Udruga „Črni Maček”, Grad Ludbreg i Turistička zajednica organiziraju 10. veljače „Fašnjak Ludbreški” za male i velike. Na glavnom gradskom trgu bit će predstavljanje fašnjačkih skupina, aktivnosti za djecu, tradicionalne krafne i čaj. Za sudjelovanje se možete prijaviti do 5. veljače 2024. godine na info@crni-macek-ludbreski.hr. foto: ludbreske-novine.com.hr vzaktualno.hr/ludbreske-novine.com.hr

I dok se hrvatske županije uz Jadran i dalje uglavnom samo oslanjaju na sunčano vrijeme i more, one na kontinentu prilikom osmišljavanja turističkih sadržaja i načina kako privući goste, itekako moraju biti maštovite i kreativne. Promocija kulturne i povijesne baštine, gradnja interpretacijskih centara, zaštita enogastronomskih posebnosti… tek su dio nastojanja kojima se pokušava doprijeti do zainteresirane javnosti na domaćem i stranom tržištu. I pritom se traže niše koje dosada nisu iskorištene u Hrvatskoj. Jednu takvu otkrilo je i Međimurje, a riječ je o turizmu promatranja ptica, odnosno popularnom „birdwatchingu”. Priča je započela još početkom 2019. godine kada je u Čakovcu održan prvi stručni skup na temu „Turizam promatranja ptica u kontinentalnoj Hrvatskoj – stanje i mogućnosti razvoja“ u organizaciji „Međimurske prirode” – Javne ustanove za zaštitu prirode Međimurske županije. Iako je riječ o turističkoj grani koja u Hrvatskoj nije toliko poznata, na razini Europske unije ima priličan broj obožavatelja. Naime, putem različitih udruženja, saveza i federacija, u Europi je čak 20 milijuna registriranih promatrača ptica. Samo u Velikoj Britaniji nacionalna udruga „birdwatchera” broji više od dva milijuna članova. Upravo je britanski otok i najomiljenija destinacija ljubiteljima ptica iz cijeloga svijeta, a odmah za njim to su Nizozemska i Njemačka. I svi od reda su prilično zahvalni gosti. Odlazak u prirodu i promatranje ptica podrazumijeva kvalitetnu, čitaj: skupu, fotografsku opremu. Nitko od zaljubljenika u prirodu i ptice ne želi propustiti priliku naći se u pravom trenutku na pravome mjestu i ne imati opremu za ovjekovječiti „trofej”. A gost koji dolazi široke ruke, turističkim djelatnicima je najdraži gost. Koliko su promatrači ptica zahvalni gosti pokazuju i podaci o prosječnoj dnevnoj turističkoj potrošnji. Prema podacima Instituta za turizam u Zagrebu, turisti u Hrvatskoj su u 2023. godini u prosjeku dnevno trošili oko 140 eura. Statistika nizozemskog Centra za promociju pak otkriva da je u slučaju promatrača ptica dnevna potrošnja u prosjeku oko 200 eura. No, nije samo turistička potrošnja ono što je motiviralo Međimursku županiju da se okuša u promociji i razvoju „birdwatchinga”. Međimurje jednostavno koristi prirodne blagodati kojima je okruženo, ali i činjenicu da je prostor uz rijeke Muru i Dravu, europsku Amazonu, zaštićen Ekološkom mrežom Europske unije Natura 2000. S obzirom da je prostor „med dvemi vodami” zaštićen od nekih budućih devastacija, postoji garancija da će ujedno postati stalni dom brojnim rijetkim i zaštićenim vrstama pticama vodaricama. Promatranje ptica uklapa se i u cjelokupnu turističku priču kojom Međimurje vabi gosti. Zelena destinacija održivog turizma u kojoj je naglasak stavljen na cikloturizam, uz prezentaciju prirodnih i tradicijskih vrijednosti, „birdwatchingom” bi bila samo dodatno obogaćena. No, iako je priča 2019. godine s velikim entuzijazmom započeta, pandemijom koronavirusa naglo je i utišana. Ali ne i ugašena. Na promociji ljepote i važnosti promatranja ptica, doduše ne u svjetlu turističke ponude, ustrajno rade vrijedni djelatnici „Međimurske prirode”, kao i članovi Zaštitarsko-ekološke udruge „Senjar” iz Donje Dubrave. Zahvaljujući njima Međimurje je već duži niz godina stalni sudionik tradicionalnog zimskog prebrojavanja ptica, ali i niza rekreativnih aktivnosti u prirodi poput ptičarenja. Naime, ptičarenja na preloškoj Marini, ali i drugim dijelovima uz rijeke Muru i Dravu redovito okupljaju građane koji žele naučiti sve o promatranju ptica te se na licu mjesta uz pomoć dalekozora i durbina se uvjeriti u svu ljepotu ptičjeg svijeta. Crna liska, crvenokljuni labud, ćubasti gnjurac, krunata patka, patka batoglavica, riječni galeb, vodomar… tek je dio bogatog popisa ptica koje naseljavaju prostor sjeverne Hrvatske. Foto: Međimurska priroda rp/vzaktualno.hr

Proteklih se godina u medijskom prostoru, obično desno orijentiranih portala, povremeno provlači inicijativa za takozvanim “homeschoolingom”, odnosno obrazovanjem (školovanjem) kod kuće. Radi se o inicijativi koja podrazumijeva da se dijete školuje doma, a ne u obrazovnoj ustanovi, a za njegovo obrazovanje su zaduženi roditelji ili skrbnici, ponekad i privatni učitelj. Inicijativu je pokrenula Udruga Homeschooling Hrvatska iz koje navode kako se zalažu za zakonsko reguliranje obrazovanja kod kuće u Republici Hrvatskoj. Naime, obrazovanje kod kuće nije zakonski regulirano u Hrvatskoj, iako to mnoge svjetske države već prakticiraju. Zasigurno najpoznatija takva su Sjedinjene Američke Države, no mnogi naši čitatelji bi se vjerojatno iznenadili kad bismo im rekli da taj model ima i susjedna Slovenija.

Kako funkcionira homeschooling?

Kako navode iz Udruge, predlažu da se u Hrvatsku uvede model školovanja kod kuće sličan kao i onaj slovenski. Njihov model podrazumijeva da je dijete upisano u školu i formalno pripada pojedinom razredu. Zatim, roditelj prije početka nove školske godine podnosi obrazloženu molbu školi kojoj dijete pripada tražeći da mu se omogući školovanje kod kuće. Dijete bi na kraju školske godine polagalo razredne ispite iz pojedinih ili svih predmeta, ovisno o uzrastu. Dokle god dijete ima pozitivnu ocjenu iz svih predmeta, roditelj zadržava pravo školovanja kod kuće, a u protivnom trajno gubi ovo pravo. Uvede li se takav model školovanja, možda bi i u jednu ruku i funkcionirao jer se provjerava znanje djeteta koje bi, prema pravilu, trebalo slijediti isti kurikulum kao i ostala djeca u razredu u kojem je upisan. Rasprava o školovanju kod kuće vodi se na mnogim forumima, pa se razvijaju ideje o nekontroliranom i kontroliranom obrazovanju kod kuće. Naime, neki čak predlažu da dijete uopće ne polaže ispite na kraju školske godine, čime se ne bi provjeravalo njegovo znanje. No, tko će to onda regulirati i provjeravati? Na taj način roditelji svoju djecu mogu učiti ono što oni žele, ali i zaobići neke važne stvari jer roditelj smatra da djetetu to ne treba.

Osnovno pravo svakog djeteta

Osnovno školovanje je osnovno pravo svakog djeteta, a to što je obavezno samo je doprinijelo tome da su ljudi pismeniji i obrazovaniji nego što su bili. Da osnovnoškolsko obrazovanje nije obavezno, mnoge siromašne obitelji svoje dijete ne bi slale u školu, a školu ne bi pohađala ni mnoga romska djeca koja su posebno ranjiva kategorija u smislu školovanja. – Ja sam išla s par Roma u osnovnu školu, za jednu curu znam pouzdano da ne bi ni išla u školu da nije morala, i ovako je pola vremena izostajala jer je morala doma čuvati braću i sestre. Sustav nije bio prilagođen njima. Bili su loši učenici. Bi li im bilo bolje da nisu ni morali ići u školu? – jedan je od komentara na forumu. – Uh, Romi su specijalan slučaj, njihov stil života je u mnogočemu različit od našeg. Meni se iz ove perspektive čini da je za njihovu djecu dobro da idu u školu – komentirala je jedna žena. Takav model se zasigurno neće uvesti u Hrvatskoj, a malo je vjerojatno i da će se uvesti model kontroliranog školovanja kod kuće, kojeg predlaže Udruga Homeschooling Hrvatska. n.p.bajz/vzaktualno.hr

U razdoblju od 26. siječnja do 25. veljače 2024. godine provodi se savjetovanje sa zainteresiranom javnošću povodom usvajanja Odluke o utvrđivanju lokacija za kupanje i trajanje sezone kupanja na gradskom kupalištu – jezeru Motičnjak u 2024. godini. Sukladno Zakonu o vodama, predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave donosi Odluku kojom se utvrđuju lokacije za kupanje (kupališta) i trajanje sezone za kupanje na površinskim vodama, prikazuje ocjena o kakvoći površinskih voda za kupanje i obavlja klasifikaciju te određuje profil vode za kupanje. Cilj provođenja savjetovanja sa zainteresiranom javnošću je upoznavanje javnosti s nacrtom dokumenata, a radi dobivanja mišljenja, primjedbi i prijedloga i eventualno prihvaćanja zakonitih i stručno utemeljenih prijedloga, primjedbi i mišljenja. Materijali i obrasci relevantni za savjetovanje kao i sami nacrti dokumenata, nalaze se na web stranici Grada Varaždina pod rednim brojem 5. Svoje doprinose javnom savjetovanju moguće je dostaviti isključivo putem priloženog obrasca, zaključno do 25. veljače 2024. godine na adresu Grad Varaždin, Upravni odjel za gradnju i komunalno gospodarstvo, Trg slobode 12/II, Varaždin, s naznakom: „Primjedbe, prijedlozi i mišljenja na Nacrt Odluke o utvrđivanju lokacija za kupanje i trajanje sezone kupanja na gradskom kupalištu – jezeru Motičnjak u 2024. godini” ili na e-mail adresu: komunal@varazdin.hr. foto: arhiva vzaktualno.hr/Grad Varaždin