Krapinski Park Matice Hrvatske bio je domaćin ovogodišnjih Dana otvorenih vrata koji je organizirala Policijska uprava krapinsko – zagorska u sklopu kampanje “Budi zakon”, “Postani policajac/policajka”. Bila je to savršena prilika da se mladi upoznaju s radom policije te saznaju sve ono što ih zanima o ovom zahtjevnom, ali i iznimno važnom zvanju. Načelnik Policijske uprave krapinsko – zagorske, Kristijan Suša istaknuo je kako su tim povodom okupljenim školarcima i vrtićarcima predstavili policiju u većini rodova kroz prikaz vještina demo timova. Isto tako, načelnik je pojasnio kako Ministarstvo unutarnjih poslova trenutno ima raspisana dva natječaja. – Ovim putem bih pozvao osobe mlađe od 28 godina da se jave na natječaj za upis u program srednjoškolskog obrazovanja za odrasle i srednjoškolce da upišu treći razred. Oba natječaja su predviđena za školovanje u Policijskoj akademiji i želio bih naglasiti da tijekom tog našeg obrazovanja svi polaznici imaju osiguran smještaj, mjesečnu financijsku podršku te opremu. Tijekom policijskog obrazovanja steći će vještine i psihofizičke sposobnosti za rješavanje svakakvih situacija, a kroz radni staž će se oblikovati u osobe koje mogu odoljeti raznim zahtjevima – poručio je načelnik Suša. Policijska službenica za prevenciju u uredu načelnika PU krapinsko-zagorske, Andreja Jurić otkrila je pak kako se kampanja “Budi zakon” provodi od početka ove godine te se njome nastoji promovirati policijsko zvanje i potaknuti mlade te ih upoznati sa svim programima koji se provode u Policijskoj školi „Josip Jović” u Zagrebu, na Policijskoj akademiji. – Prethodnih smo mjeseci dosta kontaktirali s mladima, na neki način prezentirali im naše zvanje i informirali ih o Policijskoj školi, a danas smo to zaokružili ovim Danom otvorenih vrata, gdje smo malo pojačali i učinili dinamičnijima te naše aktivnosti – rekla je Jurić dodavši kako su događanje započeli sa sportskim susretima u sportskoj dvorani Srednje škole u Krapini, gdje već tradicionalno policijski službenici igraju nogomet sa srednjoškolcima. – Ove smo godine imali tu čast da su nam došli i učenici iz Policijske škole i njihove dvije nogometne ekipe – muška i ženska. Naš Dan otvorenih vrata zatim smo nastavili na otvorenom prostoru s programom kojim smo pokazati različitost i dinamičnost našeg policijskog zvanja, različitost rodova i poslova koje obavljaju, kao i opremu kojom se koriste. Demonstrirali smo malo jače, specijalne borilačke vještine i vještine rukovanja oružjem, gdje se mogao vidjeti nastup učenika iz Srednje policijske škole i naših kolega iz Interventne jedinice PU krapinsko-zagorske – kazala je policijska službenica za prevenciju, Jurić. Štandove PU krapinsko-zagorske obišao je i saborski zastupnik i gradonačelnik Grada Krapine, Zoran Gregurović izrazivši zadovoljstvo što su mogli biti domaćini Policijskoj upravi krapinsko – zagorskoj te je pohvalio njihov, kako je rekao, bogat i sadržajan program. Dodao je i Gregurović kako je prema svim pokazateljima, Krapinsko – zagorska županija jedna od najsigurnijih županija u Hrvatskoj. – Uistinu treba posebno zahvaliti svim policijskim službenicima čiji posao je često vrlo težak i sigurno nije jednostavan. U svakom slučaju, to nije zanimanje, to je poziv i ovo je danas prilika da se i svi mladi upoznaju s policijskim poslom, odnosno sa svime onime što policija radi – rekao je gradonačelnik Gregurović ujedno pozvavši sve da razmisle o tome da nastave svoju karijeru kao policajci za dobrobit svih sugrađana i cijele zajednice. jmiklauzic/vzaktualno.hr

U sklopu obilježavanja Dana Međimurske županije, 23. travnja u dvorani Zgrade Scheier u Čakovcu predstavljeni su rezultati istraživanja koja su prethodila izradi monografije o Međimurju. Monografija, koja će biti tiskana u Bibliotheci Murodravana Ogranka Matice hrvatske u Čakovcu, predstavlja opsežan i interdisciplinaran rad na kojem je sudjelovalo niz hrvatskih stručnjaka. Istraživanja obuhvaćaju širok spektar tema, od najranijih tragova naseljenosti Međimurja pa sve do dolaska Althanna u posjed Čakovečkog vlastelinstva 1791. godine, a drugi svezak pokriva povijest regije do današnjih dana. Monografija je rezultat zajedničkog rada stručnjaka iz različitih disciplina, a među autorima su, uz iskusne hrvatske stručnjake, i mlađi autori koji su svojim dosadašnjim radom dokazali sposobnost obrađivanja zahtjevnih tema. Među autorima su Branka Marciuš, koja je obradila prapovijesno razdoblje, staru povijest i antiku, Mirna Ladašić Turk, koja je istraživala srednjovjekovno školstvo i kulturne aspekte, Saša Vuković, koji je radio na temi srednjovjekovne crkvene organizacije, Anđelko Vlašić, koji je obradio osmansku ugrozu, Filip Šimunjak, koji se bavio obrambenim sustavom tijekom Zrinskih te Nataša Štefanec, koja je istraživala gospodarske i društvene aspekte ranog novog vijeka. O svom doprinosu monografiji govorio je i Zoran Turk, predsjednik Ogranka Matice hrvatske u Čakovcu, koji je obradio srednjovjekovni period. Za autorice i autore monografije ovo je djelo vrijedno naslijeđe, ne samo za ljubitelje povijesti Međimurja, već i za buduće generacije. Rezultate istraživanja, koja su provedena u arhivima u Hrvatskoj, Budimpešti i Grazu, publici su predstavili Zoran Turk, Branka Marciuš i Nataša Štefanec. Jedan od ključnih aspekata istraživanja bilo je ustupanje građe Muzeja Međimurja, koji je omogućio pristup bogatim arhivima i artefaktima, čime su istraživači stekli dublji uvid u povijest međimurskog kraja. Prvi pisani tragovi o Međimurju datiraju iz 1203. godine, što svjedoči o njegovoj kasnijoj dokumentaciji i dugoj povijesti. Geografski položaj Međimurja, omeđen rijekama Murom i Dravom, činio ga je prirodno zaštićenim i pogodnim za naseljavanje. Ove granice nisu samo štitile, već su omogućile razvoj poljoprivrede, koja je odigrala ključnu ulogu u gospodarskoj stabilnosti regije. Jedan od najvažnijih arheoloških nalaza u Međimurju je amfora iz neolitika, pronađena u Domašincu, koja se smatra najstarijim takvim nalazom u ovom području. Također, rimski grad Halikan u Sv. Martinu na Muri svjedoči o važnosti Međimurja u antičkom razdoblju. Počeci Međimurja, vezani uz vlastelinstvo, također su bili od iznimne važnosti za njegov razvoj. Vlastelinstvo je bilo izuzetno vrijedno zbog svojih prihoda, a poljoprivreda je bila temelj gospodarstva. Tadašnji vlastelini imali su cilj naseljavati ovo područje jer su plodni tereni i prirodne granice činili Međimurje idealnim za poljoprivrednu proizvodnju. Monografija će pružati sveobuhvatan pogled na povijest Međimurja i njegovu ključnu ulogu kroz različite povijesne epohe, a prikazat će se značaj našeg kraja ne samo u prošlim vremenima, nego i u današnjem kontekstu. vzaktualno.hr/medjiumurska-zupanija.hr

Krapinsko-zagorska županija uspješno je provela natječaj za potpore uzgoju zagorskog purana, kroz koji je 28 uzgajivača ostvarilo pravo na financijsku pomoć za ukupno 7945 purića. Iako je u proračunu prvotno bilo predviđeno 60.000 eura, iznos je povećan na 60.265 eura odlukom župana Željka Kolara, kako bi svi koji su ispunili uvjete mogli ostvariti potporu. Natječaj je bio otvoren mjesec dana, a mogli su se prijaviti svi uzgajivači s minimalno 100 purića, pri čemu je za svakog purana potrebno osigurati 25 kvadrata vanjskog prostora. Uzgoj zagorskog purana, simbol tradicije i kvalitete, i dalje se provodi na otvorenom, uz visoke standarde dobrobiti životinja. Potpore su iznosile 7 eura po puriću za necertificirane uzgajivače, s maksimalnim iznosom do 3.500 eura, odnosno 10 eura po puriću za certificirane uzgajivače, s maksimalnim iznosom do 10.000 eura. Na području županije trenutačno postoje dva certificirana gospodarstva. Župan Željko Kolar prilikom dodjele ugovora istaknuo je kako zagorski puran ima budućnost, budući da se proizvodnja iz godine u godinu povećava. Dodao je kako, osim izravne potpore, Županija pomaže i u kupnji zemljišta za okrupnjavanje posjeda te u procesu dobivanja certifikata. – Mi u Zagorju nemamo problema s plasmanom našeg zagorskog purana na tržište. Ova priča je dokaz da se tradicija i kvaliteta mogu spojiti, a vi ste njezin važan dio – poručio je uzgajivačima župan Kolar. Primjer dobre prakse u uzgoju je OPG Vrhovski, čiji vlasnik Boris Vrhovski ističe suradnju s Agronomskim fakultetom, gdje je njihovo gospodarstvo pokazni primjer za buduće agronome. – Još 2003. godine bili smo među pionirima koji su pokrenuli priču o zaštiti zagorskog purana. Danas, s certifikatom zemljopisnog podrijetla, naš puran ima prepoznatljivo mjesto na tržištu – rekao je Vrhovski. Zahvaljujući trudu uzgajivača, potporama županije i angažmanu medija, zagorski puran danas je brend koji se vraća na domaća dvorišta i stolove, čuvajući tradiciju i potičući održivu poljoprivredu. a.kucic/vzaktulano.hr

Općini Jalžabet odobrene su 42.000 eura za projekt “Poboljšanje kvalitete komunalne infrastrukture kroz izgradnju pješačko-biciklističkih staza – faza III”. Projekt obuhvaća izgradnju biciklističke staze između naselja Kelemen i Kaštelanec, uz Županijsku cestu 2088. Projekt je već u visokoj fazi realizacije, a iz Općine poručuju kako je veći dio radova već odrađen, a završetak projekta se očekuje uskoro. FOTO: FB Općina Jalžabet vzaktualno.hr