Grad Ivanec nastavlja s uređivanjem i opremanjem društvenih domova na cijelom gradskom području, koji su, otkako su sagrađeni i dani na korištenje mjesnim odborima, postali omiljena i vrlo tražena mjesta okupljanja građana na raznim obiteljskim proslavama i društvenim manifestacijama, kao i mjesta na kojima se održavaju izbori, sastanci mjesnih odbora itd. Trenutačno su u punom jeku radovi na društvenom domu Vuglovec/Gečkovec. Gradnja nadstrešnice na domu već je završena, a sada se izvode pripremni radovi na izvedbi podloge za polaganje protukliznog keramičkog opločenja. Na taj način dobit će se dodatni, vanjski prostor za druženje mještana. Nakon završetka radova u Vuglovcu/Gečkovcu, nadstrešnice će se izvoditi i kod društvenih domova u Kaniži i Škriljevcu, a natkrit će se i podrumski dio društvenog doma Lančić-Knapić. Izvedba ovih radova je temeljem provedenog postupka javne nabave povjerena najpovoljnijem ponuđaču, Graditeljstvu Andrije Grabara iz Ivanca. Ugovorena vrijednost radova je 39.100 eura. Opločenje terasa ugovoreno je i za društvene domove u Cerju Tužnom i Lukavcu. Nastavlja se i opremanje domova raznom opremom. Tako je za objekt u Cerju Tužnom naručeno deset stolova, dok je za dom u Bedencu nabavljena rashladna vitrina i sitni inventar. Prethodno su nabavljeni novi stolci za društveni dom u Cerju Tužnom (60 kom.) i za društveni objekt u Stažnjevcu (100 kom.). Za potrebe doma u Stažnjevcu kupljeni su i reflektori te razni sitni inventar za 100 osoba. U društvenom domu u Ivanečkoj Željeznici postavljen je epoksi pod, okrečena je unutrašnjost doma i ugrađene su zaštitne lajsne, dok je manji dio prostora opločen. Za dom u Lančiću nabavljen je hladnjak, dok su u podrumskom prostoru Udruge Peharček zamijenjena vrata. Za dom u Kaniži financirano je završno uređenje šanka, a za igralište uz društveni dom kupljeni su košarkaški koševi. Novu nadstrešnicu i keramičko opločenje te klima uređaj dobio je i društveni dom Osečkoj, a klima je nabavljena i za dom u Vuglovcu. Za unutarnje uređenje objekta u Bedencu Grad je kupio pločice. Za sve društvene domove izrađene su i isporučene table, a uskoro slijedi i njihovo postavljanje. vzaktualno.hr

Više od 300 učenika osnovnih i srednjih škola Varaždinske županije u pratnji šezdeset mentora iz 33 osnovne i 10 srednjih škola sudjeluje na Županijskoj smotri LiDraNo 2025. koja je danas svečano otvorena dramsko-scenskim nastupima u Kulturnom centru Ivan Rabuzin u Novom Marofu. Domaćin ovogodišnjeg LiDRaNa za osnovne škole je OŠ Breznički Hum, a za srednje škole Medicinska škola Varaždin. Županijsku smotru za osnovne škole otvorila je zamjenica župana Silvija Zagorec u nazočnosti ravnateljice Osnovne škole Breznički Hum, Vesne Ivančan, velikog broja ravnatelja te učenica i učenika. – Prije svega iskrene čestitke svima na sudjelovanju, a posebna pohvala i zahvala poštovanim učiteljima, profesorima i mentorima koji učenicima prenose svoja znanja te ih potiču na njegovanje našeg, hrvatskog jezika upravo putem ovakvih smotri na kojima učenici pokazuju svoj talent i znanje u najkreativnijim oblicima izražavanja. Naši učenici na ovoj tradicionalnoj smotri, na kojoj se njeguje hrvatski jezik i bogata jezična baština, imaju priliku pokazati svu svoju darovitost, bilo dramsko-scenskim nastupima ili kroz literarne i novinarske radove. Ovogodišnje izdanje smotre je pokazalo svu raskoš kreativnosti učenika i predanosti mentora jer se na najbolji način promiču najveće vrijednosti našeg identiteta, a to je materinji jezik. Varaždinska županija Lidranu daje svesrdnu podršku jer nam je cilj da naši učenici, naši mali kreativci razvijaju svoje talente, te da na taj način predstavljaju ne samo svoje škole, nego i cijelu našu županiju – rekla je zamjenica Zagorec. Ravnateljica Ivančan zahvalila je Varaždinskoj županiji na podršci naglasivši da postoji veliki interes i zalaganje učenika za sudjelovanje na Lidranu. – Moramo istaknuti kako su svake godine literarni i novinarski radovi, sve kreativniji i kvalitetniji, zahvaljujući upravo mentorima i profesorima. Varaždinska županija ima iznimno kvalitetne odgojno-obrazovne ustanove, o čemu najbolje govore uspjesi učenika i mentora pa je smotra LiDraNo odlična prilika kroz koju učenici mogu pokazati svoju kreativnost i stvaralaštvo, dok je poseban fokus stavljen na njegovanje i promociju hrvatskog jezika – rekla je ravnateljica Ivančan. vzaktualno.hr

Inicijativa saborskog zastupnika i ludbreškog gradonačelnika Dubravka Bilića o izgradnji prometnice uz Dravski nasip, tzv. Dravske obilaznice na relaciji Mali Bukovec – Zamlaka, bila je tema sastanka održanog u srijedu u Slokovcu. Cilj projekta je izmještanje teškog teretnog prometa sa šljunčara iz okolice na novu prometnicu, čime bi se značajno rasteretile državne, županijske i lokalne ceste, posebice prometni pravac Ludbreg – Varaždin, te povećala sigurnost u prometu na području Grada Ludbrega i okolnih općina. Uz Bilća, sastanku su nazočili župan Varaždinske županije Anđelko Stričak, ravnatelj Županijske uprave za ceste Varaždinske županije Tomislav Osonjački, predstavnici Hrvatskih voda i HEP-a, načelnici susjednih općina te mještani naselja Slokovec. – Posljednjih nekoliko godina, a pogotovo ove godine, mještani naših naselja Slokovec i Sigetec trpe jako veliki kamionski promet, s obzirom na veći broj šljunčara nego je to bilo ranijih godina, koje svakodnevno eksploatiraju šljunak iz ovog podravskog bazena i voze ga prema Zagrebu, Varaždinu, Austriji, Koprivnici, Križevcima, dakle po skoro cijeloj Hrvatskoj. Očito je ovo vrijedan prirodni resurs koji postoji na ovom području, ali željeli smo skrenuti pažnju na problem koji imaju mještani svaki dan zbog stotinjak i više kamiona koji dnevno prođu ovom prometnicom – napomenuo je Bilić. Dodao je da su pokušali usporiti promet usporivačem, no da ga većina kamiona ignorira i zaobilazi i na taj način stvaraju dodatnu nesigurnost za mještane koji se svakodnevno žale na ovaj problem. – Željeli smo ovim okupljanjem ovdje ukazati na taj problem, zamoliti župana Stričaka da nam pomogne riješiti stvarno veliki problem za naš kraj i zajedno s institucijama – Hrvatskim vodama i HEP-om pomogne da naši mještani žive bolje. Drago mi je da je župan već ranije i sam organizirao sastanak nas načelnika i gradonačelnika koji živimo u ovom prostoru i već je započeo inicijativu uređenja obilaznog puta oko Ludbrega, odnosno ovih naselja kojim bi se sav taj teški teret preusmjerio uz Dravu, uz kanal u vlasništvu HEP-a i izišao u Zamlaki prema autocesti, odnosno dalje na državnu cestu D2 – objasnio je ludbreški gradonačelnik Bilić. Župan Stričak istaknuo je da veliki promet, posebice teretni, govori o snazi gospodarstva na ovome području, ali da je to s druge strane otežavajuća okolnost za sve građane koji žive uz te prometnice. – Odlučili smo poduzeti sve što je u našoj mogućnosti da se omogući što veća protočnost prometa te sigurnost prometovanja, odnosno da podignemo kvalitetu života svim građanima koji žive uz te prometnice. U županijskom proračunu za ovu godinu predvidjeli smo sredstva za izradu prometne studije koja bi trebala dati rješenja za taj problem. Početkom godine sklopili smo ugovor sa Sveučilištem Sjever, da znanstvena zajednica za koju smatram da je najpoželjnija i najprihvatljivija da o tome promišlja, da daje rješenja. Pretpostavljam da će studija biti završena do kraja ožujka ove godine, nakon čega ćemo je dati na javni uvid – poručio je župan. Podsjetio je da je na početku mandata naglasio da je cilj Županije da se započne s izgradnjom brzih cesta te naglasio kako očekuje da će napokon do kraja ožujka ili početkom travnja biti ishođena građevinska dozvola za prvu fazu izgradnje brze ceste od Varaždina prema Ivancu, fazu od Varaždina do Tužnog. Što se tiče Podravske magistrale, s Gradom Ormožom dogovoreno je gdje bi se trebao graditi most kao početak izgradnje magistrale. Izrađuje se studija za taj dio od Varaždina do Ormoža, nakon čega će se krenuti dalje, od Varaždina prema Koprivnici, kazao je Stričak. – Kada gradimo bilo koji projekt ili provodimo neku investiciju, dvije trećine vremena odnosi se na pripreme, izrade projektne dokumentacije, ishođenje dozvola, studije, do građevinske dozvole, a ako je sve dobro pripremljeno, lakša je i realizacija projekta. Prvi će korak ovdje biti studija pa pozivam sve da se uključe, pogledaju rješenja i da je zajedno nadogradimo, kako bi bila što prihvatljivija i korisnija svima koji ovdje žive. Koliko će to sve na kraju koštati teško je prognozirati, ali ako studija potvrdi da je dobrodošla, da je dobro da se izgradi, sigurno ćemo naći model i način financiranja – istaknuo je župan Stričak. Darko Marković, načelnik najistočnije općine Varaždinske županije, Općine Mali Bukovec, naglasio je da je županijska cesta 2076 žila kucavica koja ovu općinu povezuje s gradovima Koprivnicom i Varaždinom. – Tom cestom svakodnevno prođe oko stotinu šlepera koji su natovareni s 50 tona šljunka. Cesta je građena 70-ih, 80-ih godina prošlog stoljeća i sigurno nije projektirana za takvu težinu i naši mještani nemaju prometnicu kakva bi trebala biti u 21. stoljeću. Ono što nas najviše muči je što u općini Mali Bukovec imamo dvije šljunčare, u susjednoj općini Legrad još dvije i još dvije u općini Veliki Bukovec, dakle čak šest šljunčara na mikro području od svega 50 kvadratnih kilometara – izjavio je načelnik. Zahvalio je županu Stričaku koji je pokrenuo inicijativu da se taj problem riješi, ali i HEP proizvodnji i Hrvatskim vodama s kojima se razgovaralo o rješavanju ovog problema. – Od općine Legrad, odnosno Selnice Podravske, Hrvatske vode planiraju graditi nasip na rijeci Dravi, a to je izvrsna prilika da se servisni put za taj nasip iskoristi i za takav promet. Pu koji će HEP Proizvodnja prenijeti iz svojeg vlasništva na Republiku Hrvatsku, pored nasipa HE Dubrava, također se može iskoristiti za takve stvari – zaključio je Marković. Branimir Nađ, načelnik Općine Martijanec objasnio je da bi dionica koja bi uvelike olakšala problem s kojim su suočeni išla od Hrastovljana koji povezuje Zamlaku i izlaz na autocestu sve do Malog Bukovca. – To je trasa koja ima od 17 do 20 kilometara, to je otprilike neki potez koji bi nam bio najprihvatljiviji i koji bi, u najvećoj mjeri, zaobišao sva naselja i sav naseljeni dio. Bio bi potpuno izmaknut van, tako da bi taj teški kamionski promet bio isključiv na toj trasi – rekao je Nađ. Dario Petrić iz Slokovca izjavio je da je jedan od onih kojemu je najviše stalo do toga da se postavi usporivač prometa, uz napomenu da ponekad cestom prođe i do 150, pa i 200 kamiona sa po 40 tona tereta. – Prema nekim statistikama, jedan šleper s 40 tona tereta napravi štetu na asfaltu koliko napravi 50 tisuća osobnih automobila – naglasio je. ak/vzaktualno.hr