2024. – Stranica 402

758

Dan Oružanih snaga Republike Hrvatske i Hrvatske kopnene vojske obilježen je 19. svibnja u Lepoglavi prigodnim programom kojeg su organizirali Grada Lepoglava i Udruga branitelji Hrvatske Lepoglava.

Dan Oružanih snaga Republike Hrvatske i Hrvatske kopnene vojske obilježen je 19. svibnja u Lepoglavi prigodnim programom kojeg su organizirali Grada Lepoglava i Udruga branitelji Hrvatske Lepoglava.

Svečanosti obilježavanja uz gradonačelnika Grada Lepoglave Marijana Škvarića pridružili su se državni tajnik brigadni general Zlatko Jakop, ujedno i izaslanik potpredsjednika Vlade Republike Hrvatske i ministra obrane Ivana Anušića, župan Varaždinske županije Anđelko Stričak, načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga RH, general pukovnik Tihomir Kundid, voditeljica Područnog odjela Varaždin Snježana Hunjet, ujedno i izaslanica potpredsjednica Vlade i ministra hrvatskih branitelja Tome Medveda, načelnik Općine Pušća Filip Bernardić, predsjednik Gradskog vijeća Grada Lepoglave Robert Dukarić, ratni gradonačelnik Varaždina general Stjepan Adanić, načelnik PU međimurske Ivan Sokač te brojni članovi braniteljskih udruga.

Nakon misnog slavlja za poginule, nestale i umrle hrvatske branitelje, kod spomen obilježja u Parku hrvatskih branitelja odana je počast 12-orici poginulih branitelja s područja Grada Lepoglave, nakon čega je uslijedio defile centrom Lepoglave, do centralnog gradskog parka gdje je uz počasni pucanj kuburaša iz Kamenice i Višnjice službeno otvoren program obilježavanja Dana OSRH u Lepoglavi, ujedno i Dan otvorenih vrata Udruge branitelja Hrvatske.

Državni tajnik, brigadni general Zlatko Jakop zahvalio se svima što su došli u Lepoglavu na obilježavanje Dana oružanih snaga RH, poručivši kako je to obaveza nas koji smo živi da se prisjetimo onih koji su položili život za slobodnu Republiku Hrvatsku.

Zahvalama se pridružio i gradonačelnik Grada Lepoglave Marijan Škvarić te čestitao Dan oružanih snaga braniteljima i hrvatskim vojnicima.

– Naši branitelji stali su na branik naše domovine i svojim životima omogućili da danas, već skoro 20 godina, možemo obilježavati Dan oružanih snaga kada se prisjećamo hrabrosti i snage koju su imali kada je najviše trebalo. Zahvaljujući svojoj hrabrosti, odanosti i srcima ispunjenima ljubavlju prema Hrvatskoj, hrvatski su branitelji ostvarili pobjedu zahvaljujući kojoj danas imamo slobodnu Hrvatsku i njihova žrtva se nikada ne smije zaboraviti – rekao je gradonačelnik Škvarić.

Kazavši kako je ovo prigoda da se prisjetimo kako su se stvarale hrvatske oružane snage i hrvatska kopnena vojska, župan Varaždinske županije Anđelko Stričak također je čestitao svim pripadnicima oružanih snaga RH i pripadnicima hrvatske kopnene vojske njihov dan.

– U prostorijama udruge roditelja i udovica u Varaždinskog županiji na zidu postoji jedan pano na kojem je 175 fotografija naših poginulih kolega. Velika žrtva koju uvijek trebamo cijeniti, poštivati i na toj žrtvi stvarati bolju, prosperitetniju, sigurniju, sretniju i Varaždinsku županiju i našu domovinu – dodao je župan.

Načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga RH, general pukovnik Tihomir Kundid istaknuo je kako se ovim obilježavanjem čuvaju sjećanja na Domovinski rat, ali prije svega, sjećanja na sve one koji su dali svoje živote za slobodu i mir hrvatskog naroda.

– Njima se trebamo pokloniti s pijetetom i odati im zasluženo priznanje i poštovanje. Danas često puta možemo čuti sintagmu kako se mi branitelji trebamo okrenuti budućnosti, a ne prošlosti. Međutim, povijest kao učiteljicu života ne smijemo ignorirati, jer je ona svjedok vremena i svjetlo istine – kazao je načelnik Glavnog stožera Kundid.

Program je nastavljen tribinom „Varaždinski kraj u Domovinskom ratu” te razgledavanjem izložbi fotografija i vojne opreme, predstavljanjem rada braniteljskih udruga i mogućnostima školovanja te rada u Oružanim snagama Republike Hrvatske, a završen druženjem sudionika uz nastup Tamburaškog sastava Biseri. foto: lepoglava.hr vzaktualno.hr

U Varaždinskoj županiji gotovo 15.000 ljudi ima šećernu bolest: Redovno kontrolirajte šećer, pripazite što jedete i redovno bar šećite

19. svibnja 2024.

martina

780

Događanja žNaslovna

Šećerna bolest može se držati pod kontrolom pravilnom prehranom, kretanjem i bilo kojom drugom vrstom fizičke aktivnosti te redovitom kontrolom šećera u krvi, poručili su u subotu članovi Društva za zaštitu od dijabetesa Varaždin. Na Franjevačkom trgu u Varaždinu organizirali su javnozdravstvenu akciju kojom su obilježili Hrvatski dan šećerne bolesti. Brojni građani su iskoristili priliku te dali izmjeriti šećer u krvi te krvni tlak, a uz to su mogli dobiti savjete nutricionista o prehrani te kako se nositi sa samom bolešću. Broj oboljelih od dijabetesa se iz godine u godinu povećava, a iznimka nije ni Varaždinska županija. – U Varaždinskoj županiji je registrirano 14.765 oboljelih od šećerne bolesti, pri čemu je samo u prošloj godini otkriveno 1.446 novoboljelih. Međutim, procjenjuje se da polovica oboljelih ne zna da ima dijabetes, tako da je stvarni broj daleko veći. U Hrvatskoj je registrirano gotovo 400.000 osoba s tom bolešću, no procjenjuje se da je broj oboljelih veći od 600.000. Koliko je šećerna bolest opaka, dovoljno govori podatak da je četvrti vodeći uzrok smrti naših sugrađana. Zato pohvaljujem Društvo za zaštitu od dijabetesa Varaždin za organizaciju ove i drugih javnozdravstvenih akcija – rekao je župan Stričak.

Simptomi šećerne bolesti su pojačano žeđanje, učestalo mokrenje, pojačana glad, umor, zamućen vid, usporeno cijeljenje rana, smanjenje osjeta i trnci u šakama i stopalima. Imate li te simptome, svakako bi morali provjeriti šećer u krvi, ističe Antonija Brlek, predsjednica Društva za zaštitu od dijabetesa. – Jako je dobro da razina šećera u krvi ujutro, natašte bude do 6.1 mmol/L. Kod starijih osoba ta vrijednost može biti do 8, zbog godina, ali i zato da ne dođe do hipoglikemije, snižene razine šećera u krvi, što može dovesti do pada, primjerice. Osim ujutro kada se mjeri natašte, šećer treba izmjeriti dva sata nakon obroka, dakle ne prije, nego poslije ručka ili večere. Najvažniji test za kontrolu dijabetesa je „tromjesečni šećer“, HbA1c. Ljudi često pogrešno misle da je on dobar ako su vrijednosti od 8 do 10, kao kod jutarnjeg šećera. Međutim, to nije točno, jer je to pokazatelj da ste tijekom zadnja tri mjeseca imali razinu šećera u krvi od 15 do 20, a to ukazuje da se što prije morate javiti dijabetologu – upozorila je Antonija Brlek. A kako „šećer“ držati pod kontrolom? – Treba paziti što se jede tijekom dana, prema broju kalorija odrediti koju vrstu hrane i koliko pojesti. Zatim trebalo uvesti neku fizičku aktivnost, malo se prošetati ili se baviti nekim sportom. Konačno, treba paziti na sebe i redovno mjeriti razinu šećera u krvi kako bi mogli prevenirati razvoj bolesti, prije nego se dogode bilo kakve posljedice – savjetovala je Antonija Brlek.

vzaktualno.hr

ZA SVE SU KRIVE BOROVNICE: Obitelj Lisjak proizvodi eko borovnice, pekmez, gin… ali to nije sve, u njihovoj tvornici čokolade nastaju prava slatka remek djela

19. svibnja 2024.

Ivana

1255

Lifestyle žIzdvojeno

Obitelj Lisjak iz Šenkovca, Jasminka i Leo uzgajaju eko borovnice i od borovnica rade razne druge i zanimljive proizvode. Cilj im je kupcima ponuditi zdrav i kvalitetan proizvod.

Obitelj Lisjak iz Šenkovca, Jasminka i Leo uzgajaju eko borovnice i od borovnica rade razne druge i zanimljive proizvode. Cilj im je kupcima ponuditi zdrav i kvalitetan proizvod. I nisu stali na tome, otvorili su i tvornicu čokolade i tako spojili ljubav prema borovnici i čokoladi. Jasminka Lisjak rekla nam je kako je započela njihova priča. Proizvodnjom borovnica počeli su se baviti 2011. godine još kao mladi par. Tada je kaže Jasminka, dečko Leo imao građevinsko zemljište iza kojeg je i poljoprivredno zemljište. – Razgovorom o našoj budućnosti i o našoj kući, došli smo do zaključka da radije uložimo u neki posao, nego u kuću. Pošto smo si mogli napraviti stan iznad obiteljske kuće, od suprugovih roditelja. Onda je bilo pitanje, što posaditi, i tako je on jednog dana u dućanu za užinu kupio svježe borovnice, prvi put u životu i jako su mu se svidjele – započela je priču Jasminka Lisjak. Počeli su istraživati tlo, klimatske uvjete i ostalo. Od početka su znali, da će uzgoj onoga za što se odluče biti ekološki, a borovnice su se onda pokazale dosta otporne na bolesti i nametnike. – Sad je malo drugačija priča, ali ako moramo koristiti zaštitna sredstva, to su sredstva isključivo s ekološkim certifikatom, iako češće ostavljamo biljke da se izbore same za sebe. To nas košta i uroda, ali takva je naša odluka. Ekološki certifikat se obnavlja svake godine, imamo po tri, četiri nadzora kod kojima nam uzimaju i list i plod i nose na analizu – kaže Jasminka. Dodaje, kako malo pomalo, kako je rastao urod imaju više i druge klase, to su sitnije borovnice od kojih su počeli kuhati pekmeze, pa tako u ponudi imaju i ekološke pekmeze s i bez dodanog šećera, pa slatko ljuti umak, liker i gin od borovnica i zadnji, noviji proizvod koji je nastao prije tri godine je preljev od borovnica i stopostotnog kakaa.

– Kako imamo dosta borovnica u zamrzivaču, tako sam počela raditi puno kolača, torti, sladoleda i raznih slastica s borovnicama i još više se zaljubila u slastičarstvo. Kako te sve vuče jedno za drugim, tako smo počeli razmišljati o nečem novom i još 2016. godine je pala ideja, kako spojiti čokoladu i borovnice. Borovnice su krive za sve ustvari. Kupili smo prve kalupe za praline i bacili se na posao. Suprug zna i voli raditi s airbrushom, tako da je bojao kalupe i smišljali smo kombinacije tih pralina. Naravno nisu nam uspjele, a sad znam i zašto. Imali smo par pokušaja i ni jedne nisu bile ono što smo si zamislili. Strojevi su naravno jako skupi tako da se nismo upuštali u tu avanturu bez pravog znanja. Zamrznuli smo tu ideju i dalje radili ono što znamo. Do trena kad smo opet razgovarali da bi mogli pokušati preko samozapošljavanja predati projekt koji je odmah bio pozitivan – naglašava Lisjak. I onda su krenule edukacije o čokoladi i čokolatijerstvu. U Zagreb je 2021. došao jedan ukrajinski čokolatijer i to im je bila prva edukacija uživo, pa su imali i razne online edukacije i tečajeve. – U međuvremenu sam i ja završila slastičarstvo, a kako u Hrvatskoj nema tečaja, ni škole za čokolatijerstvo, odlučili smo se da suprug ode u Italiju, na četverotjedni tečaj čokolatijerstva, na kulinarski institut za strance. Doma je donio zaista puno znanja i novosti, pa smo kasnije opet zajedno išli u Italiju na još dva kraća tečaja. Sad znamo što radimo, ali još uvijek učimo i isprobavamo. Koristimo čokoladu najbolje kvalitete iz Belgije i s njom dalje spajamo ostale okuse. Svaki proizvod je ručno rađen, a najbitniji sastojak je ljubav prama onome što radite – objašnjava nam Jasminka Lisjak. U njihovoj tvornici čokolade nastaju praline raznih okusa, čak i one za koje zasigurno niste znali da postoje i niste ih probali. – Radimo čokoladne praline koje su ručno bojane i rađene, unutra se nalaze razne kreme i želei koje, također radimo sami i to isključivo svojim ili lokalnim sastojcima. Imamo i razne čokoladne table koje su punjenje kremom od bučinih koštica ili lješnjaka, table s tamnom čokoladom i liofiliziranim borovnicama i malinama, bijelu čokoladu s liofiliziranim jagodama, tamnu s bučinim košticama i soli, tu su i draže bomboni s borovnicama, bomboni s kavom i karamelom, grizalice za djecu s voćem ili šarenim mrvicama – govori vlasnica OPG-a Lisjak i dodaje kako sve uspiju plasirati na malo i to preporukama zbog čega su jako zadovoljni i sretni jer im je to dokaz da stvaraju dobre proizvode, a imaju i puno upita i suradnji za uslugu čokoladiranja.

– Sad nam polako kreće sezona svježih borovnica i visokih temperatura pa će čokolade biti dostupne još samo nekih mjesec do mjesec i pol dana. A onda od rujna idemo u izradu novih čokoladnih slastica, za to ćete još malo morati pričekati – zaključuje Jasminka. Uz Jasminku i Lea je i njihova kćer Frida (8,5 godina) koju od malenih nogu uče kako se ponašati prema prirodi i kako uzgojiti svoju hranu, a bila je i s njima u Italiji, gdje je sama probala izradu čokoladnih pralina.

FOTO: Lucija Novak i Božica Žerjav i.belošević/vzaktualno.hr

Više od 200 Malaca Genijalaca iz cijele Hrvatske natjecalo se u mentalnoj aritmetici na Međimurskom veleučilištu

19. svibnja 2024.

martina

769

Događanja žNaslovna

Međunarodna škola za intelektualni razvoj djece „Malac Genijalac“ u suradnji s Međimurskim veleučilištem u Čakovcu organizirala je 19. svibnja Državno natjecanje u mentalnoj aritmetici. Riječ je o djeci u dobi od 5 do 12 godina koja uspješno računaju mentalno velike količine brojeva nevjerojatnim brzinama. Voditeljica škole „Malac Genijalac” Ines Slunjski naglasila je kako je ovo treće izdanje natjecanja koje se održava u Hrvatskoj i na kojemu sudjeluje 200-tinjak natjecatelja iz cijele zemlje. – Samo natjecanje odvija se u dvije kategorije, mentalna matematika i mentalna aritmetika. Natjecanje traje nekoliko sati, za što natjecatelji moraju imati gotovo savršene uvjete za koncentraciju, a sastoji se od pismenog dijela te mentalnog računanja – pojasnila je Slunjski.

Natjecanje se održava na Međimurskom veleučilištu u Čakovcu, čija je glavna organizatorica Ines Slunjski studentica. – MEV je ponosni suorganizator ovog natjecanja. Time potičemo jednu kreativnost budući da je glavna organizatorica naša studentica. Naše razmišljanje, odnosno naš cilj je ne samo bavljenje obrazovanjem i visokom znanosti, već i poticanje naših bivših studenata da se što prije uključe u svijet poduzetništva. Na tom putu svojim diplomantima pružamo maksimalnu potporu – poručio je dekan fakulteta Igor Klopotan, dodavši da je takav primjer potpore upravo podrška Slunjski u organizaciji ovog događaja te je izrazio zadovoljstvo što se na natjecanju na MEV-u okupio veliki broj djece. Podsjetio je i da je Škola „Malac Genijalac“ 2022. godine osvojila „Franšiznu nagradu godine“ u kategoriji najbolja regionalna franšiza.

Na otvorenju natjecanja bio je i župan Međimurske županije Matija Posavec, koji je također izrazio zadovoljstvo što se natjecanje održava upravo u Međimurskoj županiji. – Informatika, matematika, zapravo sva područja u STEM zanimanju su nešto čemu dajemo posebnu pozornost. Imamo odlične državne prvake i prvakinje, imamo kvalitetno Međimursko veleučilište, adekvatan prostor te STEM park. Suradnja sa školom „Malac Genijalac” nas je dovela do toga da 200-tinjak djece iz cijele Hrvatske može biti dio ovog natjecanja na MEV-u – kazao je Posavec te dodao kako je uvjeren da, tko god pobijedi, sigurno će dostojno predstavljati svoj kraj i Hrvatsku na europskim i svjetskim natjecanjima.

vzaktualno.hr

Više stotina natjecatelja i posjetitelja na 5. „Malobukovečkom kotliću”, najbolji grah pripremile članice Udruge žena iz Svetog Petra

19. svibnja 2024.

martina

748

Događanja žNaslovna

Između trideset ekipa na ovogodišnjem natjecanju u kuhanju kotlića, manifestacije u kojoj se u Malom Bukovcu pokazuje znanje i umješnost u spravljanju jela u kotliću, ovogodišnji pobjednik je Udruga žena iz Svetog Petra. Žiri u sastavu Erich Glavica, Grozdana Bohorč, Miroslav Dolovčak i Bojan Bohorč ocijenio je kako su upravo žene iz Svetog Petra imale najbolji grah koji je bio zadana tema ovogodišnjeg natjecanja. Na drugo mjestu plasirala se ekipa „Titanik”, dok je treću nagradu osvojila Udruga žena Mali Bukovec. Predsjednik Hrvatskog kuharskog saveza i voditelj stručnog žirija Erich Glavica naglasio je kako ocijeniti trideset ekipa nije bio nimalo lagan zadatak. – Prilikom ocjenjivanja gledali smo konzistenciju boja, a na prvom mjestu je, naravno, okus graha. Bilo nas je četiri u žiriju i vjerujte da nismo imali nimalo lagan zadatak jer su razlike u kvaliteti, što se vidjelo i po broju bodova, zaista bile minimalne, a odlučivale su nijanse – pojasnio je Glavica, dodajući da je njemu osobno svaki grah zaista bio dobar te je još jednom naglasio da su odlučivali detalji i nijanse.

Zadovoljan ovako velikim odazivom, ali i sjajnom atmosferom na ovom jedinstvenom natjecanju u Varaždinskoj županiji koja je vladala u subotu u centru Malog Bukovca, je i načelnik Darko Marković koji je zahvalio sudačkoj komisiji koja je ove godine imala i četvrtog člana, Miroslava Dolovčaka, predsjednika Sekcije ocjenjivača Hrvatskog kuharskog saveza. – Ovako jedinstveno natjecanje uz sjajne ekipe mora imati i vrhunski žiri koji je i ove godine odradio težak posao te donio odluku tko su najbolji od najboljih – rekao je Marković te istaknuo kako je ipak glavni cilj sada već nadaleko poznatog kuhanja kotlića u Malom Bukovcu, koji je ove godine doživio svoje 5. izdanje, druženje: – Čestitam svima koji ste se odazvali na našu već tradicionalnu manifestaciju koja je ponovo u Malom Bukovcu okupila više stotina sudionika i posjetitelja. Pozivam vas sve da se odazovete i iduće godine jer manifestacija raste iz godine u godinu i postaje sve posjećenija, a mi ćemo se kao organizatori i domaćini potruditi da svi iz Malog Bukovca ponesete lijepa sjećanja – zaključio je Marković.

Po prvi puta manifestaciju „Malobukovečki kotlić” posjetio je predsjednik Skupštine Varaždinske županije Josip Križanić, koji je naglasio da su svi natjecatelji pobjednici. Najavio je i u kojem bi smjeru manifestacija mogla krenuti. – Zaista ne vidim razloga da ova odlična manifestacija ne preraste u veliko županijsko događanje te se nadam da ćemo tu ideju realizirati već iduće godine – najavio je Križanić. Na ovom natjecanju po prvi puta dodijelila se i posebna nagrada za „Najljepše dekorirani stol” koja je ove godine po prvi puta pripala Udruzi Slobodnjaki iz Novog Sela Podravskog. EKIPE NA 5. IZDANJU „MALOBUKOVEČKOG KOTLIĆA”: Slobodnjaki Novo Selo Podravsko, Udruga žena Mali Bukovec, Galko, CO-TIM, DVD Novo Selo Podravsko, LD Prepelica, San Peter, Stolarija Jakopčin, Automehaničarski obrt Horvat, Poljoprivrednici i Havaić, Udruga žena Veliki Bukovec, Župonjski drotari, Đurinovi, Mršavi kuhaju, Titanik, Dravski klen, DVD Mali Bukovec, NK Bukovčan Veliki Bukovec, Štrukli z jabukami, LD Fazan, DVD Karlovec Ludbreški, Udruga umirovljenika i starijih osoba Općine Mali Bukovec, VZO Mali Bukovec, Bukovec moj mali, Bube trče, Pletenka, Bravarija Kralj-Kocijan, ŠNK Sveti Petar, Udruge žena Sveti Petar, Udruga obrtnika i zanatlija Općine Mali Bukovec.

vzaktualno.hr

Lepoglavske čipkarice njeguju tradiciju, ali vole i Baby Lasagnu: Neka dođe, načipkat ćemo mu što god poželi!

19. svibnja 2024.

Alenka Kučić

816

Događanja žNaslovna

Ljepota i jednostavnost, bjelina i čistoća čipke kao jednoga od tekstilnih materijala otkriveni su u renesansno doba. Upravo u to vrijeme, dakle u 15. stoljeću, čipka je nastala u kolijevci renesanse – talijanskoj Veneciji. Odande se taj fenomen proširio cijelom Europom, a svaka je zemlja razvila svoju tradiciju, utkala svoju povijest u čipku. U Hrvatsku je čipkarstvo došlo s redovnicima i u početku bilo vezano uz njih i plemiće koji su prenijeli svoja znanja izrade čipke na puk. S vremenom i trudom revnih čipkarica, koje su razvijale i prenosile svoja znanja i ljubav prema čipci na pokoljenja, čipka je postala dio hrvatske etnografske baštine, nezaobilazan ukras na tradicijskoj odjeći i platnenoj posteljini, a krasila je i crkvene oltare. Hrvatska je obogaćena trima posebnim tradicijama čipkarstva u Lepoglavi, na Pagu te na Hvaru, a mi ćemo se ovoga puta koncentrirati na nama najbližu i nama najljepšu – Lepoglavsku čipku. Višestoljetna tradicija izrade čipke na batiće u lepoglavskom kraju iznjedrila je i do danas očuvala osebujan oblik čipkarstva, koji u prvom redu zahvaljujemo nadarenosti Danice Brossler. Njezinu nadarenost slijedi velik broj vrijednih žena – čipkarica koje su njezine zamisli znale pretočiti u gotov proizvod koji danas prepoznajemo pod nazivom lepoglavska čipka.

Zadruga lepoglavske čipke Izradu lepoglavske čipke godinama njeguje Zadruga lepoglavske čipke, a njezinu upraviteljicu Karmen Šoštarić, pitali smo s kojim je ciljem i kada osnovana Zadruga. -Zbog bojazni da će čipkarstvo pasti u zaborav jer je svega nekoliko čipkarica starije životne dobi u to vrijeme izrađivalo čipku, na inicijativu Grada Lepoglave 24. siječnja 2003. godine čipkarice osnivaju Zadrugu lepoglavske čipke, kao krovnu organizaciju koja će se baviti lepoglavskim čipkarstvom, odnosno (proizvodnjom i prodajom lepoglavske čipke, njezinom promocijom u zemlji i svijetu. U to vrijeme prva generacija čipkarica završava verificirani tečaj izrade čipke koji je provodilo POU Đuro Arnold iz Ivanca. Od osnivanja do današnjih dana, kroz Zadrugu je prošlo oko 120 čipkarica, koje su svoj gospodarski interes ostvarivale u sklopu zadruge. Te godine zadruga je izdala katalog lepoglavske čipke i dala izraditi i ekskluzivnu ambalažu u četiri različite veličine za opremu čipki – kazala nam je upraviteljica. Danas zadruga broji dvadesetak aktivnih čipkarica, a imaju i šest počasnih članica koje zbog visoke životne dobi više ne rade čipku. Kako Zadruga preuzima samo čipke visoke kvalitete koje dobivaju markicu, njezine članice su čipkarice s višegodišnjim iskustvom u izradi, žene od oko 40 do 80 godina starosti.

Čipkarica ima, a čipkara? -S obzirom da imamo već u vrtiću program za izradu čipke od 4. godine te u OŠ Ante Starčevića u Lepoglavi čipkarsku grupu i zadrugu Stezica, u toj dobi ima i dječaka koji se uključuju u izradu čipke, no po završetku osnovne škole to prestaje – kazala nam je Šoštarić. Naglasila je da su potrebno vrijeme da se nauči izrada čipke, pogotovo zahtjevnih tehnika prebacivanja batića, najbolje procijenile starije čipkarice. Prema njima, izrada čipke se uči cijeli život. -U programu tečaja od 180 sati uče se sve tehnike, od osnova do izrade majstorskih motiva, ali dalje treba svakodnevno vježbanje i usavršavanje. Unatrag nekoliko godina udruga Ekomuzej Lepoglava, čija sam predsjednica, provodi praktično-edukativne radionice za obnovu starih nacrta i čipki te savladavanje složenih čipkarskih motiva, koje financiraju Varaždinska županija i Ministarstvo kulture i medija. Ima nekoliko mlađi osoba, izuzetno talentiranih za izradu čipke, i zahvaljujući Gradu Lepoglavi ponovo se ove godine radi na programu osmišljavanja načina kako te mlade talente zadržati da po završetku školovanja nastave izradu čipke. Živimo u svijetu nedostatka viška vremena za aktivnosti koje traže nekoliko sati odricanja dnevno, a za izradu čipke to je potrebno. Teško je mladima uz sve obaveze školovanja i sličnog odvojiti dnevno još nekoliko sati za izradu čipke. Mora postojati kombinacija ljubavi prema rukotvorstvu i stvaranju, a isto tako talent za izradu čipke. Kad bi iz svake generacije ostale dvije čipkarice, smatram da se višestoljetna tradicija izrade čipke u Lepoglavi ne mora bojati opstojnosti – naglasila je Šoštarić. Zadruga lepoglavske čipke organizira radionice za osobe koje imaju predznanje u izradi čipke, a trenutno su aktualne radionice u Domu klutlure u Lepoglavi, popularnom TKIC-u, koje se odvijaju srijedom od 18 do 21 sat.

Zadruga redovito sudjeluje na izložbama i osvaja brojna priznanja Zadruga lepoglavske čipke ima višegodišnju dobru suradnju s hrvatskim čipkarskim centrima, pa svake godine redovito sudjeluju na njihovim izložbama i festivalima čipke. Što se tiče međunarodne kulturne suradnje, svake godine sudjeluju na međunarodnim izložbama širom Europe, pa su tako ove godine sudjelovali na izložbi u Mađarskoj, a predstoje im još izložbe u Sloveniji, Portugalu,Slovačkoj i Italiji. Te programe sufinancira Ministarstvo kulture i medija, a provodi Ekomuzej Lepoglava. -Unatrag dvadesetak godina Zadruga je za svoj rad dobila mnoga priznanja i nagrade. Spomenimo samo da je Zadruga lepoglavske čipke 2012. proglašena najuspješnijom zadrugom u Hrvatskoj. Godine 2004. Zadruga dobiva “Zeleni cvijet” za cjelovitost i originalnost suvenirske ponude.Na najvećem festivalu čipke u svijetu u ruskoj Vologdi, lepoglavska čipka osvaja 1. mjesto. Nadalje, 2015. godine naša čipkarica Bara Bačak, na međunarodnom natječaju u Vologdi dobiva posebnu diplomu za profinjenost i tradiciju lepoglavske čipke, a radi se o ruskom predlošku motiva ptice, izrađenom tehnikom izrade lepoglavske čipke iz konca visoke finoće. Lani je Zadruga dobila Plaketu grada Lepoglave za doprinos ugledu i promociji Grada Lepoglave u zemlji i inozemstvu – pohvalila se upraviteljica.

Stari sjaj čipki je svakako vratio Baby Lasagna Prema riječima Karmen Šoštarić, nakon dočeka Baby Lasagne na trgu ljudi su ih počeli ispitivati je li lepoglavska čipka bila grafički dizajn na pozornici. Za Dnevnik.hr istaknula je kako nije riječ specifično o lepoglavskoj čipki, već nečem vrlo sličnom. -Od prije znamo da su lepoglavska, paška i hvarska čipka na UNESCO-voj listi nematerijalne baštine čovječanstva. I smatramo da je ovo bila odlična promocija kako za čipku tako i za tu UNESCO-vu povelju – rekla je Šoštarić. Jedna od majstorica čipke Štefica Špiljak jako je ponosna na našeg ovogodišnjeg predstavnika i njegovu promociju ove tradicije. -Pozivamo Baby Lasagnu da nas dođe posjetiti tu u Lepoglavu, a možemo mu i načipkati što god poželi – rekla je Špiljak.

Međunarodni festival čipke ove godine u svom 28. izdanju Pripreme za 28.međunarodni festival čipke koji će se održavati u Lepoglavi od 13. do 15. rujna su u tijeku. -Do sada su svoj dolazak na festival potvrdili svi hrvatski čipkarski centri, a od stranih zemalja Slovenija, Slovačka, Belgija, Malta, Mađarska, BiH, Crna Gora, Španjolska, Bugarska, Austrija, Velika Britanija. Ove godine zemlja partner nam je Republika Turska. Program izložbi će biti jako bogat kao i svake godine – otkrila nam je Karmen Šoštarić. Uvjereni smo da će Festival, kao uostalom svake godine, donijeti mnogo toga zanimljivog, uz pokoje atraktivno iznenađenje, a više o programu doznat ćemo i prenijeti vam nekom drugom prilikom.

ak/vzaktualno.hr

Lagani pad nezaposlenosti u Varaždinskoj županiji, u evidenciji je i dalje više žena

19. svibnja 2024.

Alenka Kučić

673

Gospodarstvo žNaslovna

Krajem travnja ove godine u Hrvatskom zavodu za zapošljavanje, Područnom uredu Varaždin evidentirano je 2.116 nezaposlenih osoba. Na području Ispostave Ivanec bilježimo 473, Ludbreg 291, Novi Marof 282, Cestica 99 i Varaždin 971 osobu. U odnosu na prethodni mjesec, broj nezaposlenih je manji za 2,5% ili za 55 osoba, a u usporedbi s istim mjesecom (travanj) 2023. godine broj nezaposlenih veći je za 16 osoba odnosno 0,8%. Ujedno je evidentirano i 399 osoba kao tražitelja zaposlenja. Tijekom travnja evidentirano je 318 novih nezaposlenih osoba. Direktno iz radnog odnosa prijavila se 250 osoba, iz drugog oblika rada 1, iz redovnog obrazovanja 5, a iz neaktivnosti 62 osobe. U ukupnom broju nezaposlenih osoba je 970 muškaraca ili 45,8%. Broj nezaposlenih muškaraca manji je za 2,6% u odnosu na prošli mjesec, a u odnosu na travanj 2023. godine broj nezaposlenih muškaraca manji je za 8,7%. Udio žena u ukupnoj nezaposlenosti iznosi 54,2% ili 1.146 žena. U odnosu na prošli mjesec broj nezaposlenih žena je manji za 2,5%, a u odnosu na travanj 2023. godine broj nezaposlenih žena veći je za 10,4%. U strukturi nezaposlenih je 256 osoba (12,1%) bez radnog iskustva. Broj nezaposlenih bez radnog iskustva u ovom mjesecu manji je za 6,6% u odnosu na ožujak 2024. godine, te za 19,7% manji u odnosu na isti mjesec prošle godine. vzaktualno.hr

Rasterećeni Varteks u odličnoj igri lagano svladao Podravinu

19. svibnja 2024.

martina

726

Sport žNaslovna

Ekipa Varteksa istrčala je protiv Podravine u, očekivano, šarenom sastavu, bez „požutjelog” kapetana Kukeca, koji je bio na tribinama, dok su Glavica i Vlah preselili na klupu. Utakmica nije imala previše rezultatske važnosti, iako je Varteks matematički još može do trećeg mjesta. S druge strane i Nevenko Blagaj nije mogao računati na čak šest igrača, tako se u ludbreške ‘Bluze’ u Varaždin stigle s tek tri igrača na klupu. Gledatelji su mogli vidjeti dopadljivo prvo poluvrijeme, u kojem je Podravina čak i nešto pokušavala. Najbolju prigodu imali su u 26. minuti, kada Golub puca nakon prodora Sačera. Ipak, iako bez nekih važnih igrača, Varteks je igrao odlično, obrana i vratar Banfić su bili sigurni, veznim redom su komandirali Romario, Renan kreirao, a Kanceljak i Havojić bili opasni u napadu. Najbolju akciju odigrali su Bumbari u 36. minuti, odlična kombinacija, gdje na kraju Renan puca pokraj gola. Nedugo potom, i prvi pogodak na utakmici. Strijelac je bio Petar Havojić, nakon još jedne odlične akcije, u kojoj je asistent bio Brazilac Renan. Bilo je to odlično prvo poluvrijeme, a igrači Varteksa zaradili su pljesak na izlasku s travnjaka. U 57. minuti i povećanje vodstva. Jedna od brojnih dobrih akcija Varteksa, gdje je Kanceljak uputio loptu, a branič Podravine Mihael Sedlar ju sproveo u gol za 2:0. Nedugo potom, novo povećanje vodstva. Agilni Renan bježi obrani gostiju te nesebično dodaje Kanceljaku, za 13. ligaški gol i 3:0. Gosti u 73. minuti zarađuju i crveni karton, kada Kanceljak bježi obrani Podravine, a Kudumija ga zaustavlja rukama u prodoru prema golu. Ionako slabašna Podravina ostala je tako s čovjekom manje na terenu. Utakmica je bila lišena bilo kakve neizvjesnosti, a Podravina je kreirala solidnu šansu u 82. minuti, kada prvo pokušava Golub, nakon čega još netko natrčava od igrača Podravine, no to je bilo to.

Završilo je rezultatom 3:0, a pobjeda je mogla biti i izraženija. Ujedno i četvrta pobjeda Bumbara nad Podravinom u sezoni. – Mi ovisimo o svakom igraču, a kamoli kad nemamo petoricu startera. Bilo je za očekivati da će Varteks napraviti pritisak. Izdržali smo do neke 60. minute s jednim golom u mreži, i na kraju je Varteks iskontrolirao utakmicu – ističe Nevenko Blagaj, trener Podravine. Na kraju lagana utakmica i očekivana za Bumbare, a neki igrači su se i uspjeli odmoriti, atmosfera na visokoj razini. – Bili smo malo načeti, bilo je ozljeda, ali bili smo danas jako dobri i zasluženo smo pobijedili. Imamo još dvije utakmice, moramo biti koncentrirani, i finale kupa, na koje pozivam sve gledatelje da dođu i podrže nas – kazao je strijelac Petar Havojić, koji je dobro iskoristio današnju prigodu. – Nismo se pribojavali utakmice, bilo je samo pitanje kako ćemo odreagirati na umor. A mislim da su svi igrači pokazali, od prvog do zadnjeg pravi karakter. Imamo Dinamo i Viroviticu, idemo odigrati maksimalno, da u što boljem raspoloženju dočekamo finale kupa – kazao je Romano Nježić, pomoćni trener Varteksa. Idući tjedan jedina ekipa u ligi, kojoj dosad Varteks nije „otkinuo” niti boda, Dinamo Domašinec, a nakon toga gostovanje u Virovitici. Pitomača je samo remizirala danas, pa je prednost smanjena na pet bodova, tako da Bumbari teoretski mogu i do trećeg mjesta. Ipak, glavni prioritet je trenutno uzvrat finala kupa, s Bednjom, na Slobodi, 5. lipnja. foto: nk-varteks.com vzaktualno.hr/nk-varteks.com

U tijeku je sezona krpelja: donosimo savjete kako se zaštititi i pravilno ih ukloniti

19. svibnja 2024.

martina

832

Hrvatska i svijet žIzdvojeno

U tijeku je sezona krpelja, stoga donosimo savjete kako se zaštititi i pravilno ih ukloniti koje je na svojem portalu objavio Nastavni zavod za javno zdravstvo dr. Andrija Štampar.

U tijeku je sezona krpelja, stoga donosimo savjete kako se zaštititi i pravilno ih ukloniti koje je na svojem portalu objavio Nastavni zavod za javno zdravstvo dr. Andrija Štampar.

Krpelji su sitne životinjice iz skupine člankonožaca, pripadaju paučnjacima, a hrane se krvlju životinja i čovjeka te mogu prenositi zarazne bolesti. U Hrvatskoj je najrasprostranjeniji šumski krpelj (Ixodes ricinus).

Krpelji su najaktivniji i najbrojniji u proljeće i rano ljeto (travanj-lipanj) te u ranu jesen (u puno manjem broju). U zimskom periodu (prosinac – ožujak) krpelji se susreću ako je riječ o blagoj zimi bez hladnoće i snijega. Nalazimo ih skrivene na listovima i granama grmova, niskog raslinja (do visine jednog metra) i šikara, u prizemnom sloju rubnih šuma, uz staze za šetanje, u vrtovima, izletištima i slično.

Skriveni na vlatima trave, granama i listovima grmlja i drveća, krpelji čekaju prolazak pogodnog domaćina – toplokrvne životinje ili čovjeka. Građom svojih nogu prilagođeni su prihvaćanju za krzno životinja ili na dlačice odjeće ljudi. Nakon što se prihvati na domaćina, krpelj hoda više sati po tijelu u potrazi za mjestom gdje će se učvrstiti svojim rilom. Probadanje kože traje desetak minuta i ne osjeća se zbog tvari u slini koje, među ostalim, imaju djelovanje poput anestetika, navodi Zavod dr. Andrija Štampar.

Bolesti koje krpelji prenose

Ove životinje mogu biti prijenosnici zaraznih bolesti. Kako piše Zavod dr. Andrija Štampar, u Hrvatskoj se ubodom krpelja tako mogu prenijeti Lyme borelioza i krpeljni meningoencefalitis (KME), a iznimno tularemija, Q groznica, erlihioza, babezioza i neke rikecioze. Bolesti se javljaju na određenim područjima zemlje pa govorimo o „prirodnim žarištima“ – područjima gdje ima zaraženih krpelja. Krpelje zaražene virusom krpeljnog meningoencefalitisa najčešće nalazimo u sjevernom i sjeverozapadnom području Hrvatske između Save i Drave, a krpelji zaraženi bakterijom koja uzrokuje Lyme boreliozu mogu se naći na čitavom području grada Zagreba, ali i ostalim dijelovima sjeverne kontinentalne Hrvatske.

Mjere zaštite

Prilikom odlaska u prirodu radi šetnje, rekreacije ili obavljanja poslova na otvorenom treba uvijek pomisliti na mogućnost uboda krpelja.

Potrebno je izbjegavati područja nastanjena krpeljima; u takvim područjima hodati obilježenim stazama (izbjegavati provlačenje i puzanje kroz grmlje, ostavljanje odjeće na grmlju/travi i ležanje na tlu). Valja koristiti odgovarajuću obuću i odjeću tijekom boravka u prirodi – nositi hlače dugih nogavica i majice/košulje dugih rukava, zatvorenu obuću.

Također treba primijeniti repelente, odnosno sredstva za odbijanje krpelja, nanijeti ih na gole i izloženije dijelove tijela. Djeluju nekoliko sati, ovisno o znojenju kože. Repelenti se mogu nanijeti i na odjeću (potrebno provjeriti u uputama za upotrebu o načinu primjene kao i potrebi ponovnog nanošenja).

Pregledati se tijekom boravka u prirodi svakih dva do tri sata te obavezno nakon povratka iz prirode, osobito nakon boravka u području zaraženih krpelja (obronci Medvednice). Krpelji obično nekoliko sati traže mjesto uboda prije uzimanja obroka krvi. Tijekom pregledavanja tijela posebice pregledati rubno područje vlasišta (iza uha, zatiljak, vrat), prepone, pazuhe i područje iza koljena i pupak.

Po povratku iz prirode, savjetuje se presvući i otuširati se te oprati kosu, kako bi se uklonili krpelji koje je osoba „pokupila“ u prirodi i koji još traže pogodno mjesto za ubod.

Što učini u slučaju uboda?

Kako piše Zavod, u slučaju uboda krpelja potrebno je odmah izvaditi krpelja pomoću pincete za čupanje dlačica. Krpelja treba pincetom obuhvatiti uz samu kožu i laganim povlačenjem izvući, pazeći da se ne ošteti tijelo krpelja prilikom izvlačenja. Trganjem krpelja ostaje dio zarinut u kožu pa može doći do zaraze. U tom slučaju valja potražiti pomoć liječnika.

Niti u kojem slučaju krpelje se na koži ne smije „gušiti” premazivanjem alkoholom, uljem ili masti, „paliti“ šibicom jer time izazivamo naglu smrt krpelja pri čemu on isprazni sadržaj svoje trbušne šupljine u čovjeka i tako vrlo lako prenese zarazu ako je zaražen. Krpelje nemojte dirati golim rukama. Nakon što je krpelj odstranjen, mjesto uboda preporučljivo je premazati antiseptikom, piše Zavod dr. Andrija Štampar.

Potrebno je informirati i educirati osobu ugriženu od krpelja o znakovima i simptomima lokalne i sistemske infekcije.

Krpeljni meningoencefalitis (KME)

Nastavni zavod dr. Andrija Štampar također navodi koji su simptomi bolesti koje krpelji u Hrvatskoj mogu prenijeti te kako se liječe.

U Hrvatskoj se pojavljuje srednjoeuropski tip krpeljnog meningoencefalitisa. Drugi puno rjeđi, ali mogući put zaraze je konzumacija nepasteriziranih mliječnih proizvoda od zaraženih životinja (najčešće koza).

Inkubacija bolesti u prosjeku traje 7 do 14 dana (2 do 28 dana). Tijek bolesti je bifazičan. Prva faza bolesti javlja se u dvije trećine zaraženih osoba traje od jednog do osam dana i manifestira se simptomima nalik gripi: umor, visoka temperatura, glavobolja, opća klonulost, mučnina, povraćanje, bolovi u mišićima. Prvu fazu bolesti karakterizira simptomatska faza bolesti koja traje od jednog do dvadeset dana i u manjeg broja bolesnika progredira u sekundarnu fazu koja nastupa naglo s jako visokom temperaturom i znacima zahvaćenosti središnjeg živčanog sustava, odnosno upalom moždanih ovojnica (meningitis): jaka glavobolja, mučnina, povraćanje, kočenje vrata, fotofobija. Rjeđe bolest progredira do upale mozga (encefalitisa) koji se manifestira pospanošću, vrtoglavicom, drhtavicom, poremećajem svijesti, nesvjesnim trzanjem očnih jabučica, poremećajem govora, oštećenjem moždanih živaca itd.).

Liječenje je simptomatsko i provodi se u bolnici. Ne postoje specifični antivirusni lijekovi za liječenje krpeljnog meningoencefalitisa. Krpeljni meningoencefalitis se može učinkovito spriječiti cijepljenjem. Cijepljenje je najbolje započeti tijekom zimskih mjeseci kako bi se osigurala zaštita prije „sezone“ krpelja u proljeće. Cijepljenje se provodi u tri doze, no već određeno vrijeme nakon druge doze postoji zadovoljavajuća zaštita (u 97% cijepljenih osoba). Ne cijepi se nakon ugriza krpelja!

Kome se preporučuje cijepljenje?

Čak i u područjima koja se smatraju prirodnim žarištima bolesti koje prenose krpelji, samo mali broj krpelja je stvarno zaražen. Radi toga je statistička šansa zaraze pri ubodu samo jednog krpelja vrlo mala. Opasnost se bitno povećava višestrukim i čestim izlaganjem ubodima krpelja stoga se cijepljenje protiv KME preporučuje osobama koje zbog prirode posla borave u prirodi na područjima gdje postoje prirodna žarišta krpelja (šumari, šumski radnici, vojnici) kao i osobama koje povremeno borave u gore navedenim područjima (izletnici, kamperi, planinari, lovci, turisti).

Lyme borelioza

Lyme borelioza je bolest koju prenose krpelji, a uzrokuje ju spiroheta roda Borelia burgdoferi. Za prijenos spirohete Borelia burgdoferi potrebno je više od 24 sata (36 do 48 sati). Bolest zahvaća više sustava, a najčešće kožu, zglobove, srce i živčani sustav.

Infekcija kod čovjeka najčešće prolazi neprimjetno. Lyme borelioza se kod najvećeg broja bolesnika pojavljuje kao prstenasta kožna promjena na mjestu uboda. Najčešće se javlja 7 do 14 dana nakon uklanjanja krpelja (2 do 32 dana) i postupno se širi u prosjeku oko 1 cm dnevno, a sredina postaje sve bljeđa (ne smije se zamijeniti s crvenilom uzrokovanim iritacijom od uboda krpelja – nestaje unutar 24 do 48 sati). Kožna promjena vidljiva je kao prstenasto ili difuzno crvenilo okruglastog ili eliptičnog oblika, a može biti popraćeno povišenom temperaturom i općim simptomima: pečenje, crvenilo, bolnost, povećanje regionalnih limfnih čvorova. Nakon nekoliko tjedana može doći do širenja spiroheta krvlju i zahvaćanja drugih organa, posebno mišićno koštanog sustava, srca, zglobova i živčanog sustava (kronična i perzistentna infekcija).

Liječenje se provodi antibioticima i u ranom stadiju bolesti je učinkovito, stoga ga je potrebno započeti što ranije kako bi se izbjegle komplikacije na ostalim organima u tijelu (neuropatije, radikuloneuropatije, meningitis, artritis, karditis). Lyme borelioza se javlja uglavnom u kontinentalnom dijelu Hrvatske, najčešće iznad 45° sjeverne geografske širine. Najveći broj oboljelih najčešće se registrira u periodu od svibnja do srpnja, navodi Zavod.

foto: ilustracija vzaktualno.hr/stampar.hr

Danas je njihov dan, čestitajte im imendan!

19. svibnja 2024.

Alenka Kučić

752

Lifestyle žIzdvojeno

Prema hrvatskom katoličkom kalendaru, 19. svibnja imendan imaju osobe koje nose imena Celestin, Ivan, Rajko i Teofil. U nastavku doznajte što znače njihova imena.

Prema hrvatskom katoličkom kalendaru, 19. svibnja imendan imaju osobe koje nose imena Celestin, Ivan, Rajko i Teofil. U nastavku doznajte što znače njihova imena. Ime Celestin dolazi od latinskog naziva Celestine ili Caelestinus, „nebeski poznat”. po sv. Papi Celestinu I. (432), a riječ je o gotovo isključivo hrvatskom imenu. Ime Ivan je u kršćanskom svijetu jedno od najučestalijih imena. U kalendaru su mnogi i različiti Ivani. Ime je došlo preko grčke i latinske verzije, a originalno je u hebrejskom jeziku Johanan (Jehohanan), sastavljeno od Jahveh (Bog) i hanan (milostiv), dakle Bog je milostiv. Ime Rajko je nastalo od riječi raj, što je sinonim za uživanje, odnosno blaženstvo. Ženski oblik ovoga imena je ime Rajka. Teofil je muško ime nastalo od grčke riječi theophiles, što znači theos bog i phileo ljubiti u prenesenom značenju onaj koji ljubi Boga. vzaktualno.hr/knjigaimena.com