Prema rezultatima nacionalnih ispita predstavljenima danas u Nacionalnom centru za vanjsko vrednovanje obrazovanja (NCVVO), učenici osnovnih škola iz Krapine i Varaždina svrstali su se među najbolje u zemlji. Krapinski osmaši i varaždinski četvrtaši pokazali su iznadprosječno znanje u gotovo svim predmetima, potvrđujući visoku kvalitetu osnovnoškolskog obrazovanja u sjeverozapadnoj Hrvatskoj. Rezultati nacionalnih ispita koje je danas predstavio NCVVO pokazuju da su na razini županija najbolje rezultate ostvarile osnovne škole Grada Zagreba, dok su na razini gradova najbolji bili četvrtaši iz Zaprešića i Varaždina te osmaši iz Makarske i Krapine. Nacionalni ispiti provode se u 4. i 8. razredima osnovnih škola – u četvrtom razredu provjerava se znanje iz hrvatskog jezika, matematike te prirode i društva, dok se u osmom razredu ispituje znanje iz osam predmeta: hrvatskog, matematike, engleskog, biologije, fizike, kemije, povijesti, geografije te, u nekim školama, njemačkog jezika. Analiza rezultata za četvrte razrede pokazala je da su u hrvatskom jeziku najbolji bili učenici iz Zaprešića, Varaždina i Rijeke, s 54 do 60 posto riješenosti, dok je nacionalni prosjek iznosio 49 posto. Zaprešić je prednjačio i u matematici s oko 59 posto riješenosti, što je čak devet posto više od prosjeka, a zajedno s Varaždinom bio je među najboljima i u prirodi i društvu. Time su ove dvije sjeverne sredine potvrdile visoku razinu znanja svojih najmlađih učenika. Kada je riječ o osmim razredima, Krapina se istaknula kao jedan od najuspješnijih gradova u Hrvatskoj – zajedno sa Zagrebom i Dubrovnikom postigla je 60 do 65 posto riješenosti u hrvatskom jeziku, iznad državnog prosjeka. Osmaši iz Krapine iznimno su uspješni i u matematici, a u engleskom jeziku svrstali su se među najbolja tri grada uz Čakovec i Rijeku. Krapinski učenici pokazali su i visoku razinu znanja iz njemačkog jezika, gdje su uz Karlovac i Osijek bili među prva tri grada u Hrvatskoj. Na razini županija, rezultati nacionalnih ispita pokazali su da su Grad Zagreb, Krapinsko-zagorska i Varaždinska županija najbolje u hrvatskom jeziku, dok je kumulativno najbolji Zagreb, a najlošije rezultate bilježe Bjelovarsko-bilogorska, Koprivničko-križevačka i Ličko-senjska županija. U kumulativnom poretku gradova i županija, škole u Zagrebu, Varaždinskoj i Splitsko-dalmatinskoj županiji najbolji su rezultati u ispitima četvrtih razreda, dok su u osmom razredu najuspješnije škole u Zagrebu, Dubrovačko-neretvanskoj i Splitsko-dalmatinskoj županiji. Najslabije rezultate u ovoj generaciji ostvarile su škole iz Virovitičko-podravske, Brodsko-posavske i Bjelovarsko-bilogorske županije. vzaktualno.hr/index.hr

Povodom Svjetskog dana mentalnog zdravlja, koji se svake godine obilježava 10. listopada, Opća bolnica Varaždin organizirala je u četvrtak stručno predavanje za zdravstvene djelatnike s naglaskom na važnost očuvanja i brige o vlastitom mentalnom zdravlju. Predavanje su održale Hana Šestak, prvostupnica radne terapije, i Kristina Karaula Šinko, magistra sestrinstva i glavna sestra Odjela za psihijatriju, koje su govorile o načinima kako zdravstveni djelatnici mogu bolje prepoznati vlastite emocionalne potrebe, nositi se sa stresom i izgraditi otpornost u zahtjevnom radnom okruženju. Kako je istaknuto na predavanju, u vremenu kada su izazovi u zdravstvenom sustavu sve veći, a pritisci svakodnevni, mentalno zdravlje djelatnika postaje temelj profesionalne snage i osobne dobrobiti. – Dan mentalnog zdravlja obilježava se kako bismo javnost senzibilizirali i upozorili na važnost očuvanja mentalnog zdravlja koje je, nažalost, u mnogim područjima zanemareno. Mentalno zdravlje stanje je blagostanja u kojem pojedinac može ostvariti svoj puni potencijal, poboljšati kvalitetu života i lakše se nositi sa životnim stresovima. To je pravo svakog pojedinca, a bez mentalnog zdravlja nema ni tjelesnog, jer su ta dva aspekta vrlo usko povezana – istaknula je dr. Maja Vincek, v. d. voditeljica Odjela za psihijatriju, specijalist psihijatar i subspecijalist psihoterapije. Dodala je kako su psihički poremećaji sve češći, počinju u ranijoj životnoj dobi i prate ljude kroz cijeli životni vijek. – Oni su uzrok vrlo velikog pobola i uzrokuju dugotrajnija bolovanja i odsustva ljudi s poslova te onemogućavaju ljude da ostvare svoj cjelokupni potencijal. Da bi naše mentalno zdravlje bilo čim bolje, potrebno je priznati si da imamo određene poteškoće, porazgovarati o njima s bliskim osobama, javiti se svom liječniku opće prakse, psihologu, a ako postoji potreba i psihijatru – poručila je Vincek. U Varaždinskoj županiji, dodaje, situacija je ohrabrujuća jer postoji relativno velik broj stručnjaka koji se bave mentalnim zdravljem, iako bi, kao i drugdje, bilo poželjno da ih je još više. Važnost brige o zaposlenicima naglasila je i glavna sestra Opće bolnice Varaždin, Željka Gajski, koja je istaknula kako upravo zdravstveni djelatnici, koji svakodnevno brinu o drugima, često zaboravljaju brinuti o sebi. – Zdravstveni djelatnici su prvi oslonac pacijentima u najtežim trenucima, no da bismo mogli kvalitetno skrbiti o drugima, moramo znati stati i oslušnuti sebe. Ovo predavanje nije samo edukacija, nego i poruka svima nama da briga o vlastitom mentalnom zdravlju nije slabost, već snaga. U našoj bolnici želimo poticati kulturu otvorenosti, razumijevanja i međusobne podrške – poručila je Gajski. Ravnatelj Damir Poljak kazao je kako je briga o mentalnom zdravlju djelatnika važan dio ukupne brige o kvaliteti zdravstvene usluge. – Mentalno zdravlje naših djelatnika temelj je uspješnog rada bolnice. Samo zadovoljan i emocionalno stabilan zdravstveni djelatnik može pružiti najbolju skrb pacijentima. Drago mi je da se u našoj ustanovi sve više govori o ovoj temi i da potičemo razgovor, razumijevanje i podršku među zaposlenicima. Ovo predavanje samo je jedan korak u stvaranju zdravijeg i otpornijeg radnog okruženja – istaknuo je ravnatelj Poljak. Dodao je kako varaždinska bolnica nastoji graditi radno okruženje u kojem će svaki djelatnik imati priliku čuvati svoje zdravlje, snagu i ravnotežu kako bi s još više empatije mogao brinuti o drugima. vzakutalno.hr

Općina Lobor i ove godine nastavlja s provedbom mjera kojima podupire svoje najmlađe stanovnike u ostvarivanju njihovih obrazovnih ciljeva. Raspisan je natječaj za dodjelu stipendija učenicima srednjih škola i studentima s područja općine, čime se nastavlja dugogodišnja praksa ulaganja u obrazovanje i razvoj mladih. Natječaj odnosi se na dodjelu stipendija za školsku godinu 2025./2026. godine, a provodi se u tri kategorije – za nadarene učenike i studente, za one koji stipendiju ostvaruju prema socijalnom kriteriju te za učenike i studente koji se obrazuju za deficitarna zanimanja. Na taj način Općina Lobor nastoji prepoznati različite potrebe i okolnosti mladih te im pružiti podršku u skladu s njihovim postignućima, socijalnim prilikama ili odabirom zanimanja koja su važna za razvoj zajednice. Načelnica Općine Lobor i saborska zastupnica Ljubica Jembrih istaknula je kako je riječ o jednoj od mjera koje Općina s posebnim zadovoljstvom provodi svake godine. – Dodjela stipendija mladima za nas nije samo pomoć, nego ulaganje u budućnost našeg kraja. Svake godine dodijelimo oko trideset stipendija, a nadam se da će tako biti i ove godine. Uvijek nas veseli kada se javi velik broj učenika i studenata, jer to pokazuje da Lobor ima mlade koji žele učiti, napredovati i svojim znanjem pridonijeti zajednici. Pozivam sve zainteresirane da se jave na natječaj i iskoriste mogućnost koju im nudimo – istaknula je načelnica Jembrih. Dodala je kako žele poticati mlade, ulažući u njihovo obrazovanje i budući doprinos zajednici. – Programi potpore učenicima i studentima su važan dio naše lokalne politike, kojom nastojimo osigurati da niti jedan mladi stanovnik našeg Lobora ne odustane od školovanja zbog financijskih razloga, nego da u punoj mjeri razvije svoj potencijal – poručila je načelnica. Zahtjevi za dodjelu stipendije podnose se na propisanom obrascu koji izdaje Jedinstveni upravni odjel Općine Lobor. Obrasci se mogu preuzeti u samom upravnom odjelu ili na službenoj mrežnoj stranici Općine Lobor, gdje su dostupne i sve detaljne upute o dokumentaciji koju je potrebno priložiti. Rok za podnošenje zahtjeva traje 15 dana od dana objave natječaja, a istječe 29. listopada 2025. godine. U razmatranje će se uzimati samo potpuno i pravodobno dostavljeni zahtjevi. vzaktualno.hr