Savjet za obrazovanje, gospodarstvo i međuregionalnu suradnju Varaždinske županije održao je u Županijskoj palači svoju sedmu redovnu sjednicu. Sjednici je osim članova Savjeta na čelu s predsjednikom Goranom Kozinom, prorektorom za financije i opće poslove Sveučilišta Sjever nazočila i zamjenica župana Varaždinske županije Silvija Zagorec. Obzirom da se na sjednici raspravljalo o sadašnjem stanju na tržištu rada te o integraciji državljana trećih zemalja prisutni su imali prilike čuti i stajališta predstavnika PU varaždinske, Hrvatskog zavoda za zapošljavanje-Područnog ureda Varaždin, Hrvatske udruge poslodavaca- Regionalnog ureda Varaždin te od predstavnika Škole stranih jezika Žiger. Ugodan i konstruktivan rad svima je poželjela zamjenica župana Varaždinske županije Silvija Zagorec zahvalivši im se pritom što svojim aktivnostima i zalaganjem kao savjetodavno tijelo Županijske skupštine daju doprinos sveukupnom razvoju Varaždinske županije. – Kako bi se postigla konkurentnost i stvorili uvjeti za poticanje razvoja gospodarstva, obrazovni sustav mora pratiti potrebe gospodarstva, ali i obratno, jer jedino se na taj način može uskladiti ponuda i potražnja na tržištu rada. Naravno, sve mora biti usklađeno s trendovima i potrebama na tržištu rada, a lokalna i regionalna samouprava trebaju stvoriti preduvjete za privlačenje investitora te olakšati ili omogućiti pristup poticajima za gospodarstvenike. A to su sve teme kojima se ovaj Savjet bavi. No, pored navedenog, zadnjih godina događaju se značajne promjene na tržištu rada, pa tako i na našem. Naime, suočeni smo s potrebom za novom radnom snagom, koja zbog različitih razloga dolazi iz trećih zemalja. Stoga mi je izuzetno drago da je sazvana i organizirana ovakva tematska sjednica savjeta – rekla je zamjenica župana istaknuvši kako je ovaj tjedan održana i sjednica Županijske skupštine na kojoj je usvojen Proračun za sljedeću godinu, a koji je, u odnosu na početak mandata 2021. godine gotovo udvostručen. – Posebno treba istaknuti da bespovratna EU sredstva u 2025. planiramo u iznosu od 41,1 milijun eura, čime smo i te prihode udvostručili u odnosu na 2021. godinu. To je rezultat odgovornog vođenja Varaždinske županije i uspjeha na svim prijavljenim natječajima za dodjelu bespovratnih sredstava Europske unije-dodala je zamjenica župana Zagorec. Predsjednik Savjeta Goran Kozina je naznačio kako se ova tema stalno prožima kroz sjednice ovog Savjeta. – U vrlo kratkom vremenu dolazi do priljeva velikog broja stranih radnika, i to sada već iz geografski i kulturno dalekih zemalja. Reguliranje dolaska i boravka je jedna stvar. No, naši novi sugrađani ovdje žive, ne idu samo na posao, te stoga treba razmotriti načine kako im olakšati prilagodbu na život u novoj sredini i raditi na međusobnom upoznavanju s domicilnim stanovništvom. Naravno da će državna razina odlučiti o svim ključnim aspektima integracije migranata i opredijeliti se za određenu politiku, te odlučiti hoće li donijeti migracijsku ili i integracijsku strategiju. No to nije razlog da se na županijskoj razini ne raspravi o ovoj temi koja jest dio naše svakodnevnice i o kojoj, zbog kompleksnosti i interdisciplinarnosti, treba raspravljati, kako bi se izbjegle potencijalne neželjene posljedice poput getoizacije, separacije, marginalizacije stranih državljana i kršenja ljudskih prava i sloboda. – istaknuo je predsjednik Savjeta Kozina. Raspravu o ovoj temi inicirala je inače direktorica Hrvatske udruge poslodavaca – Regionalnog ureda Varaždin Sanja Ostroški. – Broj stranih radnika u Varaždinskoj županiji neprestano raste, uglavnom zbog manjka domaće radne snage u ključnim sektorima poput proizvodnje, metalne i tekstilne industrije, gdje konstantno bilježimo nedostatak kvalificiranih domaćih radnika. Iako postoje određeni napori u smjeru integracije stranih radnika, poput internih programa koje provode poslodavci, pomoći u vezi sa smještajem i osnovnim životnim potrebama, tečajeva jezika i drugih inicijativa, cilj je da zajedničkim pristupom, sagledano dakle s raznih aspekata, razmotrimo što se sve i na koji način može učiniti u javnom i privatnom sektoru, kako bi integracija bila uspješnija, te što Županija čini i što još može poduzeti na ovom području kako bi postala uzor u provođenju pozitivnih i pravovremenih mjera integracije na regionalnoj razini – pojasnila je Sanja Ostroški pozadinu ove inicijative. vzaktualno.hr

Na Trgu Republike Hrvatske u Varaždinskim Toplicama ove je subote svečano otvorena Toplička Božićna priča, tradicionalni adventski program koji svake godine donosi čaroliju blagdanskog duha. Upaljena je prva svijeća na adventskom vijencu, a blagoslov vijenca i molitvu predvodio je velečasni Siniša Dudašek. Adventsku atmosferu dodatno je uljepšao nastup Emerika Matkuna na gitari, dok su posjetitelji mogli uživati u toplim napicima i fotografiranju polaroidom. Gradonačelnica Varaždinskih Toplica, Dragica Ratković izrazila je zadovoljstvo početkom ovogodišnje Topličke Božićne priče, istaknuvši važnost očuvanja tradicije. – Varaždinske Toplice ponosne su na svoju Topličku Božićnu priču, koja iz godine u godinu donosi veselje i zajedništvo našim sugrađanima i posjetiteljima. Prva adventska svijeća simbol je nade, ljubavi i zajedništva, vrijednosti koje želimo njegovati u ovim posebnim trenucima. Sigurna sam da će program i ove godine ispuniti srca svih prisutnih toplinom i blagdanskom čarolijom – poručila je gradonačelnica Ratković. Druga subota Topličke Božićne priče donosi nastavak božićne čarolije s početkom u 17 sati. Na trgu će biti upaljena druga adventska svijeća, dok će posjetitelji moći uživati u raznovrsnom sajmu domaćih proizvoda i rukotvorina. Za glazbenu atmosferu pobrinut će se tamburaški sastav “EX Fakini”, a nezaboravni trenuci moći će se zabilježiti kroz jedinstveno iskustvo fotografiranja u Photo Boothu 360. vzaktualno.hr

Prvu svijeću na adventskom vijencu ispred varaždinske katedrale, u subotu je pred mnoštvom građana upalio gradonačelnik Grada Varaždina Neven Bosilj. Blagoslov adventskog vijenca i paljenje prve adventske svijeće predvodio je mons. Bože Radoš, varaždinski biskup. Obred paljenja prve svijeće svojim je nastupom uveličao Zbor Katoličke osnovne škole „Uršuline zvjezdice“ pod ravnanjem Višeslava Jaklina. vžaktualno.hr

Od kada je prije pet mjeseci preuzeo dužnost ministra pravosuđa, uprave i digitalne transformacije, Damir Habijan obišao je brojne zatvore i kaznionice diljem Hrvatske, kako bi se uvjerio u kakvom su stanju i što se može učiniti kako bi se poboljšali uvjeti, i za zatvorenike, ali i za zaposlene. Dugogodišnji problem svakako je prenapučenost, a tome će se doskočiti dogradnjom objekata, pa su tako u ponedjeljak potpisani ugovori o projektiranju i izgradnji standardiziranih modularnih aneksa u Zatvoru u Varaždinu i Kaznionici u Lipovici-Popovači. Prvi je to korak infrastrukturnih ulaganja u sveobuhvatnu modernizaciju zatvorskog sustava. – Odlučili smo se za modularnu izgradnju, s obzirom da je ona puno brža od klasične gradnje.To je neko kratkoročno rješenje, s obzirom na povećanje koje će biti od 300 smještajnih jedinica -150 ovdje u Varaždinu i 150 u Popovači i Lipovici. Ono što je dugoročna namjera, to je da se uz ova dva modularna zatvora krene u izgradnju triju novih zatvora – kazao je Habijan. Razgledavši Zatvor u Varaždinu, konstatirao je da je dobro opremljen te da dobro izgleda, što znači da se vodi računa o njemu. – Čujem da je ovdje, primjerice u kuhinji, zadovoljavajući broj osoba, ali mogu reći da će Ministarstvo, koje daje suglasnost za zapošljavanja, apsolutno na svaku opravdanu molbu koja dolazi iz zatvora ili iz kaznionice dati svoju suglasnost – obećao je Habijan. A u zatvorskom sustavu, govorimo li o osiguranju, o pravosudnoj policije, trenutno su 1584 pravosudna policajca, što je najveći broj od 2014. godine kada ih je bilo 1617. – Kao Vlada i kao Ministarstvo, u tri smo koraka, zaključno i sa Zakonom o plaćama i Uredbom o radnim mjestima, podigli njihova primanja što je, smatram, bilo nužno napraviti s obzirom na posao koji rade. U ovome trenutku imamo otvoren natječaj za 156 novih službenika u pravosudnoj policiji, a pristiglo je nešto više od 400 prijava, što znači da interes postoji i to mi je izuzetno drago. Broj osoba koje rade u zatvorima i kaznionicama je dovoljno velik, ovisno o lokaciji, to moram priznati, ali radimo na tome i mislim da će unaprjeđenje uvjeta u kojima ti ljudi rade sigurno doprinijeti tome da interes za ta radna mjesta bude bolji – naglasio je ministar Habijan. Ravnatelj Zatvora, Dinko Bunić istaknuo je da je kapacitet varaždinskog zatvora smještaj za stotinu osoba lišenih slobode, a trenutno ih je 180. – Od tog broja, 162 su istražna zatvorenika. Sobe su opremljene telefonom, televizorom, klima uređajem, kupaonice su kompletno preuređene. Uvjeti su dobri, samo što nisu dostatni prostorni uvjeti, stoga moramo ići u dogradnju. Zahvaljujemo Središnjem uredu, ministru i Vladi što su prepoznali naše potrebe, a Središnji ured nam pomaže i da svakodnevno premještamo zatvorenike jer inače nemamo prostora – zaključio je Bunić. ak/vzaktualno.hr