U Hrvatskoj sve više raste broj fizičkih i verbalnih napada na strane državljane, osobito na strane radnike, a to potvrđuju i podaci Ministarstva unutarnjih poslova i izvješće pučke pravobraniteljice. Iako je većina incidenata zabilježena u većim gradovima, zabrinjavajući trendovi nisu zaobišli ni sjever zemlje, iako u znatno manjem obimu. Prema podacima MUP-a, protekle 2024. godine u Hrvatskoj je zabilježeno 326 kaznenih djela počinjenih na štetu stranaca, s ukupno 527 žrtava. Od toga je čak 160 žrtava bilo iz zemalja poput Indije, Pakistana i Bangladeša, čiji su državljani sve češći među radnom snagom u Hrvatskoj. Za usporedbu, godinu dana ranije evidentirano je upola manje žrtava, njih 83. U izvješću pučke pravobraniteljice ističe se kako se u mnogim slučajevima radilo o napadima na javnim površinama, a zabrinjava činjenica kako su rasna pripadnost ili boja kože bili vjerojatni motivi napada. Na sjeveru Hrvatske više radnika, no (još) manje incidenata Na sjeveru Hrvatske, gdje raste broj izdanih radnih dozvola za strance, napadi na radnike su rijetki, no ipak prisutni. Od triju županija – Varaždinske, Međimurske i Krapinsko-zagorske, napadi su evidentirani samo na području Policijske uprave varaždinske gdje su u prvoj polovici 2025. godine zabilježena tri napada na strane radnike. U Međimurskoj i Krapinsko-zagorskoj policiji takvi slučajevi, službeno, nisu evidentirani. U protekloj godini na području PU varaždinske izdano je ukupno 9933 dozvola za boravak i rad, u međimurskoj 4387, a u krapinsko-zagorskoj 5757. Tijekom 2025., do kraja lipnja, taj trend se nastavlja. Na području Varaždinske županije izdano je 3041 dozvola, u Međimurskoj 1787, a u Krapinsko-zagorskoj 2047. Od toga je novih dozvola, dakle za strane državljane koji prvi put dolaze, najviše bilo u Varaždinskoj županiji (1233), zatim u Krapinsko-zagorskoj (1130), pa u Međimurskoj (896). Ti podaci pokazuju jasan rast udjela strane radne snage na sjeveru Hrvatske, osobito u građevinskom i proizvodnom sektoru. Iako broj napada nije velik, “svega” tri, činjenica da su se oni dogodili u prvoj polovici godine, samo na jednom području, govori kako ni sjever Hrvatske nije imun na trendove prisutne u ostatku zemlje, a važno je napomenuti kako svi napadi možda nisu ni prijavljeni, što zbog straha ili pak jezične barijere. n.p.bajz/vzaktualno.hr

Čuvati baštinu, njegovati ljubav prema svojem kraju i običajima, kao i prema starinskim kolačima i jelima koja su se prenosila generacijama, bila je nit vodilja skupini žena koje su osnovale udrugu Starinski žmaki. Zahvaljujući njima, okusi, mirisi, ali i recepti danas se iz Brezničkog Huma šire diljem Hrvatske, ali i dalje. Predstavit ćemo vam u kratkoj priči ovu mladu udrugu, no prije toga, moramo nešto riješiti – pitali smo vas znate li što su „žmaki”, pa je red i da odgovorimo! Kada je ovdje vladala Austro-Ugarska monarhija, njemački je jezik svima bio poznat, no naš je narod morao „po svome”, što je dobro i što nije bio slučaj samo s jezikom, ali o tome ćemo drugom prilikom. Naši su si ljudi malo skratili njemački izraz der Geschmack, što znači okus, i tako je nastao domaći izraz „žmak”. Udruga Starinski žmaki ilitiga Starinski okusi s razlogom nosi ovo ime jer njeguju baštinu, čuvaju od zaborava tradicionalna jela i kolače i predstavljaju svojih ruku djela po cijeloj Lijepoj našoj. O njihovom radu, gostovanjima i nagradama popričali smo s predsjednicom Udruge, Darinkom Andrašek. – Mi smo mlada udruga, osnovani smo u siječnju 2024., iako se Starinski žmaki kao manifestacija pojavljuju 2011. godine. Od te godine do registriranja udruge manifestacija se odvijala jednom godišnje za dan župe i dan općine Breznički Hum. Žene i domaćice su pripremale tradicionalna jela i kolače i častile posjetitelje manifestacije. Čak i prije nego što smo se registrirali, mi smo nastupali gdje nas je netko pozvao, u okolici, pa i dalje. Od kada smo registrirani, radimo „punom parom” pa smo tako prošle godine sudjelovali na dvadeset manifestacija diljem Varaždinske županije, ali i Hrvatske – rekla nam je gospođa Darinka.   S takvim su aktivnostima „žmakice” nastavile i u ovoj godini. – Jedna grupa je bila u lipnju u Sloveniji, na otvaranju multimedijalne galerije udruge čiji umjetnici su dolazili u općinu Breznički Hum na našu likovnu koloniju. Istovremeno, druga grupa je bila u Grožnjanu na dva dana, na poziv općine Grožnjan i firme Chiron koji su organizirali Dan starih običaja i zanata. Kod njih smo i lani bili kao prvi gosti. Bili smo i na Danima pere u Mađarevu, ali i u Virju na 10. Prkačijadi. Riječ je o manifestaciji međunarodnog karaktera i drago nam je da smo i tamo sudjelovale, iako je konkurencija bila vrlo jaka pa među 26 ekipa nismo uspjele osvojiti nagradu. Sudjelovale smo i na Sajmu pri Starom gradu u Konjščini, a uz to, obilježile smo Dan žena i Valentinovo v Humu. Ni 8. Kajkavski vikend u Marofu nije prošao bez nas, a naše su članice u natjecanju za najsalenjak osvojile drugo i treće mjesto – kazala nam je predsjednica udruge. Bez nagrade se nisu vratile ni s manifestacije Janino v Kamenoj Gorici gdje se birao najbolji oblizijek od tikve, a „žmakica” Ivanka Koščec osvojila je drugo mjesto za svoju bučnicu. I šira je hrvatska javnost imala priliku upoznati ovu mladu udrugu iz Brezničkog Huma jer su njezine članice već dvaput gostovale u emisijama HRT-a. – „Žmakice” su u travnju, u emisiji Dobro jutro, Hrvatska predstavile zlijevke, na što smo jako ponosne, no to nam nije bilo prvo gostovanje na Hrvatskoj radioteleviziji. Naime, sudjelovale smo lani u emisiji Pozitivno, u prilogu o Adventu u Brezničkom Humu – pohvalila nam se gospođa Darinka. I nije to jedino čime se mogu pohvaliti jer zahvaljujući upravo „žmakicama” 2021. godine izdana je kuharica pod nazivom „Starinski žmaki” sa čak 152 recepta s imenima jela na standardu i lokalnom kajkavskom, a u impressumu knjige, koja je izdana u rekordna četiri mjeseca, isključivo su ljudi s područja općine Breznički Hum. – Ja sam organizirala WhatsApp grupu u kojoj su bile žene, majke i bake, a onima koje se baš ne snalaze na mobitelima pomogli su unuci. Kuhale su starinska jela i kolače, sve same fotografirale i zahvaljujući njihovom trudu i volji, uredila sam knjigu koja doživljava treće izdanje, prvo u nakladi udruge jer je dosad nakladnik bila Općina Breznički Hum. Budući da smo dobili sredstva od Varaždinske županije na prošlom natječaju namijenjenom udrugama, sami moramo biti nakladnici. Knjiga je doista vrijedna i svi smo ponosni što smo je sami napravili – lektorica, grafički dizajner i recenzentica, svi su iz Brezničkog Huma barem rođenjem, ako ne žive sada ovdje, kao ja koja sam povratnica iz Zagreba – istaknula je gospođa Darinka. Zavirili smo malo u tu kuharicu i doista ima odličnih recepata, a za vas smo ovom prilikom izdvojili jedan od njih: Zgnječeni grah s krumpirom / Druzgani gra z krampierom (Davorka Jakopčić, Gornji Hum) Staviti u litru vode kuhati 1 kg graha (potopljenog i namočenog u vodi preko noći). U drugu zdjelu staviti kuhati 3 srednja krumpira, oguljena, oprana i izrezana. Kad je povrće kuhano, procijediti ga. Zatim staviti 2 žlice masti u tavu, narezati 1 glavicu luka, lagano pržiti do zlatne boje. U luk dodati domaćeg špeka oko 20 dkg i to sve prepeći. Grah i krumpir usitniti, začiniti solju i paprom po ukusu, preliti prepečenim lukom i špekom. Može se napraviti i bez špeka. Uz ovo jelo servirati salatu po izboru i može poslužiti kao glavni obrok ili prilog. S mirisima tradicije i okusima domaćeg kraja, članice udruge Starinski žmaki s ljubavlju i ponosom nastavit će čuvati i prenositi bogatstvo kulturne baštine Brezničkog Huma, a ako u vašem kraju organizirate neku manifestaciju, to vam je dobra prilika da ih pozovete i još bolje upoznate – i njih i starinske slastice i jela. ak/vzaktualno.hr

Varaždinska povijesna jezgra ovog će ljeta biti pozornica za jednu od najneobičnijih i najupečatljivijih uličnih atrakcija dosad – na 27. Špancirfest stiže Cromosauro! Visoko pet, a dugačko sedam metara, ovo šarmantno stvorenje nalik dinosauru osvojit će ulice svojim gracioznim i prirodnim kretnjama koje će stvoriti dojam pravog, živog bića. Čini ga takvim vješti i tajanstveni čuvar koji njime upravlja, a čiji je svaki korak praćen misterioznim oblakom dima, dajući performansu dodatnu dozu mistike. Novi je to oblik putujućeg lutkarskog teatra na štulama koji spaja jedinstveni umjetnički izraz i tehnologiju te briše granicu između stvarnosti i mašte. Predstavit će ga renomirana talijanska kompanija Terzostudio, donoseći publici nezaboravan vizualni doživljaj. Iznimno atraktivan performans izazvat će pažnju svih generacija, oni najmlađi će ga obožavati, a odrasli na trenutak zaboraviti da gledaju lutku i potpuno se prepustiti čaroliji. vzaktualno.hr

U organizaciji braniteljskih udruga grada Varaždinske Toplice, uz podršku Grada i Ministarstva hrvatskih branitelja, u subotu je dostojanstveno obilježena 30. obljetnice vojno-redarstvene operacije „Oluja“ uoči Dana pobjede i domovinske zahvalnosti i Dana hrvatskih branitelja. Program je okupio brojne branitelje, građane, predstavnike udruga iz Domovinskog rata te predstavnike institucija s područja grada i Varaždinske županije. Obilježavanje je započelo svečanom povorkom branitelja sa zastavama i građana s Trga Republike Hrvatske, a potom velečasni Siniša Dudašek, župnik Župe sv. Martina biskupa u Varaždinskim Toplicama, služio svetu misa za poginule, nestale i umrle hrvatske branitelje. Uslijedila je svečanost kod Spomen obilježja poginulim braniteljima Domovinskog rata, uz prigodne govore, intoniranje himne, paljenje svijeća te zajedničku molitvu i minutu šutnje. Vijence su položili predstavnici Ministarstva hrvatskih branitelja, braniteljske udruge te izaslanstvo Grada Varaždinske Toplice predvođeno gradonačelnicom Dragicom Ratković. Večernji program nastavljen je na Trgu Republike Hrvatske gdje je upriličen svečani domjenak uz glazbeni program i prikaz videozapisa iz Domovinskog rata. Čestitajući Dan pobjede i domovinske zahvalnosti, Dan hrvatskih branitelja te 30. obljetnicu VRO Oluja župan Varaždinske županije, Anđelko Stričak, naglasio je kako su se mnogi Topličanci na samom početku Domovinskog rata uključili u obranu, a potom i u oslobađanje naše domovine. -Nema tog bojišta na kojem nije sudjelovao netko od topličkih branitelja, a oni koji su branili Vukovar na žalost znaju i što znači proći torturu srpskih logora. Ali, isto tako svi znate što znači radost pobjede. Među najpoznatije topličke branitelje spada general Željko Dvekar i njegovo sjećanje na Oluju “Ili nam je Knin zeti ili nam je hmreti” – rekao je Stričak dodajući kako su Varaždinske Toplice bile i mjesto za liječenje, rehabilitaciju i oporavak brojnih ranjenih branitelja. -I tu ste također pokazali svoje veliko srce – zaključio je župan. Gradonačelnica Dragica Ratković poručila je kako je naša trajna dužnost čuvati sjećanje na Domovinski rat i one koji su dali žrtvu za našu Domovinu. – Naša je odgovornost čuvati sjećanje na Oluju i sve one koji su za slobodu Hrvatske dali ono najvrijednije, a to je svoj život. Oluja je bila povijesna prekretnica u stvaranju samostalne Republike Hrvatske. Obilježavajući ovu veliku obljetnicu, odajemo počast svim sudionicima Domovinskog rata, s posebnim pijetetom prema poginulima i njihovim obiteljima. Zahvaljujem svim braniteljima, njihovim obiteljima i svima koji su sudjelovali u organizaciji ovog dostojanstvenog obilježavanja – poručila je gradonačelnica Ratković. Predsjednik UHVIDRA-e Varaždinske Toplice Branko Crljenica kazao je kako s UDVDR-om Varaždinske Toplice već godinama organiziraju obilježavanja velikih datuma, dok je proslava povodom VRO „Oluja” prvenstveno organizirano za branitelje koji ne mogu ići u Knin. – Svake godine obogaćujemo program povodom proslave. Na nivou županije imamo najbogatiji program – od polaganja vijenaca, svete mise, organiziramo sportska natjecanja, predstavnici branitelja posjećuju vrtiće i škole, a imamo i svečani mimohod sa zastavama udruga i ratnih postrojbi – pojasnio je Crljenica dodavši kako je na kraju večeri bio organiziran i domjenak te projekcija videa i slika iz Domovinskog rata. Ističe kako se na proslavu uvijek odazivaju mnoge braniteljske udruge iz županije, pa i šire, kao i predstavnici Grada, Županije i Ministarstva branitelja. – Oluja je najznačajnija, veličanstvena pobjeda koja je donijela Hrvatsku kakvu imamo danas. Mnogi branitelji iz našeg područja su sudjelovali u toj akciji, prije svega pripadnici 7. gardijske brigade Pume koja je prva ušla u Knin – izjavio je Crljenica dodavši kako je veliki broj branitelja s područja županije poginulo i bilo ranjeno u Domovinskom ratu. Zahvalio je Gradu, Županiji i Ministarstvu koji su financijsku poduprli aktivnosti povodom obilježavanja Oluje, kao i svima koji su pomogli u organizaciji. Dodajmo da će se na sam dan obilježavanja obljetnice „Oluje“, u ponedjeljak 5. kolovoza, održati komemoracija u Svibovcu. Program uključuje svetu misu za poginule i nestale branitelje u crkvi sv. Tri kralja, polaganje vijenaca i paljenje svijeća kod Spomen obilježja ispred Osnovne škole Svibovec, te zajedničku molitvu i druženje s braniteljima i gostima. vžaktualno.hr

U Parku hrvatskih branitelja u Lepoglavi svečano je obilježen Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja. – Dan pobjede i domovinske zahvalnosti nije samo dan sjećanja, već je on naša trajna obveza da na zajedništvu koje nas je nosilo u Domovinskom ratu gradimo pravednije, naprednije i tolerantnije društvo. Ponosan sam da u našoj Lepoglavi tu obvezu shvaćamo ozbiljno, ponosan sam na doprinos Lepoglavčana u Domovinskom ratu i na to kako čuvamo uspomenu na naše poginule branitelje – istaknuo je Željko Šoštarić, gradonačelnik Lepoglave na svečanosti. Gradonačelnik je posebno naglasio zahvalnost braniteljima koji su utkali svoje živote u temelje slobode koju danas živimo. – Danas stojimo na ovom svetom mjestu, u Parku hrvatskih branitelja, ispunjeni osjećajima koji sežu duboko u temelje naše domovine. Zajedno stojimo s ponosom, s tugom i neizmjernom zahvalnošću. U ovim ljetnim danima prije 30 godina ispisane su najsvjetlije stranice hrvatske povijesti. Veličanstvena Vojno-redarstvena operacija „Oluja“ bila je kruna naše višestoljetne borbe za slobodu i odlučan korak kojim je hrvatski narod ostvario svoj san o cjelovitoj i suverenoj državi. Danas se sjećamo te odlučnosti i hrabrosti. Njihova hrabrost nije bila samo vojnička, to je bila hrabrost srca koje voli svoje, koje brani svoje i vjeruje u pravednu budućnost. Upravo je ta vjera slomila silu agresije i donijela mir – dodao je gradonačelnik Šoštarić. Molitvu za poginule hrvatske branitelje s područja Lepoglave – Dragutina Naglaša, Josipa Štefanca, Stjepana Križanca, Marijana Matišića, Dragutina Godinića, Josipa Kapustića, Tomu Jambora, Marka Ledinščaka, Vladu Škaleca, Slavka Kosa, Vinka Andrijanića i Stjepana Vusića, predvodio je Marko Ledinščak, a vijence su na spomen obilježje položila izaslanstva Udruge branitelji Hrvatske Lepoglava, Grada Lepoglave te drugih braniteljskih i civilnih udruga. – Bili smo napadnuti, bili smo okupirani, u takvim okolnostima je trebalo donijeti teške odluke. Znali smo kamo idemo i što je naša zadaća. Nažalost, neki se naši prijatelji nisu vratili. Danas imamo svoju državu, pobjedničku vojsku, a devedesetih smo imali samo srce, hrabrost i zajedništvo hrvatskog naroda – rekao je Dalibor Škvarić, predsjednik Udruge branitelji Hrvatske Lepoglava. Značaj Vojno-redarstvene operacije „Oluja“ istaknuo je i Dražen Husnjak. – Nakon četiri godine brutalne i krvave agresije „Oluja“ je omogućila ne samo vraćanje okupiranog hrvatskog teritorija, već i kasnije mirnu integraciju okupiranog teritorija u ustavno pravni poredak Republike Hrvatske. Ta veličanstvena pobjeda nije izvojevana samo vojno, ona je pobjeda cjelokupnog hrvatskog naroda – poručio je na svečanosti lepoglavski branitelj Dražen Husnjak. Čestitku je na svečanosti obilježavanja 30. godišnjice Vojno-redarstvene operacije „Oluja“ uputio i predstavnik braniteljskih udruga Ljudevit Cikač. – Premalo se ističe uloga ovoga kraja u Domovinskom ratu. Malo je krajeva koji su toliko dali za slobodu Hrvatske – istaknuo je Ljudevit Cikač, a braniteljima je njihov dan čestitala i Snježana Hunjet, voditeljica Područnog odjela Ministarstva hrvatskih branitelja Varaždin. Na svečanosti je predsjednik Udruge branitelji Hrvatske Lepoglava Dalibor Škvarić uručio zahvalnice polaznicima prvog tečaja za obuku policijskih službenika – Prvi hrvatski redarstvenik. Zahvalnice Udruge dodijeljene su – Josipu Vrabelju, Bošku Piceku, Zvonku Latinu, Marijanu Kuči te posthumno Petru Slivaru. U sklopu obilježavanja 30. godišnjice Vojno-redarstvene operacije „Oluja“ P.A.S. klub Lepoglava pripremio je i izložbu militarija te fotografija snimljenih na ratištu tijekom „Oluje“. Izvor i foto: lepoglava.hr vzaktualno.hr