
Policija za vikend provodila pojačani nadzor, pa nagradila dvije uzorne vozačice.
Policijski službenici PU varaždinske posljednjih su četiri dana na pdoručju cijele Varaždinske županije proveli pojačani nadzor prometa u sklopu dana Martinja.
U tom vremenu utvrđeno je ukupno 255 prekršaja, od čega je njih 30 bio prekršaj pod utjecajem alkohola. Tijekom noći sa subote na nedjelju, policijski službenici su proveli operativnu akciju “Alkohol” u kojoj su zaustavili i dvije uzorne vozačice. U Varaždinu su zaustavili Anu Tot Mesarić, a u Ivancu Slavicu Čuček.
One prilikom nadzora nisu imale nikakav prometni prekršaj, kao ni posljednjih 10 godina. Zbog uzornog ponašanja policijski službenici darivali su ih prigodnim poklonom iz sredstava Nacionalnog plana sigurnosti cestovnog prometa Republike Hrvatske.
vzaktualno.hr

Ministar Erlić u Krapini dodijelio 11 ugovora za provedbu EU projekata na regionalnoj i lokalnoj razini, vrijednih 480 tisuća eura
Ministar regionalnoga razvoja i fondova EU Šime Erlić u Krapini je svečano uručio 11 ugovora iz Programa za sufinanciranje provedbe EU projekata na regionalnoj i lokalnoj razini u financijskom razdoblju 2021. – 2027. za Krapinsko-zagorsku županiju.
Ugovori su vrijedni 480 tisuća eura, a potpisali su ih gradonačelnici, načelnici i predsjednici dva dobrovoljna vatrogasna društva.
Gradonačelnik Grada Krapine i saborski zastupnik Zoran Gregurović tom je prilikom istaknuo odlučnu suradnju s Ministarstvom.
– Veliko mi je zadovoljstvo da je danas ovdje ministar Erlić, s kojim smo imali jedan operativni sastanak vezano za ITU mehanizam, da vidimo u kojoj smo fazi s otvaranjem poziva za projekte, iskorištenjem sredstava, a ministra smo upoznali i sa strateškim projektima, u kojoj smo fazi s njima i kojom dinamikom planiramo da će se oni realizirati. Moram priznati da, smo mi kao Grad Krapina po prvi puta u ITU mehanizmu i za nas je to uistinu velika stvar. Još nam neke stvari treba pojasniti, kako i na koji način što napraviti, da ne napravimo neku grešku u provedbi, ali za sad to ide planiranom dinamikom i vjerujem do godine da će se i prvi projekti početi realizirati – naglasio je Gregurović.
Što se tiče projekata, dva su strateška projekta Grada Krapine, to su uređenje središnjeg gradskog parka i sportsko-rekreacijski centar u Podgori gdje se planira napraviti jedna multifunkcionalna sportska dvorana, napomenuo je gradonačelnik s obzirom na to da imaju nedostatak dvorana, pogotovo za klubove koji se bave dvoranskim sportovima.
– Svakako, tu je brownfield investicija, ponovna revitalizacija kuglane u Podgori, isto tako zatvoreni teniski tereni, punionica za električne automobile i neki drugi sadržaji. A što se tiče Fonda za sufinanciranje projekata, Grad je aplicirao na taj Fond, kroz programe LAG-a i dobili smo određena sredstva vezana za izgradnju montažnih tribina uz novo nogometno igralište s umjetnom travom. Preostali dio sredstava, oko 44 tisuće eura dobili smo od Ministarstva regionalnog razvoja, i otprilike toliko otpada i na Grad Krapinu. Ta investicija je realizirana početkom godine i zatvorena je – pojasnio je Gregurović i zahvalio ministru te se nada i budućoj suradnji.
Ministar Šime Erlić kazao je kako uistinu nastoje biti podrška i Gradu Krapini, ali i gradovima i općinama s područja Krapinsko-zagorske županije u svim njihovim nastojanjima da realiziraju projekte koji su od javnog i društvenog interesa.
– Danas ovom prigodom dodijeli ugovore vrijedne 480 tisuća eura za projekte koji su ili u realizaciji ili se sad tek trebaju realizirati ili završiti, a tu je niz projekata od ulaganja u športsko-rekreacijske centre, do ulaganja u dobrovoljna vatrogasna društva i domove pa do ulaganja u drugu društvenu infrastrukturu, poput dječjih igrališta i drugih sličnih projekata koji imaju za cilj poboljšanje kvalitete života, povećanje atraktivnosti ovoga prostora i za stvaranje boljih uvjeta za život stanovništva, kako mladih i mladih obitelji, tako i svih građana i žitelja ove županije – prokomentirao je Erlić.
Dodao je kako je njihov cilj s programima Ministarstva brinuti i o sjeveru Hrvatske, da nastojimo potaknuti i ujednačiti regionalni razvoj.
– To znači da dajemo više sredstava onim područja kojima su ta sredstva potrebitija, kako bi se ulagalo u infrastrukturu i projekte koji život znače građanima, a s druge strane jedan dio današnjeg sastanka bio je vezan za ITU mehanizam. Ponosni smo na taj instrument kojim smo osnažili nikada više sredstava iz Europskih fondova. Cilj ove Vlade je da pojačamo ulaganja u gradove, središta županija i tako smo osigurali alokaciju od 680 milijuna eura za 22 grada u Hrvatskoj iz kojega se sukladno njihovim strategijama razvoja odabranog područja direktno kanaliziraju sredstva u projekte za koje gradovi sami odlučuju da su im bitni. Čuli smo ovdje od gradonačelnika, koja su to dva projekta – napomenuo je ministar.
Poželio je i puno sreće samom gradonačelniku, kao i svim općinama u pripremi realizacije njihovih projekata i kroz ITU mehanizam, ali i kroz druga sredstva ministarstva i drugih ministarstava jer je iz europskih fondova raspoloživo ukupno 25 milijardi eura i izvori financiranja nisu nikad bili veći.
– To je dostupna prilika za Hrvatsku da odgovori na sve razvojne izazove i da nastavi s približavanjem onim najrazvijenijim zemljama Europe. Sada smo u jednoj dobroj poziciji i vidimo da izvješća, odnosno rejting agencija kaže da Hrvatska ima stabilnu makroekonomsku i financijsku situaciju i isto tako kažu da su europski fondovi u dobrom dijelu tome pomogli i zato imamo priliku s ovih 25 milijardi eura do kraja 2023. godine napraviti uistinu još jedan daljnji iskorak u podizanju standarda kvalitete života u svim krajevima Hrvatske – završio je Erlić.
Sljedeće godine iznos Fonda za sufinanciranje bit će skoro 50 milijuna eura i on se pokazao kao vrlo vrijedan jer ubrzava gradove i općine u provedbi njihovih javnih investicija.
Predsjednik DVD-a Bedekovčina Željko Odak rekao je da su se javili na natječaj Agencije za plaćanja u poljoprivredi za rekonstrukciju i dogradnju vatrogasnih domova.
– Naišli smo na neke probleme i nedostatak sredstava za dovršenje projekta i zahvaljujući Ministarstvu regionalnoga razvoja i EU fondova javili smo se na natječaj. S obzirom na naše rezultate na državnom nivou težili smo tome da izgradimo jedan prostor gdje će vatrogasna mladež moći vježbati s odraslim vatrogascima. Stvorili smo i smještaj za boravak vatrogasaca, napravili suvremenu dvoranu za smještaj 250 ljudi gdje se mogu odvijati aktivnosti i manifestacije na području općine Bedekovčina – kazao je Odak i dodao kako vatrogasni dom zajednički rade DVD Bedekovčina i Općina Bedekovčina.
Predsjednik DVD-a Pregrada Milan Burić istaknuo je kako su realizirali projekt dogradnje i rekonstrukcije vatrogasnog doma i opremanje spremišta u iznosu od 608.500 eura.
– Naše učešće je bilo 204 tisuće eura i danas smo dobili povrat našeg ulaganja od 101 tisuću eura, što je jako veliki novac za naše društvo koje ima izvorne prihode negdje oko 20 tisuća eura. Tim zahvatom mi smo napravili jedan izvanredan projekt. Beskrajno smo zahvalni Ministarstvu i Agenciji za plaćanje u poljoprivredi što su nam pomogli – zaključio je Burić.
Grad Krapina ugovor je dobio za projekt Građenje i opremanje montažnih tribina uz nogometno igralište s umjetnom travom u okviru SRC Podgora u iznosu od 44.796 eura, Grad Zlatar za Opremanje kulturno-informativnog turističkog centra u naselju Belec u iznosu od 12.417 eura, Dobrovoljno vatrogasno društvo Bedekovčina za Rekonstrukciju, dogradnju i opremanje vatrogasnog doma u općini Bedekovčina -174.397 eura, Dobrovoljno vatrogasno društvo Pregrada za Rekonstrukciju (dogradnja i nadogradnja) i opremanje vatrogasnog doma i spremišta – 100.232 eura, Općina Stubičke Toplice za Izgradnju i opremanje dječjeg igrališta Centar, 14.394 eura, Općina Đurmanec za Izgradnju dječjeg igrališta u naselju Ravninsko u općini Đurmanec -12.664 eura, Općina Marija Bistrica za Izgradnju dječjeg igrališta kod novog vrtića – 4.936 eura, Općina Desinić za Pump track stazu Desinić – 13.073 eura, Grad Donja Stubica za Rekonstrukciju i dogradnju mrtvačnice 11.982 eura, Općina Sveti Križ Začretje za Izgradnju dječjeg igrališta u Sekirišću – 35.299 eura i Općina Tuhelj za Izgradnju i opremanje parka u Tuheljskim Toplicama – 59.796 eura.
vzaktualno.hr

























UGOVOR POTPISAN Počinje obnova školske sportske dvorane u Osnovnoj školi Ludbreg
Uz nazočnost župana Varaždinske županije Anđelka Stričaka, saborskog zastupnika i gradonačelnika Ludbrega Dubravka Bilića, županijskog pročelnika za prosvjetu, kulturu i sport Miroslava Huđeka, županijskih te gradskih vijećnika i članova školskog odbora upriličeno je potpisivanje Ugovora o izvođenju radova na obnovi školske sportske dvorane u Ludbregu.
Ugovor su potpisali ravnatelj Osnovne škole Ludbreg Tihomir Horvat i predstavnik izvođača radova, tvrtke OPREMA PIT d.o.o. Alen Sabol.
Radovi obnove uključuju pripremne, zidarske i soboslikarske, ali i krovopokrivačke, limarske i podopolagačke radove, uz zamjenu PVC stolarije.
Ravnatelj Horvat izrazio je veliko zadovoljstvo što se kreće u realizaciju obnove i uređenja dvorane.
– U ovoj sportskoj dvorani nastavu tjelesnog odgoja pohađaju učenici razredne nastave, odnosno učenici od sedme do desete godine starosti. Dvorana će se uskoro obnoviti i urediti, zamijenit će se vanjska stolarija, ugraditi hidroizolacija, ugraditi novi parket te će se obnoviti oštećeni dijelovi zidne i stropne konstrukcije. Rekonstrukcijom će se poboljšati organizacija i funkcionalnost same škole te će se poboljšati efikasnost provođenja školskih aktivnosti. Koristim priliku da se zahvalim Varaždinskoj županiji i županu na financiranju ovog projekta – rekao je Horvat.
Župan Stričak je naglasio kako će Osnovna škola Ludbreg nakon niza provedenih investicija zasjati novim sjajem.
– Prilikom prvog posjeta Osnovnoj školi Ludbreg u razgovoru s ravnateljem, te zaposlenicima škole zaključili smo da bi bilo dobro školu obnoviti. S resornim pročelnikom Huđekom dogovorili smo da se ulaganja u obnovu škole koja je treća po broju učenika u našoj Županiji odvija u četiri faze. Najprije smo prišli zamjeni elektroinstalacija, zatim obnovi unutrašnjosti škole, slijedi uređenje dvorane, a slijedeće godine nas očekuje obnova fasade. Nakon ova četiri koraka tj. faze Osnovna škola Ludbreg će zasjati kao nova na radost svih njenih učenika te zaposlenika. Naši učenici i nastavnici zaslužuju najbolje uvjete, a mi kao osnivač škola činimo sve da im to i osiguramo. Osim izgradnje i uređenja škola vodimo brigu o njihovom opremanju te o edukacijama svih naših profesora, nastavnika i odgajatelja – istaknuo je Stričak.
Gradonačelnik Ludbrega zahvalio je Varaždinskoj županiji na ulaganju naznačivši pritom vrlo dobru suradnju između Grada Ludbrega i Varaždinske županije na nizu projekata.
– Potpisivanje ovog ugovora osigurava nam još jedno ulaganje u našu Osnovnu školu. Županija je odlučila sanirati malu sportsku dvoranu koja je već dugi niz godina određeni sigurnosni problem. Kao što je i župan Stričak naglasio, u ovom mandatnom razdoblju škola će biti u potpunosti obnovljena, spremna za nove sadržaje i drago nam je će naši učenici, a ima ih oko 800, imati najbolje uvjete za školovanje – rekao je Bilić izrazivši nadu u daljnju kvalitetnu suradnju između Grada Ludbrega i Varaždinske županije.
Nakon potpisivanja ugovora, župan Stričak je u pratnji gradonačelnika Bilića obišao sudionike 1. koordinacijskog sastanka u sklopu Bilateralne inicijative s regionalnim znanstvenim centrima koji se održava u LORI centru.
vzaktualno.hr












U Termama Tuhelj otvoren trodnevni 18. Kongres hrvatskog kampinga
U hotelu Well u Termama Tuhelj u utorak je svečano otvoren trodnevni 18. Kongres hrvatskog kampinga, najvažniji godišnji događaj za hrvatsku kamping industriju.
Od svog prvog izdanja 2007. godine Kongres je ugostio više od 4400 sudionika i time aktivno doprinio rastu ove prosperitetne grane hrvatskog turizma.
Ovogodišnji Kongres u organizaciji Kamping udruženja Hrvatske održava se od ponedjeljka do srijede, a budući da slavi svoju punoljetnost, program je bogatiji i raznovrsniji no ikad, sa stručnim predavanjima, velikim izložbenim dijelom te brojnim popratnim događanjima.
Sudionici će imati priliku upoznati najnovije europske i hrvatske trendove u kampingu, raspravljati o pozicioniranju hrvatskog kamping proizvoda u europskim okvirima, osvrnuti se na ovogodišnje rezultate naših konkurentskih tržišta, a neće izostati ni osvrt na sve prisutniji AI u poslovnim procesima te održivost rada poput obavezne implementacije ESG izvještavanja u redovno poslovanje.
Kongres je otvorio Veljko Ostojić, predsjednik Kamping udruge Hrvatske koji je istaknuo da Hrvatska kontinuirano ulaže u kvalitetu, a tehnologija je sastavni dio kvalitete.
– Mislim da se značajan početni korak dogodio s koronom, kad je veliki broj kampova i kompanija počeo intenzivnije uvoditi nove tehnologije koje su omogućile da se od prvog kontakta pa do check out i odlaska primjenjuju nove tehnologije, odnosno nema direktnog kontakta za one koji to žele. Pored toga, sve više kampova jako ulaže u uštede energenata, tako da je to odnos prema okolišu kod kampova gdje je okoliš dominantan resurs – istaknuo je Ostojić.
Govoreći o ovogodišnjoj situaciji u kampovima u Hrvatskoj kazao je da je noćenja 1 posto manje nego lani, dodajući da noćenja nisu presudna.
– Ono što je bitno jest da Hrvatska kontinuirano ulaže u kvalitetu, da je prema cijenama koje se postižu najbolja u Europi, odnosno postiže najveće cijene. Činjenica je da su kampovi s pet zvjezdica u špici sezone bili 100 posto puni. Očito se tu vodi računa u odnosu između cijene i kvalitete. Hrvatski kampovi su u zadnjih 10 godina povećali broj noćenja za 30 posto, a kapacitet za 8 posto, tako da je to jedan kontinuirani, ali umjereni razvoj – rekao je Ostojić.
Odgovarajući na pitanje treba li nam više kampova visoke kategorije odgovorio je potvrdno te dodao da je investiranje u kampove povezano s investicijskim potencijalom i planovima kompanija.
– Mislim da možemo reći da smo ove godine započeli konkretna rješavanja dva goruća problema koja su preduvjet za razvoj kampinga, to je pitanje turističkog zemljišta i pitanje pomorskog dobra – zaključio je Ostojić.
Krapinsko-zagorski župan Željko Kolar naglasio je da Zagorje ima stoljetnu tradiciju turizma, vezanog prije svega uz toplice i medicinski turizam, odnosno rehabilitaciju.
– Ono što je u posljednje vrijeme nadogradnja su dodatni sadržaji koji dolaze iz privatnog sektora – kuće za odmor, a na području županije imamo samo dva kampa i to jedan s četiri zvjezdice u Termama Jezerčica i jedan s pet zvjezdica, ovdje u Termama Tuhelj i glamping s pet zvjezdica. S obzirom da smo mi tranzicijska županija i više od osam milijuna automobila prolazi kroz našu županiju prema moru, sigurno da ima puno prostora da napravimo dodatan iskorak i da nudimo još više ovakvih sadržaja – kazao je župan.
Izjavio je i kako je dobro što spomenuta dva kampa imaju velik rast dolazaka i noćenja te da se može konstatirati da su najveća ulaganja i najveći iskorak u kvaliteti usluge i investicije vjerojatno bile u kampingu, u odnosu na hotele.
– Nekada kada se razmišljalo o kampingu, to je bio nekakav robinzonski turizam. Danas se u kampingu s pet zvjezdica, masovno koriste najnovije tehnologije i nije bez razloga što su kampovi bili popunjeni usred sezone u 100 postotnom iznosu. Ono što mi u Zagorju radimo, ono što je tendencija u posljednje vrijeme u Hrvatskoj je da se bavimo turizmom svih 365 dana u godini. Naš kulturni turizam, Muzeji Hrvatskog zagorja su sastavnica naše ponude, a ono što imamo, kao jedina regija u Hrvatskoj, imamo kompletan europsko zaštićeni menu, a to su purica, mlinci i štrukli. Sada radimo na zaštiti naših autohtonih zagorskih vina na europskoj razini – rekao je Kolar.
Robert Pende, ravnatelj Uprave za razvoj poduzetništva, investicije i konkurentnost turističkoga gospodarstva u Ministarstvu turizma i sporta je govoreći o razvoju kampinga istaknuo da su u posljednjih pet do šest godina značajno povećani standardi u hotelima.
– Trenutno u kampovima imamo oko 36 ili 37 posto objekata s 4 i 5 zvjezdica od ukupnog broja kampova, što je značajan rast u odnosu na ranije. No ono što je vrlo bitno i što je za sektor i za nas u Ministarstvu je da smo donošenjem Uredbe o raspolaganju turističkim zemljištem omogućili investicije u svim onim kampovima u kojima to dosad nismo mogli zbog neriješenih imovinsko-pravnih odnosa. Riječ je o stotinjak kampova i mislim da će to rezultati još značajnijim investicijama u sljedećih nekoliko godina – izjavio je Pende.
Dodao je da je gotovo siguran da će investicije u velikim hotelskim kućama, one koje su proizašle iz pretvorbe, odnosno privatizacije, biti u sljedećem periodu značajnije u kampove, nego u hotelske objekte koji su već manje-više obnovljeni i podignut je njihov standard kvalitete.
Najavio je i da će vjerojatno sutra biti objavljen novi HBOR-ov program iz višegodišnjeg financijskog okvira koji će omogućiti nove investicije u kampove.
Adriano Palman, direktor Kamping udruženja Hrvatske istaknuo je da Hrvatska kamping industrija pokriva oko 25 posto dolazaka i noćenja hrvatskog turizma uopće te da je to jak sektor koji je posljednjih godina vrlo mnogo ulagao u kvalitetu.
– Danas smo mi po svim pokazateljima drugi u Europi po kvaliteti naših kampova. To je vrlo dobra pozicija, a i cjenovno smo dobro pozicionirani. Godina nam je skoro pa gotova jer glavninu brojki ostvarujemo u sezoni. Dok smo kraj osmog mjeseca dočekali s laganim plusom, deveti mjesec zbog pogoršanja klimatskih uvjeta donio nam je nešto lošije rezultate, tako da ćemo ovu godinu završiti s nekih 1 posto minusa po broju noćenja, a financijski ćemo biti svakako u plusu. Treba istaknuti da je to nama druga ili treća najuspješnija godina uopće, u našem kamping sektoru. Za 2025. moramo biti jako oprezni i definirati pravi omjer cijene i vrijednosti za naše goste – rekao je Palman.
Danas i sutra na Kongresu će se održati niz okruglih stolova s aktualnim temama vezanim uz kamping turizam, a dodajmo i da je posebna atrakcija izložbeni dio kongresa koji uključuje najnovije modele mobilnih kućica, glamping šatora te inovativne prateće tehnologije.
Okupljanje će tradicionalno završiti svečanom dodjelom nagrada najboljim kampovima.
ak/vzaktualno.hr


















Završena modernizacija nerazvrstane ceste u Očuri, radovi su vrijedni preko 54 tisuće eura
Prema programu modernizacije i rekonstrukcije nerazvrstanih cesta, na lepoglavskom području posljednjih je godina uređen cijeli niz prometnica, a ovih je dana završena i modernizacija nerazvrstane ceste odvojka ulice Adama i Katarine Patačić u Mjesnom odboru Očura u Lepoglavi.
Ukupna vrijednost radova je 54.104 eura od kojih je iznos od 30.000 eura bespovratna sredstva dobivena od Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU iz Programa održivog razvoja lokalne zajednice na koji se prijavio Grad Lepoglava.
– Prijavljujemo se na brojne natječaje i programe i dobivamo sredstva, ali i u gradskom proračunu svake godine planiramo sredstva za modernizaciju i rekonstrukciju nerazvrstanih cesta na našem području. Želimo, naime, omogućiti svim našim građanima, bez obzira u kojem dijelu lepoglavskog kraja žive, da lakše dolaze do svojih kuća ili poljoprivrednih parcela. Na području Grada Lepoglave više je od 100 kilometara nerazvrstanih cesta koje povezuju gradska naselja i omogućuju dostupnost domaćinstvima, a Grad kontinuirano ulaže u njihovo uređenje – istaknuo je gradonačelnik Marijan Škvarić.
Predsjednik MO Očura Zlatko Petrinjak, izrazio je zadovoljstvo obavljenim radovima jer je tim zahvatom stanovnicima ulice bitno olakšan pristup do njihovih kuća.
vzaktualno.hr





FOTO Uz obilje smijeha završili Dani Općine Donja Voća
Brojnim kulturnim i zabavnim aktivnostima održanim u nedjelju, 10. studenoga, završila je višednevna proslava Dana Općine Donja Voća, blagdana sv. Martina te 690. obljetnica od prvog pisanog spomena Voće.
Dan je započeo svetom misom u župnoj crkvi svetog Martina kojom se obilježio i sam blagdan sveca zaštitnika općine, a predvodio ju je vlč. Pavao Mesarić. Nakon svete mise, članovi udruga s područja općine pripremili su pod šatorom za sve mještane i posjetitelje bogatu gastronomsku ponudu, a naglasak je bio na domaćim jelima. U grahu i kotlovini uživalo se uz glazbu za koju se pobrinuo KUD Voća, a sukladno blagdanskoj tradiciji, na stolu se našla i pokoja domaća kapljica.
Organiziran je i bogat program za djecu, najmlađi su uživali u jahanju patuljastih konja, dok su se stariji mogli okušati u streličarstvu. Članovi koprivničke renesansne udruge „Mušketiri i haramije” prezentirali su gađanje lukom i strijelom, a izložili su i srednjovjekovne rekvizite poput mačeva i mušketa. Za one najmlađe u podnevnim satima pod šatorom je odigrana predstava „Lija bez repa” putujućeg kazališta za djecu „Peripetija” iz Varaždina, a predstavom, ali onom za odrasle, završeni su Dani Općine.
U večernjim satima nekoliko stotina mještana uživalo je u popularnoj hit komediji „Bankrot” komičara Alexa i Bare, odnosno Aleksandra Lazića i Nataše Popović. Predstavu je najavila načelnica Općine Sanja Kočet koja je mještanima tom prigodom još jednom čestitala Dan Općine.
– Hvala vam svima koji ste pratili naše Dane Općine, imali smo puno aktivnosti i hvala što ste bili dio toga, istaknula je načelnica.
Proslava je završena uz obilje smijeha i u dobrom raspoloženju, kako i priliči u godini dvostrukog jubileja. Općina Voća je uz 690. rođendan ljetos obilježila i 60. godina od proglašenja špilje Vindija zaštićenim paleontološkim spomenikom prirode, a povodom obilježavanja jubileja, snimljen je i video uradak koji donosi pregled ključnih trenutaka iz prošlosti Voće, uključujući povijesne događaje i legende, ali i aktualne projekte koji su obilježili prošlu godinu.
vzaktualno.hr




















Drugi dan štrajka, Beroš tvrdi: U štrajku je 0,74 posto zdravstvenih djelatnika
Drugi je dan štrajka dijela zdravstvenih djelatnika, a riječ je većinom o radiolozima, laborantima, djelatnicima saniteta, farmaceutskim tehničarima i medicinskim sestrama koji su okupljeni u sindikat “Zajedno”.
Kako donosi HRT, u ustanovama u kojima se štrajka primaju se samo hitni slučajevi, a redovita dijagnostika i kontrole se ne obavljaju.
Članovi Sindikata jučer su poručili kako zbog štrajka nitko tko ima potrebu za zdravstvenom skrbi neće biti zakinut te da će se njihove potrebe riješiti na najbolji način.
I dok je jučer sindikat objavio da štrajka 4000 zdravstvenih djelatnika, ministar zdravstva Vili Beroš izjavio je jučer za HTV da je s ravnateljima bolnica u kontinuiranom kontaktu te da je prema njihovim izvještajima u štrajku 548 zdravstvenih djelatnika, što je otprilike 0,74 posto.
Beroš je kazao i kako vjeruje da je do razlika u brojkama došlo jer mnogi simpatiziraju štrajk, ali vrijedno i dalje rade svoj posao.
Dodao je da briga za pacijenta mora biti na prvom mjestu.
vzaktualno.hr/vijesti.hrt.hr

Pliva objavila nestašicu popularnog lijeka, neće ga biti gotovo do kraja mjeseca
Nestašice lijekova na tržištu u Hrvatskoj postale su uobičajene, a prijavljuju ih brojni proizvođači lijekova, ovoga puta Pliva.
Kako donosi Dnevnik.hr, Pliva je izvijestila o nestašici antibiotika Klavocin bid 875 mg + 125 mg filmom obložene tablete amoksicilin trihidrat, kalijev klavulanat.
Razlozi su povezani s proizvodnjom, a očekuje se kako lijeka neće biti do 29. studenoga.
Nestašica Klavocina zabilježena je i u rujnu ove godine, ali tadaje bila riječ o proizvodu Klavocin DT 875 mg/125 mg tablete za oralnu suspenziju/raspadljive tablete za usta. Sudeći prema najavama, taj lijek na tržištu neće biti do srpnja iduće godine.
foto: ilustracija (arhiva)
vzaktualno.hr/dnevnik.hr

Lori Ludbreg domaćin koordinacijskog sastanka u sklopu Bilateralne inicijative. Bilić: Vjerujem da smo uputili poziv na promjene u obrazovanju
Grad Ludbreg, točnije Regionalni znanstveni centar za osnovnoškolski odgoj i obrazovanje u STEM području domaćin je dvodnevnog koordinacijskog sastanka u sklopu Bilateralne inicijative s regionalnim znanstvenim centrima. Riječ je o prvom takvom sastanku na kojem se raspravlja o ulozi regionalnih znanstvenih centara u nacionalnom kontekstu. Također fokus koordinacijskog sastanka je i na suradnji regionalnih znanstvenih centara s ostalim dionicima.
-Osnovana su četiri regionalna znanstvena centra u Hrvatskoj. Uz ovaj u Ludbregu, tu su još Split, Šibenik i Osijek. Naglasak današnjeg sastanka stavljen je na srednjoškolsko obrazovanje, ali i kako potaknuti mlade da se bave znanošću. Kroz iskustva drugih zemalja želimo vidjeti kako osigurati održivost, ali i kako približiti učenicima i drugim korisnicima naše regionalne znanstvene centre – rekla je Željka Marković-Bilić, ravnateljica Regionalnog znanstvenog centra Lori Ludbreg.
Dodala je i kako je Lori Ludbreg zamišljen kao potpora školskom kurikulumu.
– To znači da ne radimo ništa izvan kurikuluma, ali imamo dovoljno vremena da kad djeca dođu k nama na terensku nastavu neku temu odradimo od početka do kraja. Uz to imamo puno opreme zahvaljujući kojoj možemo kod djece buditi interes za STEM područje i za znanost. Kasnije se to samo nadovezuje kako idemo kroz vertikalu od predškole preko osnovne, srednje škole pa do tehničkih fakulteta – pojasnila je ravnateljica.
Poseban interes u Regionalnom znanstvenom centru Lori Ludbreg je za simulator letenja. No, da bi se sjelo u simulator, potrebno je prije toga riješiti matematičke zadatke.
-Riječ je zapravo o matematičkom modulu koji traje pet sati i od toga su tri i pol sata čiste matematike. Znači da bi djeca sjela u simulator letenja, oni prvo moraju odraditi matematičke zadatke, izraditi plan puta, izračunati trajanje leta od točke A do točke B. Potom slijedi ulazak u simulator i sam let i tu onda dobivate onaj wow efekt, pa mi smo to sami odradili, nije ta matematika tako dosadna, možemo i više – rekla je Željka Marković-Bilić te dodala kako vjeruje da time otvaraju vrata za budućnost obrazovanja.
Regionalni znanstveni centra Lori Ludbreg ostvaren je zahvaljujući podrške partnera, jedan od ključnih svakako je norveški partner First Scandinavia. Osnivač i direktor Per-Arild Konradsen nazočio je koordinacijskom sastanku u Ludbregu. Kako je rekao, u stvaranju ove ideje prije dvadesetak godina potaknuo ga je vlastiti sin koji kao dječak nikako nije volio školu i njezin koncept. Bio je to izazov na kojeg je Konradsen odlučio reagirati promjenom koncepta obrazovanja.
-Norveški sustav obrazovanja bio je namijenjen teorijski „jakim“ studentima. Ali znamo da mnogi učenici lakše uče kroz praktičnu nastavu i ljudsku interakciju. Stvorili smo „sobu“ koja je fokusirana na učenje kroz praktični oblik nastave. Važna je i činjenica da Newton koncept nije u natjecateljskom odnosu s norveškim školskim sustavom. Mi smo dio državnog budžeta jer je naš Parlament zaključio da im je ovakav koncept potreban. Trenutno u Norveškoj imamo 40 ovakvih soba i gradimo ih još. Za uspjeh je nužno ostvariti i suradnju s ministarstvom jer mora postojati povezanost jer kod nas oni su zaduženi za plaće i tekuće troškove. Drugi dio, ulaganja rješavamo kroz suradnju s poduzetnicima. Zahvaljujući njima ostvarujemo nove Newton sobe, kupujemo opremu, financiramo edukaciju Newton učitelja. Rekao bih da je to operacija koja ide kroz dva segmenta, a to je ulaganje bez kojeg ne možemo ostvariti dugoročni cilj i tekući poslovi koji su u domeni ministarstva. Ne želimo se dovesti u situaciju da otvorimo nešto ovoliko sjajno i potom zatvorimo vrata jer nismo dobro planirali – rekao je Konradsen. Istaknuo je kako Newton sobe trenutno postoje u 15 zemalja, a jedna je čak i u Kini.
-Ovo je pedagoški sistem koji je internacionalno prihvaćen, a upravo dijeljenje iskustava omogućuje nam napredak i opstanak. No uvijek ističemo kako bez podrške ministarstava i prihvaćenosti od strane školskog kurikuluma teško je opstati – zaključio je Konradsen.
U Gradu Ludbregu ističu kako je jedan od pokretača i najvažnijih motiva u svakodnevnom upravljanju gradom mijenjati Ludbreg na bolje te to vide kroz osiguravanje što kvalitetnijeg načina obrazovanja. S obzirom na to da Grad Ludbreg nije osnivač osnovne ni srednje škole, na obrazovanje mogu utjecati samo posredno te su priliku za to vidjeli kroz europske projekte. Na jednome od putovanja upoznali su se sa STEM konceptom izvanškolskog obrazovanja koje se provodi u Norveškoj i krenuli su razvijati projekt pod nazivom Lori. U sklopu projekta u travnju ove godine otvoren je Regionalni znanstveni centar za osnovnoškolski odgoj i obrazovanje u STEM području, odnosno Lori Ludbreg.
–Na ovaj način dobili smo priliku utjecati na proces promjene obrazovne sheme, odnosno pristupa obrazovanju. Odlučili smo se za ovu investiciju u suradnji s Ministarstvom regionalnog razvoja. Pomalo neobično, ali zapravo to je bio jedini način da možda barem malo uzburkamo vode ili da proizvedemo stres u sustavu i pokažemo da u malim sredinama koje jesu orijentirane prema kvalitetnom obrazovanju možemo postići tu jednu pozitivnu napetost i poziv na promjenu paradigme obrazovanja. Naše obrazovanje poprilično je teorijsko, a mi želimo pokazati da se već od najranije dobi, one vrtićke pa kroz osnovnoškolsku i srednjoškolsku dob može privući djecu STEM-u. Pokazujemo im da je matematika ispod svega i da je se stoga ne treba bojati i tako stvaramo osobe koje će mijenjati svijet na pozitivan način. Naš projekt Lori Ludbreg financiran je velikim udjelom iz Norveškog europskog fonda. Jednim dijelom smo morali i kao grad financirati s obzirom na to da je projekt premašio zadane vrijednosti od 3 milijuna eura koliko je bilo osigurano Norveškim europskim fondom. Investirali smo vlastita sredstva, pokazali da se može, osnovali smo vlastitu javnu ustanovu za promociju STEM-a i nadam se da ćemo u budućnosti kroz prihvatljivost i privlačnost ovog projekta osigurati dodatna sredstva za funkcioniranje ovog cijelog sustava. Taj sustav nije jeftin, potrebno je osigurati plaće za učitelje i sve potrebno za dnevno funkcioniranje, ali nama je on bitan jer ovo ne stvaramo za danas već za budućnost – rekao je gradonačelnik Dubravko Bilić.
Koordinacijski sastanak okuplja predstavnike regionalnih znanstvenih centara, Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije, Ministarstva znanosti i obrazovanja, predstavnici osnovnih i srednjih škola te vrtića.
vzaktualno.hr







SRETAN IMENDAN! Ovo su današnji slavljenici
Prema hrvatskom katoličkom kalendaru, 12 studenoga imendan imaju osobe koje nose ime Milenko, ali i oni čija su imena izvedena od ovog.
Milenko je muško ime domaćeg porijekla. Značenje imena dolazi od pridjeva mil (mio). Iz ovog pridjeva su izvedena mnoga imena Milica, Milka, Mila, Milan, Miljan, Miljana, Miljenko…
Osobe s imenom Milenko su poštene, kreativne i duhovno snažne. Sposobni su prebroditi mnoge teškoće u životu. Sposobni su voljeti čistog srca.
vzaktualno.hr/knjigaimena.com