Na Međimurskom veleučilištu u Čakovcu u petak je održana 5. međunarodna znanstvena konferencija “Ekonomski i društveni razvoj”. Ova konferencija dio je globalne mreže događanja koja okuplja znanstvenike iz različitih dijelova svijeta, a Čakovec je jedno od rijetkih mjesta u Hrvatskoj koje ima priliku ugostiti ovakav akademski susret. Predsjednik Organizacijskog odbora Domagoj Cingula istaknuo je važnost ove konferencije, naglasivši kako Međimursko veleučilište uvijek prati relevantne društvene teme. – Ove godine na konferenciji se fokusiramo na izgradnju društva kroz kulturu i kulturnu baštinu. Naime, kultura je nekada bila utkana u sve pore ljudskog društva, kao i kulturna baština, a imali smo nešto sa strane i na margini što se nazivalo supkulturom. Situacija se promijenila i danas je supkultura utkana u sve pore ljudskog društva, a kultura i kulturna baština su, nažalost, na margini. Imamo apsurdnu situaciju i ne moram govoriti o tome koji su rezultati toga jer je vidljivo u kakvom smo današnjem svijetu prisiljeni djelovati – rekao je Cingula. Dodao je kako rješenja za društvene izazove ne treba tražiti isključivo u financijskim alatima. – Ne trebamo tražiti izlaz i spas ni u tehnologiji. To nam je izlaz iz stvarnosti, a ne iz problema, a rješenje problema pronaći ćemo u povratku pravim vrijednostima i tu kultura stupa na scenu – istaknuo je Cingula. Dekan MEV-a, izv. prof. dr. sc. Igor Klopotan, naglasio je kako suradnja s ovom konferencijom traje od 2020. godine, a zahvaljujući brojnim partnerskim sveučilištima i fakultetima diljem svijeta, stavlja Međimursko veleučilište na međunarodnu akademsku kartu. – Osim u Čakovcu, konferencija se održava od Afrike, Europe, Amerike do Azije, praktički na svim kontinentima. Vrijedi napomenuti da su nam na početku puno pomogli Vlada Republike Hrvatske i Ministarstvo znanosti i obrazovanja jer su bili pokrovitelji prvih konferencija na MEV-u. Isto tako bilo je uglednih gostiju na konferencijama, a jedan od urednika Zbornika konferencije bio je prof. Victor Beker s Universitiy of Buenos Aires koje je na 66. mjestu u svijetu prema QS Global World Ranking. Već sada započinju pripreme za sljedeću konferenciju koja će dodatno učvrstiti poziciju Međimurskog veleučilišta na globalnoj znanstvenoj sceni – rekao je Klopotan. Ivan Hegeduš, viši predavač na MEV-u, istaknuo je kako je Međimursko veleučilište već niz godina domaćin međunarodnih konferencija, a svaka od njih doprinosi akademskoj suradnji i razmjeni znanja. – Ovakvi skupovi ključni su za akademski napredak i povezivanje veleučilišta i sveučilišta diljem svijeta. Ovo je doista uspješna konferencija i nadam se da će narednih godina još više rasti, odnosno da će biti sve više sudionika – zaključio je Hegeduš. Uz bogat program i sudjelovanje autora iz različitih zemalja, konferencija će rezultirati i Zbornikom radova s međunarodnim statusom koji će biti predstavljen u uglednim svjetskim bibliotekama. vžaktualno.hr

Krapinsko – zagorski župan Željko Kolar obišao je Sklonište za nezbrinute životinje Luč Zagorja te tom prilikom donirao 450 kilograma hrane za životinje. Budući da Krapinsko – zagorska županija ulaže značajna sredstva za rad Skloništa te je do sada taj iznos dosegao brojku od 77 tisuća eura, župan Kolar je s članom Uprave ZAG-VET d.o.o. Mladenom Jemeršićem potpisao i ugovore kojim Krapinsko – zagorska županija Skloništu donira dodatnih 20 tisuća eura. Potpisana su tako dva ugovora od kojih se jedan odnosi na financiranje šest smještajnih mjesta za teško udomljive pse s područja Krapinsko – zagorske županije te je za tu svrhu iz županijskog proračuna izdvojeno 16 tisuće eura. Drugi ugovor se pak odnosi na sufinanciranje marketinške aktivnosti u svrhu poticanja udomljavanja napuštenih i izgubljenih životinja smještenih u Skloništu u 2025. godini i riječ je o iznosu od četiri tisuće eura. Pošto je upravo danas Svjetski dan napuštenih životinja župan Kolar istaknuo je kako je tužno što smo se doveli do toga da se i na svjetskoj razini moralo reagirati i skrenuti pozornost javnosti na problem napuštenih životinja. – Postoje brojne obitelji koje svoje kuće ljubimce doživljavaju kao članove svoje obitelji te se prema njima tako i ponašaju, no nažalost postoji i druga strana priče, gdje imate neodgovorne pojedince kojim iskoriste ljubav i privrženost životinje koju imaju i nakon toga je ostave na cesti. Upravo zbog toga zahvala medijima koji su došli i koji će ispričati pozitivnu priču koja se provodi ovdje u Skloništu Luč Zagorja i poslati poruku ljudima da ne ostavljaju životinje na javnim mjestima, nezbrinute jer to nije ljudski ni humano, odnosno to je neprihvatljivo – rekao je župan Kolar te dodao kako je Županija ove godine povećala iznos sredstava namijenjen radu Skloništa pa je tako ove godine donirano čak 6,5 tisuća eura više, a pojasnio je i kako se na razini županije provodi i program sterilizacije mačaka. – Nažalost, bez obzira na angažman, jedinice lokalne samouprave još se uvijek nedovoljno uključuju u sterilizaciju pasa, a s obzirom da si to mnogi pojedinci ne mogu financijski priuštiti, mi smo danas dogovorili da ćemo ove godine potpisati još jedan ugovor između Krapinsko – zagorske županije i Luči Zagorja, a kojim ćemo osigurati dodatna sredstva za sterilizaciju pasa. Bit će to još jedan naš doprinos da uredimo taj odnos prema životinjama – pojasnio je župan Kolar. Sklonište raspolaže sa 120 smještajnih mjesta te ima svoja vozila i tehničare za hvatanje i prijevoz napuštenih i izgubljenih životinja. Kako je pojasnio župan, mjesta za zbrinjavanje životinja ima dovoljno te ako uspoređujemo broj stanovnika i broj registriranih životinja, Krapinsko – zagorska županija je u samom vrhu Republike Hrvatske prema smještaju koji ima osiguran za zbrinjavanje napuštenih životinja. Mladen Jemeršić je pak kazao kako je suradnja između Skloništa i Županije jedna lijepa priča te kako se nada da će i u budućnosti ona biti nastavljena. – Nažalost, uz sve lijepe stvari, imamo problema što se tiče zadnjih godina i udomljavanja, što je vezano uz jako veliki broj napuštenih životinja. Mislim da je uzrok tome necijepljenje životinja, a pogotovo ne mikročipiranih životinja, zato mislimo da u budućnosti trebaju jedinice lokalne samouprave što više usmjeriti pažnju na kontrolu mikročipiranja te na kastraciju i sterilizaciju pasa i mačaka – kazao je Jemeršić dodavši kako u sljedećim godinama očekuju da se lokalne samouprave jače uključe i da se pod kontrolom drže te životinje. Potpisivanju ugovara prisustvovao je i načelnik Općine Marije Bistrice Josip Milički na čijem području je azil smješten. – Iako je pokrenuta kampanja da svaka općina ima svoj azil ili da se udruži nekoliko općina, činjenice govore kako je ovo jedini azil na području Krapinsko – zagorske županije. Nažalost, ovaj kapacitet je ograničen i mislim da će se općine an području naše županije morati udružiti i napraviti najmanje još jedan ili dva azila da bi mogli zbrinuti sve napuštene životinje – zaključio je načelnik Milički. jmiklauzic/vzaktualno.hr

Nakon što je SDP-ov Bruno Ister izjavio da se Dom zdravlja Varaždinske županije suočava s ozbiljnim kadrovskim i infrastrukturnim izazovima te najavio vraćanje Opće bolnice Varaždin pod županijsku nadležnost i njezin razvoj u Kliničku bolnicu u suradnji sa Sveučilištem Sjever, iz OBV-a su u petak reagirali konferencijom za novinare. Ravnatelj OBV-a doc. dr. sc. Damir Poljak, mag. soc. geront. istaknuo je kako želi upozoriti na netočne informacije vezane uz bolnicu, kako zbog javnosti, tako i zbog djelatnika bolnice, osvrnuvši se na početku na temu vraćanja OB Varaždin pod nadležnost Varaždinske županije. – Iza nas vidite dva krana koji rade i vjerujem da ti kranovi neće odnijeti bolnicu nigdje drugdje, da će ona ostati ovdje. Ovdje se gradi Centralni operacijski blok u vrijednosti 45 milijuna, a u četvrtak je postavljen kamen temeljac za novu zgradu Zavoda za javno zdravstvo – rekao je Poljak. Podsjetio je da je Opća bolnica Varaždin specifična po tome što djeluje na tri lokacije – u Varaždinu, Novom Marofu i Klenovniku te da je odlukom Vlade Republike Hrvatske 18. prosinca 2013. godine donijeta odluka da se dvije zdravstvene ustanove, a to su Specijalna bolnica za kronične bolesti Novi Marof i Bolnica za plućne bolesti Klenovnik, spajaju s 1. siječnja 2014. i da posluju kao jedan pravni subjekt. – Od 2014. do danas to se nije promijenilo, a ono što u svemu tome donosi najviše nejasnoća je stvaranje Nacionalnog palijativnog centra i Nacionalnog respiracijskog centra. Upravo o toj ideji, o realizaciji tih dvaju projekata, župan Anđelko Stričak i ja mnogo smo puta razgovarali na sastancima u Ministarstvu zdravstva, župan i s članovima Vlade Republike Hrvatske te smo došli do toga da danas čekamo potpisivanje ugovora za izvođenje radova. Dakle, 2023. godine napravljeni su glavni i izvedbeni projekti, dobivena je suglasnost Ministarstva zdravstva i Vlade Republike Hrvatske da krećemo u te projekte, završene su javne nabave i sada se čeka odluka o potpisivanju tih dvaju ugovora. Naši djelatnici na te dvije lokacije već se žurno pripremaju jer moramo izmjestiti određene odjele da bismo mogli i dalje pružati zadovoljavajuću, kvalitetnu zdravstvenu skrb svim žiteljima – rekao je ravnatelj OB Varaždin te na kraju poručio: – Sve one koji u medijskom prostoru iznose pogrešne informacije, posebice gospodina Istera, pozivam da, ako su mu potrebe točne informacije, dođe u Opću bolnicu Varaždin, da ga upoznamo s tim projektima, kako bi i on, ali i naša javnost i naši pacijenti dobili dobre, točne i kvalitetne podatke. Novinarima se obratila i doc. prim. dr. sc. Spomenke Kiđemet-Piskač, dr. med. spec. neurolog, predsjednica Stručnog vijeća OB Varaždin. – Struka Opće bolnice Varaždin itekako se priprema za sve naše postojeće i nove odjele i kapacitete. Trenutačno su u tijeku 144 odobrene specijalizacije, a jednako tako kontinuirano ulažemo u edukaciju liječnika, ali i drugog zdravstvenog osoblja. Za dva naša odjela pokrenuti su postupci akreditacije u kliničke odjele. Naglašavam da s tim podacima ne smijemo baratati olako jer postoje jasno definirani protokoli i propisi o tome kako neki odjel može postati klinički odjel. Treba imati određeni broj docenata, doktora znanosti i treba, naravno, vremenski odmak da bi se postalo docentom ili doktorom znanosti. U našoj je bolnici sedam docenata i doktora znanosti koji usko surađuju sa Sveučilištem Sjever – uz docenta Alena Pajtaka, tu sam ja kao docentica i naš ravnatelj Damir Poljak – kazala je Kiđemet-Piskač. Naglasila je da se svi oni kao struka kontinuirano educiraju i razvijaju, u što ulažu mnogo truda te dodala da joj je želja razviti znanstvene centre s jasno potrebnim brojem educiranih stručnjaka. Voditelj Odjela za abdominalnu kirurgiju OB Varaždin, doc. dr. sc. Alen Pajtak, dr. med. posebno je naglasio dobru suradnju bolnice i Sveučilišta Sjever. – Unatrag nekoliko godina pokušali smo tu suradnju još i pojačati i napravili smo puno koraka prema tom cilju. Jedan od njih je i osnivanje zdravstvene jedinice, kako bi se dodatno približili Sveučilištu Sjever. U ovim trenucima je u tijeku formiranje dvaju kliničkih odjela u Službi za kirurgiju – Klinički odjel za abdominalnu kirurgiju i Klinički odjel za neurokirurgiju. To je samo dodatan korak koji nam omogućuje bliskiju suradnju te u budućnosti i formiranje Kliničke bolnice u bliskoj suradnji sa Sveučilištem Sjever – izjavio je Pajtak. Jedna od tema konferencije za novinare bila je i situacija u Domu zdravlja Varaždinske županije, a ravnatelj Doma, doc. dr. sc. Jurica Veronek istaknuo je da je u trenutku kada je počeo obnašati dužnost ravnatelja Dom zdravlja imao dug težak 5,5 milijuna kuna. – Danas je dug gotovo saniran, a pritom je u tom razdoblju od tri i pol godine Dom zdravlja Varaždinske županije investirao oko 1.400.000. eura, odnosno 10 milijuna kuna. Problem s primarnom zdravstvenom zaštitom prisutan je u cijeloj Hrvatskoj jer nije nimalo lako i jednostavno privlačiti novi kadar, kada okolne županije i jedinice lokalne samouprave nude pozamašne financijske iznose za privlačenje medicinskog kadra. Ipak, mogu se pohvaliti da smo prije nekoliko dana zaposlili liječnika samo zbog toga što ima dobre i kvalitetne uvjete rada te normalne i kolegijalne međuljudske odnose u instituciji koji su prije tri i pol godine bili značajno narušeni – kazao je Veronek. Dodao je da Dom zdravlja trenutačno ima devet liječnika na specijalističkom usavršavanju te stalne liječnike koji su se prije nekoliko godina vratili sa specijalističkog usavršavanja i rade u Ivancu i Ludbregu kao ginekolozi, radiolozi i pedijatri. – Naša intencija je ne samo privući nove, nego zadržati stare liječnike. Mislim da je to danas izazov, a to uspijevamo tako da stvaramo bolje uvjete, što ćemo činiti i dalje – zaključio je Veronek. vzaktualno.hr