Prema programu modernizacije i rekonstrukcije nerazvrstanih cesta, na lepoglavskom području posljednjih je godina uređen cijeli niz prometnica, a ovih je dana završena i modernizacija nerazvrstane ceste odvojka ulice Adama i Katarine Patačić u Mjesnom odboru Očura u Lepoglavi. Ukupna vrijednost radova je 54.104 eura od kojih je iznos od  30.000 eura bespovratna sredstva dobivena od Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU iz Programa održivog razvoja lokalne zajednice na koji se prijavio Grad Lepoglava. – Prijavljujemo se na brojne natječaje i programe i dobivamo sredstva, ali i u gradskom proračunu svake godine planiramo sredstva za modernizaciju i rekonstrukciju nerazvrstanih cesta na našem području. Želimo, naime, omogućiti svim našim građanima, bez obzira u kojem dijelu lepoglavskog kraja žive, da lakše dolaze do svojih kuća ili poljoprivrednih parcela. Na području Grada Lepoglave više je od 100 kilometara nerazvrstanih cesta koje povezuju gradska naselja i omogućuju dostupnost domaćinstvima, a Grad kontinuirano ulaže u njihovo uređenje – istaknuo je gradonačelnik Marijan Škvarić. Predsjednik MO Očura Zlatko Petrinjak, izrazio je zadovoljstvo obavljenim radovima jer je tim zahvatom stanovnicima ulice bitno olakšan pristup do njihovih kuća. vzaktualno.hr

Brojnim kulturnim i zabavnim aktivnostima održanim u nedjelju, 10. studenoga, završila je višednevna proslava Dana Općine Donja Voća, blagdana sv. Martina te 690. obljetnica od prvog pisanog spomena Voće. Dan je započeo svetom misom u župnoj crkvi svetog Martina kojom se obilježio i sam blagdan sveca zaštitnika općine, a predvodio ju je vlč. Pavao Mesarić. Nakon svete mise, članovi udruga s područja općine pripremili su pod šatorom za sve mještane i posjetitelje bogatu gastronomsku ponudu, a naglasak je bio na domaćim jelima. U grahu i kotlovini uživalo se uz glazbu za koju se pobrinuo KUD Voća, a sukladno blagdanskoj tradiciji, na stolu se našla i pokoja domaća kapljica. Organiziran je i bogat program za djecu, najmlađi su uživali u jahanju patuljastih konja, dok su se stariji mogli okušati u streličarstvu. Članovi koprivničke renesansne udruge „Mušketiri i haramije” prezentirali su gađanje lukom i strijelom, a izložili su i srednjovjekovne rekvizite poput mačeva i mušketa. Za one najmlađe u podnevnim satima pod šatorom je odigrana predstava „Lija bez repa” putujućeg kazališta za djecu „Peripetija” iz Varaždina, a predstavom, ali onom za odrasle, završeni su Dani Općine. U večernjim satima nekoliko stotina mještana uživalo je u popularnoj hit komediji „Bankrot” komičara Alexa i Bare, odnosno Aleksandra Lazića i Nataše Popović. Predstavu je najavila načelnica Općine Sanja Kočet koja je mještanima tom prigodom još jednom čestitala Dan Općine. – Hvala vam svima koji ste pratili naše Dane Općine, imali smo puno aktivnosti i hvala što ste bili dio toga, istaknula je načelnica. Proslava je završena uz obilje smijeha i u dobrom raspoloženju, kako i priliči u godini dvostrukog jubileja. Općina Voća je uz 690. rođendan ljetos obilježila i 60. godina od proglašenja špilje Vindija zaštićenim paleontološkim spomenikom prirode, a povodom obilježavanja jubileja, snimljen je i video uradak koji donosi pregled ključnih trenutaka iz prošlosti Voće, uključujući povijesne događaje i legende, ali i aktualne projekte koji su obilježili prošlu godinu. vzaktualno.hr

Grad Ludbreg, točnije Regionalni znanstveni centar za osnovnoškolski odgoj i obrazovanje u STEM području domaćin je dvodnevnog koordinacijskog sastanka u sklopu Bilateralne inicijative s regionalnim znanstvenim centrima. Riječ je o prvom takvom sastanku na kojem se raspravlja o ulozi regionalnih znanstvenih centara u nacionalnom kontekstu. Također fokus koordinacijskog sastanka je i na suradnji regionalnih znanstvenih centara s ostalim dionicima. -Osnovana su četiri regionalna znanstvena centra u Hrvatskoj. Uz ovaj u Ludbregu, tu su još Split, Šibenik i Osijek. Naglasak današnjeg sastanka stavljen je na srednjoškolsko obrazovanje, ali i kako potaknuti mlade da se bave znanošću. Kroz iskustva drugih zemalja želimo vidjeti kako osigurati održivost, ali i kako približiti učenicima i drugim korisnicima naše regionalne znanstvene centre – rekla je Željka Marković-Bilić, ravnateljica Regionalnog znanstvenog centra Lori Ludbreg. Dodala je i kako je Lori Ludbreg zamišljen kao potpora školskom kurikulumu. – To znači da ne radimo ništa izvan kurikuluma, ali imamo dovoljno vremena da kad djeca dođu k nama na terensku nastavu neku temu odradimo od početka do kraja. Uz to imamo puno opreme zahvaljujući kojoj možemo kod djece buditi interes za STEM područje i za znanost. Kasnije se to samo nadovezuje kako idemo kroz vertikalu od predškole preko osnovne, srednje škole pa do tehničkih fakulteta – pojasnila je ravnateljica. Poseban interes u Regionalnom znanstvenom centru Lori Ludbreg je za simulator letenja. No, da bi se sjelo u simulator, potrebno je prije toga riješiti matematičke zadatke. -Riječ je zapravo o matematičkom modulu koji traje pet sati i od toga su tri i pol sata čiste matematike. Znači da bi djeca sjela u simulator letenja, oni prvo moraju odraditi matematičke zadatke, izraditi plan puta, izračunati trajanje leta od točke A do točke B. Potom slijedi ulazak u simulator i sam let i tu onda dobivate onaj wow efekt, pa mi smo to sami odradili, nije ta matematika tako dosadna, možemo i više – rekla je Željka Marković-Bilić te dodala kako vjeruje da time otvaraju vrata za budućnost obrazovanja. Regionalni znanstveni centra Lori Ludbreg ostvaren je zahvaljujući podrške partnera, jedan od ključnih svakako je norveški partner First Scandinavia. Osnivač i direktor Per-Arild Konradsen nazočio je koordinacijskom sastanku u Ludbregu. Kako je rekao, u stvaranju ove ideje prije dvadesetak godina potaknuo ga je vlastiti sin koji kao dječak nikako nije volio školu i njezin koncept. Bio je to izazov na kojeg je Konradsen odlučio reagirati promjenom koncepta obrazovanja. -Norveški sustav obrazovanja bio je namijenjen teorijski „jakim“ studentima. Ali znamo da mnogi učenici lakše uče kroz praktičnu nastavu i ljudsku interakciju. Stvorili smo „sobu“ koja je fokusirana na učenje kroz praktični oblik nastave. Važna je i činjenica da Newton koncept nije u natjecateljskom odnosu s norveškim školskim sustavom. Mi smo dio državnog budžeta jer je naš Parlament zaključio da im je ovakav koncept potreban. Trenutno u Norveškoj imamo 40 ovakvih soba i gradimo ih još. Za uspjeh je nužno ostvariti i suradnju s ministarstvom jer mora postojati povezanost jer kod nas oni su zaduženi za plaće i tekuće troškove. Drugi dio, ulaganja rješavamo kroz suradnju s poduzetnicima. Zahvaljujući njima ostvarujemo nove Newton sobe, kupujemo opremu, financiramo edukaciju Newton učitelja. Rekao bih da je to operacija koja ide kroz dva segmenta, a to je ulaganje bez kojeg ne možemo ostvariti dugoročni cilj i tekući poslovi koji su u domeni ministarstva. Ne želimo se dovesti u situaciju da otvorimo nešto ovoliko sjajno i potom zatvorimo vrata jer nismo dobro planirali – rekao je Konradsen. Istaknuo je kako Newton sobe trenutno postoje u 15 zemalja, a jedna je čak i u Kini. -Ovo je pedagoški sistem koji je internacionalno prihvaćen, a upravo dijeljenje iskustava omogućuje nam napredak i opstanak. No uvijek ističemo kako bez podrške ministarstava i prihvaćenosti od strane školskog kurikuluma teško je opstati – zaključio je Konradsen. U Gradu Ludbregu ističu kako je jedan od pokretača i najvažnijih motiva u svakodnevnom upravljanju gradom mijenjati Ludbreg na bolje te to vide kroz osiguravanje što kvalitetnijeg načina obrazovanja. S obzirom na to da Grad Ludbreg nije osnivač osnovne ni srednje škole, na obrazovanje mogu utjecati samo posredno te su priliku za to vidjeli kroz europske projekte. Na jednome od putovanja upoznali su se sa STEM konceptom izvanškolskog obrazovanja koje se provodi u Norveškoj i krenuli su razvijati projekt pod nazivom Lori. U sklopu projekta u travnju ove godine otvoren je Regionalni znanstveni centar za osnovnoškolski odgoj i obrazovanje u STEM području, odnosno Lori Ludbreg. –Na ovaj način dobili smo priliku utjecati na proces promjene obrazovne sheme, odnosno pristupa obrazovanju. Odlučili smo se za ovu investiciju u suradnji s Ministarstvom regionalnog razvoja. Pomalo neobično, ali zapravo to je bio jedini način da možda barem malo uzburkamo vode ili da proizvedemo stres u sustavu i pokažemo da u malim sredinama koje jesu orijentirane prema kvalitetnom obrazovanju možemo postići tu jednu pozitivnu napetost i poziv na promjenu paradigme obrazovanja. Naše obrazovanje poprilično je teorijsko, a mi želimo pokazati da se već od najranije dobi, one vrtićke pa kroz osnovnoškolsku i srednjoškolsku dob može privući djecu STEM-u. Pokazujemo im da je matematika ispod svega i da je se stoga ne treba bojati i tako stvaramo osobe koje će mijenjati svijet na pozitivan način. Naš projekt Lori Ludbreg financiran je velikim udjelom iz Norveškog europskog fonda. Jednim dijelom smo morali i kao grad financirati s obzirom na to da je projekt premašio zadane vrijednosti od 3 milijuna eura koliko je bilo osigurano Norveškim europskim fondom. Investirali smo vlastita sredstva, pokazali da se može, osnovali smo vlastitu javnu ustanovu za promociju STEM-a i nadam se da ćemo u budućnosti kroz prihvatljivost i privlačnost ovog projekta osigurati dodatna sredstva za funkcioniranje ovog cijelog sustava. Taj sustav nije jeftin, potrebno je osigurati plaće za učitelje i sve potrebno za dnevno funkcioniranje, ali nama je on bitan jer ovo ne stvaramo za danas već za budućnost – rekao je gradonačelnik Dubravko Bilić. Koordinacijski sastanak okuplja predstavnike regionalnih znanstvenih centara, Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije, Ministarstva znanosti i obrazovanja, predstavnici osnovnih i srednjih škola te vrtića. vzaktualno.hr

U multimedijalnoj dvorani varaždinskog Gradskog muzeja Varaždin, u ponedjeljak je javnosti predstavljeno idejno rješenje dogradnje varaždinskih gradskih bazena. Uz cijenu od oko 10 milijuna eura, novi objekt s različitim rekreacijskim sadržajima za djecu i građane te novi vanjski bazeni trebali bi biti završeni kroz dvije-tri godine. Planira se da će polovica od potrebnih sredstava biti bespovratna europska sredstva osigurana putem zadovoljavanja standarda Hrvatske banke za obnovu i razvoj. Na početku prezentacije okupljene građane o dogradnji bazena informirao je gradonačelnik Neven Bosilj. – I samo znate da sadašnji gradski bazeni nisu primjereni za djecu, umirovljenike i rekreaciju jer su više rađeni kao sportski bazeni. Dugo smo promišljali kako i što napraviti i s kojim sredstvima. Budući da se otvorila financijska linija Urbani razvojni fond kroz koju HBOR plasira europska sredstva, shvatili smo da za ovaj projekt možemo dobiti čak 50 posto otpisa glavnice, ovisno o uvjetima koje ostvarimo. Participacija građana je jedan od tih uvjeta zahvaljujući kojem možemo ostvariti čak 5 posto otpisa glavnice. Drugi razlog je što želimo dobiti pravu participaciju građana jer želimo saznati što oni žele od sadržaja na novoizgrađenom dijelu bazena – rekao je gradonačelnik najavivši izgradnju novog objekta bazena s raznolikim sadržajima za djecu, obitelji, umirovljenike i druge skupine rekreativnih korisnika bazena. Objavio je i ideju o izgradnju još jednog vanjskog rekreacijskog bazena. Objasnio je da zelena površina između sadašnjih bazena i pruge ostaje sačuvana. Grad planira do čak 45 posto bespovratnih sredstava za projekt dogradnje koji bi uz grubu računicu stajao oko 10 milijuna eura. Grad bi vraćao oko 5,5 milijuna eura kroz 15 godina, a predviđa se da će bazeni financijski biti samoodrživi, uz uvjet da novim sadržajima privuku dodatne korisnike, građane, ali i turiste. Ravnateljica Javne ustanove Gradski bazeni Jelena Pavleković najavila je pokretanje javne nabave i raspisivanje natječaja za izradu glavnog projekta s troškovnicima. – Veselimo se prijedlozima i mišljenjima građana, što bi budući bazeni trebali imati. Mi smo prepoznali potrebu građana da uz postojeći bazen sa sportskim sadržajima kojemu je neophodna energetska obnova, dogradimo novi objekt i vanjske bazene sa sadržajima koji će omogućiti cjelodnevni boravak obitelji i rekreativaca. Bitno nam je dati priliku građani da se uključe, da prepoznaju našu viziju i daju svoje mišljenje – rekla je Pavleković. Idejno rješenje dogradnje bazena dali su Ivica Vizinger i arhitekt Luka Gotal iz tvrtke Viz-Ex. Građani su postavili desetke vrlo konkretnih pitanja o sadržajima koji će biti zastupljeni na bazenima, organizaciji i isplativosti samih bazena. Prezentaciji su nazočili i Lovro Lukavečki, predsjednik Gradskog vijeća, zamjenik gradonačelnika i zastupnik u Saboru Miroslav Marković, pojedini članovi gradskog vijeća, direktor gradske komunalne komunalne Varkom Bruno Ister i direktorica ureda Turističke zajednice Jelena Toth. Sudeći po održanoj javnoj prezentaciji, raspravi i svojevrsnoj radionici, tema dogradnje bazena je vrlo aktualna, a arhitekti koji se spremaju za izradu glavnog projekta izrazili su spremnost u izradu konačnog rješenja uvrstiti želje i interese građana kako bi Varaždin dobio primjerene sadržaje na bazenima. vzaktualno.hr

Opća bolnica Varaždin pridružila se obilježavanju Svjetskog tjedna kvalitete od 11. do 15. studenog 2024., pod motom „Upravljanje kvalitetom: od suradljivosti do izvrsnosti“. Tim povodom se u ponedjeljak 11. studenog održalo stručno predavanje posvećeno poboljšanju kvalitete i sigurnosti zdravstvene skrbi. Predavanje na temu “Audit kao metoda poboljšanja kvalitete zdravstvene skrbi” održala je dr.med. specijalist neurologije, Dubravka Dobec-Gorenak na kojem je govorila o važnosti audita kao metodi poboljšanju kvalitete zdravstvene skrbi i sigurnosti pacijenata. Predavanje Snježane Puzak, “Prijavljivanje incidenata i rizičnih situacija” govorilo je o važnosti prijavljivanja i analize incidenata u svrhu preveniranja i ponavljanja istih. Ravnatelj Opće bolnice doc.dr.sc. Damir Poljak, mag.soc.geront. istaknuo je da varaždinska bolnica, kao međunarodno akreditirana zdravstvena ustanova, ponosno ističe predanost najvišim standardima kvalitete zdravstvene skrbi, čime neprestano poboljšava kvalitetu zdravstvene skrbi i sigurnost pacijenata. – Svjetski tjedan kvalitete prilika je da još jednom naglasimo posvećenost OB Varaždin kontinuiranom unapređenju zdravstvene skrbi, čime potvrđujemo svoju ulogu kao jedne od vodećih akreditiranih zdravstvenih ustanova u Republici Hrvatskoj. Kvaliteta nije samo cilj, već je sastavni dio svakodnevnog rada i odnosa prema našim pacijentima i zaposlenicima – poručio je ravnatelj Poljak. Dodao je kako Opća bolnica Varaždin niz godina predano radi na izgradnji i unaprjeđenju sustava kvalitete u skladu s najvišim standardima. Od prvih zakona o kvaliteti u zdravstvu u Republici Hrvatskoj od 2007. godine, OB Varaždin kontinuirano prati i provodi standarde kvalitete. Ovaj napor je 2022. godine rezultirao time da je bolnica dobila prestižnu potvrdu usklađenosti s međunarodnim akreditacijskim standardima za zdravstvene organizacije od strane međunarodne akreditacijske kuće AACI (American Accreditation Commission International). Pomoćnica Ravnatelja za sestrinstvo, glavna sestra OB Varaždin, Željka Gajski istaknula je kako ta akreditacija nije samo priznanja, već i dokaz da OB Varaždin ispunjava visoke standarde u pružanju sigurnih, kvalitetnih i učinkovitih zdravstvenih usluga. – Za našu bolnicu, kvaliteta znači posvećenost stalnom unaprjeđenju, praćenju, mjerenju, analizi i evaluaciji rezultata. Pravilno upravljanje kvalitetom smanjuje rizik od pogrešaka, poboljšava sigurnost pacijenata i potiče suradnju među zdravstvenim djelatnicima. Na taj način, kvaliteta u našem sustavu omogućuje dugoročnu izgradnju povjerenja pacijenata i osigurava bolje ishode liječenja – istaknula je Gajski. vzaktualno.hr