Završena rekonstrukcija pristupne ceste ludbreškoj Ulici 5. studenog, u tijeku je iscrtavanje prometnih oznaka
Projekt „Rekonstrukcija pristupne ceste Romskom naselju – ulice 5. studenog u Ludbregu” odobren je u okviru Programa za unapređenje infrastrukture na područjima naseljenim pripadnicima romske nacionalne manjine u iznosu od 65.000,00 eura, od strane Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU. – Cilj projekta je smanjivanje infrastrukturne nejednakosti u romskoj zajednici u Ludbregu u odnosu na zajednicu u kojoj živi većinsko stanovništvo kroz izgradnju i uređenje komunalne infrastrukture, građenje dijela ceste koja će unaprijediti životne uvjete i povećati standard romske nacionalne manjine, s ciljem promicanja ravnopravnosti, nediskriminacije te uključivanje pripadnika romske nacionalne manjine u lokalnu zajednicu – rekao je gradonačelnik Dubravko Bilić. Projekt rekonstrukcije pristupne ceste Romskom naselju – Ulice 5. studenog u Ludbregu uključivao je pripremne i zemljane radove, odvodnju, postavljanje kolničke konstrukcije te prometnu opremu dužine ceste 450 m. vzaktualno.hr
Beli kipi dobit će novo ruho, autorima rješenja za uređenje uručene nagrade
Autorima najboljih radova pristiglih na Javni poziv za izradu Idejnog arhitektonskog rješenja građevine Edukacijsko-sportskog centra „Beli kipi” u utorak je u varaždinskoj Gradskoj vijećnici zamjenik gradonačelnika Miroslav Marković, zastupnik u Hrvatskom saboru, uručio nagrade. Prvu nagradu primili su Matija Cepanec i Janko Jelić iz Arhitektonskog biroa Jelić. Druga nagrada pripala je Kristini Škrokov, Svenu Vojnoviću i Veroniki Pomper iz Ureda ovlaštene arhitektice Kristine Škrokov, a treću nagradu primili su Ivana Šprem i Dario Ivanušec iz MIVA HOME d.o.o. Nagrade su novčane i to za prvo mjesto 3000 eura, drugo 1500, a treće 500. Javni poziv za izradu Idejnog arhitektonskog rješenja građevine Edukacijsko-sportskog centra „Beli kipi” Grad Varaždin proveo je u suradnji s Razvojnom agencijom Sjever – DAN i Hrvatskim savjetom za zelenu gradnju u okviru EU projekta „LIFEBAUHAUSINGEurope”. Cilj projekta je poticanje tranzicije europskih zajednica kroz obnovu i transformaciju javnih zgrada i prostora. Projektom će se pokrenuti proces transformacije u pet različitih europskih susjedstava, prateći principe Novog Europskog Bauhausa (NEB). Pilot zgrade koje će se transformirati nalaze se u španjolskim gradovima Blanca i Cartagena, latvijskom gradu Ādaži, mađarskom okrugu Erzsébetváros te našem Varaždinu. Cilj projekta u Varaždinu je revitalizacija prostora Beli kipi na obali rijeke Drave. Nagrađeni projekti naknadno će biti predstavljeni javnosti. vzaktualno.hr
LEPOGLAVA Danas počinje isplata božićnica za umirovljenike s područja grada
Umirovljenici slabijeg imovinsko-socijalnog statusa s područja grada Lepoglave i ove će godine prigodom nadolazećih božićnih blagdana dobiti prigodan novčani darm, odnosno gradsku božićnicu u iznosu od 30,00 eura. Isplata božićnica počet će u srijedu, 20. studenog 2024. i trajati do 30. prosinca 2024. godine, a pravo na njenu isplatu imaju umirovljenici s prebivalištem na području Grada Lepoglave čija mirovina je manja ili jednaka iznosu od 292,00 eura. Umirovljenici koji zadovoljavaju kriterij za isplatu gradske božićnice trebaju se u navedenom periodu, radi njene isplate, javiti u Jedinstveni upravni odjel Grada Lepoglave, Antuna Mihanovića 12, Lepoglava u vremenu od 7 – 15 sati uz predočenje osobne iskaznice, zadnjeg odreska mirovine i dokumenta na kojem je vidljiv OIB. Ako božićnicu u ime umirovljenika podiže druga osoba dužna je također predočiti osobnu iskaznicu umirovljenika kojem se isplaćuje božićnica te odrezak njegove zadnje mirovine. – Inače, ovo je već drugi prigodan novčani dar koji Grad Lepoglava isplaćuje umirovljenicima u ovoj godini. Naime, isti iznos novčanog dara, a riječ je o 30,00 eura, Grad je isplatio umirovljenicima i prigodom uskrsnih blagdana. Ukupno će tako umirovljenici slabijeg socijalno-ekonomskog statusa od Grada Lepoglave u ovoj godini dobiti 60,00 eura prigodnog novčanog dara. Isplata božićnica, kao i uskrsnica umirovljenicima slabijeg ekonomskog statusa jedna je od gradskih mjera pomoći našim socijalno najugroženijim građanima. Mjera je to koju provodimo kontinuirano godinama, a za koju smo u ovoj godini u proračunu osigurali 25.000,00 eura. Dio je to od ukupno 169.860,00 eura koliko smo ove godine osigurali za potrebe socijalne skrbi istaknuo je gradonačelnik Grada Lepoglave Marijan Škvarić. Pozvao je umirovljenike, koji imaju uvjete, da iskoriste pravo na gradsku božićnicu. vzaktualno.hr
Istraga zbog curenja podataka u aferi bivšeg ministra zdravstva
Općinsko kazneno državno odvjetništvo u Zagrebu pokrenulo je izvide zbog osnovane sumnje na kazneno djelo neovlaštenog otkrivanja sadržaja izvidnih ili dokaznih radnji, poznatog kao “lex AP”, iz članka 307.a Kaznenog zakona. Kako prenosi n1info.hr, u priopćenju ODO-a navedeno je kako se izvidi provode radi utvrđivanja identiteta nepoznatog počinitelja te prikupljanja činjenica i dokaza potrebnih za donošenje odluke Državnog odvjetništva. Izvidi su povezani s javno objavljenim informacijama koje se odnose na istragu Ureda europskog javnog tužitelja u Zagrebu protiv osam fizičkih osoba. Među njima su i bivši ministar zdravstva, odgovorne osobe dviju zagrebačkih bolničkih ustanova te dvije pravne osobe. Osobe su pod istragom zbog osnovane sumnje na počinjenje kaznenih djela primanja i davanja mita, zlouporabe položaja i ovlasti te pranja novca. Državno odvjetništvo ističe kako će detalji istrage i poduzete radnje biti poznati nakon donošenja konačne odluke, prenosi n1info.hr. vzaktualno.hr/n1info.hr
Župan Kolar primio najbolje zagorske orače
Krapinsko-zagorski župan Željko Kolar priredio je prijem za najbolje zagorske orače i prema rezultatima najboljeg zagorskog orača u povijesti Tomislava Kuharića. Na prijemu su bili i predsjednik Udruge natjecanja u oranju KZŽ i ovogodišnji županijski prvak u kategoriji pluga ravnjaka i šesti na državnom natjecanju u Velikoj Gorici Vilko Kukec, Domagoj Vuk koji je druge godine za redom viceprvak Hrvatske u oranju u kategoriji premetnjaka, te orači koji su nastupili na 4. revijalnom natjecanju orača Sjeverozapadne Hrvatske – Ivan Tušak iz Tuhlja, prvoplasirani u oranju plugovima premetnjacima i Božidar Domitran iz Zlatara, prvoplasirani u oranju plugovima ravnjacima. Župan Željko Kolar kazao je kako ovo za njega vrlo bitan događaj. – Ja želim vjerovati da su svi u Hrvatskoj svjesni koliko je bitna poljoprivreda, koliko je bitna poljoprivredna stočarska proizvodnja, koliko bi bilo bitno da imamo samodostatnost, a nemamo. I da smo ovisni o uvozu hrane, nekada i upitne kvalitete, a da nismo napravili sve što smo mogli da našim domaćim poljoprivrednim proizvođačima omogućimo maksimalne uvjete da imamo zdravu, kvalitetnu domaću hranu – istaknuo je župan Kolar. Dodao je kako je izuzetno važno da imamo obrađeno poljoprivredno zemljište, zbog čega su posebno važni orači. Pohvalio je aktivnosti i ideje koje doprinose populariziranju oranja i poljoprivredne proizvodnje. –  Za ovo regionalno natjecanje koje je prošle godine bilo organizirano na području grada Zlatara, a ove je godine u Međimurju, se došlo sa idejom da se to proširi i na Grad Zagreb i na Zagrebačku županiju, a pao je i prijedlog da se napravi i natjecanje u oranju za srednjoškolce. Takav primjer imamo u Slavoniji i to ćemo naravno i prihvatiti. Razgovarali smo danas ovdje i o kupnji jedne velike parcele koja bi bila oračima, na raspolaganju čitavu godinu gdje bi svi oni mogli vježbati. Ta parcela nam bi bila onda za organiziranje županijskog natjecanja, organiziranje regionalnog, ali isto tako smo spremni biti domaćini nacionalnog natjecanja u oranju. Ovi ljudi nisu samo sjajni orači, nego oni su i poljoprivredni proizvođači, svaki u svom području – rekao je župan dodavši kako su pokazali da imaju izuzetno visoko kvalitetne proizvode.Mi kao Županija moramo raditi i pomagati u brendiranju, s jedne strane, a s druge strane kroz naše mjere ruralnog razvoja i nepovratna sredstva pomoći im da ulažu i da povećaju proizvodnju. Ključno je povećati proizvodnju i što više zemljišta staviti u funkciju poljoprivredne proizvodnje da nam zemljište nije u puši – naglasio je župan. Nadodao je kako je okrupnjavanje zemljišta jedan od ključnih faktora kako bi se povećala poljoprivredna proizvodnja. Osvrnuo se na klimatske promjene i elementarne nepogode proteklih godina, istaknuvši kako možemo očekivati da će biti još gore, zbog čega Ministarstvo poljoprivrede, zajedno sa županijama, gradovima i općinama mora dogovoriti mjere koje će biti usklađene. – Tim ljudima moramo omogućiti da se sa što manje stresa i sa što većom mogućnosti bave svojim poslom – napomenuo je Kolar, nadajući se da će današnje događanje možda potaknuti neke mlade ljude da se počnu baviti poljoprivredom. Vilko Kukec je rekao kako od Krapinsko-zagorske županije i župana Kolara imaju doista veliku podršku i suradnja im je odlična, a na nivou države su im zavidni na suradnji koju ostvaruju. Pohvalio je i lokalne medije, ali i uputio kritiku nekim nacionalnim.Neki mediji na nivou države nas ne prate. Pitam se smetamo li im ili ne odgovaramo jer imamo poljoprivrednu emisiju, a u zadnje dvije godine nije bilo ni riječi o državnom natjecanju. Svaka čast tehnici, sve poštujem, ali mislim da bez hrane ne možemo, da nam je hrana uvijek prva, dok živimo i dišemo, jesti moramo – zaključio  je Kukec. ibelošević/vzaktualno.hr
Svjetski dan djece: Poštivanje prava djece naš je kompas prema boljem svijetu – danas, sutra i u budućnosti!
Ove srijede, 20. studenoga obilježava se Svjetski dan djece, dan kojim se obilježava usvajanje Konvencije o pravima djeteta. Konvencija o pravima djeteta, najbrže je i najšire ratificirani ugovor o ljudskim pravima u povijesti, a u 2024. godini obilježava svoju 35. obljetnicu. Ovo je prilika da zajedno poduzmemo konkretne korake kako bismo stvorili svijet po mjeri djece, piše UNICEF. U svijetu koji se neprestano mijenja, budućnost i životi djece nalaze se na prekretnici. Konstantne i brze promjene uzrokovane klimatskim izazovima, disruptivnim tehnologijama i velikim demografskim promjenama, donose prilike ali i opasnosti, dok istovremeno dovode u pitanje kako će životi djece izgledati u budućnosti. Stoga se upravo na Svjetski dan djece trebamo vratiti obećanju danom prije 35 godina, jer djeca zaslužuju brigu i zaštitu, bez obzira na okolnosti. Zaslužuju sigurnu i održivu budućnost i poštivanje svojih prava. Prava djeteta su ljudska prava, neotuđiva su i univerzalna, no u previše dijelova svijeta danas se prava djece pogrešno interpretiraju, zanemaruju ili čak negiraju i napadaju. Poštivanje prava djece naš je kompas prema boljem svijetu – danas, sutra i u budućnosti. Slušajmo djecu, osluškujmo budućnost! Slušajući djecu, pružamo im njihovo pravo na izražavanje, možemo razumjeti njihove ideje za bolji svijet i uključiti njihove prioritete u naše djelovanje. Djeca traže mir, sigurno i zdravo okruženje, ljubav i brigu. Ne smijemo ih iznevjeriti. Evo i njihovih poruka: – Treba nam više razgovora i druženja. Htjela bih da su sva djeca jednaka. – Želim da sva djeca na ovom svijetu imaju svoja prava. I da svi budu sretni! – Želim da roditelji više poštuju dječje ideje, da ih slušaju dok pričaju. Da poštujemo jedni druge. – Želim da budućnost djece bude sigurna i slobodna! – Svako dijete bi voljelo da im se pomogne u teškim trenucima. Ljubav je kad te netko prihvati takvog kakav si! Potrudimo se zajedno ostvariti njihove želje! vzaktualno.hr/unicef.org
Znate li tko u Europi plaća najskuplje gorivo? Evo odgovora
Jeste li znali da Hrvati za benzin izdvajaju više nego građani ostalih zemalja u regiji? Sa cijenom od 1.55€ za litru benzina, skuplji smo od naših susjeda u Sloveniji, Srbiji, BiH i Crnoj Gori. Iz tog razloga, na stranici za prikaz cijena goriva na Nafta.hr su odlučili napraviti usporedbu s ostalim europskim državama. Osim same cijene goriva korišten je i podatak o prosječnoj mjesečnoj neto plaći za svaku državu. Omjer cijene goriva i plaće predstavlja “indeks pristupačnosti” goriva, i govori koliko je gorivo dostupno prosječnom građaninu svake države. Hrvatska je tako dospjela u skupinu zemalja s “prosječnom cijenom goriva“, ali i dalje kaska za državama zapadne Europe. Razlog tomu je svakako slabija platežna moć – prosječni građanin RH za puni rezervoar automobila mora izdvojiti znatno veći postotak svojih primanja od zapadnoeuropskih kolega. U nastavku se može vidjeti infografiku sa svim europskim zemljama. FOTO: ilustracija vzaktualno.hr/Nafta.hr
Župan Posavec na otkrivanju biste povijesnog velikana Međimurja Nikole Zrinskog Čakovečkog
U Gornjem Kuršancu započelo je obilježavanje 360. obljetnice smrti povijesnog velikana negdašnjeg Međimurja Nikole Zrinskog Čakovečkog, stradalog u lovu u Kuršanečkom lugu. Uzvanici su se okupili na misi, uz postrojavanje Zrinske garde i Zrinyi kadeta, u kapeli u Gornjem Kuršancu, nakon čega je u obližnjem parku otkrivena bista velikana. Novi spomenik djelo je akademskog kipara Mihaela Štebiha, a otkrili su ga župan Matija Posavec, gradonačelnica Čakovca Ljerka Cividini, načelnik Općine Nedelišće Nikola Novak, predsjednik udruge Zrinska garda Đuro Bel, Zoran Turk, predsjednik Ogranka Matice hrvatske Čakovec i Ivica Zanjko, pročelnik Zmajskog stola Čakovec. Pod bistu, koju je blagoslovio župnik župe sv. Nikole biskupa Novo Selo na Dravi, vlč. Ivan Munđar položeni su vijenci brojnih izaslanstava iz Hrvatske i Mađarske, a župan Matija Posavec tom prigodom je istaknuo da je Međimurska županija posvećena čuvanju spomena na svoje velikane koji su ispisivali važne stranice povijesti, koji su mijenjali lice Europe svoga doba, tijekom proteklih stoljeća. Govoreći o značaju Nikole VII. Zrinskog, podsjetio je na dirljive riječi lepoglavskog pavlina Ivana Kerya, izgovorene na sprovodu Zrinskog: „Tog dana, 18. studenog 1664. godine, umrla je i ugasila se utjeha Ugarske, svjetlo Slavonije, potpora Dalmacije, očinski vid Hrvatske, srce Europe.“ -Ove riječi zorno svjedoče o veličini Nikole Zrinskog, o njegovom neizmjernom značaju ne samo za tadašnju Hrvatsku, već i za cijelu Europu. Loza Zrinskih i Frankopana ostavila je neizbrisiv trag na povijest ovog prostora, oblikujući političke, vojne, književne i diplomatske tokove svog doba. Na nama je, kao čuvarima njihove baštine, da osiguramo da njihovo ime i zasluge zauvijek ostanu upisani u svijest našeg naroda, ali i naroda Europe. Nitko to neće učiniti bolje od nas, jer nitko ne može osjećati dublju povezanost i ponos zbog njihova nasljeđa– istaknuo je Posavec. I načelnik Općine Nedelišće Nikola Novak istaknuo je da se najveća općina u našem kraju ponosi povijesnim. Predsjednik Zrinske garde Đuro Bel izrazio zadovoljstvo što se misija udruge uspješno nastavlja te svakim novim spomenikom doprinosimo očuvanju. Program obilježavanja nastavljen je polaganjem vijenca Nikoli VII. Zrinskom, podno čakovečkog Orla, potom i svečanom akademijom u Katoličkom domu koja je otvorena projekcijom fotografija sa snimanja igrano-dokumentarnog filma o Nikoli VII. Zrinskom. Na kraju svečanosti, ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek čestitala je čuvarima kulturno-povijesnoga nasljeđa Međimurja na predanosti i načinu na koji prezentiraju svoju povijest, a svečanost su izvedbama dviju skladbi zaključile članice Ansambla Pučpuljike, glazbene gošće svečane akademije. Obilježavanju 360. obljetnice smrti Nikole Zrinskog Čakovečkog nazočili su predsjednik Skupštine Međimurske županije Dragutin Glavina, izaslanik predsjednik Hrvatskog sabora Ljubomir Kolarek, voditeljica Konzervatorskog odjela u Varaždinu dr. sc. Vesna Pascuttini Juraga, izaslanstvo Ministarstva hrvatskih branitelja, izaslanstvo Matice Hrvatske Ogranak Čakovec s predsjednikom Zoranom Turkom, izaslanstvo Družbe „Braća Hrvatskoga Zmaja“ Zmajskog stola Čakovec s pročelnikom Ivicom Zanjkom, veleposlanstvo Republike Mađarske u Hrvatskoj, izaslanstvo Grada Szigetvara, izaslantsvo Vojne akademije iz Budimpešte, načelnica Općine Ortiloš, predstavnici Pomurskih Hrvata iz Murakeresztura. vzaktualno/međimurska-županija.hr
Prvi put u povijesti Varaždinske županije: Petina ukupnog proračuna za 2025. otpada na EU sredstva
Prijedlog Proračuna Varaždinske županije za 2025. godinu iznosi 256,5 mil. eura i upućen je Skupštini na donošenje u zakonskom roku, istaknuo je u srijedu predsjednik Županijske skupštine Josip Križanić, najavljujući novu sjednicu Skupštine. – Proračun Varaždinske županije kontinuirano raste. Početni ovogodišnji proračun povećan je rebalansom za gotovo 50 milijuna eura te je planiran u iznosu od ukupno 223,4 milijuna eura. Prijedlogom Proračuna Varaždinske županije za iduću godinu planira se daljnji rast i to za 33,1 milijuna eura, odnosno 14,8 posto u odnosu na ovu godinu – naglasio je Križanić. Planirana EU sredstva u 2024. godini iznose 31,5 mil eura, a u 2025. godini povećavaju se za gotovo 10 mil. eura i iznose 41,1 mil. eura, što je povećanje od 30,5 posto u odnosu na ovu godinu, a u odnosu na ostvarenje sredstava u 2023. godini, radi se o povećanju od preko dva i pol puta. – Gotovo jedna petina ukupnog Proračuna 2025. godine otpada na EU sredstva, što je najveći udio u povijesti Varaždinske županije. Iz ovog pokazatelja jasno proizlazi da je i znatan dio Proračuna angažiran na realizaciji EU projekata. Uz EU sredstva, uključena su i vlastita i kreditna sredstva čime se dolazi do ukupnog iznosa od 53,4 milijuna eura angažiranih na realizaciji EU projekata u 2025. godini – istaknuo je Križanić. Na dnevnom redu sjednice Županijske skupštine naći će se i Prijedlog odluke o osnivanju javne ustanove u kulturi Centar za upravljanje kulturnom baštinom Varaždinske županije -CUKUR – Prijedlogom odluke osniva se nova Ustanova u kulturi za trajno obavljanje djelatnosti u kulturi, primarno zaštite, očuvanja i održivog upravljanja kulturnom baštinom u skladu sa zakonom kojim se uređuje zaštita i očuvanje kulturnih dobara. Ustanova bi upravljala arheološkim parkovima, pojedinačno zaštićenim objektima kulturne baštine i drugim objektima koji imaju funkciju prezentacije, promocije i interpretacije kulture s područja Varaždinske županije. Cilj ustanove je, stoga, utvrđivanje cjelovite priče, očuvanje, zaštita i promocija značajnih arheoloških lokaliteta i pojedinačno zaštićenih kulturnih dobara i to: Interpretacijskog centra Špilja Vindija, Centra za posjetitelje Gomila, dvorca Bela I i vojarne u Optujskoj ulici. Uz navedeno, ustanova bi djelomično bila zadužena i za promociju dvorca Šaulovec i dvorca Opeka – kazao je predsjednik Županijske skupštine. Pred vijećnicima će se naći i Prijedlog odluke o pokretanju postupka Urbanističko-arhitektonsko-dizajnerskog projektnog natječaja za izradu idejnog rješenja Interpretacijskog centra Špilja Vindija. Prijedlogom odluke utvrđuju se uvjeti i način provedbe javnog Urbanističko-arhitektonsko-dizajnerskog projektnog natječaja za građenje i dizajn Interpretacijskog centra Špilja Vindija. Svrha provođenja Natječaja je osigurati najbolje rješenje za novu građevinu s postavom interpretacijskog centra Špilja Vindija. Budući centar prostirao bi se na oko 2.500 m2. Postav će predstaviti špilju iz više kutova, od arheologije do geologije i antropologije. U centru bi bili i popratni turistički sadržaji poput kafića i suvenirnice, ali i dio posvećen mladim istraživačima. – Županija raspisuje natječaj, dok Natječaj provodi Društvo arhitekata Varaždin u skladu s Programom javnog Natječaja za izradu idejnog rješenja interpretacijskog centra Špilja Vindija. Po završetku natječaja i odabiru osobe izabrane za projektiranje prvonagrađenog rada, Varaždinska županija sklopit će Ugovor o usluzi izrade projektno-tehničke dokumentacije – objasnio je Križanić. Nova će se sjednica Skupštine Varaždinske županije održati u srijedu, 27. studenoga 2024. godine, s početkom u 9 sati, a vijećnici će raspravljati o ukupno 17 točaka dnevnog reda. ak/vzaktualno.hr
Posebno priopćenje DHMZ-a: U tri dana nagle, dinamične i intenzivne promjene vremena
Državni hidrometeorološki zavod objavio je posebno priopćenje vezano uz vrijeme koje nas očekuje od danas do petka, uz kratkotrajan predah tijekom četvrtka. Ističu kako nas u tri dana očekuju nagle, dinamične i intenzivne epizode promjene vremena. Hladna fronta premjestit će se u prvom dijelu srijede od sjeverozapada Europe preko Alpa i u srijedu uzrokovati stvaranje ciklone južno od Alpa. Ciklona će se brzo premještati duž Jadranskog mora prema jugoistoku, a s njom i spomenuta hladna fronta. Pritom će po visini u izraženoj dolini sa sjevera stići osjetno hladniji zrak. Nakon jakog i olujnog jugozapadnjaka već će u srijedu prijepodne na sjeveru zemlje naglo okrenuti na sjeverac, a na moru u popodnevnim satima na buru i sjeverozapadnjak. Očekuje se kiša, lokalno obilna, ponajprije u krajevima uz Jadran, dok će na moru biti izraženih pljuskova s grmljavinom. S okretanjem vjetra u unutrašnjosti će zamjetno zahladnjeti i prema kraju dana će kiša u gorju prijeći u susnježicu i snijeg pri čemu će se uglavnom u Lici i Gorskom kotaru stvarati snježni pokrivač. U četvrtak smirivanje, a u petak… U četvrtak prolazno smirivanje vremena. Potkraj dana ponovno će jačati jugozapadni i južni vjetar na prednjoj strani ciklone koja se približava sa zapada. U petak sredinom dana središte ciklone će biti iznad Jadranskog mora, a po visini će ponovno sa sjevera pritjecati hladan zrak u prostranoj dolini. Već potkraj četvrtka i u noći na petak očekuju se nove oborine na zapadu zemlje, a do jutra i u većini ostalih krajeva. U Gorskoj Hrvatskoj u početku snijeg koji će prelaziti u kišu, a drugdje se očekuje kiša. Bit će vrlo vjetrovito, prijepodne će vjetar okrenuti na sjeverni te će kiša u dijelu unutrašnjosti opet prelaziti u snijeg, uglavnom na istoku te u gorju gdje će se stvoriti snježni pokrivač. Istodobno na Jadranu ponovno može biti obilnije kiše te izraženih pljuskova s grmljavinom. Sredinom petka će na obali zapuhati jaka i olujna bura koja će pojačavati osjet hladnoće. U subotu jačanje anticiklone i smirivanje vremena Zbog nepovoljnih meteoroloških prilika u Hrvatskoj idućih dana objavljena su upozorenja za potencijalno opasno (žuto) i opasno (narančasto) vrijeme i to za obilnu kišu, grmljavinsko nevrijeme i olujan vjetar, počevši s prvim satima srijede. Izmjene i dopune upozorenja u skladu s meteorološkom situacijom i novim prognostičkim materijalima pratite na meteo.hr. vzaktualno.hr/meteo.hr