Diljem Hrvatske pretrpana reciklažna dvorišta: Komunalci mole građane da ne dovoze staru elektroniku
Komunalna poduzeća diljem Hrvatske sve češće upozoravaju građane da više ne donose elektronički otpad u reciklažna dvorišta, jer je tvrtka koja je imala koncesiju za njegovo prikupljanje i reciklažu raskinula suradnju s Fondom za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. Razlog prekida suradnje su preniske naknade koje više ne omogućuju isplativo poslovanje prenosi index.hr.
Do kraja prošle godine, obiteljska tvrtka Spectra Media, uz pomoć svoje mreže sakupljača, prikupljala je elektroničke uređaje i obrađivala ih u vlastitim pogonima, uz financijsku podršku Fonda. No, s početkom ove godine i objavom novog cjenika, tvrtka je zaključila da joj uvjeti više nisu održivi te je odlučila povući se iz ovog posla. Zbog ugovorenog otkaznog roka, nastavili su s radom još neko vrijeme početkom godine.
Iz Fonda su potvrdili da je Spectra Media bila ovlašteni obrađivač druge do šeste kategorije EE otpada za uređaje poput televizora, monitora, laptopa, mobitela i printera. No, sredinom veljače raskinuli su ugovor na vlastiti zahtjev, o čemu je Fond obavijestio Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije. Ministarstvo je potom objavilo javni poziv za dodjelu novih ovlaštenja s ciljem nastavka prikupljanja i obrade EE otpada te dodijelilo dvije nove dozvole. Fond je pokrenuo proceduru sklapanja ugovora s novim ovlaštenicima. Također, otvoren je i Javni poziv za uspostavu mreže za prikupljanje i obradu EE otpada u onim kategorijama za koje još nema ovlaštenih subjekata ili dostatnih kapaciteta.
Od tada su brojna komunalna poduzeća, zbog prepunih skladišta, obustavila preuzimanje elektroničkog otpada u reciklažnim dvorištima i pozvala građane da ga privremeno ne dovoze.
Unatoč zastoju, sustav bi se mogao ponovno pokrenuti najesen. Tvrtka Friš iz Križevaca dobila je ovlaštenje Fonda za obradu dijela elektroničkog otpada i trenutačno uspostavlja mrežu sakupljača diljem Hrvatske. Direktorica tvrtke Kristina Ištvanović objašnjava da su dobili dozvolu za reciklažu, ali ne i za količine koje bi pokrile cijelu državu.
Zbog toga je Fond raspisao natječaj, otvoren do 17. kolovoza, koji se odnosi na izvoz otpada koji se ne može obraditi unutar zemlje. Friš će moći uspostaviti punu logistiku tek nakon što se odobre dozvole za izvoz. Na pitanje gdje će se višak otpada izvoziti, iz tvrtke kažu da traže partnere unutar Europske unije, s naglaskom na susjedne zemlje kako bi se smanjili troškovi prijevoza.
Što se tiče ekonomske isplativosti, Ištvanović naglašava da se od reciklaže starih uređaja teško može ostvariti zarada – posao je zahtjevan i prljav. Navodi primjer usisavača punog prašine, kao simbol koliko je ovo daleko od glamuroznog posla.
Tvrtka Friš će zbrinjavati određene kategorije elektroničkog otpada iz cijele Hrvatske, dok će bijelu tehniku, kao i dosad, obrađivati zagrebačka tvrtka Cezar. Problemi s odlaganjem elektroničkog otpada prisutni su i u Koprivnici – tamošnji Komunalac, koji brine za oko 30 tisuća stanovnika, prošle je godine prikupio 78 tona takvog otpada, ali je sada zatvorio skladište jer više nema kapaciteta za prihvat nove elektronike.
Foto: arhiva
vzaktulano.hr/index.hr
Teška prometna nesreća kod Lužana Buškupečkog – poginulo 1-godišnje dijete i muškarac (30)
U Lužanu Biškupečkom u popodnevnim satima došlo je do prometne nesreće.
Prema informacijama čitatelja, na terenu je više vozila Javne vatrogasne postrojbe Varaždin i DVD-a Kneginec Gornji.
Na terenu su policija i hitna pomoć. U grabi se nalazi teretno vozilo s prikolicom stranih registarskih oznaka. Cesta je zatvorena za sav promet. Iz pu varaždinske potvrđuju kako je došlo do prometne nesreće između osobnog i teretnog vozila te da se radi o teškoj prometnoj nesreći. Trenutno se utvrđuju sve činjenice i okolnosti, ali prema prvim informacijama poginulo je 1-godišnje dijete i 30-godišnji muškarac, najvjerojatnije otac djeteta.
vzaktualno.hr
vzaktualno.hr 
INTERVJU Načelnica Jembrih: Lobor danas je općina znanja, obitelji i razvoja
Uoči Dana Općine Lobor i vrhunca manifestacije Janine 2025., razgovarali smo s načelnicom Općine Lobor i saborskom zastupnicom Ljubicom Jembrih. Brojni projekti, među kojima i najveći projekt u povijesti Općine – Centar za starije osobe Lobor, ali i oni manji koji imaju veliki značaj za mještanke i mještane Lobora, samo su neke od tema razgovora.
Prošlo je godinu dana od zadnje proslave Dana Općine. U kojoj ste mjeri zadovoljni proteklom godinom?
Protekla godina možda je bila jedna od najznačajnijih godina u novijoj povijesti Općine. Govorim to iz razloga jer smo započeli s najvećim kapitalnim projektom u povijesti Općine i s nestrpljenjem iduće godine očekujemo dovršetak izgradnje Centra za starije osobe Lobor te njegovo stavljanje u funkciju. Osim toga, pripremili smo niz projekata od kojih je dobar dio njih i odobren, tako da je pred Općinom, zajedno s gradnjom Centra, možda i najveći investicijski ciklus i to u svim segmentima.
Već ste u prethodnom odgovoru na neki način naglasili koji je projekt u ovom trenutku najznačajniji.
Svakako najvažnija i najveća investicija, najveća investicija u povijesti Općine Lobor, je izgradnja Centra za starije osobe Lobor koji je već u poodmakloj fazi, što se vidi kada se dođe na gradilište u Petrovu Goru. Radi se o investiciji od 6.138.292,68 eura, a cijeli je iznos odobren iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti preko Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike.
Vrijedi podsjetiti kako će se projektom realizirati investicija izgradnje i opremanja Centra za starije osobe Lobor. Centar će nuditi institucijske usluge – uslugu smještaja u Centru za 93 korisnika te izvaninstitucijske usluge – uslugu boravka, uslugu psihosocijalne podrške, kao i uslugu pomoći u kući. U samom Centru bit će smješten i prostor za liječnika obiteljske medicine te odjel za osobe s Alzheimerovim i drugim demencijama.
Ovdje se ne radi samo o projektu važnom za Općinu Lobor, već za cijelu Krapinsko-zagorsku županiju. Izuzetno smo ponosni što smo ovim projektom pokazali da, iako smo po broju ljudi, površini i općinskoj upravi, mala općina, znamo osmisliti, prijaviti, dobiti i realizirati ovako velik i značajan projekt.
Do projekta Centra za starije osobe Lobor, dječji vrtić bio je jedan od najvećih kapitalnih projekata. Iako otvoren tek prije nekoliko godina, kreće se u njegovu dogradnju radi sve većih potreba za smještajem djece u vrtić?
Izgradnja i opremanje dječjeg vrtića prije četiri godine, vrijednosti u to vrijeme gotovo milijun eura, stvorila je uvjete za provedbu programa predškolskog odgoja na području Općine. Projektom je osigurana adekvatna i kvalitetna odgojno-obrazovna infrastruktura, kao i osnovni preduvjeti za kvalitetan život stanovnika Općine.
Ono što nas svakako veseli je da su kapaciteti vrtića postali premali, što znači da je realizacija tog projekta bila potreba, ali i značajna stvar za naš Lobor. Zato sada krećemo u proširenje vrtića, odnosno realizaciju projekta koji je usmjeren na dogradnju postojećeg Dječjeg vrtića koji trenutačno ima jednu jasličku i tri vrtićke skupine. Kroz spomenuti projekt dječji će se vrtić dograditi za još jednu jasličku i jednu vrtićku skupinu. Povećat ćemo kapacitete vrtića za 32 djece. U konačnici, naš vrtić u Loboru moći će pohađati 104 djece.
U biti Vi se kao načelnica nalazite u “teškoj” poziciji da odaberete najznačajniji projekt jer ih ima mnogo koji su kapitalni i po sredstvima i po važnosti. Skori početak gradnje višestambene zgrade za mlade sigurno je jedan od tih projekata.
Tako je. Na projekt izgradnje višestambene zgrade izuzetno smo ponosni. Potpisan je sporazum s Ministarstvom znanosti, obrazovanja i mladih koji nam je i nedavno uručio ministar Branko Bačić na svečanosti u Varaždinu.
Tim će se projektom u Loboru izgraditi višestambena zgrada s ukupno šest stanova, namijenjenih stambenom zbrinjavanju mladih osoba i mladih obitelji. Ovo je iznimno važan projekt za našu općinu jer se njime izravno ulaže u budućnost, u mlade ljude i obitelji kojima želimo osigurati kvalitetne uvjete za život i ostanak u Loboru.
Među velike projekte ulazi i rekonstrukcija vatrogasnog doma DVD-a Lobor?
Kada govorimo i velikim projektima nikako ne smijem izostaviti projekt „Rekonstrukcije građevina mješovite namjene (općinski dio) u vatrogasni dom DVD Lobor” koji je službeno prihvaćen za financiranje iz fondova Europske unije.
Ukupna vrijednost prihvatljivih troškova iznosi 1.927.707,93 eura, a čak 1.638.551,74 eura, odnosno 85 posto, osigurano je kroz bespovratna sredstva.
Ovim projektom postojeći objekt dobit će novu namjenu te će biti potpuno prilagođen potrebama Dobrovoljnog vatrogasnog društva Lobor. Planirana rekonstrukcija obuhvaća uređenje garažnog prostora za vatrogasna vozila i opremu, sanitarnih čvorova, uredskih i zajedničkih prostorija te energetski učinkovitu obnovu objekta. Vatrogasci su prvi kada treba pomoći, bilo da je riječ o požarima, poplavama ili drugim kriznim situacijama. Njihova predanost, spremnost i požrtvovnost neprocjenjivi su za našu zajednicu. Zbog toga je naša dužnost stvoriti im što bolje uvjete za rad. Ovaj projekt nije samo ulaganje u zgradu, već je to ulaganje u sigurnost svih naših mještana, ali i priznanje trudu naših vatrogasaca.
Jedan od dosadašnjih prioriteta bilo je ulaganje u prometnice. Hoće li se to nastaviti?
Što se tiče politike uređenja i izgradnje infrastrukture, prije svega prometne, koja nam je bila jedan od prioriteta u protekla dva mandata, ništa manje neće biti ni u ovom mandatu. Nastavljamo s uređenjem i obnovom te izgradnjom nerazvrstanih cesta.
Samo u proteklih godinu dana odobreno nam je 70 tisuća eura iz Programa podrške brdsko-planinskim područjima, zatim 60 tisuća iz Programa održivog razvoja lokalne zajednice preko Ministarstva regionalnog razvoja i fondova europske unije, a tu je i 50 tisuća eura iz Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine.
Zahvaljujući tim sredstvima izgrađeno je i sanirano, odnosno uređeno, osam prometnica na području Općine u duljini od gotovo četiri kilometra.
Kakva je situacija s projektima i mjerama koje se odnose na društvo, odnosno mlade, mještane starije životne dobi…
Osim velikih projekata, za nas ništa manje važni nisu projekti kojima se brinemo za naše starije sumještane, one potrebite ili pak za naše najmlađe za koje briga počinje od njihova rođenja.
Posebnu pažnju posvećujemo djeci, mladima i školstvu – kroz davanja za novorođenčad, školarce i studente, stipendije, potporu mladim obiteljima, te božićnice i uskrsnice za umirovljenike jer to je ogledalo brige o svakome članu zajednice. Preko projekta “Zaželi” zapošljavamo žene i pomažemo starijima i nemoćnima, spajajući socijalnu osjetljivost i zapošljavanje.
Nadalje, uredili smo ili uređujemo dječja igrališta u svim naseljima u Općini. Puno truda i rada ulažemo u rekreaciju i sport. Tenisko igralište i Janinski turnir novi su simboli aktivnog života i sporta, nastali uz podršku ministarstava i Županije.
Također, pripremamo i veliki projekt Sportskog centra u Loboru o čemu će više riječi biti u narednom razdoblju.
Na samom kraju, ne možemo zaključiti intervju a da se ne osvrnemo na lokalne izbore?
Svakako je jedan od događaja koji je okarakterizirao ovu godinu lokalni izbori na kojim su mještanke i mještani dali svoju ocjenu našeg rada u protekle četiri godine. Godi velika potpora birača na izborima u svibnju jer, prije svega, ja osobno tu potporu doživljavam kao potporu projektima i programima kojima našu Općinu Lobor iz dana u dan činimo mjestom sve ugodnijeg života i općinom koju mladi više ne napuštaju već ovdje imaju sve potrebno za ugodan život.
I ovim putem zahvaljujem svima koji iskoristili svoje demokratsko i građansko pravo, izašli na izbore te poslali poruku u kojem smjeru žele da naš Lobor ide dalje.
Svoje kolege u Općinskom vijeću još jednom pozivam na zajednički, otvoren i konstruktivan rad, u duhu međusobnog uvažavanja i suradnje, kako bismo zajedno nastavili graditi Lobor kao općinu razvoja, zajedništva i dostojanstvenog života za sve generacije.
U konačnici, ukazano povjerenje naših sumještana odgovornost je koju ćemo, sigurna sam, svi zajedno nositi s punom predanošću i poštovanjem.
Za kraj, koja je Vaša poruka sumještanima u povodu Dana Općine?
Svake godine 26. srpnja, na blagdan sv. Ane, zaštitnice župe i općine, cijeli Lobor diše kao jedno. Janine nisu samo fešta – to je srce Lobora. Sinergija vjere, tradicije, kulturnih događanja i zajedništva, uz sve brojnije posjetitelje i sadržaje.
Jednom davno Matoš je napisao: „Zbogom, Lobore, stari, plemeniti Lobore!“
Mi kažemo: Živio Lobor, općina koja iz svojih povijesnih temelja i ljudi crpi snagu za nove uspjehe!
vzaktualno.hr
Do projekta Centra za starije osobe Lobor, dječji vrtić bio je jedan od najvećih kapitalnih projekata. Iako otvoren tek prije nekoliko godina, kreće se u njegovu dogradnju radi sve većih potreba za smještajem djece u vrtić?
Izgradnja i opremanje dječjeg vrtića prije četiri godine, vrijednosti u to vrijeme gotovo milijun eura, stvorila je uvjete za provedbu programa predškolskog odgoja na području Općine. Projektom je osigurana adekvatna i kvalitetna odgojno-obrazovna infrastruktura, kao i osnovni preduvjeti za kvalitetan život stanovnika Općine.
Ono što nas svakako veseli je da su kapaciteti vrtića postali premali, što znači da je realizacija tog projekta bila potreba, ali i značajna stvar za naš Lobor. Zato sada krećemo u proširenje vrtića, odnosno realizaciju projekta koji je usmjeren na dogradnju postojećeg Dječjeg vrtića koji trenutačno ima jednu jasličku i tri vrtićke skupine. Kroz spomenuti projekt dječji će se vrtić dograditi za još jednu jasličku i jednu vrtićku skupinu. Povećat ćemo kapacitete vrtića za 32 djece. U konačnici, naš vrtić u Loboru moći će pohađati 104 djece.
U biti Vi se kao načelnica nalazite u “teškoj” poziciji da odaberete najznačajniji projekt jer ih ima mnogo koji su kapitalni i po sredstvima i po važnosti. Skori početak gradnje višestambene zgrade za mlade sigurno je jedan od tih projekata.
Tako je. Na projekt izgradnje višestambene zgrade izuzetno smo ponosni. Potpisan je sporazum s Ministarstvom znanosti, obrazovanja i mladih koji nam je i nedavno uručio ministar Branko Bačić na svečanosti u Varaždinu.
Tim će se projektom u Loboru izgraditi višestambena zgrada s ukupno šest stanova, namijenjenih stambenom zbrinjavanju mladih osoba i mladih obitelji. Ovo je iznimno važan projekt za našu općinu jer se njime izravno ulaže u budućnost, u mlade ljude i obitelji kojima želimo osigurati kvalitetne uvjete za život i ostanak u Loboru.
Među velike projekte ulazi i rekonstrukcija vatrogasnog doma DVD-a Lobor?
Kada govorimo i velikim projektima nikako ne smijem izostaviti projekt „Rekonstrukcije građevina mješovite namjene (općinski dio) u vatrogasni dom DVD Lobor” koji je službeno prihvaćen za financiranje iz fondova Europske unije.
Ukupna vrijednost prihvatljivih troškova iznosi 1.927.707,93 eura, a čak 1.638.551,74 eura, odnosno 85 posto, osigurano je kroz bespovratna sredstva.
Ovim projektom postojeći objekt dobit će novu namjenu te će biti potpuno prilagođen potrebama Dobrovoljnog vatrogasnog društva Lobor. Planirana rekonstrukcija obuhvaća uređenje garažnog prostora za vatrogasna vozila i opremu, sanitarnih čvorova, uredskih i zajedničkih prostorija te energetski učinkovitu obnovu objekta. Vatrogasci su prvi kada treba pomoći, bilo da je riječ o požarima, poplavama ili drugim kriznim situacijama. Njihova predanost, spremnost i požrtvovnost neprocjenjivi su za našu zajednicu. Zbog toga je naša dužnost stvoriti im što bolje uvjete za rad. Ovaj projekt nije samo ulaganje u zgradu, već je to ulaganje u sigurnost svih naših mještana, ali i priznanje trudu naših vatrogasaca.
Jedan od dosadašnjih prioriteta bilo je ulaganje u prometnice. Hoće li se to nastaviti?
Što se tiče politike uređenja i izgradnje infrastrukture, prije svega prometne, koja nam je bila jedan od prioriteta u protekla dva mandata, ništa manje neće biti ni u ovom mandatu. Nastavljamo s uređenjem i obnovom te izgradnjom nerazvrstanih cesta.
Samo u proteklih godinu dana odobreno nam je 70 tisuća eura iz Programa podrške brdsko-planinskim područjima, zatim 60 tisuća iz Programa održivog razvoja lokalne zajednice preko Ministarstva regionalnog razvoja i fondova europske unije, a tu je i 50 tisuća eura iz Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine.
Zahvaljujući tim sredstvima izgrađeno je i sanirano, odnosno uređeno, osam prometnica na području Općine u duljini od gotovo četiri kilometra.
Kakva je situacija s projektima i mjerama koje se odnose na društvo, odnosno mlade, mještane starije životne dobi…
Osim velikih projekata, za nas ništa manje važni nisu projekti kojima se brinemo za naše starije sumještane, one potrebite ili pak za naše najmlađe za koje briga počinje od njihova rođenja.
Posebnu pažnju posvećujemo djeci, mladima i školstvu – kroz davanja za novorođenčad, školarce i studente, stipendije, potporu mladim obiteljima, te božićnice i uskrsnice za umirovljenike jer to je ogledalo brige o svakome članu zajednice. Preko projekta “Zaželi” zapošljavamo žene i pomažemo starijima i nemoćnima, spajajući socijalnu osjetljivost i zapošljavanje.
Nadalje, uredili smo ili uređujemo dječja igrališta u svim naseljima u Općini. Puno truda i rada ulažemo u rekreaciju i sport. Tenisko igralište i Janinski turnir novi su simboli aktivnog života i sporta, nastali uz podršku ministarstava i Županije.
Također, pripremamo i veliki projekt Sportskog centra u Loboru o čemu će više riječi biti u narednom razdoblju.
Na samom kraju, ne možemo zaključiti intervju a da se ne osvrnemo na lokalne izbore?
Svakako je jedan od događaja koji je okarakterizirao ovu godinu lokalni izbori na kojim su mještanke i mještani dali svoju ocjenu našeg rada u protekle četiri godine. Godi velika potpora birača na izborima u svibnju jer, prije svega, ja osobno tu potporu doživljavam kao potporu projektima i programima kojima našu Općinu Lobor iz dana u dan činimo mjestom sve ugodnijeg života i općinom koju mladi više ne napuštaju već ovdje imaju sve potrebno za ugodan život.
I ovim putem zahvaljujem svima koji iskoristili svoje demokratsko i građansko pravo, izašli na izbore te poslali poruku u kojem smjeru žele da naš Lobor ide dalje.
Svoje kolege u Općinskom vijeću još jednom pozivam na zajednički, otvoren i konstruktivan rad, u duhu međusobnog uvažavanja i suradnje, kako bismo zajedno nastavili graditi Lobor kao općinu razvoja, zajedništva i dostojanstvenog života za sve generacije.
U konačnici, ukazano povjerenje naših sumještana odgovornost je koju ćemo, sigurna sam, svi zajedno nositi s punom predanošću i poštovanjem.
Za kraj, koja je Vaša poruka sumještanima u povodu Dana Općine?
Svake godine 26. srpnja, na blagdan sv. Ane, zaštitnice župe i općine, cijeli Lobor diše kao jedno. Janine nisu samo fešta – to je srce Lobora. Sinergija vjere, tradicije, kulturnih događanja i zajedništva, uz sve brojnije posjetitelje i sadržaje.
Jednom davno Matoš je napisao: „Zbogom, Lobore, stari, plemeniti Lobore!“
Mi kažemo: Živio Lobor, općina koja iz svojih povijesnih temelja i ljudi crpi snagu za nove uspjehe!
vzaktualno.hr 
Dani općine Ljubešćica: Predstavljena knjiga „Stjepan Horžić – mučenik za Boga i Hrvatsku“
U nedjelju je u Župnoj crkvi Majke Božje Snježne u Ljubešćici upriličeno svečano predstavljanje knjige „Stjepan Horžić – mučenik za Boga i Hrvatsku“, autora vlč. Ante Zovka.
Uoči predstavljanja knjige, u rodnom mjestu vlč. Stjepana Horžića, u Rakovcu u kapelici svete Terezije od Malog Isusa, služena je sveta Misa koju je predvodio mons. Antun Perčić, generalni vikar Varaždinske biskupije.
Domaćin vlč. Stjepan Makar uputio je pozdravnu riječ svim prisutnima, a potom je uslijedilo izlaganje autora knjige, svećenika Riječke nadbiskupije i župnika iz Mrkoplja vlč. Ante Zovka. On je okupljenima približio povijesne i duhovne okolnosti u kojima je živio vlč. Horžić, podijelio što ga je potaknulo na pisanje knjige te otkrio izvore iz kojih je crpio dokumentaciju za njezinu izradu.
Urednik knjige Petar Marija Radelj govorio je o važnosti dokumentiranja ovakvih svjedočanstava, ističući njihovu trajnu vrijednost za crkvenu i narodnu povijest.
Vlč. Josip Vragović osvrnuo se na svećenička zvanja u župi Ljubešćica, posebno je istaknuo doprinos i djelovanje župnika te časnih sestara koji su kroz povijest djelovali u župi. U svom govoru spomenuo je i osobnu suradnju na nastajanju knjige o vlč. Stjepanu Horžiću.
Poseban trenutak obilježilo je i obraćanje Ane Šijaković rođ. Horžić koja s osobitom predanošću čuva uspomenu na pokojnog vlč. Stjepana. Uputila je poziv svim prisutnima i svima onima koji čuvaju uspomene na prošlost — da otvore stare kuće, škrinje, ladice i albume, te potraže fotografije, dokumente ili predmete koji bi mogli svjedočiti o životu i djelovanju vlč. Stjepana, ali i drugih važnih osoba za zajednicu.
Kratak životopis Stjepana Horžića
Stjepan Horžić rođen je u Rakovcu Kalničkom 26. prosinca 1918. godine. Osnovnu školu pohađao je u Ljubešćici (1925.–1929.), klasičnu gimnaziju na Šalati u Zagrebu (1929.–1937.), a bogosloviju u Senju i Sarajevu (1937.–1942.). Za svećenika Senjske biskupije zaređen je 17. kolovoza 1941. godine u Zagrebu. Mladu Misu imao je u Ljubeščici 31. kolovoza 1941. Bio je kapelan u Mrkoplju, kapelan kateheta u Kraljevici i upravitelj župa Ravna Gora i Vrbovsko.
Horžićev žar za radom s mladima, nošen dubokom vjerom, naišao je na snažnu osudu komunističkih vlasti. U listopadu 1944. godine uhićen je u Mrkoplju, a nakon mučenja u Delnicama, u montiranom političkom procesu, osuđen je na smrt i strijeljan 30. siječnja 1945. godine, u dobi od 26 godina. Njegov grob nije poznat, a ostatci tijela nisu pronađeni.
izvor i foto: ljubescica.hr
vzaktualno.hr
Vlč. Josip Vragović osvrnuo se na svećenička zvanja u župi Ljubešćica, posebno je istaknuo doprinos i djelovanje župnika te časnih sestara koji su kroz povijest djelovali u župi. U svom govoru spomenuo je i osobnu suradnju na nastajanju knjige o vlč. Stjepanu Horžiću.
Poseban trenutak obilježilo je i obraćanje Ane Šijaković rođ. Horžić koja s osobitom predanošću čuva uspomenu na pokojnog vlč. Stjepana. Uputila je poziv svim prisutnima i svima onima koji čuvaju uspomene na prošlost — da otvore stare kuće, škrinje, ladice i albume, te potraže fotografije, dokumente ili predmete koji bi mogli svjedočiti o životu i djelovanju vlč. Stjepana, ali i drugih važnih osoba za zajednicu.
Kratak životopis Stjepana Horžića
Stjepan Horžić rođen je u Rakovcu Kalničkom 26. prosinca 1918. godine. Osnovnu školu pohađao je u Ljubešćici (1925.–1929.), klasičnu gimnaziju na Šalati u Zagrebu (1929.–1937.), a bogosloviju u Senju i Sarajevu (1937.–1942.). Za svećenika Senjske biskupije zaređen je 17. kolovoza 1941. godine u Zagrebu. Mladu Misu imao je u Ljubeščici 31. kolovoza 1941. Bio je kapelan u Mrkoplju, kapelan kateheta u Kraljevici i upravitelj župa Ravna Gora i Vrbovsko.
Horžićev žar za radom s mladima, nošen dubokom vjerom, naišao je na snažnu osudu komunističkih vlasti. U listopadu 1944. godine uhićen je u Mrkoplju, a nakon mučenja u Delnicama, u montiranom političkom procesu, osuđen je na smrt i strijeljan 30. siječnja 1945. godine, u dobi od 26 godina. Njegov grob nije poznat, a ostatci tijela nisu pronađeni.
izvor i foto: ljubescica.hr
vzaktualno.hr 
Studentice MEV-a usavršavale vještine senzornog marketinga i liderstva na Erasmus+ programu u Portu
Studentice Međimurskog veleučilišta u Čakovcu Nika Vitković, Tena Grgić, Tina Balaž, Petra Šušnjak i Karla Kutičić sudjelovale su na intenzivnom Erasmus+ BIP programu pod nazivom ISAG 2025, koji se održao u portugalskom gradu Portu u organizaciji ISAG – European Business School.
Tijekom petodnevnog programa fokus je bio na istraživanju načina na koje osjetilna percepcija i emocionalna inteligencija mogu potaknuti inovacije u poslovanju i menadžmentu. Program je obuhvaćao radionice o senzornom marketingu, strateškom menadžmentu i emocionalnoj inteligenciji, timske aktivnosti, degustaciju vina i posjet interaktivnoj atrakciji Porto Legends.
Završni grupni projekt koji su prezentirale pred profesorima i kolegama zaokružio je ovo vrijedno iskustvo koje je spojilo teorijsko znanje i praktične vještine.
Tekst i foto: FB MEV
Završni grupni projekt koji su prezentirale pred profesorima i kolegama zaokružio je ovo vrijedno iskustvo koje je spojilo teorijsko znanje i praktične vještine.
Tekst i foto: FB MEV
UPOZORENJE HAK-a: Bit će gužvi i kolona, neki će čekati satima – evo gdje će biti najgore!
Kolovoz i ove godine započinje produljenim vikendom uoči Dana pobjede i domovinske zahvalnosti te Dana hrvatskih branitelja koji pada u utorak 5. kolovoza.
Svi oni koji će imati priliku otići na odmor tih dana, zasigurno će planirati to učiniti čim ranije, tako da se prve gužve i pojačan promet u smjeru juga očekuju već u petak 1. kolovoza u poslijepodnevnim satima, a po odlasku ljudi s posla.
Hrvatski autoklub objavio je prometnu prognozu:
– Od prometnica pod dodatnim opterećenjem ističemo A3 zagrebačku obilaznicu, iz smjera zapada i smjera istoka prema Lučkom, zatim autocesta A1 od Lučkog, pa sve do Bosiljeva, A7 riječka obilaznica i cesta A8 prema tunelu Učka, Krčki most DC102 s prilaznim cestama, Jadranska magistrala DC8 od Splita do Omiša, te sve one ostale oko većih mjesta na Jadranu.
Kad se u subotu 2. kolovoza na naše ceste priključe i inozemni turisti, posebno oni u jutarnjim satima, promet bi se mogao i dodatno usporiti što bi moglo rezultirati povremenim zastojima ili pak usporenom vožnjom u kolonama na važnijim cestovnim pravcima u smjeru juga od kojih ističemo:
A1 Zagreb-Split-Ploče na dionici Zagreb Lučko – Bosiljevo II: moguća čekanja na naplatnoj postaji Lučko; povremena usporavanja i usporena vožnja u koloni sve do Karlovca, a posebno uz izlaz s autoceste Karlovac, ali i nadalje sve do čvora Bosiljevo II;
DC1 na dionici Gornji Stupnik – Klinča Sela – Jastrebarsko: moguća je usporena vožnja u koloni s povremenim stajanjima (posebno u slučaju da će raditi semafori u mjestima Rakov Potok i Klinča Sela), a slična vožnja za očekivati je i na dionici brze ceste Klis – Solin (dalje prema luci Split);
A2 na ulazu na autocestu kod naplatne postaje Trakošćan, na izlazu s autoceste kod naplatne postaje Zaprešić i malo dalje na dijelu prije čvora Jankomir;
A3 zagrebačka obilaznica prema naplati Lučko;
A4 na dionici od izlaska s autoceste Sveta Helena, preko izlaza Popovec, pa sve do čvora Ivanja Reka i ulaska na zagrebačku obilaznicu;
na DC102 Krčki most, dionica od Jadranske magistrale DC8 do Krčkog mosta;
na DC8 Jadranskoj magistrali, na prilazima Crikvenici, Novom Vinodolskom, Senju, Zadru, Šibeniku, Splitu i Dubrovniku. Ovdje ističemo dionicu Trogir-Split-Omiš-Makarska;
granični prijelazi na ulazu u Hrvatsku (oni s BiH i Srbijom);
bivši granični prijelazi sa Slovenijom (Macelj, Kaštel, Pasjak, Rupa i Plovanija)
luke u kojima pristaju trajekti (u smjeru otoka)
Za ponedjeljak 4. kolovoza također očekujemo pojačan promet u smjeru juga u ranim jutarnjim i prijepodnevnim satima. I to ponajviše domaćih turista. Ponedjeljak je već nekoliko godina dan kad bilježimo pojačan odlazak prema jugu.
Sinjska alka i Thompsonov koncert
Dodatni događaji na rasporedu u nedjelju 3. kolovoza i ponedjeljak 4. kolovoza, a koji će otegotno utjecati na prometnu situaciju u Splitsko-dalmatinskoj županiji su Sinjska alka (3. kolovoz) i koncert Marka Perkovića Thompsona (4. kolovoz) u Sinju. Prema informacijama organizatora, na samom koncertu je najavljeno 150.000 posjetitelja. No, ta brojka bi se više mogla kretati u smjeru prema 200.000 posjetitelja grada Sinja tih dva dana, a dobar dio njih i zbog proslave Dana Pobjede 5. kolovoza odmah dan nakon koncerta. Tako da će pod dodatnim opterećenjem biti cesta DC1 u smjeru Solin – Klis – Sinj, a također i iz smjera sjevera, od Hrvaca. Pozivamo sve putnike u grad Sinj da se na vrijeme informiraju u vezi mogućnosti dolaska autom tih dana.
Što se turističkog povratka tiče, u nedjelju 3. kolovoza i ponedjeljak 4. kolovoza, očekujemo pojačan promet u povratku inozemnih i domaćih turista iz smjera juga prema sjeveru.
Od prometnica pod povećanim opterećenjem tih dana ističemo:
brodske luke (one na otocima, izlaz s trajekta u Splitu);
A1 Zagreb-Split-Ploče na dionici Ogulin – Bosiljevo II – Zagreb Lučko: moguća čekanja na naplatnim postajama Demerje i Lučko; povremena usporavanja i usporena vožnja u koloni sve do Karlovca, a posebno uz izlaz s autoceste Karlovac, ali i nadalje sve do Jastrebarskog;
Riječka obilaznica A7
Prilaz autocestom A8 tunelu Učka od strane Istre, pa sve do čvora Učka A7 (radovi);
DC102 Malinska – Krčki most – Jadranska magistrala DC8;
A3 zagrebačka obilaznica;
A2 naplata Trakošćan – Macelj.
Zadnjeg dana produljenog vikenda, na sam dan praznika, u utorak 5. kolovoza, očekujemo pojačan promet domaćih turista i putnika prema unutrašnjosti od poslijepodneva prema kraju dana. Obzirom da se radi o utorku, nebi trebalo biti većih opstrukcija u prometu. No, dužih čekanja, prometnih zastoja ili usporene vožnje u koloni može povremeno biti na dionici autoceste A1 Bosiljevo II – Karlovac – Zagreb, te na ulasku u Zagreb pred naplatnim postajama Demerje i Lučko.
Ostale prometnice na kojima može biti usporene vožnje s čekanjima su:
DC102 prilaz Krčkom mostu s otoka Krka, pa sve do Jadranske magistrale DC8;
DC1 brza cesta Solin – Klis;
Brodske luke, na izlazima iz gradova (izdvajamo Split)
foto: arhiva
vzaktualno.hr/hak.hr
U Ivanečkoj Željeznici u tijeku asfaltiranje više odvojaka – predviđeni su radovi u 15-ak mjesnih odbora
U Ivanečkoj Željeznici u tijeku je asfaltiranje više odvojaka nerazvrstanih cesta, planiranih u sklopu Programa modernizacije nerazvrstanih cesta Grada Ivanca za razdoblje od 2023. do 2027. godine.
Trenutno se asfaltira ukupno 600 metara ceste, a izvođenje radova povjereno je tvrtki Niskogradnja Huđek iz Majerja, koja je odabrana kao najpovoljniji ponuditelj na provedenom javnom natječaju.
Ukupna vrijednost ugovorenih radova za 2025. godinu iznosi 515.500 eura.
Podsjetimo, programom modernizacije za 2025. godinu predviđeni su radovi na 27 lokacija u 15-ak mjesnih odbora.
Vzaktualno.hr/izvor i foto- ivanec.hr
Danas slavimo Međunarodni dan prijateljstva – ne zaboravite čestitati svojim prijateljima!
Danas se obilježava Međunarodni dan prijateljstva, posvećen upravo onim posebnim vezama koje obogaćuju naše živote – prijateljstvima. Proglašen od strane Ujedinjenih naroda, ovaj dan, koji se svake godine slavi 30. srpnja, podsjeća nas na važnost prijatelja u svijetu koji često ističe razlike. Cilj mu je poticati mir, razumijevanje i zajedništvo, jer pravo prijateljstvo ne poznaje granice – ni nacionalne, ni kulturne, ni ideološke prenosi net.hr.
Zastanite na trenutak i razmislite o osobama koje su vam najbliže. Osim članova obitelji, to su često prijatelji – oni koji su bili uz vas kad vam je bilo najteže, i s kojima ste dijelili one najljepše trenutke.
Ali što zapravo znači biti prijatelj? Kako je to lijepo rekla Yolanda Hadid: Prijateljstvo nije vezano za to koliko nekoga dugo poznaješ, već za one koji su došli i ostali uz tebe. Prijateljstvo nije nešto što se podrazumijeva – ono se gradi, njeguje i zaslužuje.
Što je prijateljstvo?
Iako svi intuitivno znamo što prijateljstvo jest, znanstvena definicija opisuje ga kao dragovoljan, uzajaman i neformalan odnos u kojem dvoje ljudi pronalaze podršku i emocionalnu sigurnost jedno u drugome. Prema istraživanju objavljenom u časopisu Frontiers in Psychology, kvalitetno prijateljstvo ispunjava šest temeljnih funkcija: pružanje društva, emocionalna i praktična pomoć, stvaranje osjećaja sigurnosti, povjerenje, potvrđivanje vlastite vrijednosti i intimnost koja omogućuje iskreno izražavanje. Prijateljstvo nije samo društveni fenomen – to je duboko ukorijenjena ljudska potreba koja našem životu daje smisao.3
Prijatelji doprinose zdravlju i dugovječnosti
Odnosi koje gradimo s prijateljima ne utječu samo na našu sreću, već i na naše zdravlje i to vrlo konkretno. Istraživanja pokazuju da osobe s jakim društvenim vezama imaju 50% veću šansu da će živjeti dulje. Prijateljstva smanjuju razinu stresa, pomažu u regulaciji krvnog tlaka, jačaju imunološki sustav te potiču lučenje beta-endorfina – prirodnih tvari koje u tijelu stvaraju osjećaj ugode i opuštenosti.
S druge strane, osjećaj usamljenosti povećava rizik od ozbiljnih zdravstvenih problema, poput srčanih i moždanih udara. Stabilan krug prijatelja može značajno umanjiti simptome anksioznosti i depresije. Stručnjaci ističu da je optimalno imati oko pet bliskih prijatelja kako bi se ostvarile najveće zdravstvene prednosti.
Foto: arhiva
vzaktulano.hr/net.hr
Gradski vijećnici Varaždinskih Toplica podržali rebalans proračuna koji sada iznosi 12,6 milijuna eura
Na drugoj sjednici Gradskog vijeća Grada Varaždinskih Toplica u novom sazivu raspravljalo se o deset točaka dnevnog reda među kojima je najvažniji bio rebalans gradskog proračuna za 2025. godinu.
Novim izmjenama i dopunama, proračun je povećan za 332.315,00 eura te sada iznosi 12.631.115,00 eura. Do povećanja je došlo zahvaljujući više izvora dodatnih sredstava, ponajprije prenesenom višku prihoda iz prethodnog razdoblja, dodatnim sredstvima iz pomoći Europske unije kao i povećanim prihodima od donacija i naknada.
Rebalansom proračuna povećano je ulaganje u rasvjetu, sportske objekte, izradu dokumentacije za tržnicu, autobusnu stanicu i novu ljekarnu, a uvedeni su i novi programi poput opremanja igrališta.
Time su osigurana dodatna ulaganja u projekte iz područja predškolskog odgoja, komunalne i društvene infrastrukture, kulture, socijalne skrbi te razvoja zajednice i turizma.
Gradonačelnica Dragica Ratković naglasila je kako se rebalansom proračuna osigurava kontinuitet ulaganja u ključna područja života.
– Rebalansom proračuna potvrđujemo nastavak investicijskog ciklusa s naglaskom na dječji vrtić, infrastrukturu, digitalizaciju i podršku građanima kroz socijalne naknade, subvencije i javne potrebe u kulturi, obrazovanju i sportu – poručila je gradonačelnica Ratković.
vzaktualno.hr
Time su osigurana dodatna ulaganja u projekte iz područja predškolskog odgoja, komunalne i društvene infrastrukture, kulture, socijalne skrbi te razvoja zajednice i turizma.
Gradonačelnica Dragica Ratković naglasila je kako se rebalansom proračuna osigurava kontinuitet ulaganja u ključna područja života.
– Rebalansom proračuna potvrđujemo nastavak investicijskog ciklusa s naglaskom na dječji vrtić, infrastrukturu, digitalizaciju i podršku građanima kroz socijalne naknade, subvencije i javne potrebe u kulturi, obrazovanju i sportu – poručila je gradonačelnica Ratković.
vzaktualno.hr 
Prošle su 34 godine od pogibije prvog branitelja iz KZŽ, Željka Pavića-Kalca
U povodu 34. obljetnice smrti prvog poginulog branitelja Krapinsko-zagorske županije, Željka Pavića-Kalca iz Lukovčaka proteklog petka kod njegovog spomenika u Đurmancu odana je počast polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća.
Svijeće su uz članove njegove obitelji zapalile i brojne delegacije i to delegacija Ministarstva hrvatskih branitelja predvođena izaslanicom ministra Tome Medveda Ninom Očko, delegacija Općine Đurmanec predvođena predsjednicom općinskog Vijeća Ivančicom Hrček te braniteljskih udruga s područja Krapinsko-zagorske županije.
Župnik Župe Sv. Jurja Đurmanec, vlč. Alen Vrbek predvodio je Misu i molitvu za Željka Pavića-Kalca te sve poginule i preminule hrvatske branitelje. Izaslanstva su posjetila i grob Željka Pavića na Mjesnom groblju u Đurmancu.
Kod osnovne škole u sjećanje na poginulog Željka Pavića u organizaciji Općine Đurmanec, Udruge ratnih veterana 1. gardijske brigade Tigrovi KZŽ i Udruge Hrvatskih branitelja Sv. Juraj Đurmanec nastavljeno je obilježavanje smrti prvog poginulog branitelja Krapinsko-zagorske županije kroz druženje i braniteljske igre.
Izvor i foto: djurmanec.hr
vzaktualno.hr
Izvor i foto: djurmanec.hr
vzaktualno.hr