Na Fakultetu organizacije i informatike u Varaždinu danas je započela jubilarna 10. Međunarodna znanstvena konferencija CRODMA 2025, u organizaciji Hrvatske udruge za direktni i interaktivni marketing (CRODMA) u suradnji s Fakultetom organizacije i informatike (FOI) Sveučilišta u Zagrebu i drugim akademskim partnerima. Konferencija se tradicionalno održava u Varaždinu te okuplja istraživače i stručnjake iz područja marketinga, informatike i digitalne transformacije. Program konferencije obuhvaća teme poput digitalnog marketinga, big data marketinga, umjetne inteligencije u marketingu i dr. Prihvaćeni radovi su objavljeni u e-Zborniku radova, a odabrani i u znanstvenom časopisu CroDiM. Pozvana predavanja ove godine su održali: – Dijana Oreški (Sveučilište u Zagrebu, FOI) s temom „Kako generativna umjetna inteligencija i LLM-ovi pomažu da govorite jezikom svojih kupaca?“, gdje je predstavila primjenu velikih jezičnih modela (LLM) i RAG pristupa za autentičnu i kontekstualno bogatu komunikaciju brendova s kupcima. – Antun Biloš (Sveučilište u Osijeku, Ekonomski fakultet) u predavanju „Razotkrivanje dinamike povjerenja u umjetnu inteligenciju i ljudskih pristranosti“ razložio je kako se gradi povjerenje u AI te kako ljudske pristranosti utječu na prihvaćanje tehnologije. – Dino Oreški (Digital marketing & eCommerce Strategist, Upping Zone / eCommerce Hrvatska) predstavio je trendove digitalnog marketinga i e-commercea u predavanju „Internet bez klika“, naglašavajući optimizaciju korisničkog putovanja, maksimiziranje konverzija i korištenje podataka za bolje marketinške odluke. Damir Dobrinić, predsjednik udruge CRODMA, naglasio je značaj jubilarnog izdanja. – Deseto izdanje CRODMA konferencije predstavlja važan trenutak u našem kontinuiranom nastojanju da povežemo znanstvenu zajednicu i industriju. Ove godine fokusiramo se na personalizirani marketing u eri umjetne inteligencije, što je područje koje rapidno mijenja način poslovanja i interakcije s korisnicima. Veseli nas što možemo okupiti vrhunske domaće i međunarodne stručnjake kako bi razmijenili najnovija saznanja i iskustva, ali i zajedno oblikovali budućnost marketinga – rekao je Dobrinić. Dekanica FOI-ja Marina Klačmer Čalopa istaknula je interdisciplinarnu važnost konferencije. – CRODMA 2025 donosi jedinstvenu priliku za interdisciplinarnu suradnju između ekonomista, marketinških stručnjaka i IT istraživača. Tema personaliziranog marketinga u eri umjetne inteligencije otvara nova istraživačka pitanja, ali i konkretne izazove u praksi, od etičkih i sigurnosnih aspekata do kreiranja učinkovitih strategija za korisničko iskustvo. Osim znanstvenog dijela, posebno nam je važno povezivanje mladih istraživača s industrijom, jer samo tako možemo osigurati primjenu novih tehnologija i inovacija u praksi. CRODMA 2025 je potvrda dugogodišnjeg truda i posvećenosti našoj misiji – razvijati znanje, dijeliti iskustva i poticati inovacije – kazala je dekanica. Gradonačelnik Neven Bosilj je prilikom otvorenja konferencije rekao da mu je veliko zadovoljstvo što je Varaždin, grad bogate povijesti i obrazovanja, domaćin jubilarnog desetog izdanja Međunarodne znanstvene konferencije CRODMA. – Čestitam profesoru Damiru Dobriniću na organizaciji i 10. godišnjici. Tema umjetne inteligencije iznimno je aktualna i važna. Ona mijenja način na koji živimo, učimo i radimo, ali zahtijeva odgovoran i promišljen pristup. Varaždin potiče razumijevanje i razvoj znanja u ovom području te aktivno sudjelovanje u njegovom oblikovanju – izjavio je Bosilj. vzaktualno.hr

Sa svojim probranim delicijama te bogatom i jedinstvenom turističkom ponudom, Varaždinska županija – najstarija hrvatska županija – predstavit će se i ove godine građanima Grada Maribora te svim njegovim posjetiteljima ove subote, 25. listopada, na Vodnikovom trgu iznad gradske tržnice, u vremenu od 9 do 13 sati. S nagrađivanim bučinim uljima i vinima, vrhunskim medom, ludbreškim hrenom, mirisnim medenjacima i drugim tradicionalnim slasticama te vrijednim rukotvorinama predstavit će se više od dvadesetak Obiteljsko poljoprivrednih gospodarstava s područja Varaždinske županije. U organizaciji Turističke zajednice Varaždinske županije, svoje turističke sadržaje te predstojeće manifestacije predstavit će turističke zajednice s područja cijele županije. U Mariboru će tako zasvirati i popularna glazbena kamperica, a Mariborčanima i gostima srdačnu dobrodošlicu na, primjerice, Advent u Varaždinu, manifestaciju koja dodatno naglašava toplinu i šarm „maloga Beča“, poželjet će Djed Mraz u pratnji vilenjakice. Kako je istaknuo direktor Turističke zajednice Varaždinske županije Goran Mališ, ova je manifestacija već postala tradicija i drag način predstavljanja varaždinskog kraja našim susjedima preko Drave. – I ove godine Varaždinska županija svoju turističku promidžbu vezanu uz OPG-ove s našeg područja predstavlja na trgu iznad tržnice u Mariboru pod geslom “Garantirano z Varaždinske županije”. Ono što želimo ponuditi našim dragim gostima i prijateljima iz Maribora jesu okusi i mirisi Varaždinske županije putem 23 OPG-ovca koji prodaju i prezentiraju svoje proizvode. Predstavnici naših turističkih zajednica pokazat će što se sve zanimljivoga može doživjeti u našoj županiji kroz brojne manifestacije, ponudu smještaja i razne aktivnosti koje očekuju posjetitelje. Turistička zajednica grada Varaždina posebno će istaknuti nadolazeći Advent u Varaždinu, a poseban ugođaj donijet će Djed Božićnjak i glazbena kamperica. Naravno, najveću pozornost uvijek izazivaju naša Varaždinska husarska garda, purgari i dame u povijesnim haljinama koje oduševljavaju sve posjetitelje. Točku na “i” dat će podjela bogate Vidovečke sarme, koju tradicionalno priprema gospođa Marija Cafuk oko 10 sati. Naši dragi susjedi iz Maribora uvijek s veseljem dolaze uživati u mirisima i okusima varaždinskog kraja, a nerijetko i posjećuju naše manifestacije – rekao je Mališ. Dašak nekadašnjih vremena, kada je Varaždin bio prijestolnica Hrvatske, približit će živopisne odore i nastup pripadnika Husarske garde Varaždinske županije, Varaždinske građanske garde te dama u povijesnim haljinama. Neće nedostajati ni slasnih zalogaja kao ni domaćih kolača, a Mariborčani će se i ovoga puta moći počastiti vrhunskom sarmom pripremljenom po tradicionalnoj recepturi i od zaštićenog varaždinskog zelja OPG-a Cafuk. Dobroj atmosferi zasigurno će pridonijeti tradicionalna glazba KUD-a Hajdina. vzaktualno.hr

Općina Mali Bukovec napravila je još jedan dodatan novi iskorak u smjeru podrške mladim osobama i mladim obiteljima, ovoga puta u vidu Programa izgradnja i obnove stambenih jedinica u državnom vlasništvu na potpomognutim područjima Republike Hrvatske. Cilj ovog državnog projekta je omogućiti stambeno zbrinjavanje mladih osoba i obitelji i potaknuti njihov ostanak na području općine. U okviru programa Općina je prijavila model izgradnje novih obiteljskih kuća u državnom vlasništvu. Prema tom modelu, država će na zemljištu koje je osigurala Općina izgraditi obiteljske kuće koje će biti namijenjene najmu mladim osobama i mladim obiteljima. Na taj način mladima se omogućuje kvalitetan i pristupačan početak samostalnog života, a istodobno se jača lokalna zajednica i doprinosi dugoročnom demografskom razvoju. Sudjelovanjem u ovom programu Općina Mali Bukovec nastavlja sa stvaranjem konkretnih preduvjeta za ostanak mladih na svom području. Pored ulaganja u obrazovanje, dječje vrtiće i razvoj infrastrukture, ova mjera predstavlja važan korak prema sveobuhvatnoj politici podrške mladima. – Ovo je još jedan važan korak u našim nastojanjima da mladim ljudima i obiteljima omogućimo pristupačno stanovanje te stvorimo uvjete za kvalitetan život u našoj općini. Smatram da ulaganje u demografske mjere mora biti trajno opredjeljenje svake lokalne zajednice koja želi napredovati. Ovim programom otvaramo nove mogućnosti za naše mlade, da ostanu ovdje, grade svoje domove i stvaraju budućnost u Malom Bukovcu. Zahvaljujem Vladi Republike Hrvatske i Ministarstvu prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine na razumijevanju i suradnji, te se nadam da će ovaj program označiti početak uspješnog i dugoročnog partnerstva – istaknuo je načelnik Darko Marković. vzakutalno.hr

Dobrovoljno, anonimno, solidarno i besplatno – to su vrijednosti na kojima se darivanje krvi u Hrvatskoj temelji već više od 70 godina, od prve akcije održane 25. listopada 1953. u Sisku.  Taj je dan proglašen Danom dobrovoljnih darivatelja krvi, a njemu u čast u Županijskoj palači održan je sada već tradicionalan prijem za dobrovoljne darivatelje krvi Varaždinske županije, kako bi im se zahvalilo na humanosti i doprinosu zajednici. Među darivateljima koji su svojim primjerom nadahnuli mnoge je i Dragica Buhinjak iz Gradskog društva Crvenog križa Varaždin, koja je krv prvi put darivala 1984. godine, u dobi od 34 godine. Danas, sa 75 godina, iza sebe ima 75 darivanja krvi – jedno za svaku godinu života. Opisala je i susret s osobom koja je primila upravo njenu krv. – Slučajno smo se srele nakon njezine operacije. Rekla mi je: “Da bar dobijem krv od vas, ako ste dobrovoljni darivatelj, da budem tako vesela.” A ja sam joj odgovorila: “Pa ja i jesam dobrovoljna darivateljica krvi.” U tom trenutku pogledala sam na bočicu, a na etiketi je stajalo moje ime. To je bio neprocjenjiv osjećaj – otkrila je Dragica, prisjetivši se i vremena kada su, u trenucima nestašice krvi, darivatelji bili pozivani s posla kako bi spasili živote. – Svaka tri-četiri mjeseca, kad dođe vrijeme za novo darivanje, osjećaš neku posebnu radost i smisao – dodala je. Slično iskustvo dijeli i Velimir Špikić iz GDCK Ludbreg, koji je krv počeo darivati još u srednjoj školi, a to je s vremenom postalo način života. – Osjećaj da si nekome pomogao neprocjenjiv je – čovjek se jednostavno bolje osjeća – rekao je Velimir, koji iza sebe ima 75 darivanja krvi. – Svima bih savjetovao, posebno mladima, da počnu darivati krv. Time možemo nekome doslovno spasiti život, a znanost još nije pronašla način da stvori tekućinu poput krvi – poručio je. Ravnateljica Društva Crvenog križa Varaždinske županije Sandra Vidaček zahvalila je svim darivateljima na njihovoj plemenitosti i istaknula važnost njihova doprinosa. – Ovim prijemom simbolično izražavamo zahvalnost svim nesebičnim ljudima koji daruju svoju krv kako bi spasili tuđe živote. Njihova podrška i humanost zaslužuju naše duboko poštovanje i iskrenu zahvalnost. Zadovoljni smo jer smo i ove godine premašili plan – planirano je bilo prikupiti 11.000 doza krvi, a već sada smo premašili 9.000 doza. To je iznimno dragocjeno, jer znamo da svaka doza krvi u prosjeku spašava tri ljudska života. Ti ljudi svojim primjerom pokazuju koliko je malo potrebno da bi se učinila velika djela. Oni su istinsko srce Crvenog križa – simbol humanosti, dobrote i solidarnosti – zaključila je Vidaček. Vršiteljica dužnosti voditelja Odjela za transfuzijsku medicinu Opće bolnice Varaždin Anka Dorić, dr. med. spec. transfuzijske medicine, naglasila je kako bez dobrovoljnih darivatelja ne bi bilo ni transfuzije ni transfuzijske medicine. – Davalac krvi središnja je osoba transfuzijske medicine – bez dobrovoljnih darivatelja ne bi bilo ni transfuzije, ni transfuzijske medicine. Postoji više od 40 krvnih sustava i gotovo 500 poznatih antigena, a molekularna medicina i biologija danas idu velikim koracima naprijed. Transfuzijska medicina danas nije samo davanje krvi – to je dio transplantacijske medicine, koja liječi krvnim pripravcima, stanicama i tkivima. Želim pozdraviti sve naše drage dobrovoljne darivatelje širom Lijepe Naše – bilo da su krv dali jednom, pet ili stotinu puta. To je veliko djelo, jer time spašavaju zdravlje i živote ljudi oko sebe. Oni su naši tihi heroji na djelu. Pozivam i mlade da se uključe i postanu darivatelji – jer na njima svijet ostaje, a svi ćemo mi jednog dana, barem jednom u životu, trebati krv – poručila je Dorić. Predsjednik Županijske skupštine Krunoslav Lukačić istaknuo je kako su darivatelji krvi ljudi koji bez velikih riječi čine veliko dobro. – Uvijek me dirne skromnost i mirnoća ljudi koji daruju krv. Oni ne traže pažnju ni zahvalu, a svojim činom spašavaju živote i vraćaju nadu. To je ona tiha, ali najjača snaga našeg društva – ljudi koji jednostavno čine dobro, jer vjeruju da tako treba biti. Hvala im na tom daru – rekao je Lukačić. Darivateljima se zahvalio i župan Varaždinske županije Anđelko Stričak, koji se osvrnuo na jedan od slogana Crvenog križa – „Mi vidimo ljude”. – „Mi vidimo ljude” – poruka je koja danas, u ovom digitalnom dobu, ima posebno značenje. Živimo u vremenu u kojem mislimo da sve vidimo i znamo, no postavlja se pitanje – vidimo li zaista ljude? Osjećamo li njihove potrebe, znamo li kako se doista osjećaju? Upravo zato su ovakve javnozdravstvene akcije iznimno važne – one nas potiču da zastanemo, da pitamo ljude kako su, da im pomognemo i da budemo uz njih. Čestitam svima vama na svakoj kapi krvi koju ste darovali. Danas je možda najveće što čovjek može učiniti za drugog čovjeka – pomoći mu. A vi ne samo da pomažete, nego spašavate živote, i to je najvrjednije. Posebno me veseli što smo samo u prvih devet mjeseci ove godine dobili 385 novih darivatelja krvi koji su prvi put darovali krv – mlade ljude koji su slijedili vaš primjer. Neka tako bude i ubuduće – poručio je župan Stričak. Prijemu dobrovoljnih darivatelja krvi prisustvovali su i pročelnica Upravnog odjela za zdravstvo, socijalnu skrb, civilno društvo i hrvatske branitelje Ljubica Božić, predsjednica Društva Crvenog križa varaždinske žuapnije Rahela Blažević, ravnatelji zdravstvenih ustanova s područja Varaždinske županije, te ravnateljice gradskih društava Crvenog križa koja djeluju na području županije. Popis dobrovoljnih darivatelja krvi i broj davanja: Gradsko društvo Crvenog križa Varaždin Dražen Čep             — 100 Željko Dolenc          — 100 Božidar Friščić         — 100 Radenko Nešić         — 100 Miljenko Pretković    — 100 Zlatko Štrlek           — 100 Dragica Buhinjak      — 75 Gradsko društvo Crvenog križa Ivanec Zvonko Mihaljev      — 125 Stjepan Biškup        — 100 Ivan Novak             — 100 Anita Canjuga          — 75 Gradsko društvo Crvenog križa Ludbreg Velimir Špikić          — 75 Dražen Pahek          — 75 Damir Jadanić         — 75 Robert Makar          — 75 Ljiljana Jandrok       — 55 vzaktualno hr.

Povodom obilježavanja Međunarodnog dana smanjenja rizika od katastrofa, a organizaciji Područne službe civilne zaštite Krapina te uz pokroviteljstvo Krapinsko-zagorske županije, u prostorijama Poduzetničkog centra u Krapini održan je okrugli stol na temu “Klizišta”. Okupljene je uvodno pozdravio Miro Klasiček, voditelj Službe civilne zaštite Krapina, istaknuvši kako je ovogodišnje obilježavanje posvećeno jednom od prirodnih procesa koji, iako često neprimjetan u svom nastanku, može imati izuzetno razorne posljedice za ljude, infrastrukturu i okoliš. Naglasio je i kako je upravo zbog toga važno ulagati u prevenciju, otpornost i zajedničko djelovanje. – Klimatske promjene i sve češće ekstremne vremenske pojave dodatno povećavaju rizik od pokretanja klizišta. Odgovornost nas – stručnjaka, lokalnih zajednica, institucija i donositelja odluka je prepoznati rizike, jačati sustave ranog upozoravanja i planirati prostorni razvoj na način koji smanjuje izloženost i ranjivost. Dodao je kako je ideja i smisao današnjeg okruglog stola omogućiti da predstavnici struke iznesu svoja saznanja o vrstama i dinamici nastanka klizišta, kao i o načinima na koje se može spriječiti ili ublažiti potencijalna šteta. – Osim stručnjaka, na okruglom stolu sudjeluju i predstavnici Ureda Krapinsko-zagorske županije za graditeljstvo, koji govore o prostornom planiranju i gradnji te predstavnici Županijske uprave za ceste, koji iznose iskustva vezana uz klizišta u prometnoj infrastrukturi i poteškoće koje pritom nastaju. Na skupu sudjeluje i načelnik Općine Jesenje, Dario Cvrtila, koji će prenijeti svoja iskustva s velikog klizišta u Donjem Jesenju, kada su neki mještani morali biti i zbrinuti jer njihovi domovi više nisu bili sigurni – pojasnio je Klasiček. Istaknuo je i kako u situacijama kada dođe do klizišta Služba civilne zaštite reagira odmah po dojavi, koordinirajući žurne službe i operativne snage. – Putem našeg centra 112 zaprima se dojava, nakon čega se alarmiraju službe koje pomažu ljudima u takvim situacijama. Nakon toga djeluju jedinice lokalne samouprave koje preuzimaju obveze vezane uz sanaciju i obnovu – dodao je. O važnosti razumijevanja geoloških rizika govorio je Vlatko Gulam iz Hrvatskog geološkog instituta, naglasivši da je tema klizišta posebno važna za Krapinsko-zagorsku županiju. – Tema je sasvim logična za ovo područje, s obzirom na to da je rizik od klizanja najizraženiji u Hrvatskoj upravo na ovom području. Kao Hrvatski geološki institut proveli smo projekt u suradnji sa županijskim Zavodom za prostorno uređenje i utvrdili da na području županije ima oko 6.600 klizišta, čime ona spada u najrizičnije županije u zemlji, što se tiče prirodnih klizišta – rekao je Gulam. Objasnio je da se točna lokacija klizišta ne može predvidjeti, ali da je moguće zonirati prostor prema podložnosti klizanju. – U studiji koju smo izradili za Zavod, zonirali smo područje županije u tri zone – crvenu, žutu i zelenu, i za svaku smo propisali određene mjere, sukladne razini županijskog plana. Najpodložniji klizanju su zapadni i središnji dijelovi županije – istaknuo je. Direktor Županijske uprave za ceste Krapinsko-zagorske županije Stjepan Sirovec istaknuo je kako se na mreži od 670 kilometara županijskih i lokalnih cesta, uz redovne i izvanredne radove, kontinuirano provodi i sanacija klizišta. – U razdoblju od 2013. do 2025. godine koordinirano je sanirano ukupno 76 klizišta u vrijednosti većoj od 8,1 milijun eura. U prosjeku se godišnje sanira oko pet klizišta, a vrijednost pojedinih projekata kreće se od 20 tisuća do čak 700 tisuća eura – rekao je Sirovec, dodavši da se svi radovi izvode prema posebnoj projektnoj i tehničkoj dokumentaciji. Kako je pojasnio, postoje klizišta koja u vrlo kratkom vremenu zatvore prometnicu i zahtijevaju hitnu sanaciju, ali i ona koja se dulje prate kroz proces monitoringa prije donošenja odluke o zahvatu. – Na prirodne čimbenike ne možemo utjecati, no na ljudski možemo. Potrebno je odgovorno graditi, pravilno rješavati oborinsku odvodnju i paziti na dodatna opterećenja tla. Samo zajedničkim pristupom možemo smanjiti broj novih klizišta i spriječiti štete na cestama i okolišu – zaključio je Sirovec. Krapinsko-zagorska županija već se dugi niz godina suočava s problemom klizišta, a prema riječima župana Željka Kolara, u njihovu je sanaciju od 2013. godine do danas uloženo više od 8 milijuna eura, od čega oko 70 posto iz vlastitih sredstava. – Nažalost, ni općinama ni gradovima nije lako, jer imaju svoje lokalne ceste i često se suočavaju s klizištima vrijednima od 20 do čak 600 tisuća eura, što su iznosi koje bez pomoći viših razina vlasti jednostavno ne mogu pokriti – istaknuo je župan Kolar. Dodao je kako se i brojni građani suočavaju s istim problemom, budući da se klizišta često događaju bez njihove krivnje, a njihova sanacija bez pomoći države, županije i općine jednostavno nije moguća. – Program Ministarstva graditeljstva, koji je ranije pomagao u sanacijama, bio je zaustavljen, no sada su ponovno pokrenuti obilasci terena kako bi se utvrdilo stanje i omogućila dodjela sredstava onima koji su zahtjeve podnijeli još prije nekoliko godina – rekao je župan. Prema županijskom elaboratu, na području Krapinsko-zagorske županije evidentirano je više od 6.500 potencijalnih lokacija klizišta. – Moramo promijeniti način projektiranja i izvođenja radova, a i građani moraju biti svjesni da bespravna gradnja na nestabilnom tlu nosi rizik koji nitko neće moći nadoknaditi. Klizište je, nažalost, poput potresa – teško ga je predvidjeti – poručio je Kolar, dodavši kako je u novom prostornom planu posebno obrađeno pitanje klizišta te su jedinicama lokalne samouprave dane jasne smjernice za odgovorno planiranje prostora.   J.Miklauzic/vzaktualno.hr