Kao ponosni nositelj titule Europske poduzetničke regije 2025., Krapinsko-zagorska županija u srijedu je u Zaboku organizirala Regionalni investicijski summit Zagorje 2025.
Ovo prestižno međunarodno događanje okupilo je
vodeće stručnjake, donositelje odluka i predstavnike akademske zajednice, kako bi raspravljali o ključnim globalnim trendovima konkurentnosti, održivom razvoju i značaju Krapinsko-zagorske županije kao Europske poduzetničke regije za 2025. godinu, a na summit je stigao i hrvatski
predsjednik Zoran Milanović.
Župan
Željko Kolar i ovom je prilikom podsjetio da je američki Financial Times Krapinsko-zagorsku županiju stavio na šesto mjesto malih regija za privlačenje investicija i za dobar život.
– To je nešto što svakoga može činiti zadovoljnim. Možemo reći da su naša najveća snaga ljudi, dakle
poduzetnici, gospodarstvenici, obrtnici. Mi smo regija gdje imamo
pokrivenost izvoza uvozom negdje oko 180 posto. Za svaki euro koji uvezemo, izvezemo 1,80 eura. Naše sve velike tvrtke kompanije su krenule i s digitalizacijom, i s obnovljivim izvorima energije, i sa zelenim politikama, puno prije nego što je to radila naša država – kazao je župan.
Istaknuo je i kako je u Zagorju trenutno gotovo 42.000 zaposlenih te da je
nezaposlenost na svega oko 3 posto, a zahvaljujući tome omogućeno je da se s povećanim prihodima mogu pokrenuti projekti koji u protivnom ne bi bili mogući.
– S druge strane, Europski fondovi su nam omogućili da počnemo sanjati o provedbi nekih projekata koje objektivno sami ne bi mogli. Slušajući predsjednika Milanovića koji je stalno govorio:
“To neće dugo trajati, uzmite svaki euro koji je vam na raspolaganju”, mi to već dvije godine zaredom u Hrvatskoj radimo najbolje, i po glavi stanovnika uzeli smo najveći europski novac. Ono što mi želimo i što pokušavamo raditi je
simbioza između obrazovanja, prije svega srednjoškolskog za kojeg smo zaduženi kroz ovlasti koje imamo, s našim gospodarstvenicama, da stvaramo kadrove za tržište rada, a ne za Zavod za zapošljavanje. I kada imamo CNC operatere koji čitav razred uzme OMCO, onda mi otvorimo još dva razreda da bi mogli i drugi dobiti onaj kadar koji im je potreban. Prepoznali smo to da moramo stipendirati učenike, pa momentalno imamo 550 stipendija koje izdaje Krapinsko-zagorska županija, kao županija najviše u Hrvatskoj, ali posebno stipendije su veće za ona zanimanja koje su deficitarna i za one studentske programe koji nama u Zagorju nedostaju – rekao je
Kolar.
[EasyDNNGallery|20435|Width|930|Height|1400|position||resizecrop|False|lightbox|False|title|True|description|True|redirection|False|LinkText||srcset|True]
Istaknuo je da se na taj način u Županiji počelo razmišljati i raditi još prije osam godina,
zahvaljujući dobroj analizi postojećeg stanja i znajući što će trebati u budućnosti. Dodao je kako Županiju pokušava voditi kao menadžer, a ne kao političar te da će u ovoj i idućoj godini imati
čak 200 milijuna eura vrijedne investicije.
– Znači, 20 milijuna eura u Specijalnu bolnicu za medicinsku rehabilitaciju Krapinske Toplice, isto toliko približno milijuna eura u Specijalnu bolnicu u Stubičke Toplice, 20 milijuna u Znanstveno-edukacijski zabavni centar u Stubičkom Golubovcu i 20 milijuna eura u Centar za odgoj obrazovanja sa djecom i poslovnim potrebama. Tu je još i
108 milijuna eura za izgradnju škola za jednosmjensku nastavu i izgradnju osam sportskih dvorana. Uz razvoj infrastrukture koja je podrška, i uz gospodarske zone koje su direktna podrška gospodarstvu, mi kao administracija smo tu da rušimo barijere i da budemo među onima koji brzo izdaju građevinske dozvole. I svi naši sjajni gospodarstvenici i poduzetnici koji su ovdje, svi koji su u velikim investicijskim ciklusima već nekoliko godina, svi oni dobili su
snažnu podršku Krapinsko-zagorske županije, prije svega u brzom ishođenju dokumentacije i građevinske dozvole, kako da u ovom trenutku, kad su odlučili investirati, da to naprave sa što manje administrativnih prepreka – izjavio je župan.
– Pozivam Vladu Republike Hrvatske da nam da još više ovlasti
jer mi najbolje znamo što nam treba na području naše Krapinsko-zagorske županije, znamo koji su prioriteti našeg gospodarstva, znamo što mi želimo u obrazovanju i mi smo ti koji ćemo okupiti lakše unutar županije, nego što će se to raditi na nivou Hrvatske. Mi smo mala zemlja, ali smo vrlo različiti i teško je stvoriti nekakve zajedničke uvjete, a da bude jednako primjenjivo i za Dubrovnik, i za Slavoniju, i za sjever Hrvatske koji je gospodarski najjači i najpotentniji.
Decentralizacija države je nužnost koju moramo napraviti ako želimo napraviti još veće iskorake i u privlačenju investicija– kazao je.
Kolar je spomenuo još jedan, najveći projekt, a to je
Centar zdravlja srca i mozga u Krapinskim Toplicama koji je, naglasio je, pripremljen je i ima pravomoćnu građevinsku dozvolu.
– Čekam
kavu s premijerom već dva mjeseca vezano uz tu temu. Nadam se da će sada, nakon predsjedničkih izbora summita u Davosu, početka rada Sabora, biti vremena da sjednemo i
da zatvorimo financijsku konstrukciju i za taj naš najveći projekt. To je nacionalni projekt i u Krapinskim Toplicama se liječi 75 posto ljudi iz ostalih krajeva Hrvatske, a neke rehabilitacijske programe radimo mi jedini u Hrvatskoj – za oboljele od raka na mozgu i ozljeda od teških prometnih nesreća. S obzirom da struka kaže da bi se s rehabilitacijom trebalo početi nakon šest tjedana, a kod nas se čeka i šest mjesecu, smatram da
nema veće vrijednosti od spašavanja ljudskih života, vraćati bolesnike u obitelji u dobrom stanju, vraćati ih na tržište rada. Vjerujem da su to dovoljno jaki argumenti koji potaknuti Vladu da stane iza tog projekta – zaključio je
župan Kolar.
Helena Matuša u svom izlaganju naglasila kako je Krapinsko-zagorska županija titulu zaslužila prije svega jer je stvorila poduzetnički eko sustav koji je jedinstven i koji je koncipiran na tome da se ne kopira nego stvara.
– Strategija koju smo mi napisali u svojoj prijavi
temelji se na tri stupa: sigurna digitalna transformacija, poticanje ekološki prihvatljivog gospodarskog razvoja i ulaganje u poslovnu i javnu infrastrukturu – pojasnila je
Matuša. Dodala je kako su se svi partneri obvezali provoditi strategiju u svom djelokrugu.
Naglasila je kako će u sektoru digitalizacije svi gradovi u Krapinsko-zagorskoj županiji raditi
na izradi širokopojasne infrastrukture.
– Županija će razviti cijeli jedan
novi set e-usluga za građane i poslovnu zajednicu, što će biti nadogradnja sustava koji već postoji – najavila je
Matuša. Što se tiče inovacija i poticanja investicija, Županija će provesti niz poticajnih mjera na tom području. Najavila je i razvijanje inovacija kroz pojačan rad sa startupovima.
Inače, u sklopu događanja održan je i panel na kojem su gostovali
Sanja Sever Mališ, dekanica Ekonomskog fakulteta u Zagrebu te ekonomski stručnjak
Ljubo Jurčić. Oboje su dali preporuke i savjete u kojem smjeru treba ići daljnji razvoj gospodarstva i ekonomije Hrvatske s naglaskom na Krapinsko-zagorsku županiju.
ak/vzaktualno.hr
Najniži iznos financijskih sredstava koji se može odobriti za projekte je 130 eura, a najviši 4 tisuće eura. Za programe najniži iznos potpore je 400 eura, dok je najviši 7 tisuća eura. Jedna udruga ili organizacija civilnog društva može dobiti sredstva za najviše dva projekta ili za jedan projekt i jedan program.
Gradonačelnica Dragica Ratković pozvala je sve udruge s područja Grada da se jave na natječaj.
– Grad kontinuirano podupire rad udruga i organizacija civilnog društva jer prepoznajemo njihovu važnu ulogu u unapređenju kvalitete života naših sugrađana i razvoju lokalne zajednice. Pozivam sve udruge i organizacije civilnog društva koje djeluju na području Grada da iskoriste ovu priliku i prijave svoje projekte i programe i na taj način osiguraju dodatna sredstva za svoje aktivnosti – rekla je gradonačelnica Ratković.
Prijave na Javni natječaj dostavljaju se zaključno s 15. veljače 2025. godine. Više informacija o uvjetima i postupku prijave mogu se pronaći na službenoj internetskoj stranici Grada Varaždinskih Toplica.
vzaktualno.hr 
Dekanica Fakulteta za organizaciju i informatiku Sveučilišta u Zagrebu Marina Klačmer Čalopa istaknula je kako je FOI još jednom potvrdio svoju predanost inovacijama i obrazovanju, organizirajući u suradnji s Varaždinskom županijom edukaciju za ravnatelje.
-Cilj ove edukacije je upoznati i osnažiti ravnatelje, lidere u obrazovnom sustavu s mogućnostima koje umjetna inteligencija pruža za unapređenje nastavnih procesa i učinkovitije upravljanje školama, a upravo se FOI već dugi niz godina ističe kao lider u područjima informacijske tehnologije te edukacije. Umjetna inteligencija nije samo tehnologija budućnosti, ona je alat sadašnjosti koji može unaprijediti rad škola i pomoći nastavnicima da bolje odgovore na potrebe učenika – istaknula je u svom govoru dekanica FOI-a Marina Klačmer Čalopa.
Pročelnik Upravnog odjela za prosvjetu, kulturu i sport Miroslav Huđek naglasio je kako je umjetna inteligencija vruća tema i na Svjetskom gospodarskom forumu u Davosu gdje politički i poslovni lideri ozbiljno promišljaju i raspravljaju o ovoj tehnologiji koja osvaja svijet.
-Pismenost o umjetnoj inteligenciji mora se integrirati u javne obrazovne sustave. Varaždinska županija u suradnji s FOI-em napravila je iskorak, organiziravši edukaciju za ravnatelje i prema odazivu mislim da je tema prepoznata i da o njoj treba razgovarati, ali i djelovati u našem obrazovnom sustavu. Kao osnivač osnovnih i srednjih škola moramo educirati djelatnike da se znaju nositi s izazovima i prilikama, te kako koristiti umjetnu inteligenciju da obogatimo obrazovni proces. Nakon edukacije slijedi i opremanje naših obrazovnih ustanova. Mi znamo kako se to radi i sigurno ćemo biti uspješni u tom području – rekao je pročelnik Huđek.
Župan Varaždinske županije Anđelko Stričak naglasio je kako je Varaždinska županija predvodnica u mnogočemu po pitanju obrazovanja u Hrvatskoj.
-Prvi ćemo uvesti jednosmjensku nastavu u naše osnovne škole, prvi smo naše škole opremili simulatorima za vožnju te za letenje, prva Googleova i Newtonova soba otvorene su kod nas, prva zvjezdarnica, imamo prvi 3D printer metala, odnosno nastojimo pratiti tehničko-tehnološki napredak svijeta. Upravo zbog tog napretka važno je omogućiti našim učenicima da se što lakše nose s tim dostignućima, da ih što lakše i kvalitetnije savladaju i usvoje. Umjetna inteligencija nije prijetnja već jedan alat, a njena moć leži u tome kako ćemo ju koristiti. Upravo zbog toga održavamo ovakve seminare i to u suradnji s FOI-em koji je predvodnik po tom pitanju u Hrvatskoj, ali ono što je važno naglasiti je da će nastavnici i dalje ostati srce našeg obrazovnog sustava, a umjetna inteligencija je tu da im pruži podršku – zaključio je župan Stričak.
Osim edukacije u Županijskoj palači, ravnatelji će trening proći još 24. i 27. siječnja 2025. u prostorima FOI-a te će na kraju programa biti osposobljeni razumjeti osnove umjetne inteligencije, njen utjecaj na obrazovanje, procijeniti prilike i rizike njene upotrebe u školama, osmisliti stratešku implementaciju na razini škole za pojedine elemente UI-a, sudjelovati u pedagoškoj procjeni alata koji se temelje na UI i slično.
vzaktualno.hr 
Europarlamentarac Marko Vešligaj, gradonačelnik Pregrade i bivši član Odbora regija istaknuo je da je iznimno ponosan što je KZŽ Europska poduzetnička regija za ovu godinu.
– Tu titulu je dobila kao prva regija u Republici Hrvatskoj i mislim da to govori dovoljno o značaju nagrade za cijelu županiju, a posebno za poduzetništvo i gospodarstvo. Nagradu je dodijelio Odbor regija, jedna institucija Europske unije gdje sjede gradonačelnici velikih gradova, kao što su Varšava, Prag, Barcelona, Firenca, ali i ovakvih manjih gradova, općina od kakvih se sastoji naša županija. Svaka je nagrada priznanje, ali ona svakako i obvezuje da se nastavi raditi na razvoju poduzetništva i gospodarstva u Zagorju, gdje je napravljen ogroman iskorak i mi smo sad među najboljima regijama u Hrvatskoj, ali trebamo težiti prema tome da budemo najbolji. Uime svih gradonačelnika i načelnika mogu reći da mi je drago da smo mogli s te lokalne razine također dati jedan svoj poticaj razvoju gospodarstva kroz stvaranje jednog investicijskog okruženja, kroz razne poticajne mjere – rekao je Vešligaj.
Pročelnica županijskog Upravnog odjela za javnu nabavu i EU fondove Vlatka Mlakar kazala je kako Županija ima naprednu strategiju koju su prepoznale europske institucije.
– Ove godine, uz nas, oznaku Europska poduzetnička regija nose i španjolska regija Galicija te poljsko Mazovjecko vojvodstvo. Ova oznaka donosi brojne mogućnosti za bolje pozicioniranje u svijetu privlačenja investicija. Vjerujemo da će ova nagrada biti katalizator za mnoga događanja tijekom cijele godine, s naglaskom na rast i razvoj gospodarstva i poduzetništva – kazala je Mlakar.
Župan Željko Kolar imat će izlaganje pod nazivom „Kuda idemo“, dok će razloge proglašenja Županije Europskom poduzetničkom regijom podrobnije predstaviti direktorica njezinog Poduzetničkog centra Helena Matuša. Ravnatelj Regionalne energetsko-klimatske agencije Sjeverozapadne Hrvatske Julije Domac iznijet će Zeleni plan za Zagorje. prvu potpredsjednica Komisije za klimatske promjene, okoliš i energiju pri Odboru regija Europske unije Kata Tüttő govorit će o samom značaju europskih poduzetničkih regija. U panel diskusiji Globalni trendovi konkurentnosti sudjelovat će dekanica Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu Sanja Sever Mališ i dekan Ekonomskog fakulteta Sveušilišta u Rijeci Saša Drezgić.
Okupljene na summitu pozdravit će i izaslanica ministra regionalnog razvoja i fondova EU, državna tajnica Zrinka Raguž, ravnatelj zakonodavnih poslova u Europskom odboru regija Thomas Wobben, izaslanica gradonačelnika Grada Zaboka i voditeljica projekta re-GENERATOR Valentina Đurek, a na summit je stigao i župan Međimurske županije Matija Posavec.
ak/vzaktualno.hr 
vzaktualno.hr 
– Kroz povijest, upravo taj značaj napada na Cesargrad i pobjeda seljačke vojske u Klanjcu, jer mi u Klanjcu nikad ne gubimo, je ogroman i kroz povijesne knjige to se često spominje – rekao je Kolar.
Uputio je poziv planinarima i svim ostalim ljudima dobre volje da dođu na Noćni pohod na Cesargrad, da uživaju u dobroj atmosferi i uzbuđenjima, kako na trgu, tako i prilikom pješačenja do Cesargrada i prikaza napada na stražu, uz savjet da se toplo obuku i budu spremni za druženje nakon prikaza.
Da se radi o još jednom novom kulturno-turističkom proizvodu Grada Klanjca rekao je njegov gradonačelnik, Zlatko Brlek.
– Mi smo u to vrijeme dosta razmišljali o tome na koji način obilježiti početak Seljačke bune. Prve godine smo to krenuli onako bojazno, prošle godine nas je iznenadio broj posjetitelja. Nadam se da će i ove godine biti barem toliko – rekao je gradonačelnik.
Direktorica TZP Biser Zagorja, Tatjana Petranović Capar je rekla kako Klanjec, kao grad kulture koji pruža mnogo sadržaja i događanja, žele prikazati kao grad koji se može posjetiti i obići tijekom zimskih mjeseci. Osvrnula se na samu utvrdu istaknuvši kako se radi o jednoj od najvećih utvrda na području RH i kao takva je zaštićena.
– Nažalost u ovakvoj polarizaciji kakvoj je, još uvijek nismo uspjeli dogovoriti da se to još dodatno uredi, ali to je poseban doživljaj za turiste koji dođu – rekla je Petranović Capar.
Osvrnula se na sam program manifestacije, rekavši kako će posjetitelji imati priliku razgledati i izložbu artefakata i prikaz makete Cesargrada kako je nekada izgledao. Nakon što se počnu okupljati posjetitelji, počinje huškanje kmetov te sam pohod na Cesargrad.
Manifestacija je i ove godine planinarskog karaktera, a kako ističe članica UP HPD-a “Cesargrad”, Katarina Milčić Skrbinac, radi se o jednoj vrlo lakoj, kratko i jednostavnoj stazi prikladnoj za sve uzraste. Na pohod koji traje otprilike 45 minuta pozvala je sve zainteresirane, posebice djecu.
– Radi se o noćnom pohodu pod bakljama. Sami smo proizvodili baklje, imali smo malu tvornicu koja je zadnja dva tjedna marljivo radila, pripremili smo puno lijepih stvari ispred planinarske kuće gdje je i cilj ovog noćnog pohoda. Pripremljena je i gastronomska ponuda, kuhano vino da se ljudi mogu zagrijati i čaj. Isto tako, gore će biti upriličen prikaz bitke za Cesargrad i biti će prikazana i svjetlosna instalacija na zidinama Cesargrada, to će biti posebno interesantno za vidjet – najavila je Milčić Skrbinac.
Ravnateljica Kulturnog centra Klanjec, Snježana Horvatin kazala je kako su ostali iznenađeni lijepim odjekom ove manifestacije.
– Ona je prvenstveno planinarskog karaktera jer je i inicijativa potekla od HPD-a Cesargrad, i zapravo je jedan lijepi spoj interpretacije povijesne baštine i činjenice da je Seljačka buna započela upravo napadom na utvrdu Cesargrad 1573. godine – istaknula je Horvatin dodavši kako ona na neki način, s obzirom da je planinarskog karaktera, ujedno promovira i zdravlje.
– Mi se iskreno nadamo da nikada, i tijekom idućih godina, nikome od naših posjetitelja neće pasti na pamet da dođe autom na Cesargrad, iako je to moguće. Poanta je da zajedno u toj noći pješačimo do Cesargrada i obilježimo početak Seljačke bune – poručila je Horvatin.
Što se tiče programa, on počinje u 17 sati u Klanjcu na Trgu A. Mihanovića kada počinje okupljanje i puntanje kmetov, a biti će tu i žongleri vatrom i dvorske lude, kao i kuhano vino i fritule. Sam pohod na Cesargrad s Ilijom Gregorićem, uz baklje i lampaše, počinje oko 18 sati, nakon čega počinje scenski prikaz borbe kmetova i Cesargradske straže, uz svjetlosnu instalaciju na zidinam.
Nakon službenog dijela manifestacija slijedi druženje u toploj planinarskoj kući i na proplanku uz vatru i bogatu ponudu hrane i pića, a za veselu atmosferu zaduženi će biti Buna bend.
n.p.bajz/vzaktualno.hr