Njihov je dan, čestitajte im imendan!
Utorak je, 4. ožujka, a prema hrvatskom katoličkom kalendaru imendan danas imaju osobe koje nose imena Kazimir, Eugen, Natko i Natka.
Kazimir je muško ime nastalo od poljske riječi kazimež, spajanjem kazati, pričati i riječi mir, u prenesenom značenju da bude dobar narator.
Eugen je muško ime grčkog porijekla, dolazi od Grčkog Eugenios, a znači plemenita roda. Skraćeni je oblik imena Eugenije.
Natko je muško ime latinskog porijekla izvedenica od oblika Natalis i znači rođen, rodni; dies natalis – dan rođenja, rođendan. Ženski oblik ovog imena je Natka.
vzaktualno.hr/knjigaimena.com
U učenički dom u SŠ Arboretum Opeka ušli prvi učenici, dobrodošlicu im zaželio župan Stričak
Nakon obnove Dvorca Opeka te njegove prenamjene u Učenički Dom pristigli su prvi učenici.
U domu se nalazi 40 kreveta raspoređenih u sedam dvokrevetnih soba, sedam trokrevetnih soba, dvije dvokrevetne sobe za osobe s invaliditetom i jednom jednokrevetnom sobom.
Smještajni kapaciteti se nalaze na prvom katu dvorca na kojem je ugrađeni i lift za osobe s invaliditetom, a u funkciji su i dnevni boravak, knjižnica i restoran.
Kako bi učenicima zaželio dobrodošlicu te razgledao smještajne kapacitete župan Varaždinske županije Anđelko Stričak je u pratnji ravnatelja Srednje škole Arboretum Opeka Dragana Brkića i pročelnika Upravnog odjela za prosvjetu, kulturu i sport Miroslava Huđeka obišao Učenički dom.
– S radošću mogu izjaviti da je cilj postignut. Danas su u dvorac Opeka stigli prvi učenici što znači da učenički dom počinje s radom. Ovime je jedan od najljepših hrvatskih dvoraca dobio novu namjenu i to obrazovnu. Prošle godine je nakon 350 godina od prvog spomena obnovljen. Radovi su trajali tri godine i iznosili oko 12 milijuna eura, a sama uspostava Regionalnog centra kompetentnosti u poljoprivredi još 6 milijuna eura. Nadam se da će boravak u njemu biti ugodan kako učenicima tako i polaznicima cjeloživotnog obrazovanja. Školu planiramo razvijati novim programima, uključiti u moguće Erasmus programe te uspostaviti suradnju sa sličnim školama- rekao je župan Anđelko Stričak.
Ravnatelj Brkić također je zadovoljan što su prvi učenici pristigli u Dom.
– Nakon Uspostave RCK u poljoprivredi i obnove dvorca Opeka otvorili smo Učenički dom za 40 korisnika sa svim pratećim prostorima. Za potrebe doma imamo 17 soba od kojih su dvije sobe prilagođene za osobe s invaliditetom, dnevni boravak, kuhinju, restoran, knjižnicu, multimedijalnu učionicu i kabinete. Učenici imaju vrhunske uvjete i svu potrebnu skrb te sigurnost boravka u domu. Konačno će školu moći pohađati učenici iz cijele RH što će omogućiti rast broja učenika škole kao i mogućnost razmjene učenika sa sličnim centrima u RH i EU-rekao je Brkić kako školu trenutno pohađa 185 učenika.
Pročelnik Huđek je istaknuo kako se smještajem učenika polako ostvaruju svi ciljevi iz Poslovnog plana regionalnog Centra kompetencije iz poljoprivrede. Naznačio je kako se radi o velikom uspjehu kojim ovaj dvorac dobiva punu dimenziju na radost i korist učenika i djelatnika škole, ali i svih mještana Općine Vinica, kao i cijele Varaždinske županije.
Zadovoljstvo smještajem iskazao je i učenik Leonardo Santor iz Koprivničkog Ivanca koji je rekao kako mu se sviđa cijeli ambijent te ga veseli što pohađa ustanovu koja je smještena u jednom od najljepših arboretuma u ovom dijelu Europe.
vzaktualno.hr
Ravnatelj Brkić također je zadovoljan što su prvi učenici pristigli u Dom.
– Nakon Uspostave RCK u poljoprivredi i obnove dvorca Opeka otvorili smo Učenički dom za 40 korisnika sa svim pratećim prostorima. Za potrebe doma imamo 17 soba od kojih su dvije sobe prilagođene za osobe s invaliditetom, dnevni boravak, kuhinju, restoran, knjižnicu, multimedijalnu učionicu i kabinete. Učenici imaju vrhunske uvjete i svu potrebnu skrb te sigurnost boravka u domu. Konačno će školu moći pohađati učenici iz cijele RH što će omogućiti rast broja učenika škole kao i mogućnost razmjene učenika sa sličnim centrima u RH i EU-rekao je Brkić kako školu trenutno pohađa 185 učenika.
Pročelnik Huđek je istaknuo kako se smještajem učenika polako ostvaruju svi ciljevi iz Poslovnog plana regionalnog Centra kompetencije iz poljoprivrede. Naznačio je kako se radi o velikom uspjehu kojim ovaj dvorac dobiva punu dimenziju na radost i korist učenika i djelatnika škole, ali i svih mještana Općine Vinica, kao i cijele Varaždinske županije.
Zadovoljstvo smještajem iskazao je i učenik Leonardo Santor iz Koprivničkog Ivanca koji je rekao kako mu se sviđa cijeli ambijent te ga veseli što pohađa ustanovu koja je smještena u jednom od najljepših arboretuma u ovom dijelu Europe.
vzaktualno.hr 
Danas su maškare, zamaskirajte se i zasladite krafnama!
Danas je fašnik, maškare, poklade ili kako ga već nazivate. Na današnji dan maskiramo se, zaboravljamo na svakodnevne probleme, postajemo netko drugi, i najvažnije je da se dobro zabavimo.
Običaj je da se djeca maskiraju i kreću u povorku po kućama, kako bi zaslužili koji euro, krafnu ili slatkiše. Najčešće pjevaju: “Danas je fašnik, najljepši je dan, dajte nam krafne, istjerajte nas van“…
Fašnik je ujedno i prigoda za ispeći i pojesti fine krafne, poslasticu koja se veže i simbol je maškara.
Krafne su obično punjene marmeladom, džemom ili čokoladom i vole ih svi, veliki i mali.
FOTO: Ilustracija
vzaktualno.hr
Utorak počinje maglovitim jutrom i mrazom, ali ćemo potom uživati u suncu i ugodnoj temperaturi
Državni hidrometeorološki zavod objavio je da će danas biti pretežno sunčano, ujutro u unutrašnjosti slab mraz, a lokalno je moguća i kratkotrajna magla.
Vjetar uglavnom slab. Na Jadranu prijepodne umjerena, ponegdje i jaka bura, potom slab do umjeren jugozapadnjak i sjeverozapadnjak.
Najniža jutarnja temperatura zraka od -5 do -1, duž obale i na otocima od 4 do 8 °C. Najviša dnevna većinom između 11 i 16 °C.
Biometeorološka prognoza za utorak
Nastavlja se razdoblje stabilnih atmosferskih prilika, pa će biometeorološke prilike na području Hrvatske i dalje biti povoljne. Sunčano vrijeme i ugodne dnevne temperature zraka pozitivno će djelovati na raspoloženje, koncentraciju i radni elan te poticati boravak i rekreaciju na otvorenom. Slično kao i prethodnog dana, preporučuje se prikladno odijevanje u jutarnjim satima.
vzaktualno.hr/meteo.hr
Mali Varaždinci sutra će se maskirati i okupirati Europski trg – dođite i pružite im podršku!
U organizaciji Društva „Naša djeca” Varaždin, a u sklopu programa „Grad Varaždin – prijatelj djece”, mališani iz vrtića i nižih razreda osnovnih škola zajedno sa svojim odgojiteljima i učiteljima proslavit će najšareniji dan u godini.
Vesela povorka održat će se u utorak 4. ožujka 2025. godine od 9 do 12 sati na Europskom trgu. Dolazak djece s odgojiteljima i učiteljima organiziran je u grupama raspoređenim po terminima u prijepodnevnim satima.
Animacija će trajati petnaestak minuta nakon čega djeca s odgojiteljima i učiteljima obilježavaju druženje zajedničkom fotografijom, a svi će se maskirani sudionici nakon toga počastiti krafnama.
foto: ilustracija
foto: ilustracija 
Tara Ribić i Damir Habek najbolji su sportaši Grada Ivanca za 2024. godinu
Tara Ribić, kapetanica ŽOK-a Ivanec, i Damir Habek, član Kluba padobranskog jedrenja Let Ivanec, najbolji su sportaši Grada Ivanca za 2024. godinu. Najbolje sportske ekipe su prva seniorska ekipa ŽOK-a i KPJ Let. Titule najboljih sportaša u mlađim kategorijama pripale su šahistima Jakovu Friščiću i Lauri Friščić, članovima Šahovskog kluba Ivanec. Najuspješnijim mladim ekipama proglašeni i su odbojkaška ekipa U-11 (2003. god.) ŽOK-a Ivanec te juniorska ekipa ŠK Ivanec.
Najviše priznanje ZSU, Nagrada za životno djelo, uručena je Vladimiru Canjugi, legendi ivanečkog rukometa.
Pehari i priznanja laureatima dodijeljeni su na svečanosti Zajednice sportskih udruga Grada Ivanca održanoj u petak, 1. ožujka, u prostorima Srednje škole Ivanec. Svečanosti su nazočili i gradonačelnik Milorad Batinić i zamjenik gradonačelnika Marko Friščić. Članovima velike ivanečke sportske obitelji dodijeljen je i niz drugih priznanja. Zlatne plakete dobili su Tomica Matučec (DSR Salinovec), Zvonko Vidoni (RK Ivančica) i Damir Križek (Karate klub).
Dobitnici godišnjih nagrada su Dijana Matučec (DSR Salinovec), Ivan Hrg (ŽOK Ivanec) i Tihomir Šavorić (Karate klub). Posebne nagrade uručene su Božidaru Šoštareku (PK Ivanec) i Sebastijanu Cveku (HPD Ivančica), a dobitnici diploma su Božidar Kljunić (PK Ivanec), Tomislav Vidaček (NK Mladost Margečan), Maja Miklaužić (ŽOK Ivanec), Ivan Vusić (HPD Ivančica) i Žarko Hrkač (DSR Lančić Knapić).
Priznanja za mlade perspektivne sportaše primili su Tin Gašparić (RK Ivančica), Dario Halamek (Karate klub), Sebastijan Sedlar (NK Mladost Margečan), Ivano Banić (PK Ivanec), Ela Šoštar (ŽOK), Petar Ribić (ŠK Ivanec), Tija Kolarić (SŽRK Ivanec), Zenn Geček (Košarkaški klub Ivančica), Alen Kunalić (NK Ivančica ) i Mauro Šincek (HPD Ivančica).
Na samom početku je čestitke laureatima te izraze zahvalnosti sportašima, trenerima, vodstvima klubova i udruga te roditeljima uputio predsjednik ZSU Josip Šimunek. Posebne zahvale uputio je Gradu Ivancu te svima ostalima koji novčano ili donacijama pomažu ivanečki sport.
Osvrćući se na zabrinjavajući podatak iz istraživanja po kojima je Hrvatska treća u Europi po pretilosti djece i mladih, izrazio je zabrinutost smanjenjem fonda sati nastave tjelesne kulture u školama te istaknuo potrebu da se taj trend preokrene osiguranjem dodatnih novčanih potpora, zapošljavanjem školovanih trenera i osiguranjem dovoljno termina u dvoranama. U tom kontekstu smatra da bi svaki klub trebao imati barem jednog trenera na platnom spisku, čime bi se osigurala kontinuirana i kvalitetna podrška sportu te sportskom odgoju i obrazovanju mladih.
U ime svih nagrađenih, skupu se obratio dobitnik Nagrade za životno djelo Vladimir Canjuga. Kazavši da je najveća čast svakome sportašu ona kad vlastita lokalna zajednica prepozna vrijednost njegova rada, istaknuo je kako svojim životnim djelom smatra promociju rukometnog sporta, koju je, kao sportaš iz maloga grada i jedini ivanečki olimpijac, tijekom proteklih desetljeća pronio diljem svijeta.
-Za mene osobno moje najveće djelo jest rad u nekadašnjem RK Ekol-Ivančica, koji je 1986. iz županijske lige došao u 1. HRL. Bili su to dani u kojima je subotom cijeli Ivanec hrlio u srednjoškolsku sportsku dvoranu, kada su se u njoj odigravale utakmice u kojima su igrali Balić, Goluža, Duvnjak, Bašić… Neophodno je ulagati u obrazovanje i školovanje mladih stručnih kadrova kao temelj sustava u kome razvitak sporta više neće ovisiti o entuzijazmu pojedinaca pa kad oni odu, onda se s njima i „gase“ pojedini sportovi. Žao mi je što se ugasio ženski rukomet u Ivancu – kazao je Canjuga.
Istaknuvši nedopustivo mali fond sati tjelesne kulture koji je u srednjim školama za neke struke sveden na jedva jedan sat tjedno, naglasio je potrebu da se, u cilju stvaranja zdravih mladih generacija, s njihovim animiranjem za sport krene već od dječjih vrtića, a sve u cilju da se djeca skinu s mobitela i interneta kao i nastojanja da se što više mladih usmjeri u trenerske pozive.
-Idem u mirovinu, ali nakon toga – ponovno se vraćam sportu! – istaknuo je na kraju Canjuga, praćen burnim aplauzom svih nazočnih.
Čestitke i zahvale svima nagrađenima, ali i cijeloj ivanečkoj sportskoj zajednici, roditeljima i donatorima, uputio je i gradonačelnik Milorad Batinić. Osvrnuvši se na spomenuti podatak o nedopustivo niskom fondu sati tjelesne kulture u školama, izjavio je da država treba napraviti novi kvalitativni iskorak po ovom pitanju, jer je to ujedno i pitanje zdravlja cijele nacije. Grad je, naglasio je, za 2025. godinu povećao izdvajanja za sport i sportske klubove.
-Također, nadam se vašoj podršci za iznalaženje modela financiranja dodatne edukacije trenera – poručio je Batinić.
Posebno se osvrnuo na vrlo visoka izdvajanja za najam školskih sportskih dvorana koji Grad od lani plaća Županiji varaždinskoj.
– Riječ je o ogromnom novcu, od čak 55.500 eura godišnje. Za ilustraciju, to je 55% sredstava koje Grad dodjeljuje Zajednici sportskih udruga za rad klubova i udruga. Smatram da bi se Županija trebala odreći toga novca u korist lokalnog sporta to više što ona iz državnog proračuna za održavanje školskih sportskih dvorana dobiva sasvim dovoljno sredstava. U tom slučaju biste, povrh sadašnjih 130.000 eura na godinu, dobili još tih 55.500 eura, što bi bila vrlo respektabilna svota koja bi vam omogućila još bolji rad. Što se tiče Grada, uvijek ćemo naći način da pomognemo sportu – izjavio je Batinić.
Podsjetivši na visoka gradska ulaganja u sportsku infrastrukturu, najavio je ove godine otvaranje novog RC Lančić-Knapić te početak realizacije uređene trim staze na Jezerima. Ujedno je naglasio da Grad usporedo stvara sve potrebne pretpostavke za start kapitalnog sportskog projekta – gradnju SRC-a Ivanec.
vzaktualno.hr
Osvrćući se na zabrinjavajući podatak iz istraživanja po kojima je Hrvatska treća u Europi po pretilosti djece i mladih, izrazio je zabrinutost smanjenjem fonda sati nastave tjelesne kulture u školama te istaknuo potrebu da se taj trend preokrene osiguranjem dodatnih novčanih potpora, zapošljavanjem školovanih trenera i osiguranjem dovoljno termina u dvoranama. U tom kontekstu smatra da bi svaki klub trebao imati barem jednog trenera na platnom spisku, čime bi se osigurala kontinuirana i kvalitetna podrška sportu te sportskom odgoju i obrazovanju mladih.
U ime svih nagrađenih, skupu se obratio dobitnik Nagrade za životno djelo Vladimir Canjuga. Kazavši da je najveća čast svakome sportašu ona kad vlastita lokalna zajednica prepozna vrijednost njegova rada, istaknuo je kako svojim životnim djelom smatra promociju rukometnog sporta, koju je, kao sportaš iz maloga grada i jedini ivanečki olimpijac, tijekom proteklih desetljeća pronio diljem svijeta.
-Za mene osobno moje najveće djelo jest rad u nekadašnjem RK Ekol-Ivančica, koji je 1986. iz županijske lige došao u 1. HRL. Bili su to dani u kojima je subotom cijeli Ivanec hrlio u srednjoškolsku sportsku dvoranu, kada su se u njoj odigravale utakmice u kojima su igrali Balić, Goluža, Duvnjak, Bašić… Neophodno je ulagati u obrazovanje i školovanje mladih stručnih kadrova kao temelj sustava u kome razvitak sporta više neće ovisiti o entuzijazmu pojedinaca pa kad oni odu, onda se s njima i „gase“ pojedini sportovi. Žao mi je što se ugasio ženski rukomet u Ivancu – kazao je Canjuga.
Istaknuvši nedopustivo mali fond sati tjelesne kulture koji je u srednjim školama za neke struke sveden na jedva jedan sat tjedno, naglasio je potrebu da se, u cilju stvaranja zdravih mladih generacija, s njihovim animiranjem za sport krene već od dječjih vrtića, a sve u cilju da se djeca skinu s mobitela i interneta kao i nastojanja da se što više mladih usmjeri u trenerske pozive.
-Idem u mirovinu, ali nakon toga – ponovno se vraćam sportu! – istaknuo je na kraju Canjuga, praćen burnim aplauzom svih nazočnih.
Čestitke i zahvale svima nagrađenima, ali i cijeloj ivanečkoj sportskoj zajednici, roditeljima i donatorima, uputio je i gradonačelnik Milorad Batinić. Osvrnuvši se na spomenuti podatak o nedopustivo niskom fondu sati tjelesne kulture u školama, izjavio je da država treba napraviti novi kvalitativni iskorak po ovom pitanju, jer je to ujedno i pitanje zdravlja cijele nacije. Grad je, naglasio je, za 2025. godinu povećao izdvajanja za sport i sportske klubove.
-Također, nadam se vašoj podršci za iznalaženje modela financiranja dodatne edukacije trenera – poručio je Batinić.
Posebno se osvrnuo na vrlo visoka izdvajanja za najam školskih sportskih dvorana koji Grad od lani plaća Županiji varaždinskoj.
– Riječ je o ogromnom novcu, od čak 55.500 eura godišnje. Za ilustraciju, to je 55% sredstava koje Grad dodjeljuje Zajednici sportskih udruga za rad klubova i udruga. Smatram da bi se Županija trebala odreći toga novca u korist lokalnog sporta to više što ona iz državnog proračuna za održavanje školskih sportskih dvorana dobiva sasvim dovoljno sredstava. U tom slučaju biste, povrh sadašnjih 130.000 eura na godinu, dobili još tih 55.500 eura, što bi bila vrlo respektabilna svota koja bi vam omogućila još bolji rad. Što se tiče Grada, uvijek ćemo naći način da pomognemo sportu – izjavio je Batinić.
Podsjetivši na visoka gradska ulaganja u sportsku infrastrukturu, najavio je ove godine otvaranje novog RC Lančić-Knapić te početak realizacije uređene trim staze na Jezerima. Ujedno je naglasio da Grad usporedo stvara sve potrebne pretpostavke za start kapitalnog sportskog projekta – gradnju SRC-a Ivanec.
vzaktualno.hr 
Završni radovi na dječjem vrtiću u Sračincu – prostor za još četiri nove odgojne skupine
U tijeku su završni radovi unutrašnjeg uređenja nove zgrade dječjeg vrtića u Sračincu. Montiraju se instalacije, pripremaju se soboslikarski radovi, a veliki dio grubih i zahtjevnih radova je već dovršen. Tom je prilikom održana i koordinacija svih izvođača s investitorom, Općinom Sračinec.
– Ovo je samo jedna od koordinacija koje održavamo redovito, s ciljem da našoj djeci omogućimo kvalitetan i siguran smještaj u našem vrtiću. Imali smo neke manje izmjene u odnosu na prvobitni plan i projekt, sve u svrhu poboljšanja kvalitete ove nove zgrade. Radovi idu svojim tijekom, ovdje unutra imamo postavljanje instalacija vode, grijanja i odvodnje, soboslikarske radove, a čekaju nas i radovi na uređenju okoliša. Tu će najzahtjevnije biti izmještanje ograde oko vrtića, u ovom dijelu gdje je nova zgrada. No to će značiti da će djeca i u dvorištu imati više mjesta za igru i boravak. Očekujemo da će za otprilike mjesec dana ovi radovi biti završeni, što će ovisiti o vremenskim prilikama – rekao je načelnik Općine Sračinec Božidar Novoselec.
U Sračincu vrtić koristi privatna ustanova Dječji vrtić Bambi, a trenutno nema problema s upisom djece. No aktualnom dogradnjom će se dobiti prostor za još četiri nove odgojne skupine i značajno će se povećati standard smještaja djece u vrtiću.
vzaktualno.hr
U Sračincu vrtić koristi privatna ustanova Dječji vrtić Bambi, a trenutno nema problema s upisom djece. No aktualnom dogradnjom će se dobiti prostor za još četiri nove odgojne skupine i značajno će se povećati standard smještaja djece u vrtiću.
vzaktualno.hr 
Sastali se ministar Bačić i zagorski župan Kolar, razgovarali o klizištima na području županije: “Imati ćemo više od 60 gradilišta”
Nakon obilaska lokacija poslijepotresne obnove na području Krapinsko-zagorske županije, potpredsjednik Vlade i ministar prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić sa krapinsko-zagorskim županom Željko Kolarom održao je sastanak u Krapini na kojem je, između ostalog, bilo riječi i o klizištima na području županije.
Kako ističe župan Kolar, Krapinsko-zagorska županije ima najveći broj klizišta po površini po broju stanovnika, a zbog klimatskih promjena, ekstremne vremenske neprilike rade puno veću štetu nego su to radile prije.
– Bez pomoći centralne države mi nećemo moći u realnom nekom roku sanirati sva klizišta koja nam se otvaraju. Stoga posebno pozdravljam na monitoringu koji bi trebao se izvršiti za detektiranje i lociranje potencijalnih klizišta koje će nam itekako olakšati praćenje tla na pojedinim područjima, ali isto tako nam dati na razmišljanje o načinu i vrsti gradnje na tom području ili iz prostornih planova jednostavno ta područja izbaciti za buduću gradnju. Ljudi se odriču, dižu kredite da bi gradili, a nakon toga da ih moramo iseljavati. To nije dobar put – izjavio je župan Kolar dodavši kako neki sigurno neće dobro prihvatiti što neće moći na svoju zemlju ni graditi tamo, no ističe da “bolje da boli sad, nego da boli poslije”.
– Bit će više od 60 gradilišta na području Krapinsko-zagorske županije i naravno da je bitno da sinergija, kontakt između resornog ministarstva i nas kao Županije te načelnika i gradonačelnika bude na dnevnoj, na tjednoj razini, kako bi se eventualni problemi komunalne naravi rješavali u što kraćem mogućem roku – rekao je Kolar.
Da na sjeverozapadu Hrvatske ima sve više klizišta potvrdio je i ministar Bačić rekavši kako su klizište život u obiteljskim kućama koje se nalaze na klizištima čini nesigurnom, a predstavljaju i opasnost za prometovanje s obzirom da česti odroni klizišta završavaju na prometnicama.
– Moje ministarstvo je zaduženo za stambeno zbrinjavanje naših sugrađana čiji su objekti, obiteljske kuće, u opasnosti upravo zbog toga što su im kuće na klizištima i mi smo prošle godine raspisali javni poziv i na području Krapinsko-zagorske županije je 60-ak zahtjeva koje smo praktički i obišli i na dijelu tih klizišta postavit ćemo uređaje za monitoring, pratiti ćemo kako se ponaša sam teren, ali ćemo, i već jesmo naše sugrađane koji žive na ovom području stambeno zbrinuli i to ćemo nastaviti – kazao je ministar Bačić.
Ističe kako je, osim stambenog zbrinjavanja, veliki izazov i saniranje klizišta. Naime, iako je veliki dio klizišta ranije saniran sredstvima iz Fonda solidarnosti nakon petrinjskog i zagrebačkog potresa, ministar Bačić ističe kako je taj problem potrebno sustavno riješiti te u to uključiti i Hrvatske vode i Hrvatske ceste te druga javna poduzeća.
– Vidjet ću s našim Ministarstvom zaštite okoliša i zelene tranzicije da uđemo u izradu zakona koji bi trebao podrazumijevati sustavan pristup ovakvom rješavanju i sanaciji klizišta. Do sada ih rješavamo pojedinačno odlukama Vlade, pa smo krajem prošle godine na Vladi donijeli odluke za gradove Lepoglavu i Vukovar, prije toga za nekoliko jedinica lokalne samouprave – Donju Voću i Cesticu u Varaždinskoj županiji. Pripremamo i odluke za Bjelovarsko-bilogorsku županiju, ali to trebamo učiniti sustavnim, kako se ne bi pojedinačnim odlukama Vlade pristupalo svakom rješenju – pojasnio je ministar.
Sastanku je prisustvovao i saborski zastupnik te gradonačelnik Grada Krapine, Zoran Gregurović koji je istaknuo kako se u suradnji s Ministarstvo napravilo mnogo toga nakon potresa.
– Činjenica je i da imamo niz drugih problema koji se javljaju u našim lokalnim sredinama, a jedan od najvećih je zasigurno pojava klizišta. Ona ne samo da ugrožavaju infrastrukture objekte poput cesta, nego smo imali i situacije gdje su bile ugrožene i obiteljske kuće. Drago mi je da je taj dio krenuo, organiziran je obilazak i pripremaju se određena rješenja i nama je to bitno da bi mogli dati povratne informacije našim stanovnicima – rekao je Gregurović nazvavši suradnju s Ministarstvo izuzetno kvalitetnom i dobrom.
Dodajmo kako su sastanku prisustvovali i saborska zastupnica i gradonačelnica Grada Zlatara, Jasenka Auguštan- Pentek te načelnik Općine Gornja Stubica, Jasmin Krizmanić.
n.p.bajz/vzaktualno.hr
Da na sjeverozapadu Hrvatske ima sve više klizišta potvrdio je i ministar Bačić rekavši kako su klizište život u obiteljskim kućama koje se nalaze na klizištima čini nesigurnom, a predstavljaju i opasnost za prometovanje s obzirom da česti odroni klizišta završavaju na prometnicama.
– Moje ministarstvo je zaduženo za stambeno zbrinjavanje naših sugrađana čiji su objekti, obiteljske kuće, u opasnosti upravo zbog toga što su im kuće na klizištima i mi smo prošle godine raspisali javni poziv i na području Krapinsko-zagorske županije je 60-ak zahtjeva koje smo praktički i obišli i na dijelu tih klizišta postavit ćemo uređaje za monitoring, pratiti ćemo kako se ponaša sam teren, ali ćemo, i već jesmo naše sugrađane koji žive na ovom području stambeno zbrinuli i to ćemo nastaviti – kazao je ministar Bačić.
Ističe kako je, osim stambenog zbrinjavanja, veliki izazov i saniranje klizišta. Naime, iako je veliki dio klizišta ranije saniran sredstvima iz Fonda solidarnosti nakon petrinjskog i zagrebačkog potresa, ministar Bačić ističe kako je taj problem potrebno sustavno riješiti te u to uključiti i Hrvatske vode i Hrvatske ceste te druga javna poduzeća.
– Vidjet ću s našim Ministarstvom zaštite okoliša i zelene tranzicije da uđemo u izradu zakona koji bi trebao podrazumijevati sustavan pristup ovakvom rješavanju i sanaciji klizišta. Do sada ih rješavamo pojedinačno odlukama Vlade, pa smo krajem prošle godine na Vladi donijeli odluke za gradove Lepoglavu i Vukovar, prije toga za nekoliko jedinica lokalne samouprave – Donju Voću i Cesticu u Varaždinskoj županiji. Pripremamo i odluke za Bjelovarsko-bilogorsku županiju, ali to trebamo učiniti sustavnim, kako se ne bi pojedinačnim odlukama Vlade pristupalo svakom rješenju – pojasnio je ministar.
Sastanku je prisustvovao i saborski zastupnik te gradonačelnik Grada Krapine, Zoran Gregurović koji je istaknuo kako se u suradnji s Ministarstvo napravilo mnogo toga nakon potresa.
– Činjenica je i da imamo niz drugih problema koji se javljaju u našim lokalnim sredinama, a jedan od najvećih je zasigurno pojava klizišta. Ona ne samo da ugrožavaju infrastrukture objekte poput cesta, nego smo imali i situacije gdje su bile ugrožene i obiteljske kuće. Drago mi je da je taj dio krenuo, organiziran je obilazak i pripremaju se određena rješenja i nama je to bitno da bi mogli dati povratne informacije našim stanovnicima – rekao je Gregurović nazvavši suradnju s Ministarstvo izuzetno kvalitetnom i dobrom.
Dodajmo kako su sastanku prisustvovali i saborska zastupnica i gradonačelnica Grada Zlatara, Jasenka Auguštan- Pentek te načelnik Općine Gornja Stubica, Jasmin Krizmanić.
n.p.bajz/vzaktualno.hr 
Gradonačelnik Škvarić malim maškarama na jedan dan predao ključeve Grada
Zanimljiv program pripremili su ove godine maskirani polaznici dječjih vrtića na Dječjem fašniku u Lepoglavi koji je održan 2. ožujka.
Na terasi restorana Ivančica djeca iz Dječjeg vrtića Lepoglava i podružnice Višnjica te mališani iz Dječjeg vrtića Bambi iz Ivanca okupili su se uz svirku Limene glazbe Lepoglava. Vesela i šarena družina koju su činili Patuljci, Leptirići, Peppe Pig i Georgei, Mravi, Dalmatineri, Bombončići, Mickey i Minnie Mouse, Kuhari i Kuharice, Miševi i Mačke, Mali navijači i Šarene Bojice izvela je prigodni program i razveselila roditelje i posjetitelje koji su ih došli pogledati.
Dobroj atmosferi na terasi u ovu sunčanu nedjelju pridonijeli su i članovi Odreda izviđača Lepoglava, a sve su ugodno iznenadile i maskote Mickey i Minnie Mouse. Maskote su i ove godine pomogle malim maškarama da otjeraju zimu probušivši balone od kojih je bio napravljen Fašnik.
Organizatori ove sada već tradicionalne priredbe, Grad Lepoglava i Turistička zajednica grada Lepoglave, počastili su sve sudionike i posjetitelje Fašnika finim krafnama i toplim napitcima.
Dječji fašnik u Lepoglavi i ove je godine pratio gradonačelnik Marijan Škvarić, koji je malim maškarama predao ključeve grada, a onda im zahvalio što su se zajedno s tetama i roditeljima uključili u ovu tradicionalnu manifestaciju.
vzaktualno.hr
Organizatori ove sada već tradicionalne priredbe, Grad Lepoglava i Turistička zajednica grada Lepoglave, počastili su sve sudionike i posjetitelje Fašnika finim krafnama i toplim napitcima.
Dječji fašnik u Lepoglavi i ove je godine pratio gradonačelnik Marijan Škvarić, koji je malim maškarama predao ključeve grada, a onda im zahvalio što su se zajedno s tetama i roditeljima uključili u ovu tradicionalnu manifestaciju.
vzaktualno.hr 
Poslijepotresna obnova: Ministar Bačić i župan Kolar obišli četiri lokacije
Potpredsjednik Vlade i ministar prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić u ponedjeljak je zajedno s krapinsko-zagorskim županom Željkom Kolarom, obišao lokacije poslijepotresne obnove.
Tom su prilikom obišli ukupno četiri lokacije na području Jakšinca u Gornjoj Stubici te Podgori u Donjoj Stubici, od toga se dvije odnose na zamjenske obiteljske kuće koje su završene, dok je jedna kuća u gradnji, a druga se odnosi na konstrukcijsku obnovu.
Krapinsko-zagorski župan prilikom obilaska izrazio je zadovoljstvo što se tržište napokon primirilo te više ne divljaju cijene, no istaknuo je kako ni on ni ministar nisu bili zadovoljni dinamikom izvođenja radova, dodavši kako se na neke stvari ipak nije moglo utjecati.
– Ono što je najbitnije je da nam je svima u interesu da se ljudi što prije vrate u svoje domove i ja vjerujem da ovih sedam kuće koje su sada u izgradnji, da će se ljudi useliti do kraja ove godine, a na proljeće sljedeće godine još ovih šest kuća koje je ostalo i onda bi mogli reći da su sve kuće koje je trebalo ispočetka graditi u Krapinsko-zagorskoj županiji završene i da su se ljudi vratili doma – kazao je župan Kolar pozvavši građevinske tvrtke da se ponovno jave na natječaje i pomognu domaćim ljudima izgraditi njihove kuće.
Župan se ujedno osvrnuo i na suradnju s Ministarstvom prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine istaknuvši kako je ona na visokoj razini. Dodao je kako je Županije u prve dvije godine riješila obnovu stambenih zgrada, dok su one zgrade vezane za zdravstvo, a koje su u nadležnosti Županije, riješili u prvih šest mjeseci.
Više o samim brojkama govorio je ministar Branko Bačić istaknuvši da je iza njih 151 obnova na području Krapinsko-zagorske županije.
– Pred nama je dovršetak još 51 obnove koje se trenutno provode na gradilištima diljem Krapinsko-zagorske županije. Od njih 51, dvije su u nabavi te se gradi sedam obiteljskih kuća, a osam ih je završeno. Osim obnove privatne imovine, završili smo i 147 objekata koji su financirani iz Fonda solidarnosti, a odnose se na zgrade javne namjene i na komunalnu i prometnu infrastrukturu – pojasnio je ministar Bačić dodavši kako su na području županije sanirana i brojna klizišta, ceste i prometnice.
– Mogu izraziti zadovoljstvo s obnovom na području Krapinsko-zagorske županije i nadam se da ćemo sve zamjenske obiteljske kuće do kraja 2026. završiti, kako smo i planirali, a ostat će nam zahtjevne konstrukcije obnove višestambenih zgrada – poručio je ministar Bačić.
Obilasku u Gornoj Stubici pridružio se i načelnik Jasmin Krizmanić.
-Na području naše općine ovog trenutka obnavlja se još pet ili šest objekata. Uglavnom, obnova ide i raduje me činjenica kada vidim da je obitelj ušla u svoj objekat i da je to konačno gotovo. To ohrabruje i one ljude koji su sada u ovoj fazi kada su počeli radovi. Dugo se čekalo, ali važno je da se ljudi vraćaju u svoje obiteljske kuće i da mogu normalno živjeti – rekao je Krizmanić.
U potresu prije pet godina stradala je kuća Josipa Ruklića, a nova mu je sagrađena na istom mjestu gdje se nalazila i stara kuća.
– Obnova je pri samom kraju, još unutra slažemo mozaik s namještajem i to je to. Sve je u redu, iako je nešto manje površine i iznosi 55 kvadrata. Živim sam, a dosad sam bio smješten u staroj kući, no nakon pet godina uselit ću, vjerujem, do Uskrsa u novu kuću – rekao je Ruklić.
Useljenje u novu kuću kroz par mjeseci očekuje i Ana Perišin koja je istaknula kako su nakon potresa najprije bili u kampu Jezerčica, a potom su otišli u Stubičke Toplice na stan, gdje se i sada nalaze.
n.p.bajz/vzaktualno.hr
Više o samim brojkama govorio je ministar Branko Bačić istaknuvši da je iza njih 151 obnova na području Krapinsko-zagorske županije.
– Pred nama je dovršetak još 51 obnove koje se trenutno provode na gradilištima diljem Krapinsko-zagorske županije. Od njih 51, dvije su u nabavi te se gradi sedam obiteljskih kuća, a osam ih je završeno. Osim obnove privatne imovine, završili smo i 147 objekata koji su financirani iz Fonda solidarnosti, a odnose se na zgrade javne namjene i na komunalnu i prometnu infrastrukturu – pojasnio je ministar Bačić dodavši kako su na području županije sanirana i brojna klizišta, ceste i prometnice.
– Mogu izraziti zadovoljstvo s obnovom na području Krapinsko-zagorske županije i nadam se da ćemo sve zamjenske obiteljske kuće do kraja 2026. završiti, kako smo i planirali, a ostat će nam zahtjevne konstrukcije obnove višestambenih zgrada – poručio je ministar Bačić.
Obilasku u Gornoj Stubici pridružio se i načelnik Jasmin Krizmanić.
-Na području naše općine ovog trenutka obnavlja se još pet ili šest objekata. Uglavnom, obnova ide i raduje me činjenica kada vidim da je obitelj ušla u svoj objekat i da je to konačno gotovo. To ohrabruje i one ljude koji su sada u ovoj fazi kada su počeli radovi. Dugo se čekalo, ali važno je da se ljudi vraćaju u svoje obiteljske kuće i da mogu normalno živjeti – rekao je Krizmanić.
U potresu prije pet godina stradala je kuća Josipa Ruklića, a nova mu je sagrađena na istom mjestu gdje se nalazila i stara kuća.
– Obnova je pri samom kraju, još unutra slažemo mozaik s namještajem i to je to. Sve je u redu, iako je nešto manje površine i iznosi 55 kvadrata. Živim sam, a dosad sam bio smješten u staroj kući, no nakon pet godina uselit ću, vjerujem, do Uskrsa u novu kuću – rekao je Ruklić.
Useljenje u novu kuću kroz par mjeseci očekuje i Ana Perišin koja je istaknula kako su nakon potresa najprije bili u kampu Jezerčica, a potom su otišli u Stubičke Toplice na stan, gdje se i sada nalaze.
n.p.bajz/vzaktualno.hr