnike i donatore, a mi im i u tome želimo puno sreće i uspjeha!   foto: Facebook/Dame u povijesnim haljinama mlpetrinjak/vzaktualno.hr

Nakon što je Varaždinska županija u posljednje tri godine izdala desetak knjiga, publikacija koje su vezane uz stare običaje, poljoprivredno-prehrambene proizvode i kuharice određenih područja, i najbolja hrvatska heljda – Varaždinska heljda, nedavno je dobila svoju monografiju. Heljda je odavno poznata kao izvor zdravlja i snage radnih ljudi, ali iako je riječ o pravom blagu, gotovo da je nestala. Srećom, ima onih koji su prepoznali njezine vrijednosti i blagodati, a među njima je OPG Pocedulić, odnosno obitelj Tamare Šabić Pocedulić. Ovaj OPG danas, 16 godina nakon što su se upustili u „poljoprivrednu avanturu” ima 96 hektara obradivog zemljišta, ali i nagrade za svoj rad, trud i muku. Osim toga, u Gornjem Kućanu, na imanju OPG-a Pocedulić, otvorena je Kuća Varaždinske heljde gdje se mogu isprobati jela od heljde i kupiti svi bezglutenski proizvodi ovog OPG-a. Gospođu Tamaru pitali smo kako su došli do uspjeha. -S puno truda, rada, muke, neprospavanih noći, razvojem kvalitetnih priznatih proizvoda, suradnjom s relevantnim ustanovama, stručnjacima, jedinicama lokalne samouprave, razno raznim udrugama. Recimo, udruga celijakićara sjeverozapadne Hrvatske, oni koriste sve naše proizvode, udrugom Hajdina koja djeluje na području četiriju naših naselja i sa zainteresiranim pojedincima. Vaši krekeri od heljde su u 2020. godine osvojili titulu najinovativnijeg proizvoda Ministarstva poljoprivrede. Odakle ideje za nove proizvode? -Ne samo da su u 2020. osvojili to priznanje, nego su u 2023. osvojili i međunarodno priznanje iz Bruxellesa – Superior Taste Award dvije zvjezdice, koje nam je zapravo potvrdilo njihovu kvalitetu i kakvoću jer to je ispitivanje koje provode priznati stručnjaci koji su kuhari, nositelji Michelinovih zvjezdica. To je nam je veliko priznanje. Mi nekako svake godine pokušavamo plasirati na tržište bar jedan novi prehrambeni proizvod i ove godine smo do sada već plasirali Puf zrnca, a još jedan novi proizvod trebao bi biti plasiran u narednih mjesec, mjesec i pol – kaže nam članica ovog uspješnog OPG-a. Nisu tu, naravno, samo krekeri. OPG Pocedulić ima još nekoliko nagrađivanih proizvoda: heljdinu tjesteninu, mlince, heljdine kiflice, proizvode koji prilikom ocjenjivanja uglavnom osvajaju zlata. Koliko vremenski treba od ideje do plasiranja jednog proizvoda? U prosijeku mi to radimo unutar godinu dana. Znači, samo razmišljanje, istraživanje tržišta, provjera jesmo li u mogućnosti to odraditi, mehanizacija koja nam je potrebna, ambalaža koju trebamo, etikete, vanjske vrećice. U biti, tu je i sam tijek nekakvog rada, analiza koju radimo na Zavodu za javno zdravstvo i u krajnjem slučaju izrada plasmana tržište i reakcije kupaca – rekla je Tamara Šabić Pocedulić Koje aktivnosti vi kao OPG provodite kako biste revitalizirali heljdu i zapravo educirali kupce o njezinim dobrobitima? -Istaknula bih opet našu suradnju s udrugom celijakičara jer ta udruga zapravo objedinjuje grupu ljudi koji imaju stvarnih zdravstvenih poteškoća ili imaju alergiju na gluten ili doslovno celijakiju ili Kronovu bolest, onih koji imaju dijabetes, visok krvni tlak. Te ljude i neki liječnici upućuju k nama i to ne samo u vidu prehrane, nego već i u vidu korištenja jastuka naših heljdinih ljuskača punjenih heljdinim ljuskicama Varaždinske heljde, gdje oni zapravo pomažu ljudima da se odmore. U današnje vrijeme manje-više svi imaju visoki tlak, ljudi se ne uspijevaju kvalitetno odmoriti. Zato ih upućuju k nama da kupe jastuk za spavanje. Imamo stvarno dosta kupaca koji su nas vidjeli u zadnjih godinu dana, obzirom da smo zaprimili brojna priznanja vezano za OPG, a suprug kao nositelj OPG-a, ove godine je priznat kao najbolji mladi poljoprivrednik u Republici Hrvatskoj. Ljudi su nas prepoznali putem medija i onih koji nam se javljaju i povratno traže informaciju o sigurnosti naših proizvoda, jesu li certificirani, bez glutena, hoće li im pomoći i olakšati te njihove poteškoće. Oni su poprilično zadovoljni s dobivenim proizvodima, tako da nas preporučuju dalje i naš krug kupaca se dosta širi. Kad smo se dotakli glutena…Na svom OPG-u bavite se samo žitaricama bez glutena, kao što su proso, mak. Zašto? -Mi smo 2014. ušli u suradnju s Varaždinskom županijom, Agronomskim fakultetom i županijskom Savjetodavnom službom u projekt certifikacije prve hrvatske autohtone sorte heljde koja je danas već u pravilniku kao Varaždinska heljda priznata sorta. Ona kao takva je zapravo bez glutena. Mi u našoj kući Varaždinske heljde prerađujemo isključivo varaždinsku heljdu. Interes nam je obrađivati bezglutenske žitarice, a proso i mak sijemo radi plodoreda, ali tu je jako veliki izazov što se tiče vremenskih uvjeta jer nekad nije bila tuča veličine šake, nekad nije bilo nevremena i tuče tri puta u roku od jednog sata u četvrtom mjesecu, kako je bilo ove godine. Nije bilo niti takve suše u osmom mjesecu, da morate prolaziti kroz zemlju da uopće razmrvite zemlju da sjeme može izaći van – istaknula je. Varaždinska heljda je upisana na sortnu listu Republike Hrvatske 2021. godine. Što to konkretno za vas i vaš OPG znači? -To nam je veliko priznanje jer do sad u Hrvatskoj, osim Varaždinske heljde, ne postoji niti jedna druga heljda kao takva. Znači ona se, ako se malo vratimo u prošlost, nekad puno uzgajala u varaždinskom kraju pogotovo u južnom dijelu grada. Varaždinska heljda pruža mogućnost zainteresiranim poljoprivrednicima na području Hrvatske da ju uzgajaju, da pčelari prihranjuju u kasnijem periodu godine svoje pčele, našim kupcima prehrambenih proizvode da mogu jesti domaće, netretirane nutritivno kvalitetne bezglutenske prehrambene proizvode korisnici naših heljdinih ljuskača da se napokon mogu dobro odmoriti i biti vedri i čili za sve prepreke koje im nosi svaki dan. To su te vrijednosti i blagodati koje njegujemo i s time ćemo nastaviti na, vjerujem, obostrano zadovoljstvo – zaključila je Tamare Šabić Pocedulić. ak/vzaktualno.hr    

Nakon potpisivanja ugovora o projektiranju Regionalnog centra civilne zaštite s predstavnicima tvrtki, Varaždinska županija korak je bliže izgradnji jednog od pet takvih centara u Hrvatskoj. Naime, sredinom travnja izrađeno je idejno rješenje kako bi trebao izgledati Regionalni centar civilne zaštite Varaždin, te se nastavlja s izradom glavnog projekta i izvedbenog projekta s troškovnicima. Inače, vrijednost potpisanih ugovora za izradu projektno-tehničke dokumentacije je preko 410 tisuća eura, dok je gotovo 332 tisuće eura sufinancirano iz Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU. Ugovore je župan Anđelko Stričak potpisao s predstavnicima tvrtki Vektra., Geokon-Zagreb, Viz-ex i Complex project, a idejno rješenje predstavila je tvrtka Viz-ex d.o.o. Riječ je o strateškom projektu Varaždinske županije, jednom od ukupno pet takvih u Hrvatskoj, koji je stavljen i u Razvojni sporazum za područje sjeverozapadne Hrvatske. Procijenjena vrijednost projekta je 14.200.000 eura, a Centar će se prostirati na 6.000 četvornih metara i gradit će se na lokaciji u varaždinskom Brezju iza tvrtke Solvis, na zemljištima koja su jednim dijelom na području grada Varaždina, a dijelom na području općine Gornji Kneginec. Varaždinski Pentagon, kako ga popularno voli nazivati župan Stričak, trebao bi na jednom prostoru objediniti sve žurne službe, sve informacije i svu potrebnu logistiku koja u slučajevima nesreće i katastrofe mora biti dostupna i najviše približena onom prostoru na kojem se nešto događa. Njegovom izgradnjom i organizacijom trebala bi se podići razina organiziranosti sustava, kao bolji i kvalitetniji odgovor na sve velike nesreće, katastrofe i rizike, kojih danas nažalost ima sve više. Novi Regionalni centar trebao bi se sastojati od administrativnog multifunkcionalnog i smještajnog dijela na dvije etaže (prizemlje i kat) te skladišnog i garažnog dijela. Unutar centra trebali bi se nalaziti Područni ured civilne zaštite Varaždin, Vatrogasna zajednica Varaždinske županije, DVD Varaždin, Društvo crvenog križa Varaždinske županije, GDCK Varaždin, HGSS Stanica Varaždin te Nastavni zavod za hitnu medicinu Varaždinske županije. Svi oni trebali bi dobiti svoje posebne prostorije, kao i zajedničke prostorije u kojima bi se, između ostalog, nalazili i unutarnji grijani bazen, teretana, multifunkcionalna sportska dvorana, jedna veća i manja konferencijska dvorana, restoran, tri čajne kuhinje, dormitorij s 50 soba za prihvat i zbrinjavanje ljudi uslijed katastrofe, heliodrom, atletsku stazu i ostali sadržaji. n.p.bajz/vzaktualno.hr