Gradsko vijeće Grada Varaždina donijelo je nekoliko ključnih odluka na posljednjoj sjednici, uključujući ažuriranje liste deficitarnih zanimanja te imenovanje novih članova školskih odbora osnovnih škola i Centra za odgoj i obrazovanje Tomislav Špoljar.

Ažurirana lista deficitarnih zanimanja

Prihvaćen je Prijedlog liste deficitarnih zanimanja od bitnog značaja za gospodarski razvoj Grada Varaždina za akademsku/školsku godinu 2025./2026. U odnosu na prošlu godinu, lista je proširena uvođenjem zanimanja tokar/tokarica, čime se želi odgovoriti na potrebe tržišta rada i potaknuti učenike i studente na obrazovanje u traženim strukama.

Izvješće o provedbi Gradskog programa za mlade

Gradsko vijeće prihvatilo je i Izvješće o provedbi Gradskog programa za mlade Grada Varaždina za razdoblje 2022. – 2026. godine, koje obuhvaća provedene aktivnosti u periodu od 2022. do 2024. godine. Program za mlade sastoji se od 6 područja, 22 mjere i 79 zadataka, a izvješće je izrađeno na temelju podataka prikupljenih od nositelja i suradnika ovog programa.

Imenovani novi članovi školskih odbora

Na sjednici su imenovani novi članovi školskih odbora osnovnih škola u Varaždinu, kao i Centra za odgoj i obrazovanje Tomislav Špoljar: I. osnovna škola Varaždin – Dražen Jagić, Danka Marić – Paravinja, Ivana Golubić Horvat II. osnovna škola Varaždin – Biserka Ivek, Emilija Stručić, Vlasta Cindrić III. osnovna škola Varaždin – Leonard Sekovanić, Nedjeljko Novak, Tea Hunjadi Klepač IV. osnovna škola Varaždin – Tatjana Kreč, Lidija Maček, Devid Kos V. osnovna škola Varaždin – Dragan Lukić, Zoran Horvat, Darko Detelj VI. osnovna škola Varaždin – Martina Čovran, Aleksandra Njegovan, Lea Juričić VII. osnovna škola Varaždin – Tamara Šabić, Renata Sever, Ivana Borovec Centar za odgoj i obrazovanje Tomislav Špoljar Varaždin – Sonja Kolarek, Damir Ježić, Zlata Golubić-Suša

Grad Novi Marof i obrt Niskogradnja Veselnik potpisali su ugovor o izvođenju radova na rekonstrukciji prijelaza preko potoka Brodi u naselju Sudovec, a radovi su vrijedni 46.675,88 eura. Obnova prijelaza, odnosno kompletnog propusta na tom dijelu važna je za lokalno stanovništvo naselja Sudovec jer će, osim bolje zaštite od oborinskih voda, obnova prijelaza značiti i veću sigurnost u prometu. Kako ističe gradonačelnik Siniša Jenkač, postojeći prijelaz nije u zadovoljavajućem stanju što predstavlja problem za mještane. – Tijekom obilnijih kiša dolazi do nakupljanja vode, a trenutni prijelaz nema odgovarajuću propusnost što stvara ozbiljan problem. Ovim projektom omogućit ćemo bolji protok vode i povećati sigurnost prometa u tom dijelu naselja – rekao je gradonačelnik. Nadodao je da će se rekonstrukcijom propusta osigurati dugoročno rješenje za probleme s oborinskim vodama te zamolio građane za razumijevanje tijekom izvođenja radova jer će nakon njihove realizacije dobiti sigurniji i funkcionalniji prijelaz. Gradonačelnik je također istaknuo kako Grad kontinuirano ulaže u infrastrukturne projekte. – Rekonstrukcija ovog prijelaza, odnosno propusta nastavak je ulaganja u komunalnu infrastrukturu, a takve projekte provodimo na cijelom području grada. Tako smo krajem prošle godine potpisali ugovor za uređenje potoka Koruščak u Remetincu. Sve su to investicije koje pridonose sigurnosti i kvaliteti života naših sugrađana – naglasio je Jenkač. Dodajmo kako bi izvođač radove trebao završiti u roku od tri mjeseca, ako će vremenski uvjeti to dopustiti. vzaktualno.hr

Krapinsko-zagorska županija prezentirala je godišnji izvještaj o radu iz resora gospodarstva i prometa za prošlu godinu. U 2024. godini, Krapinsko-zagorska županija je za područje gospodarstva izdvojila 2.078.095 eura, a za promet i komunalnu infrastrukturu 587.460 eura, što je ukupno 2.665.556 eura. Pročelnica Upravnog odjela za gospodarstvo, poljoprivredu, turizam, promet i komunalnu infrastrukturu Sanja Mihovilić rekla je kako su u sektoru gospodarstva izdvojili sredstva namijenjena za poticanje malog i srednjeg poduzetništva u iznosu od 916 tisuća eura. –  Posebno smo izdvojili sufinanciranje REGEA-e, Poduzetnički centar, upravljanje u Poslovno-tehnološkom inkubatoru, te razvoj turizma naše županije. U ovom dijelu poticanja malog i srednjeg gospodarstva, posebno treba naglasiti da imamo odličnu suradnju s komorama koje isto tako sufinanciramo. Tu je i mjera sufinanciranja kamata koju provodimo već od 2015. godine i prošle godine smo za to izdvojili 83.850 eura, a za program HABOR-a je i dalje otvoren natječaj, a mogu se javiti naši poduzetnici koji se odluče na kreditiranje preko HABOR-a. Od 2015. godine do danas smo za to izdvojili 1,5 milijuna eura i u toj mjeri je prošlo 90 poduzetnika – istaknula je Mihovilić. Osvrnula se i na turizam, gdje su 2023. godine krenuli s potporama koje su namijenjene kućama za odmor kako bi vlasnici obogatili svoju ponudu i zadržali goste. – U prošloj godini imali smo odobrenih 18 zahtjeva u iznosu od 56.803 eura, a kroz ove dvije godine potpore je ostvarilo 32 korisnika u iznosu 96.295 eura. Dugi niz godina provodi se i mjera koja je namijenjena tradicijskim obrtima, a prošle godine imali smo 40 zahtjeva za koje je odobreno 43.573 eura, a od 2017. godine potpore je ostvarilo 263 obrtnika u iznosu od 193.730 eura. Kako bi mladi poduzetnici imali bolje uvjete za otvaranje obrta izdvajamo sredstva za sufinanciranje prostora, ako se oni odluče da to bude u našim inkubacijskim prostorima u Poslovno-tehnološkom inkubatoru, a imamo i prostor u Dvorcu Bračak. Prošle godine je za 18 poduzetnika bilo izdvojeno oko 16 tisuća eura – pojasnila je pročelnica Mihovilić. Također, za građane se sufinancira energetski certifikat za obiteljske kuće, prošle godine Županija je imala 44 zahtjeva u iznosu od 113.164 eura. – Moram spomenuti i tradiciju i očuvanje naših autohtonih proizvoda za poticanje proizvodnje zagorskih mlinaca i zagorskih štrukli. Prošle godine imali smo dva natječaja i potpore za mlince ostvarila su tri korisnika, a isplaćeno im je 28 tisuća eura, a za štrukle smo imali također, potpore koje su ostvarila tri korisnika u iznosu od 20 tisuća eura. Za naše poduzetnike i obrtnike smo kroz bespovratne potpore od 2017. do 2024. izdvoji sredstava u iznosu od 557.808 eura – napomenula je Mihovilić. Tu i povjereni poslovi državne uprave, gdje je riješeno 1669 predmeta. Za komunalnu infrastrukturu i promet izdvojeno je 587.460 eura, a tu između ostalog spadaju i edukacije djece u prometu. – Za vodoopskrbnu mrežu, za visoke zone prošle godine smo izdvojili oko 62 tisuće, a u periodu od 2017. do 2024. za to smo izdvojili 553 tisuće eura. Kroz ovaj program tu je više od 750 novih priključaka – završila je Mihovilić. Krapinsko-zagorski župan Željko Kolar je kazao kako je prezentacija rezultata izuzetno bitna jer su u 2025. godinu ušli sa titulom Europske poduzetničke regije. – Prije nekoliko dana je došao rezultat američkog Financial Timesa gdje smo za sada rangirani na četvrtom mjestu kao najbolje male regije za privlačenje investicija, a isto tako i regije budućnosti, što je izuzetno bitno i izuzetno izazovno – rekao je župan Kolar. Ima 315 novootvorenih obrta. – Svaki obrt nam je bitan, i broj obrta nam raste, iako ne raste broj zaposlenih u obrtništvu zbog nedostatka kvalificirane radne snage, čemu smo mi pokušali se othrvati na način stipendiranja obrtničkih i deficitarnih zanimanja, gdje smo povećali upis u naše srednje škole za 33 posto i to se osjeti, ali s obzirom na tržišnu utakmicu, s obzirom na potrebe našeg gospodarstva, definitivno mi ne možemo više to pokrivati s domaćom radnom snagom. Još mali obrti da, ali velike tvrtke, pogotovo one koje dolaze iz sektora graditeljstva i one koje dolaze iz sektora ugostiteljstva i usluga, to jednostavno nije moguće – komentirao je Kolar dodavši kako na području županije radi između 2500 i 3700 stranih radnika. Naglasio je kako se proračun za gospodarstvo diže na 618 tisuća eura u odnosu na prošlu godinu, što je oko 17,6 posto više. – To je samo dokaz našeg opredjeljenja da smo spremni raditi, surađivati, kreirati, pomagati svim velikim tvrtkama na području Krapinsko-zagorske županije – kazao je župan dodavši kako su pojedina poduzeća ipak imala manje prihode, posebice oni koji su bili orijentirani na pojedine sektore u Njemačkoj koja se nalazi u ekonomskoj krizi. Dodao je kako je posljednjih sedam investicija u Krapinsko-zagorsku županiju došlo jer su investitori kao prvu informaciju koristili portal, nakon čega su kontaktirali poduzetnički centar, Krapinsko-zagorsku županiju, općinu ili grad u kojoj se nalazi poduzetnička zona. Župan je mišljenja da je preporučljiva stopa nezaposlenosti oko 4 posto, da bi se mogle pokrivati potrebe tržišta rada. – Mi smo daleko ispod toga. I ono što je izuzetno bitno, da nikada nismo imali veći broj zaposlenih i to je ono što čini naše gospodarstvo sada snažnim – rekao je Kolar dodavši kako ga posebno veseli da nove investicije koje dolaze su sa visokom dodatnom vrijednošću, da su to investicije gdje će biti visoke plaće – rekao je Kolar dodavši kako je to jedan od ključnih elemenata za stvaranje kvalitete života u županiji. U 2025. godini ukupno će se za resor gospodarstva, prometa i komunalne infrastrukture povećati sredstva i izdvojit će se ukupno 3.283.645 eura, od toga na gospodarstvo otpada 2.201.120 eura i za promet i komunalnu infrastrukturu izdvojit će se nešto više od milijun eura. Što se tiče komunalne infrastrukture, ove će godine, naglasak biti na uređenju poduzetničkih zona i subvenciji javno-linijskog prijevoza, za sanaciju klizišta, uređenje komunalne infrastrukture, za vodoopskrbu i slično. Što se tiče gospodarstva nastavlja se sa sufinanciranjem potpornih institucija s bespovratnim potporama za gospodarstvo, za sufinanciranje gospodarskog zbora i za sufinanciranje gospodarske i obrtničke komore. ibelošević/vzaktualno.hr

Varaždinska županija i ove je godine raspisala Javni poziv za javne potrebe u kulturi, a odlukom Kulturnog vijeća i župana Anđelka Stričaka, za financiranje je odobreno 79 programa u kulturi za koje je potpisivanje i dodjela ugovora održano u četvrtak u Varaždinskoj županiji. Radi se o programima za koje je u proračunu izdvojeno 229.700,00 eura, od toga se na financiranje Varaždinskih baroknih večeri odnosi 26 tisuća eura. Ovogodišnjim potpisivanje 79 ugovora varaždinski župan Anđelko Stričak smatra kako su obuhvaćane sve potrebe u kulturi – od folklora do baroka. – Na početku mandata za potrebe u kulturi bilo je izdvojeno oko 112.814 eura, danas dodjeljujemo 79 ugovora u vrijednosti 229.770 eura, tako da možemo reći da je unutar četiri godine taj iznos udvostručen. Ugovori su namijenjeni udrugama, ustanovama i samostalnim umjetnicima, obuhvatili smo sve fizičke i pravne osobe koje se bave djelatnostima u kulturi – istaknuo je Stričak te se osvrnuo i na buduće projekte – Dvorac Opeka je obnovljen, u tijeku je izrada projektne dokumentacije za obnovu dvorca Šaulovec, pripremamo istu takvu dokumentaciju za dvorac Belu. Krećemo u energetsku obnovu i dogradnju palače Erdödy gdje je smještena Glazbena škola, pokrećemo projekt revitalizacije i obnove jahaone u Optujskoj ulici, zatim izgradnje cijelog niza interpretacijskih centara uz sva ona dobra koja su bitna za Varaždinsku županiju i koja nas čine prepoznatljivom, od Špilje Vindije, Gaveznice… – nabrojao je župan dodavši kako su upravo iz tog razloga protekle godine formirali ustanovu Cukur koja će se baviti potrebama u kulturi. Na čelu Kulturnog vijeća Varaždinske županije bila je Vesna Pascuttini-Juraga koja je kazala kako su se na Javni poziv mogle javiti udruge, ustanove te samostalni umjetnici te fizičke i pravne osobe koje se bave nekim vidom kulturne djelatnosti ili umjetničkim stvaralaštvom. Istaknula je kako se Kulturno vijeće vodilo sa nekoliko kriterija, između ostalog, kvalitetom i inovativnošću programa ili projekta. Tu je i ekonomičnost, kontinuitet i održivost programa ili projekta, jasnoća, cjelovitost i proveditost, značaj za razvoj kulture baštine i kulture te kvaliteta dosadašnjeg rada. Županijska sredstva su, između ostalog, odobrena i za HNK Varaždin, čija intendantica Senka Bulić ističe kako su jako sretni što su ih dobili. – Nama je apsolutno svaka podrška izuzetno važna, a mislim da županijska podrška nije izostala ni ove godine, tako da zapravo stvarati kulturu znači gledati u budućnost svijeta. Mislim da je to izuzetno važno za sve nas. Mi stvaramo tamo od koncerata, vizualnih umjetnosti, pa do dramskog repertoara. Mi smo neko ogledalo društva i mi smo zapravo oni koji nude te najkvalitetnije sadržaje koje odgajaju naše društvo – rekla je Bulić. Da su im sredstva itekako korisna potvrdila je i predsjednica Čipkarskog društva “Danica Brosler” iz Lepoglave, Verica Dubovečak. – Tim sredstvima jako puno pokrivamo naše radionice, najviše na učenju čipkarica i izrade majstorskih motiva. Ta sredstva nam dobro dođu i za neke promo materijale – rekla je Dubovečak dodavši kako im dobro dođe svaka potpora. vzaktualno.hr