Uoči današnje utakmice s Goricom trener Šafarić poručio: “Moramo je dobro i kvaliteno odigrati”
Nakon povijesne europske večeri u Varaždinu i zahtjevnog gostovanja na Azorima, pred momčadi Varaždina novi je izazov – početak domaćeg prvenstva. U ponedjeljak s početkom u 20 sati, Varaždin kod kuće dočekuje momčad Gorice u sklopu 1. kola SuperSport Hrvatske nogometne lige. Uoči početka prvenstvene sezone, Varaždinov trener Nikola Šafarić zahvalio je navijačima na sjajnoj podršci koja nije izostala čak ni na dalekim Azorima te naglasio važnost podrške s tribina. – Sigurno da je bilo lijepo vidjeti da smo i na tako dalekom gostovanju bili u tolikom broju. Veliko je zadovoljstvo kada imaš podršku s tribina, a nadam se da će se to nastaviti i u domaćim prvenstvenim utakmicama. Zahvaljujem navijačima na dosadašnjoj podršci i nadam se da će nas nastaviti bodriti u još većem broju – rekao je trener Šafarić. Pred njegovom je momčadi zahtjevna utakmica protiv Gorice koja je, ističe trener, prema stilu i načinu igre te formaciji slična Santa Clari. – Pred nama je ponovno jedna zahtjevna utakmica. Imali smo dvije dobre generalke, a ono što je bitno jest da su se dečki dobro odmorili te ćemo napraviti neka osvježenja u momčadi. Prvu prvenstvenu utakmicu kod kuće moramo dobro i kvalitetno odigrati – poručio je Šafarić. Za susret s Goricom trener neće moći računati na Luku Mamića koji je ozlijeđen, dok Rufat Abdullazada još nije u punom natjecateljskom ritmu, a upitan je i Frane Maglica. Podsjetimo, ulaznice za utakmicu 1. kola SuperSport Hrvatske nogometne lige između Varaždina i Gorice u prodaji su od srijede, a dostupne su na Ticket Pointu koji se na dan utakmice otvara u 14 sati. vzaktualno.hr
Stvorile se ogromne gužve prema moru – Kolona kod Lučkog duga 11 kilometara
Tijekom jutra zabilježen je pojačan promet na gotovo svim važnijim cestama, a dodatne poteškoće uzrokuju vremenski uvjeti, prometne nesreće te zabrane prometa za određene skupine vozila, priopćili su iz HAK-a. Autocesta A1 Zagreb – Ploče – Karamatići posebno je opterećena. Najveći čep stvara se kod naplatne postaje Lučko, gdje je kolona iz smjera Buzina duga čak 11 kilometara. Dodatno, između čvorova Otočac i Perušić došlo je do prometne nesreće zbog koje se promet odvija jednim trakom uz ograničenje brzine na 60 km/h, a kolona doseže 2 kilometra. U tunelu Sveti Rok prema Zagrebu vozilo je ostalo u kvaru, što također usporava promet. Na A2 Zagreb – Macelj, kolona kod naplate Trakošćan u smjeru Zagreba doseže 2 kilometra, dok je na A3 Bregana – Lipovac, osobito na zagrebačkoj obilaznici, kolona prema Lučkom iz smjera čvora Zagreb zapad duga 2 kilometra, a iz smjera Buzina čak 11 kilometara. Na autocesti A4 Goričan – Zagreb, kod naplate Sveta Helena također se bilježi pojačan promet i kolona od 1 kilometra. Promet dodatno otežavaju vremenski uvjeti – kolnici su mjestimice mokri i skliski, a zbog jakog vjetra na državnim i lokalnim cestama u priobalju uvedene su zabrane za određene skupine vozila. Na Jadranskoj magistrali (DC8), lokalnoj cesti LC58107 te DC99 između Bakra i Karlobaga zabranjen je promet za autobuse na kat, motocikle i vozila s kamp prikolicama. Dodatna ograničenja vrijede između Karlobaga i Svete Marije Magdalene. Zabrana prometa za teretnjake iznad 7,5 t bit će na snazi: u ponedjeljak, 4. kolovoza, od 15:00 do 23:00 u utorak, 5. kolovoza, od 14:00 do 23:00 Zabrana se odnosi na pojedine ceste u Istri i priobalju, ali ne vrijedi na autocestama i državnoj cesti DC1. Foto: HAK HAK/vzaktualno.hr
Varaždinska policija ovoga tjedna u velikoj akciji – evo što će i gdje posebno kontrolirati!
Kako bi prometovanje bilo što sigurnije za sve sudionike u prometu, Policijska uprava varaždinska često sudjeluje u akcijama koje organiziraju sami ili pak se provode na nacionalnoj razini. Tako će se sukladno aktivnostima organizacije ROADPOL, na području PU varaždinske, policijski službenici od ponedjeljka, 4. do nedjelje, 10. kolovoza provoditi pojačani nadzor brzine kretanja vozila. – Pojačani nadzor će se provoditi na cjelokupnom području PU varaždinske sukladno mjestima i vremenima događanja prometnih nesreća, prvenstveno onih s uzrokom brzine te na dionicama cesta gdje je učestalo kršenje prometnih propisa u vidu nepoštivanja najvećih dopuštenih brzina kretanja vozila – priopćili su iz policije. foto: arhiva vzaktualno.hr
Evo tko su današnji godovnjaci
Prema hrvatskom katoličkom kalendaru, 4. kolovoza obilježava se spomendan Ivana Marije (Jean-Baptiste-Marie) Vianneya, sveca rimokatoličke Crkve i zaštitnika župnika. Kroz kalendarsku godinu ima nekoliko datuma kada svoj imendan slave oni koji nose ime Ivan (jedno od najčešćih u Hrvatskoj), a jedan od njih je upravo današnji. Ime Ivan je u kršćanskom svijetu jedno od najučestalijih. U kalendaru su mnogi i različiti Ivani. Ime je došlo preko grčke i latinske verzije, a originalno je u hebrejskom jeziku Johanan (Jehohanan), sastavljeno od Jahveh (Bog) i hanan (milostiv), dakle Bog je milostiv. Ženski oblik ovog imena je Ivana, a ostali oblici su Iva, Ivanka, Ivica i Ivo. izvor:knjigaimena.com
Prijepodne oblačno i mogući pljuskovi, poslijepodne razvedravanje

Djelomice sunčano. Uglavnom u prvom dijelu dana još ponegdje uz malo kiše, a na jugu su lokalno mogući i izraženiji pljuskovi s grmljavinom. Vjetar slab do umjeren sjeverni i sjeveroistočni. Puhat će umjerena, podno Velebita i jaka bura, a na južnom dijelu sjeverozapadni vjetar. Najniža temperatura od 13 do 17, a na moru između 18 i 22 °C. Najviša dnevna uglavnom od 24 do 29 °C, u gorju malo niža.

Biometeorološka prognoza

Biometeorološke prilike i dalje neće biti posve povoljne. Uz pojačanu naoblaku i nestabilno vrijeme, osjetljiviji meteoropati mogu biti slabijeg raspoloženja i koncentracije. Kronični bolesnici mogu imati umjerene tegobe od kojih inače pate, pa im savjetujemo izbjegavanje suvišnih napora.

  vzaktualno.hr/dhmz
Novi Marof ponovno domaćin svjetske operne scene: Ne propustite Mozartove produkcije – „Čarobnu frulu“ i „La clemenza di Tito“
Hrvatska operna akademija s ponosom najavljuje povratak jednog od najuzbudljivijih kulturnih događanja ljeta: dvije velike operne produkcije koje će se održati u Kulturnom centru Ivan Rabuzin tijekom kolovoza! Nakon prošlogodišnjeg velikog uspjeha i rasprodanih svih šest izvedbi, ovogodišnji program obećava još veći umjetnički doseg i kulturni značaj – za Novi Marof, regiju i cijelu Hrvatsku. Ove godine u naš grad stiže 40 mladih opernih talenata iz više od 20 zemalja, koji će kroz intenzivne probe i suradnju s renomiranim dirigentima i redateljima pripremiti dvije zahtjevne, ali iznimno popularne Mozartove opere: „Čarobnu frulu“ (12., 13. i 14. kolovoza) te „La clemenza di Tito“ (20., 21. i 22. kolovoza) – svaka s po tri izvedbe. Akademija i ove godine okuplja vrhunske umjetnike, ali i zadržava snažan lokalni identitet. Osnivač COA-e, David Oštrek, rodom iz Novog Marofa, ističe: – Nevjerojatno je da mali grad poput našeg postaje pozornica na kojoj nastaje velika opera. Ponosni smo što možemo dovesti svjetski projekt u svoju zajednicu i nadamo se da će naši sugrađani ponovno s nama dijeliti ovu glazbenu čaroliju. La clemenza di Tito – Opera koja je osvojila Marof Nakon tri rasprodane izvedbe prošle godine i titule omiljene predstave publike, Mozartova „La clemenza di Tito“ se vraća u režiji Sofije Cingule te pod ravnanjem talijanskog maestra Raimonda Mazzona, uz pratnju Varaždinskog komornog orkestra. Ova opera snažne emocionalne dubine, smještena u moćni Rim, donosi priču o izdaji, oprostu i moralu. Redateljica Cingula u fokus stavlja Tita kao čovjeka između dužnosti i srca, te kroz stiliziranu režiju i simboliku Rima oživljava vječna pitanja vlasti i čovječnosti. – Ovo nije samo povijesna drama, to je ogledalo današnjeg svijeta u kojem je milosrđe rijetkost, ali i snaga – ističe redateljica. Čarobna frula – Premijera u Novom Marofu Po prvi put u Novom Marofu, na scenu dolazi i Mozartova čudesna „Čarobna frula“, koju režira Marta Tutiš, a dirigira naš Darijan Ivezić. Ova opera o svjetlu i tami, razumu i nagonu, ljubavi i iskušenju, doživjet će suvremenu i simboličku interpretaciju koja nas poziva na unutarnju refleksiju i pomirenje. – U vremenu binarnih podjela, ‘Čarobna frula’ nas podsjeća da možemo biti više od pukih impulsa – možemo biti ljudi – kaže redateljica Tutiš. Publiku očekuje vizualno raskošna i scenski šarolika produkcija, gdje se apstraktni svijet simbola i bajki pretače u snažnu tjelesnu ekspresiju. Koristeći glumačku tehniku životinja, režija utjelovljuje unutarnje borbe likova kroz pokret i geste, prikazujući naše nagone i nesvjesne sile kao stvarne, prisutne i vizualno dojmljive protagoniste. – Hrvatska operna akademija je više od umjetničkog projekta, to je most između svjetske glazbene scene i lokalne zajednice. U grad dolaze mladi pjevači, glazbenici, pedagozi i redatelji iz cijelog svijeta, a mi vjerujemo da će ih Novomarofčani i ove godine primiti raširenih ruku, s istom toplinom i entuzijazmom kao i dosad. Pozivamo sve naše sugrađane da nas podrže dolaskom na predstave, dijeljenjem ovog ponosa, i uživanjem u umjetnosti koja dolazi iz cijelog svijeta u srce Marofa – poručuju organizatori. Ulaznice su u prodaji na blagajni Kulturnog Centra Ivan Rabuzin i online putem sustava Entrio. foto: arhiva vzaktualno.hr/izvor: tz grada novog marofa
Varaždinci, zatvorite prozore i pčele, kreće nova runda borbe protiv komaraca!
Zavod za javno zdravstvo Varaždinske županije, na temelju Ugovora, provodit će mjere adulticidne dezinsekcije komaraca na području Grada Varaždina u razdoblju od 4. do 8. kolovoza 2025. godine. Suzbijanje će se provoditi u terminu od 4:00 – 6:00 sati na sljedećim javnim površinama u stambenom dijelu grada Varaždina: ponedjeljak, 4. koilovoza 2025. Istarska ulica, Kućanmarofska ulica, Kućanska ulica, Odvojak Milana Šimeka, Podravska ulica, Primorska ulica, Svilarska ulica, Šetalište Franje Tuđmana, Ulica Adolfa Wisserta, Ulica braće Krajanski, Ulica braće Vidović, Ulica grada Koblenza, Ulica Ivana Pergošića, Ulica Ivana Severa, Ulica Ive Mikaca, Ulica Maksimilijana Vrhovca, Ulica Matice hrvatske, Ulica Mihovila Pavleka Miškine od pruge do kraja, Ulica Rudolfa Horvata, Ulica šemovečkih žrtava, Ulica Tita Brezovačkog, Ulica Vilka Novaka, Ulica grada Ravensburga, Anina ulica, Bakačeva ulica, Franjevački trg, Graberje, Hallerova aleja do Ulice Gustava Krkleca, Kapucinski trg, Kolodvorska ulica, Optujska ulica do Koprivničke ulice, Park Ivana Pavla II., Pavlinska ulica, Prilaz Fausta Vrančića, Prolaz Marijana Zubera, Prolaz Nikole Fallera, Slavenska ulica, Šetalište Josipa Jurja Strossmayera, Šetalište Vatroslava Jagića, Školska ulica, Trenkova ulica, Trg bana Jelačića, Trg kralja Petra Svačića, Trg kralja Tomislava, Trg Miljenka Stančića, Trg Slobode, Ulica Alojzija Stepinca, Ulica Andrije Kačića Miošića, Ulica Ankice Opolski, Ulica Ante Starčevića, Ulica Antuna Mihanovića, Ulica Augusta Cesarca, Ulica Augusta Šenoe, Ulica Branka Vodnika, Ulica Frana Kurelca do Trenkove ulice, Ulica Frana Supila do Anine ulice, Ulica Ivana Cankara, Ulica Ivana Gundulića, Ulica Ivana Kukuljevića, Ulica Ivana Milčetića, Ulica Ivana Padovca, Ulica Janka Draškovića, Ulica Julija Merlića, Ulica Jurja Habdelića, Ulica kralja Petra Krešimira IV., Ulica Ljudevita Gaja, Ulica Mihovila Pavleka Miškine do pruge, Ulica Mirka Bogovića, Ulica Ognjena Price do Trenkove ulice, Ulica Otokara Keršovanija, Ulica Petra Preradovića, Ulica Silvija Strahimira Kranjčevića, Ulica Stanka Vraza, Ulica Tome Blažeka, Ulica Tome Masaryka, Ulica Vatroslava Lisinskog, Ulica Viktora Cara Emina, Ulica Vladimira Nazora, Uršulinska ulica, Uska ulica, Vidovski trg, Zagrebačka ulica do Ulice Franca Prešerna, Europski trg, Biškupečka ulica, Cehovska ulica, Gospodarska ulica, Moslavačka ulica, Plitvička ulica, Sajmišna ulica, Sportska ulica, Trg Ivana Perkovca, Ulica Dore Pejačević, Ulica Ivana Mažuranića, Ulica Ivane Brlić-Mažuranić, Ulica kneza Trpimira, Ulica kneza Višeslava, Ulica Luje Pihlera, Ulica Ljube Babića, Ulica Mirka Kolarića st., Ulica Mirka Maleza, Ulica Tomislava Miškulina, Ulica Vatroslava Kolandera, Ulica Vesne Parun, Ulica Vladimira Deduša, Varteksova ulica, Zagrebačka ulica od željezničke pruge Varaždin – Ivanec do kraja, Ulica Katarine Zrinski srijeda, 6. kolovoza 2025. Aleja kralja Zvonimira, Dalmatinska ulica, Park 7. gardijske brigade Hrvatske vojske “Puma”, Ulica Frana Supila od Anine ulice do kraja, Ulica Franca Prešerna, Ulica Hinka Krizmana, Ulica Josipa Kozarca, Ulica Krešimira Filića, Ulica Miroslava Krleže do Ulice Krešimira Filića, Ulica Stjepana Vukovića, Ulica Tina Ujevića do Ulice Krešimira Filića, Ulica Zrinskih i Frankopana, Zadrugarska ulica, Zagrebačka ulica od Ulice Franca Prešerna do pruge, Ivanečka ulica, Kratka ulica, Lepoglavska ulica, Mali plac, Perivoj biskupa Marka Culeja, Trakošćanska ulica, Ulica Andrije Hebranga, Ulica Ante Kovačića, Ulica Bože Težaka, Ulica braće Radić, Ulica Đure Arnolda, Ulica Franje Galinca, Ulica Franje Košćeca, Ulica Ivana Gorana Kovačića, Ulica Ivana Lalanguea, Ulica Ivana Meštrovića, Ulica Ivana Rangera, Ulica Ive Režeka, Ulica Janka Jurkovića, Ulica Jurja Križanića, Ulica Matka Laginje, Ulica Miroslava Posmodija, Ulica Ratimira Hercega do groblja tj. do Parka Ivana Pavla II., Ulica Vjekoslava Rosenberg – Ružića, Ulica Vladimira Gotovca, Ulica Zvonka i Vladimira Milkovića, Vidovečka ulica, Vodovodna ulica, Ulica Bosiljke Paske, Jalkovečka ulica, Splitska ulica, Šibenska ulica, Trogirska ulica, Ulica 104. brigade, Ulica 22. rujna 1991., Ulica Antuna Branka Šimića, Ulica Antuna Handžića, Ulica braće Slukan, Ulica Dimitrije Demetra, Ulica Dobriše Cesarića, Ulica Dragutina Rakovca, Ulica Đure Sudete, Ulica Ferde Livadića, Ulica Frana Galovića, Ulica Gabrijele Horvat, Ulica hrvatskih branitelja, Ulica Irme Gorzo, Ulica Ivana Trnskoga, Ulica Josipa Kraša, Ulica Josipa Pupačića, Ulica Katarine Patačić, Ulica Luke Botića, Ulica Marije Jurić-Zagorke, Ulica Marije Vidović, Ulica Marina Držića, Ulica Milke Trnine, Ulica Miroslava Krleže od Ulice Krešimira Filića do kraja, Ulica Perice Bjelčića, Ulica Tina Ujevića od Ulice Krešimira Filića do kraja, Ulica Vinka Međerala, Ulica Vinka Žganca, Ulica Vladimira Vidrića, Ulica Zinke Kunc, Zadarska ulica četvrtak, 7. kolovoza 2025. Baranjska ulica, Bilogorska ulica, Bosanska ulica, Dravska Poljana, Dravski kanal od mosta kod Štoosovog trga do kraja, Dravski nasip, Fabijanska ulica, Hallerova aleja od Ulice Gustava Krkleca do kraja, Hercegovačka ulica, Kninska cesta, Koprivnička ulica od Zavojne ulice do kraja, Krapinska ulica, Ledinska ulica, Metalska ulica, Optujska ulica od Koprivničke ulice do kraja, Optujski odvojak, Pakračka ulica, Park mladih, Petrinjska ulica, Radnička ulica, Slavonska cesta, Svibovečka ulica, Toplička ulica, Trg Antuna Gustava Matoša, Trnovečka ulica, Ulica Andre Mohorovičića, Ulica Antuna Augustinčića, Ulica Antuna Štera, Ulica Antuna Vramca, Ulica Augusta Harambašića, Ulica Bartola Kašića, Ulica Bogoslava Šuleka, Ulica Božene Plazzeriano, Ulica Dragutina Domjanića, Ulica Đure Kuhara, Ulica Eugena Kumičića, Ulica Eugena Kvaternika, Ulica Fortunata Pintarića, Ulica Franje Horvata Kiša, Ulica Franje Račkog, Ulica Franje Seljana, Ulica Gustava Krkleca, Ulica Ivana Belostenca, Ulica Ivana Gotića, Ulica Ivana Nepomuka Petrovića, Ulica Ivana Rabuzina, Ulica Ivana Sokača, Ulica Ivana Zajca, Ulica Ive Vojnovića, Ulica Josipa Eugena Tomića, Ulica Josipa Klime, Ulica Jurice Muraja, Ulica Krste Hegedušića, Ulica Leopolda Ebnera, Ulica Ljudevita Filipca, Ulica Marka Marulića, Ulica Matije Antuna Reljkovića, Ulica Milana i Dragice Dvorščak, Ulica Miroslava Šicla, Ulica Otona Župančiča, Ulica Petra Petrovića Njegoša, Ulica Ratimira Hercega uz groblje do Hallerove aleje, Ulica Slave Raškaj, Ulica široke ledine, Ulica Vatroslava Jagića, Ulica Vide Sokola, Ulica Vladimira Gortana, Ulica Vladislava Vežića, Ulica Vlahe Bukovca, Vinička ulica, Zavojna ulica, Žumberačka ulica, Banovinska ulica, Bombellesova cesta, Creska ulica, Čakovečka ulica, Dravska park-šuma, Dravska ulica, Dravski kanal do mosta kod Štoosovog trga, Dubrovačka ulica, Hvarska ulica, Koprivnička ulica do Zavojne ulice, Kordunska ulica, Krajiška ulica, Labinska ulica, Lička ulica, Lošinjska ulica, Ludbreška ulica, Međimurska ulica, Osječka ulica, Preloška ulica, Rapska ulica, Sajmište, Trg Matije Gupca, Trg Pavla Štoosa, Ulica Adolfa Jurinca, Ulica Božidara Vančika, Ulica Ferdinanda Konščaka, Ulica Frana Kurelca od Trenkove ulice do kraja, Ulica Franje Starea, Ulica Janka Leskovara, Ulica Ksavera Šandora Gjalskog, Ulica Mihajla Pupina, Ulica Nikole Tesle, Ulica Ognjena Price od Trenkove ulice do kraja, Ulica Ruđera Boškovića, Ulica Stjepana Glavača, Ulica Vjekoslava Spinčića, Vatrogasna ulica, Vinkovačka ulica, Vukovarska ulica, Zagorska ulica, Zavrtnica, Zeleni odvojak petak, 8. kolovoza 2025. Naselja Hrašćica, Gojanec, Jalkovec, Poljana Biškupečka, Črnec Biškupečki, Kućan Marof, Kućan Donji, Kućan Gornji, Zbelava Dezinsekcija će se provoditi sa sintetskim piretroidom PHOBI SUPER PB koji je odobren od strane Ministarstva zdravstva. Tretman suzbijanja će se provoditi metodom hladnog zamagljivanja (ULV) s motornog vozila. Mole se građani da se u navedeno vrijeme ne zadržavaju na otvorenom prostoru na navedenim lokacijama i da zatvore svoje prozore. Također se mole pčelari, ako na navedenim lokacijama imaju pčele, da ih zatvore u košnice za vrijeme provođenja tretmana suzbijanja komaraca. U slučaju nepovoljnih vremenskih prilika akcija suzbijanja se odgađa za sljedeći dan, odnosno do poboljšanja vremenskih prilika. vzaktualno.hr
Električni romobili pod strožim nadzorom – Gradovi sjeverne Hrvatske traže rješenja za sve veći problem u prometu
Električni romobili kao praktičan, brz i ekološki prihvatljiv način kretanja, sve češće se nalaze u središtu rasprava o sigurnosti u prometu. Posebno zabrinjava sve veći broj nesreća u kojima sudjeluju djeca i maloljetnici, a koje se nerijetko događaju u pješačkim zonama i na igralištima. Njihova sve veća prisutnost, uz nedovoljnu regulaciju potaknula je niz lokalnih vlasti da razmotre dodatne mjere zaštite.  Portal Sjever.hr kontaktirao je gradove sjeverne Hrvatske – Varaždin, Krapinu, Koprivnicu i Čakovec – kako bi doznali kakva je trenutačna situacija na terenu te postoje li planovi za uvođenje regulativa ili zabrana korištenja električnih romobila na najosjetljivijim javnim površinama. Varaždin: Pratimo situaciju, moguće dodatne mjere, ali još bez zabrana Grad Varaždin, jedno od najvećih urbanih središta u regiji, trenutačno ne planira uvođenje zabrane korištenja električnih romobila u pješačkim zonama. No iz Grada ističu da se romobili već sada reguliraju kroz postojeće prometne propise. Sukladno Zakonu o sigurnosti prometa na cestama, romobili se moraju kretati biciklističkim stazama ili trakama, gdje one postoje. U nedostatku takve infrastrukture, dopuštena je vožnja pješačkim površinama, ali isključivo uz povećan oprez i s osobitom pažnjom na sigurnost pješaka. Pored toga, gradska Odluka o uređenju prometa zabranjuje promet, zaustavljanje i parkiranje u pješačkim zonama, osim u strogo definiranim slučajevima (hitne službe, stanari, invalidi itd.).Grad trenutno nema službene statistike o nesrećama vezanim uz električne romobile, no u suradnji s Ministarstvom unutarnjih poslova prikupljaju se podaci i prati se stanje na terenu. – U suradnji s MUP-om kontinuirano procjenjujemo postoje li razlozi za dodatno propisivanje obveza i ograničenja. U svakom slučaju, naglasak će biti na preventivnom djelovanju, informiranju građana i osiguravanju sigurnosti u pješačkim i ostalim osjetljivim zonama, uz mogućnost dodatnog postupanja ukoliko se procijeni potreba – poručuju iz Grada Varaždina. Na pitanje postoji li mogućnost potpune ili djelomične zabrane električnih romobila u pješačkim zonama, iz Grada odgovaraju da će se u suradnji s nadležnim službama razmotriti sve opcije, no da će u svakom slučaju prioritet biti usmjeren na preventivne mjere i podizanje svijesti korisnika. Krapina: Zabrinutost zbog djece, razmatra se zabrana u parku i šetnicama U Krapini, glavnom gradu Krapinsko-zagorske županije, situacija je ozbiljnija. Gradonačelnik Zoran Gregurović sazvao je radni sastanak s prometnom policijom nakon niza prijava o incidentima u kojima su sudjelovala djeca na električnim romobilima. Na sastanku je zaključeno da se razmatra uvođenje zabrane korištenja električnih romobila u središnjem gradskom parku i na frekventnim šetnicama, gdje su pješaci – osobito djeca i starije osobe – najugroženiji. Također se planira pojačani nadzor policije, uz istodobno informiranje roditelja i djece o pravilima korištenja romobila. – Električni romobili nisu igračke – riječ je o vozilima koja, ako se koriste nepravilno ili bez nadzora, mogu biti vrlo opasna. U ovom trenutku najvažnije je osvijestiti i djecu i roditelje o posljedicama, ali i jasno primijeniti zakon. Kao Grad poduzimamo sve što možemo kako bismo povećali sigurnost naših građana, posebno djece – poručio je gradonačelnik Gregurović. Koprivnica: Situacija se izmakla kontroli, razmišlja se o zaštitarima na igralištima U Koprivnici je problem električnih romobila već neko vrijeme tema i u Gradskom vijeću. Vijećnici su upozorili na sve češću pojavu romobila na mjestima koja su izričito namijenjena djeci – igralištima, parkovima i gradskim trgovima. Isto tako su napomenuli kako djeca više ne mogu bezbrižno trčati po trgu, ali i da poanta nije u zabranama, već u jasnoj regulaciji i provedbi pravila. Gradonačelnik Mišel Jakšić potvrdio je kako se radi o ozbiljnom problemu te da se razmatra uključivanje zaštitarskih službi u nadzor dječjih igrališta. – Zakonodavne promjene su u tijeku, ali same po sebi nisu dovoljne. Potrebna je lokalna regulacija i konkretna rješenja – poručio je Jakšić. Slučaj koji je dodatno alarmirao javnost dogodio se na igralištu Srednje škole, gdje je fizički sukob između odraslih osoba eskalirao zbog pokušaja uklanjanja bicikala i romobila sa staze. Napadač je uhićen i kazneno prijavljen, a incident služi kao upozorenje koliko situacija može postati opasna bez jasne regulacije. Čakovec: Tema u fokusu i međimurske javnosti Iako iz Grada Čakovca trenutno nisu dostupne službene informacije, tema električnih romobila i njihove regulacije sve je prisutnija i u društvenom životu Međimurja. Lokalna zajednica sve češće raspravlja o sigurnosti u prometu, a iskustva drugih gradova u regiji mogu poslužiti kao smjernice za buduće odluke i prilagodbe. S obzirom na dinamiku problema, za očekivati je da će i Čakovec u sklopu svojih politika sigurnosti uskoro uključiti ovu temu u planiranje prometnih rješenja. J.Miklauzic/vzaktualno.hr
Napadi na strane radnike! Hrvatska bilježi rast, sjever još uvijek iznimka?
U Hrvatskoj sve više raste broj fizičkih i verbalnih napada na strane državljane, osobito na strane radnike, a to potvrđuju i podaci Ministarstva unutarnjih poslova i izvješće pučke pravobraniteljice. Iako je većina incidenata zabilježena u većim gradovima, zabrinjavajući trendovi nisu zaobišli ni sjever zemlje, iako u znatno manjem obimu. Prema podacima MUP-a, protekle 2024. godine u Hrvatskoj je zabilježeno 326 kaznenih djela počinjenih na štetu stranaca, s ukupno 527 žrtava. Od toga je čak 160 žrtava bilo iz zemalja poput Indije, Pakistana i Bangladeša, čiji su državljani sve češći među radnom snagom u Hrvatskoj. Za usporedbu, godinu dana ranije evidentirano je upola manje žrtava, njih 83. U izvješću pučke pravobraniteljice ističe se kako se u mnogim slučajevima radilo o napadima na javnim površinama, a zabrinjava činjenica kako su rasna pripadnost ili boja kože bili vjerojatni motivi napada. Na sjeveru Hrvatske više radnika, no (još) manje incidenata Na sjeveru Hrvatske, gdje raste broj izdanih radnih dozvola za strance, napadi na radnike su rijetki, no ipak prisutni. Od triju županija – Varaždinske, Međimurske i Krapinsko-zagorske, napadi su evidentirani samo na području Policijske uprave varaždinske gdje su u prvoj polovici 2025. godine zabilježena tri napada na strane radnike. U Međimurskoj i Krapinsko-zagorskoj policiji takvi slučajevi, službeno, nisu evidentirani. U protekloj godini na području PU varaždinske izdano je ukupno 9933 dozvola za boravak i rad, u međimurskoj 4387, a u krapinsko-zagorskoj 5757. Tijekom 2025., do kraja lipnja, taj trend se nastavlja. Na području Varaždinske županije izdano je 3041 dozvola, u Međimurskoj 1787, a u Krapinsko-zagorskoj 2047. Od toga je novih dozvola, dakle za strane državljane koji prvi put dolaze, najviše bilo u Varaždinskoj županiji (1233), zatim u Krapinsko-zagorskoj (1130), pa u Međimurskoj (896). Ti podaci pokazuju jasan rast udjela strane radne snage na sjeveru Hrvatske, osobito u građevinskom i proizvodnom sektoru. Iako broj napada nije velik, “svega” tri, činjenica da su se oni dogodili u prvoj polovici godine, samo na jednom području, govori kako ni sjever Hrvatske nije imun na trendove prisutne u ostatku zemlje, a važno je napomenuti kako svi napadi možda nisu ni prijavljeni, što zbog straha ili pak jezične barijere. n.p.bajz/vzaktualno.hr
Udruga Starinski žmaki iz Brezničkog Huma okusima i mirisima tradicije osvaja Hrvatsku – ali znate li što je žmak?
Čuvati baštinu, njegovati ljubav prema svojem kraju i običajima, kao i prema starinskim kolačima i jelima koja su se prenosila generacijama, bila je nit vodilja skupini žena koje su osnovale udrugu Starinski žmaki. Zahvaljujući njima, okusi, mirisi, ali i recepti danas se iz Brezničkog Huma šire diljem Hrvatske, ali i dalje. Predstavit ćemo vam u kratkoj priči ovu mladu udrugu, no prije toga, moramo nešto riješiti – pitali smo vas znate li što su „žmaki”, pa je red i da odgovorimo! Kada je ovdje vladala Austro-Ugarska monarhija, njemački je jezik svima bio poznat, no naš je narod morao „po svome”, što je dobro i što nije bio slučaj samo s jezikom, ali o tome ćemo drugom prilikom. Naši su si ljudi malo skratili njemački izraz der Geschmack, što znači okus, i tako je nastao domaći izraz „žmak”. Udruga Starinski žmaki ilitiga Starinski okusi s razlogom nosi ovo ime jer njeguju baštinu, čuvaju od zaborava tradicionalna jela i kolače i predstavljaju svojih ruku djela po cijeloj Lijepoj našoj. O njihovom radu, gostovanjima i nagradama popričali smo s predsjednicom Udruge, Darinkom Andrašek. – Mi smo mlada udruga, osnovani smo u siječnju 2024., iako se Starinski žmaki kao manifestacija pojavljuju 2011. godine. Od te godine do registriranja udruge manifestacija se odvijala jednom godišnje za dan župe i dan općine Breznički Hum. Žene i domaćice su pripremale tradicionalna jela i kolače i častile posjetitelje manifestacije. Čak i prije nego što smo se registrirali, mi smo nastupali gdje nas je netko pozvao, u okolici, pa i dalje. Od kada smo registrirani, radimo „punom parom” pa smo tako prošle godine sudjelovali na dvadeset manifestacija diljem Varaždinske županije, ali i Hrvatske – rekla nam je gospođa Darinka.   S takvim su aktivnostima „žmakice” nastavile i u ovoj godini. – Jedna grupa je bila u lipnju u Sloveniji, na otvaranju multimedijalne galerije udruge čiji umjetnici su dolazili u općinu Breznički Hum na našu likovnu koloniju. Istovremeno, druga grupa je bila u Grožnjanu na dva dana, na poziv općine Grožnjan i firme Chiron koji su organizirali Dan starih običaja i zanata. Kod njih smo i lani bili kao prvi gosti. Bili smo i na Danima pere u Mađarevu, ali i u Virju na 10. Prkačijadi. Riječ je o manifestaciji međunarodnog karaktera i drago nam je da smo i tamo sudjelovale, iako je konkurencija bila vrlo jaka pa među 26 ekipa nismo uspjele osvojiti nagradu. Sudjelovale smo i na Sajmu pri Starom gradu u Konjščini, a uz to, obilježile smo Dan žena i Valentinovo v Humu. Ni 8. Kajkavski vikend u Marofu nije prošao bez nas, a naše su članice u natjecanju za najsalenjak osvojile drugo i treće mjesto – kazala nam je predsjednica udruge. Bez nagrade se nisu vratile ni s manifestacije Janino v Kamenoj Gorici gdje se birao najbolji oblizijek od tikve, a „žmakica” Ivanka Koščec osvojila je drugo mjesto za svoju bučnicu. I šira je hrvatska javnost imala priliku upoznati ovu mladu udrugu iz Brezničkog Huma jer su njezine članice već dvaput gostovale u emisijama HRT-a. – „Žmakice” su u travnju, u emisiji Dobro jutro, Hrvatska predstavile zlijevke, na što smo jako ponosne, no to nam nije bilo prvo gostovanje na Hrvatskoj radioteleviziji. Naime, sudjelovale smo lani u emisiji Pozitivno, u prilogu o Adventu u Brezničkom Humu – pohvalila nam se gospođa Darinka. I nije to jedino čime se mogu pohvaliti jer zahvaljujući upravo „žmakicama” 2021. godine izdana je kuharica pod nazivom „Starinski žmaki” sa čak 152 recepta s imenima jela na standardu i lokalnom kajkavskom, a u impressumu knjige, koja je izdana u rekordna četiri mjeseca, isključivo su ljudi s područja općine Breznički Hum. – Ja sam organizirala WhatsApp grupu u kojoj su bile žene, majke i bake, a onima koje se baš ne snalaze na mobitelima pomogli su unuci. Kuhale su starinska jela i kolače, sve same fotografirale i zahvaljujući njihovom trudu i volji, uredila sam knjigu koja doživljava treće izdanje, prvo u nakladi udruge jer je dosad nakladnik bila Općina Breznički Hum. Budući da smo dobili sredstva od Varaždinske županije na prošlom natječaju namijenjenom udrugama, sami moramo biti nakladnici. Knjiga je doista vrijedna i svi smo ponosni što smo je sami napravili – lektorica, grafički dizajner i recenzentica, svi su iz Brezničkog Huma barem rođenjem, ako ne žive sada ovdje, kao ja koja sam povratnica iz Zagreba – istaknula je gospođa Darinka. Zavirili smo malo u tu kuharicu i doista ima odličnih recepata, a za vas smo ovom prilikom izdvojili jedan od njih: Zgnječeni grah s krumpirom / Druzgani gra z krampierom (Davorka Jakopčić, Gornji Hum) Staviti u litru vode kuhati 1 kg graha (potopljenog i namočenog u vodi preko noći). U drugu zdjelu staviti kuhati 3 srednja krumpira, oguljena, oprana i izrezana. Kad je povrće kuhano, procijediti ga. Zatim staviti 2 žlice masti u tavu, narezati 1 glavicu luka, lagano pržiti do zlatne boje. U luk dodati domaćeg špeka oko 20 dkg i to sve prepeći. Grah i krumpir usitniti, začiniti solju i paprom po ukusu, preliti prepečenim lukom i špekom. Može se napraviti i bez špeka. Uz ovo jelo servirati salatu po izboru i može poslužiti kao glavni obrok ili prilog. S mirisima tradicije i okusima domaćeg kraja, članice udruge Starinski žmaki s ljubavlju i ponosom nastavit će čuvati i prenositi bogatstvo kulturne baštine Brezničkog Huma, a ako u vašem kraju organizirate neku manifestaciju, to vam je dobra prilika da ih pozovete i još bolje upoznate – i njih i starinske slastice i jela. ak/vzaktualno.hr