U organizaciji Udruge umirovljenika Prigorčica ovog je vikenda u prostorijama Društvenog doma Bisag održan Božićni koncert koji je bio još jednom prigoda za ugodno druženje u veseloj blagdanskoj atmosferi. Općinska te županijska vijećnica i predsjednica Saveza umirovljenika Varaždinske županije, u ovoj prigodi i moderatorica događanja, Jadranka Bahlen, uputila je okupljenima čestitke u povodu nadolazećih božićnih blagdana te Nove godine. Zaželjela je prije svega obilje radosti, zdravlja i veselja. Dobrim željama pridružio se i načelnik Općine Breznica, Ivan Andrašek, koji je naglasio važnost ovakvih događanja. -Ovo je prilika da još jednom uputimo zahvalu našim umirovljenicima na svemu što su kroz svoj radni vijek učinili za razvoj naše zajednice. Iako živimo u izrazito užurbanom vremenu uvijek možemo i moramo odvojiti vrijeme za naše bližnje, zastati na trenutak, porazgovarati i uputiti iskrene riječi zahvale –  kazao je načelnik Andrašek. Ujedno je uputio zahvalu Udruzi Prigorčica na organizaciji božićnog koncerta ali i na svim aktivnostima kroz godinu kojima obogaćuju društveni život Općine. Inače, mnogobrojni uzvanici i gosti uživali su u božićnim pjesmama koje su izveli zborovi: Udruge umirovljenika Prigorčica, Udruge umirovljenika  Bedenica, Kud Meteori  Hraščina te Udruga umirovljenika Petrijanec. Po završetku koncerta  za sve sudionike, uzvanike i goste pripremljen je prigodan domjenak a druženje je nastavljeno kroz pjesmu i ples. vzaktulano.hr

Advent, došašće, radosno iščekivanje Božića mnogima je najljepše doba u godini – tako je bilo, tako jest i tako će jamačno biti i dalje i to se sigurno neće promijeniti. No ono što se mijenja s godinama, s desetljećima, to su običaji. U današnje vrijeme Božić se diljem Hrvatske slavi na sličan način, uz ukrašavanje božićnog drvca, sijanje pšenice, kupovanje darova. Nekada to nije bilo tako, pa smo odlučili u ovo predbožićno vrijeme prisjetiti se što su na Badnjak i Božić radili naši stari. Nismo dugo razmišljali o tome koga pitati kako se nekada ukrašavalo božićno drvce, odnosno kada se krenulo s božićnim darivanjem. Obratili smo se Tiboru Martanu, diplomiranom etnologu i profesoru pedagogije koji je i sveučilišni specijalist dramske pedagogije, a cijeli svoj život posvetio je zaštiti i očuvanju narodnih običaja na području Grada Novog Marofa u Varaždinskoj županiji, ali i šire. Božićno drvce? Nekada ga nije bilo Tradicija ukrašavanja božićnog drvca na Badnjak u našim je krajevima doista dugačka, iako do Prvog svjetskog rata u našim ruralnim područjima nije bilo uobičajeno ukrašavati drvce ovako kako to radimo danas. – Naši stari bi to radili od grana bora i to onog starog bora koji se nazivao cmrek ili cmrok. Najstariji muški član obitelji odlazio bi u šumu nekoliko dana prije Badnjaka, donio bi grane tog bora i tada bi se radilo nešto slično velikom vijencu. Taj se vijenac tada pričvrstilo na drvene kramove kuća i to je visjelo iznad stola za kojim će obitelj blagovati tijekom blagdanskih dana. Te su se grane okitile raznim jesenskim plodovima, jabukama, orasima, ukrasima od krep papira, ružicama, palčekima, kuglicama – svime onime što su žene izrađivale od blagdana svete Barbare do Badnjaka. Taj vijenac koji je visio iznad stola nazivao se kinč. Što se tiče ukrasa, u južnom dijelu Varaždinske županije terenskim sam istraživanjima detektirao tri malo arhaična oblika kinča koji su u stanovništvu poznati pod nazivima palček, purek i ježek. Ježek je papirnata kuglica, purek je imitacija češera, a palček je poseban cvijet i njegove latice dobiju se tako da se manji komadići krep papira nabiru na palac ruke i onda se udube – rekao nam je Tibor. Kada se prešlo na klasična božićna drvca kakva imamo danas, taj naziv kinč se udomaćio kao ime papirnatog ukrasa i danas mnoge udruge njeguju izradu cvijeća od krep papira i drugih nakita. A osim kinča, svaka stara seoska kuća imala je tzv. sveti kut. Bio je to kut glavne kućne prostorije u kojoj je obitelj boravila. Obično je imao raspelo, srce Isusovo i Marijino i slike svetaca koje je ta obitelj posebno štovala. – Za te su se slike obično zataknule grančice zelenila, a jaslice nisu stajale ispod bora kao danas, nego bi se stavljale u taj sveti kut – pojasnio nam je etnolog Martan. Tko je koga i čime darivao? Darivanje za Božić, odnosno darovi ispod božićnog drvca novija su pojava i to nije baš svojstveno našoj tradicijskoj baštini i kulturi, rekao nam je Martan. – Drugačije je to nekada bilo. Primjerice, zaljubljeni mladići morali su darivati djevojke koje su im se posebno sviđale crvenim jabukama i to nakon polnoćke. To je bio osjećaj za darivanje i lijepo, a na božićno jutro morao se darivati zdenac, odnosno bunar. Naime, prva osoba koja je ujutro rano na Božić odlazila na zdenac po vodu morala je u zdenac ubaciti jabuku, komad kruha, orah, ponekad čak i kovani novac. Tako se zdencu zahvalilo što daruje vodu i zamolilo ga se da vodu daje i dalje, da nikad ne presuši– objašnjava Martan. Darivanje djece počelo je nedugo nakon Drugog svjetskog rata, ali vrijedi napomenuti da tada darove nije donosio Djed Mraz ili Djed Božićnjak, nego mali Isusek. Inače, do tada je u tom dijelu adventa mališane darivao Sveti Nikola, a ponekad i Sveta Lucija. Tibor Martan otkrio nam je još jednu zanimljivost vezanu uz darivanje: u slamu koja bi se stavljala ispod stola za kojim se blagovalo, odrasli bi znali sakriti orahe ili jabuke pa bi ih djeca tražila i, naravno, svatko bi uzeo ono što je pronašao. Uz to, ponekad su znali sakriti i kakav manji nožić, tzv. kosturicu, pa je veselje bilo još i veće. Danas je mnogo toga drugačije nego što je bilo nekada, no najvažnije je da, bez obzira na način na koji slavimo Božić i bez obzira na konzumerizam koji teško da možemo izbjeći, nikada ne zaboravimo da je Božić vrijeme ljubavi, mira, radosti, vrijeme koje trebamo provesti s najmilijima u zajedničkom iščekivanju, a potom i slavlju. Neka vam je svima, kao i vašim najdražima, sretan i blagoslovljen Božić! foto: arhiva ak/vzaktualno.hr

Općina Mali Bukovec na posljednjoj je sjednici Općinskog vijeća u ovoj godini dobila proračun za 2026. u iznosu od gotovo 3,8 milijuna eura na prihodovnoj strani te 3,71 milijun na rashodovnoj. Proračun predviđa nekoliko kapitalnih projekata u narednoj godini ali i niz mjera usmjerenih u područje obrazovanja i predškolskog odgoja, područje socijalne skrbi te za sport i aktivnosti udruga. – Jedan od kapitalnih projekata koji bismo htjeli konačno riješiti je svakako rekonstrukcija postojeće općinske zgrade s ciljem postizanja energetske učinkovitosti i obnove te postizanja jače stabilnosti samog objekta. Za realizaciju tog projekta biti će potrebno uložiti iznos od 470 tisuća eura za što ćemo morati osigurti i sredstva iz nekih od natječaja ili fondova. Kada govorimo o samom načinu rada općinske uprave na digitalizaciju poslovanja planiramo utrošiti 40 tisuća eura čime će se povećati efikasnost rada same uprave – pojasnio je načelnik Općine Mali Bukovec, Darko Marković. Jedan od kapitalnih projekata je i izgradnja Vatrogasnog doma u Malom Bukovcu za što je planirano 670 tisuća eura. – U sklopu ovog kapitalnog projekta planira se izgradnja novog Vatrogasnog doma u Malom Bukovcu. Projekt se planira financirati iz EU sredstava u iznosu od 600 tisuća u 2026. godini, što znači da realizacija projekta ovisi o rezultatima natječaja u narednoj godini. Ostatak sredstava planira se financirati iz vlastitih prihoda Općine Mali Bukovec. Projektna dokumentacija je pripremljena, te je kupljen dio zemljišta na kojem će se izgraditi objekt – kazao je načelnik Marković. U proračunu je predviđen i iznos od 110 tisuća eura za ulaganje u projekte povezane sa korištenjem geotermalne energije u toplinarske svrhe. Za vanjsko i unutarnje uređenje društvenog doma Novo Selo Podravsko planirano je 100 tisuća eura. Za održavanje cesta, javne rasvjete, groblja te javnih površina i dječjih igrališta predviđeno je ukupno 85 tisuća eura. Što se tiče prometne infrastrukture za razvoj i sigurnost prometa predviđen je iznos od 453 tisuće eura. – Za izgradnju Reciklažnog dvorišta građevinskog otpada Novo Selo Podravsko, planirano je 80 tisuća eura. Ovaj se projekt planira financirati iz vlastitih sredstava Općine Mali Bukovec, ali ćemo trebati i pomoć nadležnog Ministartsva ili Fonda. Projektom je planirano postavljanje kontejnera neophodnih za radnu snagu, parkirališta, betonskog prostora za manipulacije te drugih popratnih objekata i sadržaja potrebnih za funkcioniranje takve vrste reciklažnog dvorišta – najavio je Marković. Za sufinanciranje školskih aktivnosti u Osnovnoj školi Veliki Bukovec predviđeno je 29 tisuća eura. Dodatnih šest tisuća eura namijenjeno je za stipendiranje deficitarnih zanimanja tijekom srednjoškolskog obrazovanja. – Što se tiče sporta i rada udruga u sportu osigurali smo 54 tisuće eura. Dodatnih 5 tisuća predviđeno je za pokroviteljstvo sportskih natjecanja, a 15 tisuća eura za održavanje sportskih objekata – naglasio je načelnik te dodao kako je za organizacija civilnog društva predviđen iznos od 44 tisuće eura te dodatnih 10 tisuća za kapitalne donacije spomenutim organizacijama. Za mjere poticanja stanogradnje 30 tisuća eura. Za redovan rad Dječjeg vrtića Krijesnica izdvojeno je 391 tisuća eura. Tome treba pridodati kako će se za uređenje dječjeg igrališta uz sam objekt vrtića osigurati 30 tisuća eura. Općina Mali i Veliki Bukovec su partneri u izgradnji i proširenju kapaciteta zajedničkog dječjeg vrtića te je stoga osigurano i 40 tisuća eura za dogradnju Dječjeg vrtića u podružnici Veliki Bukovec u slučaju potreba za partnerstvom u prijavi na EU fondove. vzaktulano.hr