Prvu izložbu “Cujzeki i piceki, ali međimurski“ u Nedelišću posjetio i župan Posavec

Na prostorima Mesapa u Nedelišću održana je izložba autohtonih pasmina međimurskog konja i kokoši pod nazivom “Cujzeki i piceki, ali međimurski”. Manifestacija koja se održala po prvi puta oduševila je brojne posjetitelje koji su uživali u bogatom programu i prekrasnom vremenu.

Izložba je organizirana s ciljem promicanja autohtone pasmine međimurskog konja koji je značajan dio kulturne i povijesne baštine Međimurja. Posjetitelji su imali prilike voziti se u kočiji koji su vukli  međimurski konji, poznati po svojoj izdržljivosti i svestranosti, te također vidjeti i međimurske kokoši, koje se ističu po svojoj otpornosti i visokoj produktivnosti.

Osim izložbe životinja, manifestacija je nudila bogat popratni program koji je uključivao edukativne radionice, predavanja o uzgoju i njezi autohtonih pasmina, kao i razne zabavne aktivnosti za djecu, a lokalni poljoprivredni proizvođači predstavili su svoje proizvode, poput domaćeg meda, sira i drugih tradicionalnih delicija.

Ova manifestacija nije bila samo prilika da se javnosti predstave naše autohtone pasmine, već i da se istakne važnost njihovog očuvanja za buduće generacije.

Brojni posjetitelji zaista su uživali u ugodnom druženju na otvorenom, a manifestaciju je posjetio i župan Matija Posavec. Ova manifestacija nije bila samo prilika da se javnosti predstave naše autohtone pasmine, već i da se istakne važnost njihovog očuvanja za buduće generacije.

vzaktualno.hr

Varaždinci su pravi filmofili! Protekle godine u kino otišlo skoro 180 tisuća gledatelja
Da Hrvati vole povremeno pogledati dobar film pokazuje posljednja statistika Državnog zavoda za statistiku prema kojoj je protekle godine u Hrvatskoj radilo 113 kina, a posjetilo ih je 23 posto više gledatelja u odnosu na 2022. godinu. Dio tih gledatelja svakako se prelio i na sjever Hrvatske, gdje su Varaždinci, Međimurci i Zagorci bili česti posjetitelji kinodvorana, a među njima najviše Varaždinci. U Varaždinskoj županiji inače postoji pet kina s ukupno deset dvorana, a u 2023. godini održalo se 9 800 predstava koje je pogledalo 179 507 gledatelja. Isti broj kina ima i Krapinsko-zagorska županija, ali samo sa pet dvorana te je održano ukupno 435 predstava koje je pogledalo 23 967 gledatelja. Što se pak tiče Međimuraca, oni imaju tri kina sa tri dvorane, a održano je 785 predstava koje je posjetilo 24 326 gledatelja. To što je velik broj Hrvata posjetio kino zasigurno su zaslužni i neki od najpopularnijih filmova izašlih protekle godine, pa je tako najgledaniji film u Hrvatskoj prošle godine bio Barbie, a odmah za njom Oppenheimer. Među top 10 našli su se još i Avatar: Put vode, Super Mario Bros. Film, Brzi i žestoki 10, Meg 2: Put u dubinu, John Wick 4, Časna 2, Čuvari galaksije: Volume 3 i Psići u ophodnji: Moćan film. n.p.bajz/vzaktualno.hr
Donosimo vam recept za tortu bez pečenja s kokosom i malinama
Pronašli smo super recept za tortu bez pečenja s kokosom i malinama na recepti.index.hr. Jako je fina i zasigurno ćete je htjeti napraviti, a i probati. Od sastojaka vam je za podlogu potrebno: 300 g mljevenih keksa, 2 žlice šećera u prahu 130 g maslaca i 200 ml soka od naranče. Za krema od kokosa: 600 ml vode,2 vrećice praška za puding okusa vanilije, 6 žlica šećera 50 g bijele čokolade, 100 g maslaca, 250 g kokosa. Za sloj od voća potrebno je 200 g malina, 5 žlica šećera, 100 ml vode i 2 žlice gustina. Za glazuru vam treba100 g tamne čokolade i 4 žlice ulja. Pripremite podlogu Okrugli kalup obložite papirom za pečenje i pripremite podlogu od keksa. Možete koristiti bilo koje kekse i samljeti ih u blenderu, a možete kupiti i već mljevene kekse. Pomiješajte sve sastojke, utisnite ih u kalup, poravnajte čašom i stavite u hladnjak dok pripremate kremu i voćni sloj. Napravite voćni sloj Za voćni sloj u zdjelu stavite 50 ml vode pa dodajte maline i šećer i pričekajte da smjesa zakuha. U 50 ml vode razmutite gustin i ulijte u kipuću smjesu. Vruće maline prelijte preko podloge od keksa i ostavite na sobnoj temperaturi da se malo ohlade, a onda stavite u hladnjak dok pripremate kremu od kokosa. Pripremite kremu Za kremu od kokosa pomiješajte 500 ml vode i šećer. U ostalih 100 ml vode pomiješajte puding pa uspite u kipuću vodu sa šećerom. U vrući puding dodajte maslac i čokoladu pa miješajte do kompaktne teksture. Kremu ostavite da se potpuno ohladi. Ohlađenu kremu razmutite mikserom pa postupno dodajte kokosovo brašno. Rasporedite je preko malina pa ostavite preko noći u hladnjaku. Prelijte glazurom Otopite čokoladu i prelijte je preko torte, ostavite da malo očvrsne, a zatim poslužite tortu. FOTO: Screenshot vzaktualno.hr/recepti.index.hr  
Gradonačelnik Škvarić potpisao ugovore s 13 OPG-ova za potpore u poljoprivredi
Grad Lepoglava  je dodijelio ugovore za dodjelu potpora u poljoprivredi. Potporu je ostvarilo 13 korisnika, tj. vlasnika OPG-ova na području grada Lepoglave s kojima je u prostorijama čitaonice Gradske knjižnice Ivana Belostenca u Lepoglavi, gradonačelnik Marijan Škvarić potpisao ugovore o dodjeli potpora male vrijednosti. Za potpore u poljoprivredi Grad Lepoglava je u proračunu za 2024. godinu osigurao 19.910 eura, od toga je iskorišteno ukupno 18.644 eura. U prosjeku potpora po korisniku iznosi oko 1.400 eura, a maksimalan iznos koji je korisnik mogao ostvariti je 1.990 eura, odnosno do 50 posto ukupnog troška i investicije. Gradonačelnik Grada Lepoglave Marijan Škvarić kazao je kako je  područje Grada Lepoglave uglavnom ruralno područje gdje poljoprivredna proizvodnja nije jednostavna i to uglavnom zbog manjih površina te nepristupačnog područja. Istaknule su se i prirodne nepogode koje najviše pogađaju upravo poljoprivrednike, a već ove godine je proglašena prirodna nepogoda od mraza  gdje je šteta oko 135 tisuća eura, ali i divlje životinje te je Grad Lepoglava i lovcima podijelila repelente. Iako su na području Grada uglavnom nalaze manje poljoprivredne površine, gradonačelnik Škvarić vidi potencijal i u tome, jer se na njima mogu uzgajati sorte i kulture koje će imati veću vrijednost po jedinici proizvodnje, a tu se prije svega misli na ekološku proizvodnju. –Osim ekološke proizvodnje trebalo bi ulagati i u stakleničku proizvodnju, a osim ratarstva, poljoprivrednici se mogu baviti i stočarstvom, jer Grad Lepoglava nalazi se na brdsko-planinskom području koje je idealno za uzgoj stoke. Grad će im na tom putu pomoći kao i Varaždinska županija, a tu su i fondovi iz Europske unije – zaključio je gradonačelnik Škvarić. vzaktualnio.hr
Ekipe Vatreni i 2.C Lavovi najbolji na Telemach Danu sporta u Novom Marofu
Novi Marof je ugostilo posljednji ovogodišnji Telemach Dan sporta, a izvrsna atmosfera od zagrijavanja do podjele medalja obilježila je veseli sportski dan. Nakon što je sportsko-edukativni Telemach Dan sporta obišao sve županije u Hrvatskoj, 29 event održan je na ŠNK Novi Marof. Djeca su se natjecala u graničaru i atletici s ciljem prolaza na Državnu završnicu Plazama Sportskih igara mladih koja će se ove godine održati u Rijeci, ali prije svega svi su se dobro zabavili i družili. Mlade sportaše podržali su gradonačelnik Siniša Jenkač, ravnatelj Osnovne škole Novi Marof Anđelko Bošnjak i direktor natjecanja Plazma Sportskih igara mladih David Burburan. – Bitno je da se djeca bave sportom, jer sport nije samo tjelesna aktivnost, već nas uči disciplini, timskom radu i upornosti. Dan sporta treću godinu za redom održava se u našem predivnom Novom Marofu, a svjedočimo izvrsnoj atmosferi koja nas sve ispunjava ponosom. Želim sve najbolje svim pobjednicima, ali i svim sudionicima, jer svatko od vas je pobjednik već samim time što ste ovdje i što dajete svoj maksimum. Hvala svima koji su pridonijeli organizaciji ovog događaja i što zajedno stvaramo pozitivno okruženje za našu djecu – rekao je gradonačelnik Siniša Jenkač. – Kao društveno odgovorna kompanija, Telemach predano radi na poticanju zdravih životnih navika kroz rekreaciju, socijalizaciju i zdravo natjecanje u sportu, nastojeći djecu i mlade potaknuti na aktivnosti koje predstavljaju temelj pravilnog rasta i razvoja. Pored istaknutijih, medaljama okrunjenih sportova, podržavamo i druga sportska područja, te smo ponosni višegodišnji zlatni sponzor Sportskih igara mladih. Smatramo da su djeca pokretači budućnosti i da svako djetinjstvo koje učinimo aktivnijim, znači korak naprijed ka stvaranju društva koje je zdravije, sretnije i uspješnije. Nastavit ćemo ulagati napore kako bismo podržali mlade generacije u razvijanju njihovih potencijala kroz sport, čime gradimo temelje za pozitivnu i prosperitetnu budućnost – rekla je Ana Miličević. Ispred Plazma Sportskih igara mladih prisutne je pozdravio David Burburan, direktor natjecanja. – Prekrasno je što ste se okupili u ovolikom broju i što ste prepoznali Telemach Dan sporta kao priliku da se družite, igrate i natječete. Nastavit ćemo se truditi da kroz Plazma Sportske igre mladih djeca i mladi imaju priliku rast i razvijati se kroz sport i druženje. Zabavite se danas, budite fer prema svojim suigračima i protivnicima, i s nestrpljenjem očekujemo susret na Državnoj završnici u Rijeci – rekao je Bruburan. Telemach Dana sporta započeo je paljenjem baklje koju su donijeli Lino iz Podravke i Vikor, maskota SIM-a, u pratnji prošlogodišnjih pobjednika u graničaru ekipe Vatreni. Djeca su se natjecala u atletici i graničaru u dvije kategorije 2013. godište i mlađi te 2015. godište i mlađi. Kao posebno popularna disciplina istaknuo se graničar, koji kroz natjecanje miješanih ekipa, dječaka i djevojčica, potiče na druženje i inkluziju, a sudjelovali su učenici OŠ Novi Marof, OŠ Podrute, OŠ Svibovec, OŠ Ljubovica i OŠ Breznički Hum. Izvrsna atmosfera i fair play navijanje obilježili su sportski dan, a najbojima je medalje podijelo gradonačelnik Siniša Jenkač. Najspretnije ekipe u graničaru su ekipa 2.C Lavovi u kategoriji 2015. godište i mlađi te ekipa Vatreni u kategoriji 2013. godište i mlađi. Dok su najbrži trkači 2013. godište i mlađi Iva Košćak i Dominik Đokić, a u kategoriji 2015. godište i mlađi Vita Valentak, dok su kod dječaka zajedno u cilj utrčali Tin Habek i Luka Sokač te zasluženo osvojili zlatne medalje. vzaktualno.hr
VRIJEME DANAS Sunčano, vruće i sparno
Prema informacijama sa DHMZ-a, danas će biti sunčano te vruće i sparno. Mjestimice moguće malo kiše ili poneki pljusak s grmljavinom, osobito navečer i u noći na ponedjeljak na sjevernom Jadranu. Vjetar slab do umjeren jugozapadni, a na Jadranu će zapuhati umjereno jugo koje će navečer jačati. Najniža temperatura zraka od 14 do 19, na Jadranu od 19 do 22 °C. Najviša dnevna između 28 i 33 °C. Biometeorološka prognoza Iako atmosferske prilike nad našim područjima i dalje neće biti posve stabilne, uz sunčano vrijeme, biometeorološke prilike u kontinentalnim će krajevima biti povoljne. Prolazna južina može povećavati umor i razdražljivost meteoropata te nepovoljno utjecati na zdravstveno stanje kroničnih bolesnike na područjima uz Jadran. Ipak, uz prikladnu odjeću i zaštitu kože i očiju od UV zračenja boravak na otvorenom tijekom dana mnogima će biti ugodan što će doprinijeti dobrom raspoloženju. vzaktualno.hr
EU IZBORI 2024. Sve najvažnije što trebate znati o izborima ove nedjelje
Europski izbori u Hrvatskoj održat će se u nedjelju 9. lipnja 2024., a pravo biranja ima 3.731. 860 građana, odnosno gotovo 100.000 birača manje u odnosu na EU izbore prije pet godina. U Krapinsko-zagorskoj županiji pravo glasa ima 104.411 birača, u Varaždinskoj 139.801, u Međimurskoj 92.266, u Koprivničko-križevačkoj 88.480, a u Zagrebačkoj županiji 271.012 birača. Za 12 mjesta u Europskom parlamentu natječe se 25 lista, 23 stranačke i dvije nezavisne, na kojima je ukupno 300 kandidata. Kako se zastupnici biraju? Prema pravu EU-a, sve države članice moraju koristiti izborne sustave koji jamče proporcionalnu zastupljenost, što znači da broj izabranih zastupnika svake stranke ovisi o udjelu biračkih glasova koje stranka dobije. Hrvatska koristi sustav preferencijalnog glasanja, što znači da birač zaokružuje na glasačkom listiću redni broj ispred naziva kandidacijske liste. Ako pak birač želi pojedinom kandidatu na toj kandidacijskoj listi dati preferirani glas zaokružuje i redni broj ispred imena i prezimena kandidata kojemu daje preferirani glas. Time se tom kandidatu daje prednost na kandidacijskoj listi za koju se glasa i veća šansa da bude izabran. Koliko je izbornih jedinica? U Hrvatskoj postoji samo jedna nacionalna izborna jedinica, što znači da birači diljem zemlje i u inozemstvu biraju između istih lista kandidata. Tko ima pravo glasa? Pravo glasa na europskim izborima u Hrvatskoj imate ako ste do dana izbora napunili najmanje 18 godina, ako ste hrvatski državljanin s prebivalištem u ili izvan Hrvatske ili državljanin EU-a sa zakonitim boravkom u Hrvatskoj koji je registriran za glasanje na tim izborima. Koje dokumente morate imati na biračkom mjestu? Sa sobom trebate ponijeti osobnu iskaznicu ili putovnicu, a iznimno i vozačku dozvolu ili drugu javnu ispravu s fotografijom na temelju koje se nedvojbeno može utvrditi vaš identitet. Ne možete glasati putem pošte ni online na europskim izborima u Hrvatskoj, a ne možete ni putem opunomoćenika. Svojim glasom možete utjecati na promjene u svijetu u kojem živite Mnogi nisu svjesni da ishodi izbora za Europski parlament utječu na veliki broj ljudi. Europski parlament donosi zakone koji utječu na sve: velike zemlje i male zajednice, moćna poduzeća i mlada novoosnovana poduzeća, kako na globalnoj, tako i na lokalnoj razini. Zakonodavstvo EU-a bavi se onime što je važno većini ljudi: okolišem, sigurnošću, migracijama, socijalnim politikama, pravima potrošača, gospodarstvom, vladavinom prava i mnogim drugim temama. Danas sve važne nacionalne teme imaju i europsku dimenziju. Vaš će glas odlučiti o tome koji će vas zastupnici u Europskom parlamentu predstavljati u pripremi novih zakona i utjecati na izbor Europske komisije. Te će odluke oblikovati vaš svakodnevni život, kao i živote mnogih drugih. vzaktualno.hr
U Mihovljanu svečano otvoreno spomen obilježje poginulim braniteljima iz Domovinskog rata s područja općine, stigao i ministar Medved
U Mihovljanu je u subotu svečano otvoreno spomen obilježje poginulim i preminulim braniteljima iz Domovinskog rata s područja Općine Mihovljan – Stjepanu Haramini, Mladenu Plukavcu i Stjepanu Vuđanu. Riječ je o spomen ploči koja se nalazi ispod ulaza u župnu crkvu, u sklopu Parka hrvatskih branitelja, a koju je osmislila domaća projektantica Martina Petrač. Načelnik Općine Mihovljan Zlatko Bartolić prilikom otkrivanja spomen obilježja naglasio je kako su Stjepan Haramina, Mladen Plukavec i Stjepan Vuđan tri zagorska i hrvatska junaka koji su zajedno s još 11.000 Zagoraca sudjelovali u obrani Republike Hrvatske u Domovinskom ratu. – Doprinos naših sumještana Zagoraca u Domovinskom ratu je nemjerljiv, a mnogi su od tih hrabrih hrvatskih boraca na oltar domovine položili ono najvrednije što su imali – svoje živote. Svoje mlade živote na oltar domovine položili su i naši hrabri vitezovi, na čemu ćemo im svi mi zajedno, mještani Općine Mihovljan, Krapinsko-zagorske županije, Zagorja, ali i cijele Hrvatske zauvijek biti zahvalni – poručio je Bartolić, dodajući da je otkrivanje spomen obilježja samo maleni znak iskazivanja zahvale i poštovanja za žrtvu koju su ponijeli Stjepan Haramina, Mladen Plukavec i Stjepan Vuđan, ali i iskaz poštovanja i zahvale svim hrvatskim braniteljima. – Na nama je, a i na budućim generacijama, da zauvijek sačuvamo sjećanja na naše hrabre vitezove. Također, ovo spomen obilježje važno je jer će mlađe generacije koje ne znaju kako je bilo i kako se živjelo za vrijeme Domovinskog rata, učiti što je bilo i što se dogodilo i još više cijeniti slobodu i sigurnost koju su nam podarili naši branitelji – zaključio je Bartolić. Ministar hrvatskih branitelja, Tomo Medved, naglasio je kako općina Mihovljan od danas više neće biti ista. – Ona je oplemenjena ovim spomen obilježjem kao trajnim znakom vremena, stvaranja i obrane samostalne i suverene Republike Hrvatske. Ovo spomen obilježje činiti će podsjetnik na iznimno teško razdoblje kad su sinovi Hrvatskog zagorja odlazili u baš sve postrojbe hrvatske vojske i policije. I na tome im hvala. Iako tog trenutka Hrvatsko zagorje nije bilo na prvoj crti bojišta, ti junaci prepoznali su potrebu i kao istinski pravi domoljubi dragovoljno se javili i otišli u naše postrojbe na prvoj crti bojišta – rekao je ministar Medved. Uime hrvatskih branitelja prisutnima se obratio umirovljeni pukovnik Hrvatske vojske Žarko Miholić, ujedno i predsjednik LAG-a „Zeleni bregi” preko čije mjere su i osigurana sredstva za izgradnju spomen obilježja. – Spomenik je trajno sjećanje na to da je Hrvatska država samostalna, suverena i izborena krvlju, on je trajno sjećanje na sve poginule, umrle i nestale, kao i na sve one koji su ostali bez dijelova svog tijela, narušenog zdravlja te na sve živuće branitelje jer hrvatsku slobodu njima dugujemo, na čelu s vrhovnim zapovjednikom, doktorom Franjom Tuđmanom – rekao je Miholić. – Kao pripadnik 7. gardijske brigade, legendarnih Puma, kao pukovnik Hrvatske vojske i kao ratni zapovjednik županijske 103. brigade u operaciji „Oluja”, s ponosom stojim ovdje zajedno sa svima onima koji su se došli pokloniti ovom spomeniku – kazao je Miholić te naglasio da je mala općina Mihovljan dala više od stotinu branitelja diljem ratišta Lijepe naše. Saborski zastupnik i gradonačelnik Krapine Zoran Gregurović u svom je govoru istaknuo da s protekom vremena i sve većim brojem godina od Domovinskog rata možda blijede sjećanja na početak devedesetih i činjenicu da se Hrvatska u to vrijeme našla suočena s agresijom tadašnje JNA-a te pobunjenih pripadnika paravojnih formacija koji su bili velika prijetnja samostalnosti i teritorijalno cjelovitosti naše domovine. – Bila su to teška vremena puna neizvjesnosti i velike opasnosti za našu mladu državu. No, upravo hrabrost i odlučnost da se brani svoje po svaku cijenu, hrabrost i odlučnost kakvu su pokazali i mladići čijoj žrtvi danas otkrivamo spomen obilježje, činili su razliku i prevagu koja nam je omogućila da danas živimo u samostalnoj i neovisnoj, našoj Hrvatskoj. Upravo zbog njih koji su svoje živote dali za obranu naše Hrvatske, ne smijemo dati da niti jedan dio sjećanja izblijedi. Upravo je otkrivanje ovog spomen obilježja zalog da se to neće dogoditi – kazao je Gregurović, ističući važnost ovakvih spomen obilježja koja čuvaju sjećanja na naše hrabre branitelje za generacije koje nisu bile svjedoci Domovinskog rata i koje tek dolaze. Na svečanosti su bili i župani Krapinsko-zagorske i Varaždinske županije, Željko Kolar i Anđelko Stričak. Kolar je u svom je govoru zahvalio načelniku Bartoliću i predsjedniku Općinskog vijeća na tome što je otkriveno spomen obilježje u Mihovljanu. Spomenuo je da je ovo možda i najbolje vrijeme za otkrivanje spomen obilježja jer je ovakvo iskazivanje zahvalnosti garancija da će to ostati trajan spomen na one koji su nas zauvijek zadužili. Autorica i arhitektica spomen obilježja Martina Petrač u svom je govoru kazala više o spomen obilježju. – Spomen obilježje zamišljeno je kao „lice” krnje kugle, koso položeno u prostoru. Ono je simbol dijela „odlomljene” pale suze – pojasnila je Petrač, ističući kako će posebno prilagođen izvor svjetlosti naglašavati ugravirani napis “Svima koji su sebe ugradili u slobodu, ponos su i vječno žive u zahvalnom hrvatskom narodu”, kojega je napisao velečasni Marijan Culjak. Spomen obilježje otkriveno je u prisutnosti članova obitelji i rodbine poginulih i preminulih branitelja, velikog broj uzvanika i predstavnika braniteljskih udruga, a blagoslovio ga je upravitelj Župe Mihovljan vlč. Matija Vragović. – Znači mi to jako puno. Da se imaju gdje zapaliti svijeće, da se ne zaborave branitelji. Zahvaljujem općini koja je to pokrenula i načelniku Općine Mihovljan i svima koji su to omogućili – rekao je Ivan Haramina, brat poginulog Stjepana Haramine. Nositelj projekta, vrijednog 49.326 eura, je Općina Mihovljan, dok je partner na projektu Udruga HVIDR-a Zlatar. Spomen obilježje sufinancirano je u okviru projekta kroz natječaj LAG-a „Zeleni bregi”, a dijelom sredstvima Ministarstva hrvatskih branitelja i općinskog proračuna. vzaktualno.hr
Svjetski je dan oboljelih od ove bolesti: od malignog tumora mozga u Hrvatskoj godišnje oboli oko 500 ljudi
Na inicijativu njemačke organizacije za tumore mozga još 2000. godine, 8. lipnja svake godine obilježava se Svjetski dan oboljelih od tumora na mozgu s ciljem podizanja svijesti i informiranja ljudi oko ove bolesti. Kako piše Hrvatski zavod za javno zdravstvo, tumore mozga dijelimo na primarne i sekundarne (metastatske). Primarni tumori nastaju od moždanog parenhima ili drugih tvorbi u lubanjskoj šupljini (krvne žile, limfne žile), a sekundarni su tumori metastatski (najčešće tumori dojke i pluća). – Primarni tumori mozga raznolika su skupina bolesti, a nastaju kad se stanice u mozgu počnu nekontrolirano dijeliti. Mogu biti benigni ili neodređene prirode, u tom slučaju rastu sporo i nakon uklanjanja su manje šanse za povratak bolesti. Međutim, problem može predstavljati njihov smještaj i otežano uklanjanje. Zloćudni tumori mozga rastu brže i češće se šire na druge dijelove mozga, a najčešći zloćudni tumor mozga je glioblastom, koji je ujedno i jedan od tumora s najlošijom prognozom – piše HZJZ. Prema posljednjim podacima Zavoda, u Hrvatskoj je u 2020. godini dijagnosticirano 418 (50 posto kod žena) primarnih zloćudnih tumora mozga, od čega 81 posto kod osoba starijih od 50 godina. Iako su češći u starijoj dobi, zloćudni tumori mozga jedno su od najčešćih zloćudnih oboljenja kod djece, piše HZJZ, te su u 2020. godini odgovorni za 13 posto svih dijagnoza zloćudnih bolesti kod djece mlađe od 19 godina. Prema pisanju Ministarstva zdravstva, godišnje se u Hrvatskoj dijagnosticira između 430 i 510 slučajeva malignog tumora mozga, bez prisutnih značajnijih promjena u trendu pojavnosti ove bolesti. Nažalost, ne postoji način prevencije tumora mozga, a jedini potvrđeni rizični čimbenik je izlaganje zračenju, odnosno radijaciji. Mali udio tumora mozga povezan je s određenim genetičkim sindromima, kao što su tuberozna skleroza i Li-Fraumeni sindrom. Do pojave simptoma kod tumora mozga dolazi zbog porasta intrakranijalnog tlaka, i tada se mogu javiti glavobolje, napadaji, vrtoglavice ili gubitak svijesti, problemi s vidom, zbunjenost ili promjene u ponašanju. – Osim navedenih simptoma, smještaj tumora može dovesti do specifičnih simptoma, ovisno o tome u kojem se dijelu mozga tumor nalazi, pa se tako mogu pojaviti slabost ili paraliza jednog dijela tijela, gubitak njuha ili sluha, poteškoće pamćenja, govora, čitanja ili pisanja i mnogi drugi simptomi – navodi HZJZ. Pri pojavi simptoma, potrebno je u dogovoru s liječnikom obaviti detaljni neurološki pregled uz dijagnostičke slikovne pretrage. Pritom se najčešće upotrebljavaju kompjutorska tomografija (CT), magnetska rezonanca (MR) i angiografija, a precizno dijagnosticiranje također se provodi uzimanjem uzoraka za patohistološku analizu, ako je tumor dostupan. U liječenju se koriste različite metode, ovisno o vrsti i lokalizaciji tumora: operacija, zračenje ili kombinacija navedenih metoda. Ako je tumor nedostupan kirurškom liječenju ili je previše proširen, može se pokušati primjena liječenja kemoterapijskim lijekovima, piše Hrvatski zavod za javno zdravstvo. foto: ilustracija vzaktualno.hr/hzjz.hr
Film Davida Županića iz Cestice pobijedio u projektu Moja.hr, čestitao mu i župan Stričak
Jednominutni film iz Varaždinske županije 26-godišnjeg Davida Županića iz Brezja Dravskog u općini Cestica proglašen je u petak najboljim u projektu „Moja.hr“. Pobjedu je David izborio u konkurenciji 21 kratkog filma mladih i kreativnih autora iz svih 20 hrvatskih županija i Grada Zagreba. Nagrada mu je uručena u petak u Pleternici na završnici projekta Večernjega lista, koji podržavaju Ministarstvo turizma i sporta te Hrvatska turistička zajednica, a partner je Hrvatska radiotelevizija. – Poprilično sam iznenađen, pogotovo nakon što sam vidio sve filmove – priznao je David nakon što su mu nagradu uručili državni tajnik u Ministarstvu turizma Tomislav Družak i županica Požeško-slavonske županije Antonija Jozić. Čestitke je Davidu uputio i župan Varaždinske županije Anđelko Stričak istaknuvši da je to veliko priznanje mladom autoru, ali i lijepa promocija Varaždinske županije. Ove godine je tema natječaja bila “Što zelenije, to iskrenije”, a kakav je naš odnos prema prirodi koja nas okružuje u filmu je najspješnije prikazao upravo predstavnik Varaždinske županije. – Živim u predivnom selu punom prirode, tu su mi obitelj i prijatelji, a najviše od svega cijenim mir i spokoj koje mogu pronaći u svakoj šetnji nakon desetak minuta – ispričao je ranije David, medijski tehničar po struci koji se pod umjetničkim imenom David Who bavi glazbom, a uz to i video-produkcijom. Zahvaljujući Davidovoj pobjedi, domaćin završnice projekta Moja.hr će sljedeće godine biti Varaždinska županija. foto – Varaždinska županija vzaktualno.hr