Hrvatska poljoprivredna komora nastavila je serijal stručnih okruglih stolova vezanih uz problematiku proizvodnje i organizacije proizvodnje te stanja na tržištu u Republici Hrvatskoj pa je tako u srijedu u Varaždinu organizirala okrugli stol pod nazivom „Kako pokrenuti proizvodnju voća i povrća u Hrvatskoj”. Kako je naglašeno, poljoprivredni stručnjaci se slažu da u „tvornici pod vedrim nebom” nije lako proizvoditi jer bi za proizvodnju povrća i voća, zbog klimatskih promjena, trebali imati sve više plastenika i staklenika, zaštitnih mreža, navodnjavanje, nove sorte, nova znanja, ali i udruživanje ili kooperacije. Naročito je važan ljudski rad kojega kronično nedostaje i koji je sve teže naći na tržištu rada. Zato dugi niz godina imamo ogromne oscilacije u proizvodnje voća i povrća (iako su površine koliko toliko stabilne), dok klimatske promjene, česte vremenske nepogode svako proljeće i ljeto donose slike sa plantaža sa uništenom proizvodnjom. Stalno imamo i situacije da usitnjeni mali proizvođači, usred sezone, ne mogu svoju robu prodati, pa je uništavaju, onog trenutka kada na tržište dođe jeftina roba iz EU i regije. O cijenama voća i povrća gotovo svakodnevno govore ankete među potrošačima – one su astronomske, a kvaliteta u trgovinama i na tržnicama često vrlo upitna. Potrošači se s pravom pitaju zašto dajemo i ulažemo tolike poticaje u poljoprivredu, a nemamo dovoljno jeftinog povrća. I predsjednik HPK, Mladen Jakopović istaknuo je da klimatske promjene snažno utječu upravo na ove dvije grane poljoprivrede. – Međutim, za razliku od ratarstva, u voćarstvu i povrtlarstvu postoje mogućnosti prilagodbe. Moramo sagledati gdje smo kao država možda pogriješili, koje su negativne strane članstva u Europskoj uniji te kakvu pomoć možemo očekivati od lokalne i regionalne samouprave, države i europskih fondova. Trenutačno ne postižemo ni 50 posto samodostatnosti u voću i povrću, što je zabrinjavajuće, osobito u sektoru voćarstva gdje smo nekada bili gotovo potpuno samodostatni – rekao je Jakopović. Dodao je da je zbog klimatskih promjena i zajedničkog europskog tržišta iluzorno očekivati da ćemo biti potpuno samodostatni u svim kulturama. – U nekima jesmo, primjerice u proizvodnji mandarina, gdje smo tradicionalno jaki, ali u drugima, poput jabuka, bilježimo ozbiljan pad. Upravo zato želimo čuti prijedloge stručnjaka iz prakse što možemo i trebamo učiniti kako bismo poboljšali stanje. Osim toga, brojni poljoprivrednici ističu probleme s divljači, s vranama, srnama i drugim životinjama koje uzrokuju štetu. O tome smo razgovarali i u Ministarstvu poljoprivrede, koje je nadležno i za lovstvo, šumarstvo i poljoprivredu. To su područja gdje se nadležnosti preklapaju. Konkretno, vrane spadaju u kategoriju djelomično zaštićenih vrsta, ali postoje preporuke lovaca i Ministarstva zaštite okoliša kako bi se moglo pomoći poljoprivrednicima – izjavio je Jakopović. Pročelnik županijskog Upravnog odjela za poljoprivredu o zaštitu okoliša Dragutin Vincek istaknuo je da je Varaždinska županija rascjepkana, s brojnim malim površinama te da su ljudi kroz stoljeća bili prisiljeni okretati se kulturama koje su mogle ostvariti malo veći prinos, a povrćarstvo je bilo temelj. – U odnosu na Republiku Hrvatsku, Varaždinska županija se još koliko-toliko bavi povrćarstvom, a podsjećam na varaždinsko zelje i ludbreški hren koji su glavne kulture s kojima se ponosimo i po kojima smo prepoznatljivi. Drago nam je, stoga, što je Komora organizirala ovakav skup ovdje na sjeveru Hrvatske. Varaždinska županija i vidovečko područje su bazen tog povrćarstva. Kao jedinica lokalne samouprave činimo sve što je u našoj moći zadnjih 20 i više godina, kako bi proizvođačima olakšali i omogućili daljnje bavljenje poljoprivrednom proizvodnjom. Pitanje kako povećati poljoprivrednu proizvodnju puno je šire, radi se o stavu kako Republike Hrvatske, tako i društva u cjelini – želimo li mi to i u kojoj mjeri, je li problem u novcu ili ne – naglasio je pročelnik. – Kada je riječ o samodostatnosti, napravili smo statističke podatke i kompariramo li samo proizvodnju i potrošnju u Varaždinskoj županiji, mi smo u velikom broju poljoprivrednih proizvoda koji se koriste samodostatni, a negativni smo kad je riječ o mlijeku, mesu goveđem i svinjskom. Tu nemamo dovoljno proizvodnje jer stočarstvo, usprkos svim nastojanjima Varaždinske županije da pomogne oko toga, i dalje pada – rekao je Vincek. Među sudionicima okruglo stola je i Matija Erhatić, predsjednik Udruge podravskih proizvođača povrća koji je kazao da se u tom dijelu Lijepe naše povećala proizvodnja industrijske rajčice i paprike. – Povećava se i ukupna proizvodnja povrća samim time što se i ukupna sezona produžila. Postali smo područje koje proizvodi povrće cijelu godinu – riječ je o plasteničkoj proizvodnji pa smo tako počeli proizvoditi cvjetaču, kupuse i kelj preko zime. To prije nekoliko godina nije bilo moguće, a zbog klimatskih promjena jednim nam se dijelom omogućilo da proizvodimo tijekom cijele godine. To je povećanje za sve proizvođače, ali još se nisu svi prilagodili tome. U našoj Udruzi je trenutačno oko 160 članova, a najveći su nam problemi zabrana nekih osnovnih aktivnih tvari koje nam trebaju, dok se ne nađe adekvatna zamjena ili će opet doći do promjene kultura i morat će se proizvoditi ono što se proizvoditi može – izjavio je Erhatić. Upravitelj Proizvođačke organizacije Jabuka HR, Luka Cvitan, istaknuo je da su proizvođači lani bili suočeni s ekstremno dugim periodom bez kiše i s iznimno visokim dnevnim temperaturama koje su prelazile 40 stupnjeva, dok noćna temperatura također nije značajno padala. – To je značajno utjecalo na nemogućnost fotosinteze kod jabuke, odnosno upijanja iz sustava navodnjavanja i generalno samog gojenja ploda. Ta suša ostavila je enormne posljedice na konačnoj bilanci proizvodnje, otprilike 30 do 40 plodova već je palo u tim ekstremima u srpnju i kolovozu. Uskladišteno je gotovo 30 do 40 posto manje nego što se očekivalo u toj berbi, međutim suša je ostavila i posljedice na skladištu pa smo prilikom sortiranja i pakiranja bacili dodatnih 30 do 40 posto plodova. Slična situacija je bila i u ostatku Europe pa se svi mi u cijelom ovom dijelu Europe susrećemo s velikom nestašicom jabuka. Izuzetno je visoka cijena u nabavi ili se generalno ne može nabaviti. Mi kao proizvođač smo među jedinim subjektima na tržištu koji još ima domaću proizvodnju na skladištu i pitanje hoćemo li se uspjeti spojiti s početkom nove proizvodne sezone, odnosno berbe koja se očekuje sredinom kolovoza sa sortom gala, a potom i ostalih sorti koje kreću tijekom rujna – upozorio je Cvitan. Istaknuo je kako se proizvođači boje ponavljanja prošlogodišnjeg scenarija te da misle da će i ove godine proizvodnja jabuke biti gotovo prepolovljena, što zbog utjecaja suše i vrućina, što zbog utjecaja mraza koji je ostavio posljedice u određenim županijama. – Također, bio je i dug period kišnog i hladnog vremena koji je ostavio posljedice na nemogućnosti vršenja zaštite na voćnjacima gdje se mi sada na glavnini proizvodnih lokacija suočavamo s osnovnom proizvodnom bolesti jabuke – fuzikladij jer jednostavno zbog svih zabrana koje je Europa donijela glede određenih sredstava, adekvatna zaštita se nije mogla napraviti u vrijeme cvatnje i veliki postotak fuzikladija, odnosno krastavosti je trenutno na plodovima – rekao je Cvitan. Kako ističu u Hrvatskoj poljoprivrednoj komori, za proizvodnju povrća u Hrvatskoj se koristi manje od 1 posto ukupno korištenog poljoprivrednog zemljišta, pa proizvodnja povrća daje mali doprinos ukupnoj vrijednosti poljoprivredne proizvodnje (u razdoblju 2018.-2023. prosječan udio vrijednosti povrća u ukupnoj vrijednosti proizvodnje iznosio je tek 5,6 posto). Glavnina proizvodnje povrća dolazi iz intenzivnog uzgoja i to 79 posto, a jedan od izazova rastu ovoga sektora predstavlja smanjenje površina namijenjenih uzgoju povrća, posebice u intenzivnoj proizvodnji koje su u posljednjih pet godina smanjene za 18 posto. Ističu da bi bilo dovoljno još svega 10.000 hektara za postizanje samodostatnosti, s kojom smo sada na manje od 50 posto. Kada pak je riječ o voćarstvu, Hrvatska je postala zemlja dominantna u proizvodnji oraha i lješnjaka, dok površine nekad najvažnijeg voća – jabuka i mandarina padaju. ak/vzaktualno.hr