Na programu za roditelje „Rastimo zajedno“ u DV-u Bambi Sračinec ostalo je još nekoliko mjesta, prijavite se
Još uvijek su otvorene prijave na program radionica za roditelje „Rastimo zajedno“ u Dječjem vrtiću Bambi Sračinec.
Prijaviti se mogu roditelji djece svih dobnih skupina s područja Općine Sračinec, bez obzira na to pohađa li dijete DV Bambi.
– Pozivamo sve zainteresirane da se prijave pozivom na broj 042/711-245, putem e-maila: vrticbambici@gmail.com ili osobno kod odgojiteljica u skupini – poručuju iz Općine Sračinec.
Prva radionica održat će se 25. siječnja u 17 sati u Dječjem vrtiću Bambi Sračinec.
Teme radionica su Roditelji 21. stoljeća, Četiri stupa roditeljstva, Roditeljski ciljevi i psihološke potrebe djeteta, Sva naša djeca i kako ih volimo, Slušanje – važna vještina roditeljstva, Kako dijete uči o svijetu oko sebe, Granice – zašto i kako, Kreiramo i biramo rješenja, Roditeljske odgovornosti i još neka pitanja, Biti roditelj: utjecaji i izbori te Završetak i novi početak.
Više o programu pročitajte ovdje.
foto: sracinec.hr
vzaktualno.hr/sracinec.hr
Novi nasip za obranu od poplava: Hrvatske vode financirat će radova u najsjevernijem hrvatskom gradu
Gradonačelnik Grada Murskog Središća Dražen Srpak zajedno sa stručnim službama je u utorak održao sastanak s direktorom Hrvatskih voda VGO za Muru i gornju Dravu Milanom Rezom te voditeljem ispostave Hrvatskih voda u Čakovcu Ivicom Mustačem.
Na sastanku je dogovorena gradnja nasipa i vodne građevine sa zapornicom koji će ujedno biti i most na gornjem potoku na spoju Ulice Matije Gupca i Murske ulice. Time će se praktično rijeka Mura „odrezati“ od Murske ulice s time da će se, kao i u centru grada, u slučaju zatvaranja zapornice potok trebati prepumpavati preko barijere u Muru. Ovaj zahvat Hrvatske vode će prijaviti za financiranje putem programa Frisco „Prekogranično usklađeno slovensko-hrvatsko smanjenje rizika od poplava“
Također, u naselju Hlapičina uredit će se nasip, u Križovcu će se postaviti nove zapornice prema rijeci Muri, a u Peklenici započinje gradnja servisnog puta, odnosno šetnice od centra naselja do Pekleničkih graba, a zatim i nastavak prema Podturnu. Grad Mursko Središće će dobiti i veliku traktorsku pumpu za potrebe prepumpavanja u slučaju poplava.
Mursko Središće je u kolovozu prošle godine bilo suočeno s poplavama i povijesno visokim vodostajem koji je iznosio 543 centimetara. Već tada su predstavnici Hrvatskih voda obišli najugroženije lokacija te se započelo s planiranjem zahvata s kojima bi se posljedice nekih budućih sličnih poplavnih situacija spriječile ili barem ublažile.
Gradonačelnik Dražen Srpak zahvalio je Hrvatskim vodama na pomoći i odličnoj suradnji.
vzaktualno.hr
Mursko Središće je u kolovozu prošle godine bilo suočeno s poplavama i povijesno visokim vodostajem koji je iznosio 543 centimetara. Već tada su predstavnici Hrvatskih voda obišli najugroženije lokacija te se započelo s planiranjem zahvata s kojima bi se posljedice nekih budućih sličnih poplavnih situacija spriječile ili barem ublažile.
Gradonačelnik Dražen Srpak zahvalio je Hrvatskim vodama na pomoći i odličnoj suradnji.
vzaktualno.hr 
U Općini Ljubešćica potpisan ugovor za izradu projekta pristupne ceste budućoj Zoni centralnih sadržaja
Načelnik Općine Ljubešćica Nenad Horvatić potpisao je ugovor o izradi glavnog projekta pristupne ceste Zoni centralnih sadržaja, odnosno izradi glavnog projekta za izgradnju parkirališnih, prometnih i manipulativnih površina Zone centralnih sadržaja u Ljubešćici. Vrijednost izrade projektno-tehničke dokumentacije je 32.500 eura. Ranije su već izrađeni idejni projekt i ishođena lokacijska dozvola.
Projekt uključuje izgradnju parkirališta za osobna vozila, prometnih i manipulativnih površina s prometnom opremom i signalizacijom, rješenjem sustava oborinske i sanitarne odvodnje kao i rješenje sustava vodoopskrbe koji je potrebno priključiti na postojeći ulični cjevovod. Također, projektirat će se i vanjska rasvjeta, a potrebno je i priključenje pristupne prometnice na postojeću lokalnu cestu.
Ishođenjem građevinske dozvole u planu je prijava projekta na Mjeru 73.13. „Potpora javnoj infrastrukturi u ruralnim područjima” objavljenoj od strane Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju. Vrijednost izgradnje pristupne ceste iznosi 562.000 eura.
vzaktualno.hr
Srednja škola Novi Marof uključena u hvalevrijedan projekt “Otvori svoje srce”
Srednja škola Novi Marof uključila se u dio projekta Otvori svoje srce koji provodi Osnovna škola Ljubešćica. Radi se o projektu iz područja Građanskog odgoja i obrazovanja kojem je cilj povezati različite generacije i probuditi u učenicima interes za humanost i empatiju prema potrebitima.
Prigodne tekstove za Srednju školu Novi Marof napisale su učenice Lana Duh iz 2.g i Margareta Bencek iz 4.g razreda. Svoje su tekstove imale priliku pročitati na književnoj večeri u petak 19. siječnja. Književnoj večeri također su prisustvovali ravnatelj Nikola Žganec, pedagoginja Marina Bukal Pofuk i nastavnica hrvatskog jezika Antonija Jurak.
– Zahvaljujemo ravnatelju Ivici Rojcu i učiteljici Sanji Horžić na pozivu i drago nam je da smo sudjelovanjem imali priliku i mi otvoriti svoja srca – poručili su iz škole.
vzaktualno.hr
vzaktualno.hr 
Učenici i studenti u Gornjoj Stubici potpisali ugovore o stipendiranju
Učenici i studenti su u Gornjoj Stubici potpisali ugovore o dodjeli stipendija za školsku i akademsku godinu 2023./2024.
Dodijeljene su ukupno 43 stipendije i to 26 učeničkih u iznosu od 40 eura i 17 studentskih u iznosu od 80 eura mjesečno.
Načelnik Općine Gornja Stubica Jasmin Krizmanić obratio se prisutnima te izrazio nadu da će stipendije barem malo povećati učeničke i studentske budžete.
vzaktualno.hr
Grad Ivanec poziva udruge: „Javite nam se za pomoć u pripremi prijava na natječaj Varaždinske županije do 5. veljače”
Projektni ured Grada Ivanca za EU fondove poziva zainteresirane udruge da se jave ukoliko trebaju pomoć kod razrade i prijave svojih projektnih prijedloga na Javni natječaj za financiranje programa i projekata od interesa za opće dobro koje provode udruge u 2024. godini, a kojeg je raspisala i objavila Varaždinska županija.
Da bi se projektne prijave izradile kvalitetno i sukladno terminskom planu, iz Grada Ivanca pozivaju sve potencijalne prijavitelje da se sa svojim projektnim prijedlozima jave Projektnom uredu najkasnije do 5. veljače 2024. godine i to pozivom na broj telefona 042 / 645 485, e-mail adresu projektni.ured@ivanec.hr ili osobno na adresu Vladimira Nazora 6/II, uz prethodnu najavu, radnim danom od 7 do 15 sati.
Najniži i najviši iznos sredstava koji će se dodjeljivati po Javnom natječaju Varaždinske županije, vezan je uz tematiku programa ili projekta za koji se prijavljuje udruga, a raspon sredstava kreće se od 137 do 13.272 eura.
Rok za podnošenje prijava je do 23. veljače 2024. godine. Cijeli tekst natječaja s pratećom dokumentacijom može se pronaći OVDJE.
Foto: Grad Ivanec
vzaktualno.hr/ivanec.hr
Varaždinska županija objavila javni natječaj za financiranje programa i projekata udruga
Varaždinska županija je u ponedjeljak, 22. siječnja, objavila Javni natječaj za financiranje programa i projekata od interesa za opće dobro koje provode udruge na području Varaždinske županije u 2024. godini.
Udruge se mogu javiti za dodjelu financijskih sredstava za sufinanciranje programa i projekata od interesa za opće dobro.
Natječaj se odnosi na prioritetna područja iz strateških dokumenata Županije: aktivnije sudjelovanje mladih u društvu; zaštitu i promicanje ljudskih prava; zaštitu okoliša i prirode te zaštitu životinja; promociju poljoprivrede i šumarstva; promicanje znanosti, obrazovanja i cjeloživotnog učenja; promicanje sporta; promicanje poduzetništva i obrtništva, zaposlenosti i samozapošljavanja i međusektorskog partnerstva javnog i poslovnog sektora; civilnu zaštitu i zaštitu i spašavanje; razvoj socijalnih usluga, socijalnog poduzetništva i humanitarnih djelatnosti; zaštitu zdravlja; zaštita prava branitelja iz Domovinskog rata i njihovih obitelji.
Prijave se podnose online putem mrežne stranice Varaždinske županije: https://potpore.vzz.hr/
ili poštom, dostavljačem ili osobno u zatvorenoj omotnici na adresu: Varaždinska županija, “Javni natječaj za udruge – NE OTVARAJ”, Franjevački trg 7, 42000 Varaždin.
Rok za podnošenje prijava je do 23. veljače 2024. godine.
Natječaj, natječajna dokumentacija i poveznica na online prijavu su objavljeni na sljedećem linku: http://tinyurl.com/mucj8cyn
Sva pitanja vezana mogu se postaviti isključivo na e-mail: udruge@vzz.hr.
foto: varazdinska-zupanija.hr
vzaktualno.hr
Skloništu za napuštene životinje novih 26.500 eura: lani zbrinuli 730 pasa, njih 645 pronašlo novi dom
upan Međimurske županije Matija Posavec i predsjednica Zaštitarsko – ekološke udruge „Prijatelji životinja i prirode“ Aleksandra Hampamer, potpisali su danas Ugovor o sufinanciranju projekta prihvata, skrbi i udomljavanja napuštenih životinja. Riječ je projektu kojeg Međimurska županija financijski podržava već sedmu godinu zaredom, a u 2024. godini za ovu je namjenu u županijskom Proračunu osigurano nešto više od 26.500 eura.
Čakovečko sklonište za životinje samo je prošle godine prihvatilo 730 pasa, dok je trenutno na brizi u ovoj ustanovi 500-tinjak pasa. Da je vrijednost ovog projekta mnogo šira od samog pokazivanja ljubavi prema životinja, potvrdio je međimurski župan Posavec.
– Sklonište svojim primjerom ukazuje na svijest našim sugrađanima o postupanju i brizi prema životinjama. Međimurska županija u tome im pruža svesrdnu pomoć, a nadam se da će novac koji smo osigurali biti kotačić koji će motivirati i ostale da se uključe te da zajedno kao društvo podržimo projekt koji je human, plemenit i pokazuje visoku dozu odgovornosti. Ovo Sklonište je definitivno primjer dobre prakse istim i sličnim ustanovama diljem Hrvatske. Vjerujem da će im resorna ministarstva i središnja vlast u cjelini dati još snažniju podršku, da mogu lakše funkcionirati – poručio je Posavec.
Dobiveni novac, ali i konstantna pomoć Međimurske županije, veliki je vjetra u leđa vrijednom timu čakovečkog Skloništa na čelu s voditeljicom Aleksandrom Hampamer.
– Međimurska uz Varaždinsku županiju, koja pomaže s puno manjim sredstvima, jedine u Hrvatskoj pomažu rad skloništa za životinje. Velikim dijelom i stoga što smo i dalje u projektu zbrinjavanja pasa iz romskih naselja – rekla je Hampamer pa dodala da je uz pomoć Međimurske županije prošle godine preuređen kompletan unutarnji prostor od 350 kvadrata, a uređena je i stara livada koja je prije bila smetlište.
Budući planovi predviđaju popločenje dvorišta da psi ne bi bili u blatu kod ružnog vremena. Ovo Sklonište može se pohvaliti i sa stalnom suradnjom s inozemnim organizacijama te velikim broje volontera iz cijele Hrvatske.
Iako je 730 zbrinutih pasa prošle godine izuzetno visoka brojka, veseli podatak da je 645 pasa udomljeno.
– Polovica od zbrinutih pasa su iz romskih naselja, što je strašno veliki problem. Koliki, najbolje će oslikati usporedba sa skloništem u Velikoj Gorici. Naime, u njihovom Skloništu trenutno se nalaze dva psa, a ukupni kapacitet im je 17 pasa, pa usporedite – otkriva Hampamer, a stanje u romskim naseljima ističe kao glavni razlog prenapučenosti međimurskog Azila za životinje.
Iako imaju podršku institucija, uključujući veterinarske inspekcije, komunalnih redara i sudova, svaki odlazak u romskom naselje rezultira pronalaskom novih 20 ili 30 pasa.
– Komunalni redari su predali više od 40 prekršajnih naloga, otišlo je brdo optužnih prijedloga, sudovi odrađuju predmete vrlo brzo i kazne su vrlo visoke. No, sve stane u trenutku kada Fina ne može ovršiti zaštićene račune jer su ti ljudi uglavnom na socijalnim primanjima. Moram taj problem naglasiti jer to više nije problem lokalne ili regionalne vlasti, nego državne – govori Hampamer.
Dodaje, da je iz romskim naselja dosada spašeno više od 2700 pasa, a procjenjuje da ih još 500-tinjak treba izvući uglavnom iz Paraga, Piškorovca i Lončareva, naselja u koja dosad nisu uspjeli ući. Pritom upućuje apel i građanima koji ne žive u romskim naseljima.
– Sterilizirajte svoje kujice, cijepite ih i čipirajte. Također, ne dijelite pomladak kujica u romska naselja. Na svim oglasima i društvenim mrežama javljaju se stanovnici romskih naselja i žele takvu štenad. Tu je, dakle, odgovornost i nas koji ne živimo u romskim naseljima da radimo po zakonu – zaključuje Hampamer.
A po novom Zakonu o zdravlju životinja, niti jedan pas se ne smije dati u prodaju ili pokloniti, a da nije čipiran. U čakovečkom Skloništu je rađeno i istraživanje, a prema podacima skupljenima na najvećim oglasnicima, neovlaštena prodaja pasa na godišnjoj razini u Hrvatskoj iznosi 14 milijuna eura, na što nisu plaćeni niti porez niti pdv. Ti su „štanceri” izvor mnogih štenaca koji završe posvuda, pa i u skloništima.
rp/vzaktualno.hr
– Međimurska uz Varaždinsku županiju, koja pomaže s puno manjim sredstvima, jedine u Hrvatskoj pomažu rad skloništa za životinje. Velikim dijelom i stoga što smo i dalje u projektu zbrinjavanja pasa iz romskih naselja – rekla je Hampamer pa dodala da je uz pomoć Međimurske županije prošle godine preuređen kompletan unutarnji prostor od 350 kvadrata, a uređena je i stara livada koja je prije bila smetlište.
Budući planovi predviđaju popločenje dvorišta da psi ne bi bili u blatu kod ružnog vremena. Ovo Sklonište može se pohvaliti i sa stalnom suradnjom s inozemnim organizacijama te velikim broje volontera iz cijele Hrvatske.
Iako je 730 zbrinutih pasa prošle godine izuzetno visoka brojka, veseli podatak da je 645 pasa udomljeno.
– Polovica od zbrinutih pasa su iz romskih naselja, što je strašno veliki problem. Koliki, najbolje će oslikati usporedba sa skloništem u Velikoj Gorici. Naime, u njihovom Skloništu trenutno se nalaze dva psa, a ukupni kapacitet im je 17 pasa, pa usporedite – otkriva Hampamer, a stanje u romskim naseljima ističe kao glavni razlog prenapučenosti međimurskog Azila za životinje.
Iako imaju podršku institucija, uključujući veterinarske inspekcije, komunalnih redara i sudova, svaki odlazak u romskom naselje rezultira pronalaskom novih 20 ili 30 pasa.
– Komunalni redari su predali više od 40 prekršajnih naloga, otišlo je brdo optužnih prijedloga, sudovi odrađuju predmete vrlo brzo i kazne su vrlo visoke. No, sve stane u trenutku kada Fina ne može ovršiti zaštićene račune jer su ti ljudi uglavnom na socijalnim primanjima. Moram taj problem naglasiti jer to više nije problem lokalne ili regionalne vlasti, nego državne – govori Hampamer.
Dodaje, da je iz romskim naselja dosada spašeno više od 2700 pasa, a procjenjuje da ih još 500-tinjak treba izvući uglavnom iz Paraga, Piškorovca i Lončareva, naselja u koja dosad nisu uspjeli ući. Pritom upućuje apel i građanima koji ne žive u romskim naseljima.
– Sterilizirajte svoje kujice, cijepite ih i čipirajte. Također, ne dijelite pomladak kujica u romska naselja. Na svim oglasima i društvenim mrežama javljaju se stanovnici romskih naselja i žele takvu štenad. Tu je, dakle, odgovornost i nas koji ne živimo u romskim naseljima da radimo po zakonu – zaključuje Hampamer.
A po novom Zakonu o zdravlju životinja, niti jedan pas se ne smije dati u prodaju ili pokloniti, a da nije čipiran. U čakovečkom Skloništu je rađeno i istraživanje, a prema podacima skupljenima na najvećim oglasnicima, neovlaštena prodaja pasa na godišnjoj razini u Hrvatskoj iznosi 14 milijuna eura, na što nisu plaćeni niti porez niti pdv. Ti su „štanceri” izvor mnogih štenaca koji završe posvuda, pa i u skloništima.
rp/vzaktualno.hr 
Krešimir Komorčec, član Foto kluba Varaždin, osvojio prvu nagradu na 3. Nacionalnom natječaju za vinsku fotografiju
Krešimir Komorčec iz Ivanca, član Foto kluba Varaždin osvojio je prvu nagradu stručnog ocjenjivačkog suda na 3. Nacionalnom natječaju za hrvatsku vinsku fotografiju sa svojom fotografijom Zlatne gorice.
Natječaj je trajao od rujna do prosinca prošle godine, a prijaviti su se mogli profesionalni fotografi i amateri s fotografijama na temu vinarstva, vinogradarstva i podrumarstva. Tročlano je povjerenstvo u kojem su bili profesionalni fotografi Goran Matošević, Bernard Čović i Mišo Lišanin u uži izbor odabralo 36 fotografija 24 autora, koje su objavljene u fotokatalogu „Vinski kušlec“.
Najboljima su nagrade uručene na završnoj svečanosti održanoj proteklog vikenda, uoči blagdana vinogradarskoga sveca sv. Vinka, u Hrvatskom domu u Križevcima. Natječaj su organizirali Društvo za očuvanje križevačke baštine „Križevački štatuti“ i Grad Križevci.
vzaktualno.hr
vzaktualno.hr 
Grad Krapina će u ovoj godini financirati rad GDCK-a s 61.692 eura: Gradsko društvo crvenog križa Krapina jedno od najboljih u Hrvatskoj i ističe se brojnim rezultatima
Gradonačelnik Grada Krapine Zoran Gregurović i ravnatelj Gradskog društva Crvenog križa Krapina Davor Šimunović potpisali su ugovor kojim Grad Krapina u proračunu osigurava sredstva za rad Gradskog društva crvenog križa.
Tako su u proračunu za ovu godinu za tu namjenu osigurana sredstva u iznosu od 61.692 eura za tri programska područja. Za javne ovlasti i redovnu djelatnost, te rad i djelovanje Službe traženja 32.462 eura, za dodatne aktivnosti GDCK-a Krapina iz područja javnih ovlasti osigurano je 10 tisuća eura te za sufinanciranje troškova kredita za kupnju poslovnog prostora 14.550 eura. Za projekt „Pomoć u kući“ Grad izdvaja 4.950 eura.
Gradonačelnik Gregurović je prilikom potpisivanja ugovora istaknuo kako je Gradsko društvo crvenog križa Krapina jedno od najboljih u Hrvatskoj, s opremom na kojoj mu zavide brojna druga društva, pa i ona koja se bave zaštitom i spašavanjem.
– Gradsko društvo Crvenog križa ističe se i drugim rezultatima, poput darivanja krvi po čemu je također među boljima u Hrvatskoj. Također, po povlačenju novaca iz EU fondova. Upravo ovdje moram naglasiti odličnu suradnju. Naime, neke druge jedinice lokalne samouprave projekte “Zaželi” provode putem gradova i općina, a kod nas zbog odlične suradnje s Gradskim društvom nema potrebe da se određeni projekti provode preko Grada. Provodi ih Gradsko društvo Crvenog križa s Gradom Krapinom kao partnerom. To vrijedi i za neke druge natječaje i prijave, gdje naše ustanove koristimo kao prijavitelje jer nema potrebe da sve ide preko Grada. Pogotovo kada imamo dobru i kvalitetnu suradnju te dobre i kvalitetne zaposlenike u našim ustanovama – naglasio je Gregurović.
Gradonačelnik Gregurović se osvrnuo i na to kako je krapinsko Gradsko društvo crvenog križa nekada bilo podstanar u Magistratskoj ulici, u skučenim i neadekvatnim prostorima. Nakon toga su Grad Krapina i susjedne općine Đurmanec, Jesenje, Petrovsko i Radoboj osigurale s Gradskim društvom crvenog križa Krapina novac za kupnju poslovnog prostora u zgradi u Ulici Frana Galovića.
– S vremenom se pokazalo i da je taj prostor premali. S obzirom na veliki broj projekata posebno se isticao nedostatak skladišnog prostora. Pa su određena atomska skloništa u sklopu zgrada, a koji su u vlasništvu Grada Krapine, koristili kao skladišne prostore. Zatim se krenulo u realizaciju kupnje novog poslovnog prostora za potrebe Gradskog društva, ali i Županijskog društva Crvenog križa. Poslovni prostor je kupljen u gospodarskoj zoni – istaknuo je gradonačelnik i dodao kako osim ovih aktivnosti i projekata, Društvo ima i drugu komponentu, reagiranje u kriznim situacijama.
– Imali smo nažalost nekoliko takvih situacija u proteklom vremenu. Kad je Petrinju zadesio potres, prvi koji su išli na teren iz Krapinsko-zagorske županije bili su Javna vatrogasna postrojba Grada Krapine i Gradsko društvo crvenog križa Krapina. U takvim trenucima vidi se opravdanost ulaganja u opremu, ali i sve drugo što Crveni križ radi i ima – zaključio je Gregurović.
Davor Šimunović naveo je aktivnosti kojima se Gradsko društvo crvenog križa bavi, od kontinuiranog prikupljanja nove i rabljene odjeće i obuće te drugih materijalnih dobara, živežnih namirnica i higijenskih potrepština za Socijalnu samoposlugu koja je jedina takva u našoj županiji, pa do humanitarne pomoći, kroz pakete higijene i hrane, kroz Socijalnu samoposlugu za 50 do 70 krajnjih korisnika.
– Također imamo ugovorene usluge pomoći u kući i dostave obroka za 70-ak korisnika s područja grada Krapine i općina Đurmanec, Jesenje, Petrovsko i Radoboj te još 30-ak privatnih ugovora o provedbi Pomoći u kući, dok ostalo provodimo preko uputnica Centra za socijalnu skrb. Što se tiče zaštite i spašavanja, tu imamo opremu, kupujemo novu, radimo vježbe i edukacije, a isto tako osiguravamo i neke gradske manifestacije i sportska događanja – pojasnio je Šimunović.
Što se tiče dobrovoljnog darivanja krvi, GDCK Krapina tijekom godine ima 27 akcija kroz četiri ciklusa i još su dodali tri akcije za žene. U 2022. godini GDCK Krapina za dobrovoljno darivanje krvi ostvarilo je rezultat od 8,02 posto i bili su na 7. mjestu u Republici Hrvatskoj.
Tu su i projekti s Gerontološkim centrom Zajezda, vrijednim gotovo dva milijuna eura, koji s radom počinje najkasnije 1. svibnja ove godine, te projekt Zaželi, Žene za Zagorje 4, gdje će zaposliti 32 žene, a vrijednost projekta je milijun i pol eura i provodit će se tri godine.
Šimunović je kazao kako će se prijaviti i na projekt FEAT, osiguravanje hrane i higijene za 300-tinjak mještana koji su u socijalnoj potrebi i koji bi učestalije dobivali te pakete.
– U ovih 4,5 godina povukli smo 6,5 milijuna eura iz EU fondova i po tome smo najbolja Udruga u gradu Krapini i Krapinsko-zagorskoj županiji, te među boljima u Hrvatskoj – rekao je Šimunović te se osvrnuo na nove prostore koje su u suradnji s Gradom Krapina i gradonačelnikom Gregurovićem uspjeli realizirati, na lokaciji Bobovje 52 B.
– To je bivša zgrada Esotehne. Ponuda Esotehne bila je 950 tisuća eura, a vrijednost prostora Gradskog društva crvenog križa Krapina 370 tisuća eura i uzela se razlika u kreditu od 580 tisuća eura. Grad Krapina i općine Đurmanec, Petrovsko, Jesenje i Radoboj te Gradsko društvo crvenog križa Krapina na 10 godina plaćaju kredit u iznosu od 265.445 eura, dok Društvo crvenog križa Krapinsko-zagorske županije i Krapinsko-zagorska županija plaćaju kredit u iznosu od 310 tisuća eura na 10 godina. Prostor je dvije trećine u vlasništvu Gradskog društva crvenog križa Krapina i jednu trećinu u vlasništvu Društva crvenog križa Krapinsko-zagorske županije. Ove godine planiramo još dodatno raditi na prostoru jer treba napraviti kanalizacijsku mrežu, asfaltirati parkirna mjesta i napraviti centralno grijanje, kojeg trenutno nema, kako bi zaokružili tu priču i ponovno se počeli bavili našom primarnom djelatnošću i europskim fondovima – zaključio je ravnatelj GDCK-a Krapina Šimunović.
vzaktualno.hr
Davor Šimunović naveo je aktivnosti kojima se Gradsko društvo crvenog križa bavi, od kontinuiranog prikupljanja nove i rabljene odjeće i obuće te drugih materijalnih dobara, živežnih namirnica i higijenskih potrepština za Socijalnu samoposlugu koja je jedina takva u našoj županiji, pa do humanitarne pomoći, kroz pakete higijene i hrane, kroz Socijalnu samoposlugu za 50 do 70 krajnjih korisnika.
– Također imamo ugovorene usluge pomoći u kući i dostave obroka za 70-ak korisnika s područja grada Krapine i općina Đurmanec, Jesenje, Petrovsko i Radoboj te još 30-ak privatnih ugovora o provedbi Pomoći u kući, dok ostalo provodimo preko uputnica Centra za socijalnu skrb. Što se tiče zaštite i spašavanja, tu imamo opremu, kupujemo novu, radimo vježbe i edukacije, a isto tako osiguravamo i neke gradske manifestacije i sportska događanja – pojasnio je Šimunović.
Što se tiče dobrovoljnog darivanja krvi, GDCK Krapina tijekom godine ima 27 akcija kroz četiri ciklusa i još su dodali tri akcije za žene. U 2022. godini GDCK Krapina za dobrovoljno darivanje krvi ostvarilo je rezultat od 8,02 posto i bili su na 7. mjestu u Republici Hrvatskoj.
Tu su i projekti s Gerontološkim centrom Zajezda, vrijednim gotovo dva milijuna eura, koji s radom počinje najkasnije 1. svibnja ove godine, te projekt Zaželi, Žene za Zagorje 4, gdje će zaposliti 32 žene, a vrijednost projekta je milijun i pol eura i provodit će se tri godine.
Šimunović je kazao kako će se prijaviti i na projekt FEAT, osiguravanje hrane i higijene za 300-tinjak mještana koji su u socijalnoj potrebi i koji bi učestalije dobivali te pakete.
– U ovih 4,5 godina povukli smo 6,5 milijuna eura iz EU fondova i po tome smo najbolja Udruga u gradu Krapini i Krapinsko-zagorskoj županiji, te među boljima u Hrvatskoj – rekao je Šimunović te se osvrnuo na nove prostore koje su u suradnji s Gradom Krapina i gradonačelnikom Gregurovićem uspjeli realizirati, na lokaciji Bobovje 52 B.
– To je bivša zgrada Esotehne. Ponuda Esotehne bila je 950 tisuća eura, a vrijednost prostora Gradskog društva crvenog križa Krapina 370 tisuća eura i uzela se razlika u kreditu od 580 tisuća eura. Grad Krapina i općine Đurmanec, Petrovsko, Jesenje i Radoboj te Gradsko društvo crvenog križa Krapina na 10 godina plaćaju kredit u iznosu od 265.445 eura, dok Društvo crvenog križa Krapinsko-zagorske županije i Krapinsko-zagorska županija plaćaju kredit u iznosu od 310 tisuća eura na 10 godina. Prostor je dvije trećine u vlasništvu Gradskog društva crvenog križa Krapina i jednu trećinu u vlasništvu Društva crvenog križa Krapinsko-zagorske županije. Ove godine planiramo još dodatno raditi na prostoru jer treba napraviti kanalizacijsku mrežu, asfaltirati parkirna mjesta i napraviti centralno grijanje, kojeg trenutno nema, kako bi zaokružili tu priču i ponovno se počeli bavili našom primarnom djelatnošću i europskim fondovima – zaključio je ravnatelj GDCK-a Krapina Šimunović.
vzaktualno.hr