U subotu, 14. lipnja, općine Donja Voća i Starše organizirale su prvi radni susret prekograničnog projekta “Igre prošlosti za budućnost bez granica”, u sklopu INTERREG VI-A Slovenija–Hrvatska 2021–2027. Tradicionalne seoske igre ponovno su oživjele narodnu baštinu, potaknule zajedništvo i promovirale tjelesno‑zdravstvene aktivnosti među mještanima. Događaj je započeo tradicionalnim doručkom, koji su pripremili domaćini iz Općine Starše, a potom su sudionici imali priliku sudjelovati u organiziranom obilasku općine, upoznati lokalnu povijest i kulturne znamenitosti. Nakon obilaska, sve je bilo spremno za igre prošlosti – tradicionalne igre koje su nekada bile sastavni dio života seoskih zajednica. Ove igre danas dobivaju novu dimenziju, jer osim zabavnog karaktera, nude edukativni sadržaj, potiču međugeneracijsko povezivanje i promiču zdrav način života. U natjecateljskom dijelu sudjelovala je čak 21 ekipa, svaka s po pet članova, uz uvjet da barem jedna članica bude ženskog spola – u cilju poticanja jednakosti i uključivosti. Igre su bile raznolike i izazovne, ali nadasve zabavne i interaktivne, potičući timski rad i zajedništvo. Bez obzira na visoke temperature i vrućinu, nitko nije odustao, a atmosfera je bila ispunjena smijehom, navijanjem i prijateljskim nadmetanjem. Voćanci na pobjedničkom postolju Sva tri prva mjesta osvojile su ekipe iz Donje Voće! Ova izvanredna postignuća potvrđuju predanost, duh zajedništva i sportski entuzijazam koji njeguje lokalna zajednica. Nakon natjecanja, organizirana je dodjela pehara i zahvalnica, uz prigodno druženje i slavlje sudionika. Događaj je zaključen uz pozitivne dojmove i dogovore za buduću suradnju. Projekt, vrijedan 31.000 eura, sufinanciran je iz EFRR-a, a cilj mu je očuvanje kulturnog identiteta i jačanje veza između susjednih zajednica kroz edukativno‑zabavne aktivnosti. Druga etapa projekta planira se na jesen 2025. u Donjoj Voći. Iz Općine zahvaljuju svima na sudjelovanju i podršci — tradicija nije zaboravljena, nego ponovno rođena! FOTO: FB Općina Donja Voća vzaktualno.hr

Na 125. sjednici Gospodarsko-socijalnog vijeća Međimurske županije u fokusu su bile dvije ključne teme– zdravstvena skrb i tržište rada. Zaključak je jasan: bez zdravih građana i funkcionalnog tržišta rada – nema održivog gospodarstva. Zbog nedavnih izbora došlo je do promjena u sastavu Gospodarsko-socijalnog vijeća Međimurske županije. Novi članovi iz redova Županije su župan Matija Posavec, njegov zamjenik Mario Medved – koji ujedno preuzima i ulogu dopredsjednika GSV-a – te Cvetan Kovač. Kao zamjenici članova imenovani su Darko Radnović, Barbara Marciuš i Melita Jambrović. Zamjenik međimurskog župana Mario Medved, ujedno i dopredsjednik GSV-a rekao je da Gospodarsko-socijalno vijeće Međimurske županije djeluje već više od dva desetljeća – još od 2002. godine te se cijelo to vrijeme članovi trude zajedničkim snagama rješavati izazove koji utječu na život naših ljudi. – Kroz redovite sjednice, njih pet do šest godišnje, otvaraju se važne teme i nastoje pronaći konkretna rješenja. Ponosan sam smo što je naš GSV jedno od najaktivnijih vijeća u Hrvatskoj, a još više na činjenicu da je Međimurska županija često znala prepoznati dobre inicijative sindikata i poslodavaca te ih podržati u korist svih građana – rekao Medved. Zdravstvena skrb – temelj društvenog i gospodarskog zdravlja Predsjednik Gospodarsko-socijalnog vijeća Ivan Senčar istaknuo je da je glavna tema sjednice zdravstvena skrb – i to iz više kutova: građanskog, gospodarskog, poduzetničkog i institucionalnog. – Svi smo mi potencijalni pacijenti. Dok smo zdravi, sustav nam se čini funkcionalnim – ali kada se razbolimo, tada jasno uočavamo njegove slabosti. Znamo što se događa i zato želimo, kao županija koja teži biti predvodnik, tražiti i nuditi bolja rješenja. Zdravlje nije samo osobno pitanje – to je i gospodarsko pitanje. Jer ako imamo zdravog čovjeka, imamo i zdravog poduzetnika, zaposlenika i stabilnije gospodarstvo. Nažalost, poduzetnici se sve češće susreću s izazovima zbog dugih bolovanja. Bolovanja na teret poslodavca koja traju 42 dana predstavljaju velik teret, a sve je više situacija koje otvaraju sumnje – nekad se bolovanja nisu tako lako otvarala kao danas – rekao je Senčar. Na izazove koje liječnici obiteljske medicine svakodnevno susreću kada je riječ o trajanju bolovanja, osvrnula se Marija Gluhak, dr. med., predstavnica liječnika obiteljske medicine.   – U praksi, ne možemo govoriti o ‘lažnom bolovanju’ u smislu da netko bez osnove dobije bolovanje – jer ako pacijent prijavi zdravstvene tegobe, mi mu moramo vjerovati, osobito kada je riječ o kratkotrajnim i samoizlječivi stanjima poput povraćanja, glavobolje ili povišene temperature. S druge strane, često nailazimo na dileme kada je riječ o bolovanjima vezanim uz lokomotorni sustav – tu je teško procijeniti trenutak povratka na posao, a obrada pacijenata traje dugo zbog lista čekanja – kazala je Gluhak. Dodala je i kako se na rendgenski pregled u Čakovcu čeka od dva do tri mjeseca, što dodatno otežava pravodobnu dijagnostiku. – Pokušavamo pronaći alternative u drugim bolnicama, ali to onda pacijentima predstavlja dodatni trošak, koji nije svima prihvatljiv – rekla je, te se osvrnula na problem dugih bolovanja: “Bolovanja koja prelaze 42 dana posebno su osjetljiva tema – nekad se teško donosi odluka o njihovom prekidanju, a istovremeno su velik teret za poslodavce. No moram istaknuti – mnoge stvari koje utječu na trajanje bolovanja izvan su naše kontrole. Zdravstveni sustav je složen, a mi se kao liječnici često nalazimo u svojevrsnom začaranom krugu.“ Ivan Sinković, voditelj HZZO Podučne ustrojstvene jedinice Čakovec objasnio je što predstavlja privremenu nesposobnost za rad i kako se ona regulira u praksi. – Privremenu nesposobnost za rad utvrđuje ovlašteni liječnik, temeljem medicinske dokumentacije. Dužinu trajanja bolovanja određuje liječnik obiteljske medicine ili ginekolog, ovisno o slučaju. Kontrolu privremene nesposobnosti provode kontrolori Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO), i to prema pravilniku koji propisuje redovne i izvanredne kontrole. Redovne se odnose na radnike koji su dulje na bolovanju, dok se izvanredne provode na pisani zahtjev poslodavca – Sinković. Prema njegovim riječima, u Međimurskoj županiji trenutačno je 45.411 aktivnih osiguranika, a ukupna stopa bolovanja u 2024. godini iznosila je 3,92%. Od toga, 1,92% odnosi se na bolovanja na teret pravnih i fizičkih osoba (poslodavaca), dok je 2% na teret HZZO-a, što se odnosi na bolovanja koja traju duže od 42 dana. Usporedimo li te podatke s prethodnim godinama, vidljiv je pozitivan trend. Tako je 2022. godine stopa bolovanja iznosila 4,39%, dok je 2023. godine pala na 3,75%. – Unatoč blagom porastu bolovanja, bilježimo sve manji broj otkrivenih lažnih bolovanja. U posljednje dvije godine znatno se smanjio i broj zahtjeva poslodavaca za kontrolu bolovanja – takvi zahtjevi danas moraju biti jasno opravdani. Primjerice, prošle godine u Međimurju su zaprimljena svega 69 takva zahtjeva – rekao je Sinković te zaključio kako nema dokaza da bi lažna bolovanja bila raširen problem u županiji. Renata Kutnjak – Kiš, dr. med., voditeljica Djelatnosti za javno zdravstvo i promicanje zdravlja Zavoda za javno zdravstvo Međimurske županije, osvrnula se na najčešće zdravstvene probleme radno aktivnog stanovništva u županiji. Prema podacima Zavoda, najčešći uzroci bolovanja uključuju kronične nezarazne bolesti, poput bolesti lokomotornog sustava, dišnih bolesti (npr. astma), psihičkih smetnji (poput depresije), kao i bolesti kralježnice i vrata. Kod žena se u značajnoj mjeri bilježe i zloćudne bolesti kao uzrok izostanaka s posla. Istaknula je i važnost nacionalnih preventivnih programa, naglasivši kako Međimurska županija bilježi jedan od najvećih odaziva u Hrvatskoj. Aktivno se provode programi ranog otkrivanja raka dojke, raka debelog crijeva i raka pluća, a kontinuirano se ulaže u podizanje svijesti građana o važnosti preventivnih pregleda. Poseban naglasak stavljen je na promociju zdravlja na radnom mjestu, jer – kako je istaknula – “Zdravo radno okruženje doprinosi većoj produktivnosti, zadovoljstvu zaposlenika i smanjenju broja bolovanja.” Kretanja na tržištu rada: pad nezaposlenosti U drugom dijelu sjednice analizirana su kretanja na tržištu rada u Međimurskoj županiji. Prema najnovijim podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje – Područnog ureda Čakovec, Međimurska županija i dalje bilježi jednu od najnižih stopa nezaposlenosti u Hrvatskoj. Krajem svibnja 2025. godine evidentirano je svega 1.760 nezaposlenih osoba, što predstavlja najniži mjesečni broj nezaposlenih od osnivanja Područnog ureda Čakovec 1995. godine. Istovremeno, zaposleno je 44.551 osoba, a stopa registrirane nezaposlenosti iznosi 3,8%. vzaktualno.hr