Prema podacima Matice rođenih, u devet ovogodišnjih mjeseci rođeno je 24.348 beba, oko 300 manje nego u istom razdoblju lani. Ono što veseli jest činjenica da je puno manja razlika nego li je bila lani u odnosu na 2023. godinu, piše portal Župan. Najveći rast rođenih beba u trećem tromjesečju ove godine, u odnosu na isto razdoblje lani, bio je u rodilištima u Splitsko-dalmatinskoj županiji, Krapinsko-zagorskoj, Primorsko-goranskoj, Bjelovarsko-bilogorskoj i Varaždinskoj županiji. Usporedi li se broj rođenih u razdoblju od srpnja do kraja rujna ove godine s istim razdobljem lani, najveći rast od 58 više rođenih beba bio je u Splitsko-dalmatinskoj županiji, 54 više rođenih beba bilo je u Zagorju, 40 više u Primorsko-goranskoj, 32 više u Bjelovarsko-bilogorskoj i 30 više u Varaždinskoj županiji. Ukupno je u trećem ovogodišnjem tromjesečju rođeno 8.605 beba, a ukupno je rođeno 24.348 beba u devet ovogodišnjih mjeseci, dok je lani u istom razdoblju u Matici bila evidentirana 24.651 beba, piše Župan. To jest 300 manje, ali je puno bolje od oko 1.600 beba manje kolika je bila razlika rođenih u devet prošlogodišnjih mjeseci u odnosu na isto razdoblje 2022. Najviše rođenih u trećem tromjesečju je nakon Grada Zagreba (2.692), imala Splitsko-dalmatinska županija gdje su rođene 1.102 bebe, u Osječko-baranjskoj 504, Primorsko-goranskoj 552, Zadarskoj 375 i Varaždinskoj 333 bebe. vzaktualno.hr/zupan.hr

Veliki rođendan male špilje Vindije obilježen je u Županijskoj palači koja je ugostila Srijedu u Muzeju, popularni program Gradskog muzeja Varaždin. Zanimljiva predavanja održana su 13. studenoga, točno na 60. obljetnicu zaštite špilje Vindije kao paleontološkog spomenika prirode. – Čestitam veliku obljetnicu i hvala vam na organizaciji ovoga događanja. Špilja Vindija ima ogromnu važnost, ona je vrhunski lokalitet bitan za svjetsku znanost i jedan od najvažnijih paleolitičkih lokaliteta u Europi i svijetu – istaknuo je Ivor Karavanić s Odsjeka za arheologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, koji već 30 godina znanstveno proučava špilju Vindija. Otkrio je da je špilja Vindija u središte svjetske znanosti dospjela još 80-ih godina 20. stoljeća, a najnovija istraživanja ponovno su je stavila u fokus znanstvenika iz cijeloga svijeta. – Zadnjih godina fokus istraživanja je na genetici. Genom neandertalaca je rekonstruiran uglavnom zahvaljujući nalazima vindijskih neandertalaca, a profesor Svante Pääbo s Max Planck instituta, koji je vodio ta istraživanja, dobio je 2022. godine Nobelovu nagradu. Međutim, Vindija je i prije toga bila izuzetno bitan lokalitet. Nalaze neandertalaca je pronašao akademik Mirko Malez, a prvi radovi objavljeni su još 1975. godine. Nakon toga za samu špilju počinje veliki interes međunarodnih znanstvenika, napose američkih paleantropologa. Početkom 80-ih godina u američkim antropološkim časopisima izlaze radovi koji su špilju Vindiju stavili u središte svjetske znanosti – naveo je Karavanić i pojasnio: – S obzirom da su vindijski neandertalci različiti od, recimo, krapinskih, moderniji su, oni tada postaju jedno od uporišta za tzv. model regionalnog kontinuiteta, odnosno multiregionalnu evoluciju. Krajem 80-ih na temelju tih i drugih nalaza američki antropolog Fred Smith postavlja asimilacijski model, koji govori o izmjeni gena između neandertalaca i modernih ljudi. Upravo to su potvrdila i najnovija istraživanja paleogenetike. Međutim, špilja je izuzetno bitna i u arheološkom smislu. – Vindija je treći lokalitet na kojem je primijenjena metoda stabilnih izotopa za dokazivanje prehrane neandertalaca i pokazalo se da su jeli velike količine mesa, što znači da su morali loviti. Naime, do tada nije bilo sigurno jesu li lovili ili većinom lešinarili. Nadalje, Vindija je u arheološkom smislu bitna zato jer imamo neandertalce u asocijaciji s oruđima koja proizvode moderni ljudi. Još uvijek je velika zagonetka li to zato što su se moderni ljudi i neandertalci sreli ili je došlo do geoloških poremećaja unutar slojeva. Postoji i niz drugih elemenata po čemu je Vindija bitna. Primjerice, nedavno smo dokazali da su neandertalci u Vindiji stari oko 45.000 godina, a u tom vremenu već imamo rane moderne ljude na prostoru jugoistočne i srednje Europe. Zadnji neandertalci u Vindiji preklapaju se s dolaskom modernih ljudi u Europu – rekao je Karavanić. Ova 2024. godina je po mnočemu obljetnička za špilju Vindiju, napomenula je Sanja Kopjar, ravnateljica Javne ustanove Priroda Varaždinske županije. – Na današnji dan prije 60 godina tadašnji Zavod za zaštitu prirode donio je rješenje kojim je Vindija postala paleontološki spomenik prirode. Uz to imamo niz drugih značajnih obljetnica, 30 godina od proglašenja preventivne zaštite Vindije kao arheološkog nalazišta, odnosno zaštićenog kulturnog dobra, a tu su i dvije velike obljetnice vezane uz istraživače, 50. godišnjica smrti Stjepana Vukovića i 100. godišnjica rođenja Mirka Maleza. Vindija je uvijek bila lokalitet na kojem je bila izuzetno važna suradnja institucija vezanih uz zaštitu prirodne i kulturne baštine, koja se nastavlja i danas. U proteklih nekoliko godina pokrenute su brojne aktivnosti, među kojima je i izrada konzervatorskog elaborata o svim dosad provedenim istraživanjima te izrada projektno-tehničke dokumentacije za dodatnu zaštitu ulaza i uređenje dijela unutrašnjosti špilje Vindije. Pokrenute su i aktivnosti vezane uz projektiranje interpretacijskog centra u Donjoj Voći, što bi u skoroj budućnosti trebalo doprinijeti primjerenoj zaštiti i interpretaciji vrijednosti špilje – istaknula je Sanja Kopjar. U aktivnu zaštitu i očuvanje špilje uključeno je Ministarstvo kulture i medija putem konzervatorskog odjela u Varaždinu. – S arheološkog aspekta je posebno važno istaknuti da su preostali neiskopani sedimenti u Vindiji danas od neprocjenjivog značaja kao jedini svjedoci velikog dijela prošlosti života koji se odvijao u špilji i oko nje. Jedinstveni su u ovom dijelu Hrvatske, ali i na području središnje Europe. Na tom nalazištu može se pratiti slijed materijalnih kultura od srednjeg paleolitika kroz prapovijest, razdoblje rimske dominacije, pa sve do početka 9. stoljeća – rekla je Vesna Pascuttini Juraga, voditeljica Područnog odjela za konzervatorske poslove Ministarstva kulture i medija. Sve predavače i posjetitelje pozdravio je ravnatelj Gradskog muzeja Varaždin Miran Bojanić Morandini, dok je moderator događanja bio upravitelj Zavoda za znanstveni rad HAZU-a Vladimir Huzjan. O špilji Vindiji govorile su i kustosice Arheološkog odjela Gradskog muzeja Varaždin Mia Košćak i Lovorka Štimac-Dedić. vzaktualno.hr

Gradonačelnik Dubravko Bilić u četvrtak je, zajedno s gradonačelnicima i načelnicima iz cijele Hrvatske, sudjelovao na konferenciji Urbana agenda za Hrvatsku – Urbani razvoj, održanoj u Zagrebu. Na konferenciji su svečano uručene Povelje o urbanom razvoju Republike Hrvatske ITU središtima, što predstavlja važan iskorak prema snažnijem urbanom razvoju Hrvatske. Početkom 2024. godine očekuje se i potpisivanje ugovora koji će omogućiti provedbu konkretnih projekata na lokalnim razinama. Iz Grada Ludbrega posebno ističu projekt  “Zelena mjesta rekreacije i aktivnog održivog turizma,” čiji je nositelj Grad Ludbreg, a koji je jedan od četiri strateška projekta Urbanog područja Varaždin unutar ITU mehanizma. – Projekt je vrijedan 6.487.527,63 €, od čega više od 5 milijuna eura čine bespovratna sredstva, a usmjeren je na revitalizaciju zelenih površina i razvoj održivog turizma. Pored značajnog ekološkog aspekta, projekt će pozitivno utjecati na kvalitetu života građana i doprinijeti turističkoj ponudi lokalnih zajednica – istaknuo je gradonačelnik Dubravko Bilić. Projekt će se provoditi kroz 11 aktivnosti na području devet jedinica lokalne samouprave: gradova Ludbreg, Novi Marof i Varaždinske Toplice te općina Martijanec, Jalžabet, Trnovec Bartolovečki, Sračinec, Petrijanec i Sveti Ilija. – S nestrpljenjem očekujemo početak konkretnih radova sljedeće godine. Zahvaljujući ovom i sličnim projektima, ITU mehanizam predstavlja snažan poticaj razvoju i unapređenju kvalitete života u urbanim sredinama diljem Hrvatske – naglasio je gradonačelnik Bilić. Ova konferencija okupila je predstavnike jedinica lokalne samouprave uključenih u mehanizam Integriranih teritorijalnih ulaganja (ITU), a uvodne govore održali su visoki predstavnici vlasti, među kojima i predsjednik Vlade RH Andrej Plenković. vzaktualno.hr

Županijski savez poljoprivrednih udruga, u suradnji s Dječjim vrtićem Novi Marof i Gradom Novi Marof, u četvrtak je održao edukativnu radionicu s temom zaštićenih proizvoda Varaždinske županije u novomarofskom vrtiću, s fokusom na Varaždinsko zelje. Djeca su tako imala priliku vidjeti kako se riba i gazi Varaždinsko zelje, u čemu su se i sami mogli okušati. Edukaciju o zaštićenim proizvodima Varaždinske županije održala je predsjednica Saveza, Marija Cafuk kojoj je bilo drago što djeca jako lijepo prihvaćaju tradiciju. – Bili su sretni kada smo počeli ribati zelje i ako će barem petero djece zapamtiti i prenijeti svojim roditeljima kako se kiseli zelje, napravili smo pravi posao, da se tradicija kiseljenja varaždinskog zelja ne zaboravi, da se sačuva i za nove generacije – kazala je Cafuk. Da joj je izrazito drago što se edukacija održala upravo u Dječjem vrtiću Novi Marofa istaknula je ravnateljica vrtića, Karolina Fotak. – Ova tradicija kiseljenja zelja je polako u našim krajevima nestala, ali vidimo da ovi mladi naraštaji iskazuju veliki interes za to i mislim da bi bilo jako lijepo da se u našim domaćinstvima ponovno vrati ta tradicija. Lako odustajemo od svojih tradicijskih običaja, a svi znamo da su oni pokazatelj našega identiteta i našega postojanja – rekla je Fotak. Radionici je prisustvovao i gradonačelnik Grada Novi Marof, Siniša Jenkač koji je kazao kako mu je drago što su članovi županijskog Saveza poljoprivrednih udruga došli u novomarofski vrtić. Istaknuo je kako Grad sufinancira rad Saveza, a oni su na lijepi način uzvratili, organiziravši radionicu za mališane. – Doista je bilo prekrasno za vidjeti kako se gazi zelje i kako se kiseli. Djeca su uživala u prezentaciji, a nama odraslima je itekako drago zbog toga, kao i zbog činjenice da su djeca nešto novo naučila. Na taj način uče i o tome što je naša tradicija, zašto nam je tako vrijedna i zašto je moramo čuvati i njegovati – kazao je gradonačelnik. Dodajmo kako je Savez ujedno mališanima podijelio bojanke i memory kartice s temom zaštićenih proizvoda Varaždinske županije, a djeca su po završetku radionice imala i priliku kušati ukusnu sarmu pripremljenu od Varaždinskog zelja. vzaktualno.hr