Zavod za javno zdravstvo Varaždinske županije, na temelju Ugovora, provodit će mjere adulticidne dezinsekcije komaraca na području Grada Varaždina u razdoblju od 4. do 8. kolovoza 2025. godine. Suzbijanje će se provoditi u terminu od 4:00 – 6:00 sati na sljedećim javnim površinama u stambenom dijelu grada Varaždina: ponedjeljak, 4. koilovoza 2025. Istarska ulica, Kućanmarofska ulica, Kućanska ulica, Odvojak Milana Šimeka, Podravska ulica, Primorska ulica, Svilarska ulica, Šetalište Franje Tuđmana, Ulica Adolfa Wisserta, Ulica braće Krajanski, Ulica braće Vidović, Ulica grada Koblenza, Ulica Ivana Pergošića, Ulica Ivana Severa, Ulica Ive Mikaca, Ulica Maksimilijana Vrhovca, Ulica Matice hrvatske, Ulica Mihovila Pavleka Miškine od pruge do kraja, Ulica Rudolfa Horvata, Ulica šemovečkih žrtava, Ulica Tita Brezovačkog, Ulica Vilka Novaka, Ulica grada Ravensburga, Anina ulica, Bakačeva ulica, Franjevački trg, Graberje, Hallerova aleja do Ulice Gustava Krkleca, Kapucinski trg, Kolodvorska ulica, Optujska ulica do Koprivničke ulice, Park Ivana Pavla II., Pavlinska ulica, Prilaz Fausta Vrančića, Prolaz Marijana Zubera, Prolaz Nikole Fallera, Slavenska ulica, Šetalište Josipa Jurja Strossmayera, Šetalište Vatroslava Jagića, Školska ulica, Trenkova ulica, Trg bana Jelačića, Trg kralja Petra Svačića, Trg kralja Tomislava, Trg Miljenka Stančića, Trg Slobode, Ulica Alojzija Stepinca, Ulica Andrije Kačića Miošića, Ulica Ankice Opolski, Ulica Ante Starčevića, Ulica Antuna Mihanovića, Ulica Augusta Cesarca, Ulica Augusta Šenoe, Ulica Branka Vodnika, Ulica Frana Kurelca do Trenkove ulice, Ulica Frana Supila do Anine ulice, Ulica Ivana Cankara, Ulica Ivana Gundulića, Ulica Ivana Kukuljevića, Ulica Ivana Milčetića, Ulica Ivana Padovca, Ulica Janka Draškovića, Ulica Julija Merlića, Ulica Jurja Habdelića, Ulica kralja Petra Krešimira IV., Ulica Ljudevita Gaja, Ulica Mihovila Pavleka Miškine do pruge, Ulica Mirka Bogovića, Ulica Ognjena Price do Trenkove ulice, Ulica Otokara Keršovanija, Ulica Petra Preradovića, Ulica Silvija Strahimira Kranjčevića, Ulica Stanka Vraza, Ulica Tome Blažeka, Ulica Tome Masaryka, Ulica Vatroslava Lisinskog, Ulica Viktora Cara Emina, Ulica Vladimira Nazora, Uršulinska ulica, Uska ulica, Vidovski trg, Zagrebačka ulica do Ulice Franca Prešerna, Europski trg, Biškupečka ulica, Cehovska ulica, Gospodarska ulica, Moslavačka ulica, Plitvička ulica, Sajmišna ulica, Sportska ulica, Trg Ivana Perkovca, Ulica Dore Pejačević, Ulica Ivana Mažuranića, Ulica Ivane Brlić-Mažuranić, Ulica kneza Trpimira, Ulica kneza Višeslava, Ulica Luje Pihlera, Ulica Ljube Babića, Ulica Mirka Kolarića st., Ulica Mirka Maleza, Ulica Tomislava Miškulina, Ulica Vatroslava Kolandera, Ulica Vesne Parun, Ulica Vladimira Deduša, Varteksova ulica, Zagrebačka ulica od željezničke pruge Varaždin – Ivanec do kraja, Ulica Katarine Zrinski srijeda, 6. kolovoza 2025. Aleja kralja Zvonimira, Dalmatinska ulica, Park 7. gardijske brigade Hrvatske vojske “Puma”, Ulica Frana Supila od Anine ulice do kraja, Ulica Franca Prešerna, Ulica Hinka Krizmana, Ulica Josipa Kozarca, Ulica Krešimira Filića, Ulica Miroslava Krleže do Ulice Krešimira Filića, Ulica Stjepana Vukovića, Ulica Tina Ujevića do Ulice Krešimira Filića, Ulica Zrinskih i Frankopana, Zadrugarska ulica, Zagrebačka ulica od Ulice Franca Prešerna do pruge, Ivanečka ulica, Kratka ulica, Lepoglavska ulica, Mali plac, Perivoj biskupa Marka Culeja, Trakošćanska ulica, Ulica Andrije Hebranga, Ulica Ante Kovačića, Ulica Bože Težaka, Ulica braće Radić, Ulica Đure Arnolda, Ulica Franje Galinca, Ulica Franje Košćeca, Ulica Ivana Gorana Kovačića, Ulica Ivana Lalanguea, Ulica Ivana Meštrovića, Ulica Ivana Rangera, Ulica Ive Režeka, Ulica Janka Jurkovića, Ulica Jurja Križanića, Ulica Matka Laginje, Ulica Miroslava Posmodija, Ulica Ratimira Hercega do groblja tj. do Parka Ivana Pavla II., Ulica Vjekoslava Rosenberg – Ružića, Ulica Vladimira Gotovca, Ulica Zvonka i Vladimira Milkovića, Vidovečka ulica, Vodovodna ulica, Ulica Bosiljke Paske, Jalkovečka ulica, Splitska ulica, Šibenska ulica, Trogirska ulica, Ulica 104. brigade, Ulica 22. rujna 1991., Ulica Antuna Branka Šimića, Ulica Antuna Handžića, Ulica braće Slukan, Ulica Dimitrije Demetra, Ulica Dobriše Cesarića, Ulica Dragutina Rakovca, Ulica Đure Sudete, Ulica Ferde Livadića, Ulica Frana Galovića, Ulica Gabrijele Horvat, Ulica hrvatskih branitelja, Ulica Irme Gorzo, Ulica Ivana Trnskoga, Ulica Josipa Kraša, Ulica Josipa Pupačića, Ulica Katarine Patačić, Ulica Luke Botića, Ulica Marije Jurić-Zagorke, Ulica Marije Vidović, Ulica Marina Držića, Ulica Milke Trnine, Ulica Miroslava Krleže od Ulice Krešimira Filića do kraja, Ulica Perice Bjelčića, Ulica Tina Ujevića od Ulice Krešimira Filića do kraja, Ulica Vinka Međerala, Ulica Vinka Žganca, Ulica Vladimira Vidrića, Ulica Zinke Kunc, Zadarska ulica četvrtak, 7. kolovoza 2025. Baranjska ulica, Bilogorska ulica, Bosanska ulica, Dravska Poljana, Dravski kanal od mosta kod Štoosovog trga do kraja, Dravski nasip, Fabijanska ulica, Hallerova aleja od Ulice Gustava Krkleca do kraja, Hercegovačka ulica, Kninska cesta, Koprivnička ulica od Zavojne ulice do kraja, Krapinska ulica, Ledinska ulica, Metalska ulica, Optujska ulica od Koprivničke ulice do kraja, Optujski odvojak, Pakračka ulica, Park mladih, Petrinjska ulica, Radnička ulica, Slavonska cesta, Svibovečka ulica, Toplička ulica, Trg Antuna Gustava Matoša, Trnovečka ulica, Ulica Andre Mohorovičića, Ulica Antuna Augustinčića, Ulica Antuna Štera, Ulica Antuna Vramca, Ulica Augusta Harambašića, Ulica Bartola Kašića, Ulica Bogoslava Šuleka, Ulica Božene Plazzeriano, Ulica Dragutina Domjanića, Ulica Đure Kuhara, Ulica Eugena Kumičića, Ulica Eugena Kvaternika, Ulica Fortunata Pintarića, Ulica Franje Horvata Kiša, Ulica Franje Račkog, Ulica Franje Seljana, Ulica Gustava Krkleca, Ulica Ivana Belostenca, Ulica Ivana Gotića, Ulica Ivana Nepomuka Petrovića, Ulica Ivana Rabuzina, Ulica Ivana Sokača, Ulica Ivana Zajca, Ulica Ive Vojnovića, Ulica Josipa Eugena Tomića, Ulica Josipa Klime, Ulica Jurice Muraja, Ulica Krste Hegedušića, Ulica Leopolda Ebnera, Ulica Ljudevita Filipca, Ulica Marka Marulića, Ulica Matije Antuna Reljkovića, Ulica Milana i Dragice Dvorščak, Ulica Miroslava Šicla, Ulica Otona Župančiča, Ulica Petra Petrovića Njegoša, Ulica Ratimira Hercega uz groblje do Hallerove aleje, Ulica Slave Raškaj, Ulica široke ledine, Ulica Vatroslava Jagića, Ulica Vide Sokola, Ulica Vladimira Gortana, Ulica Vladislava Vežića, Ulica Vlahe Bukovca, Vinička ulica, Zavojna ulica, Žumberačka ulica, Banovinska ulica, Bombellesova cesta, Creska ulica, Čakovečka ulica, Dravska park-šuma, Dravska ulica, Dravski kanal do mosta kod Štoosovog trga, Dubrovačka ulica, Hvarska ulica, Koprivnička ulica do Zavojne ulice, Kordunska ulica, Krajiška ulica, Labinska ulica, Lička ulica, Lošinjska ulica, Ludbreška ulica, Međimurska ulica, Osječka ulica, Preloška ulica, Rapska ulica, Sajmište, Trg Matije Gupca, Trg Pavla Štoosa, Ulica Adolfa Jurinca, Ulica Božidara Vančika, Ulica Ferdinanda Konščaka, Ulica Frana Kurelca od Trenkove ulice do kraja, Ulica Franje Starea, Ulica Janka Leskovara, Ulica Ksavera Šandora Gjalskog, Ulica Mihajla Pupina, Ulica Nikole Tesle, Ulica Ognjena Price od Trenkove ulice do kraja, Ulica Ruđera Boškovića, Ulica Stjepana Glavača, Ulica Vjekoslava Spinčića, Vatrogasna ulica, Vinkovačka ulica, Vukovarska ulica, Zagorska ulica, Zavrtnica, Zeleni odvojak petak, 8. kolovoza 2025. Naselja Hrašćica, Gojanec, Jalkovec, Poljana Biškupečka, Črnec Biškupečki, Kućan Marof, Kućan Donji, Kućan Gornji, Zbelava Dezinsekcija će se provoditi sa sintetskim piretroidom PHOBI SUPER PB koji je odobren od strane Ministarstva zdravstva. Tretman suzbijanja će se provoditi metodom hladnog zamagljivanja (ULV) s motornog vozila. Mole se građani da se u navedeno vrijeme ne zadržavaju na otvorenom prostoru na navedenim lokacijama i da zatvore svoje prozore. Također se mole pčelari, ako na navedenim lokacijama imaju pčele, da ih zatvore u košnice za vrijeme provođenja tretmana suzbijanja komaraca. U slučaju nepovoljnih vremenskih prilika akcija suzbijanja se odgađa za sljedeći dan, odnosno do poboljšanja vremenskih prilika. vzaktualno.hr

U Hrvatskoj sve više raste broj fizičkih i verbalnih napada na strane državljane, osobito na strane radnike, a to potvrđuju i podaci Ministarstva unutarnjih poslova i izvješće pučke pravobraniteljice. Iako je većina incidenata zabilježena u većim gradovima, zabrinjavajući trendovi nisu zaobišli ni sjever zemlje, iako u znatno manjem obimu. Prema podacima MUP-a, protekle 2024. godine u Hrvatskoj je zabilježeno 326 kaznenih djela počinjenih na štetu stranaca, s ukupno 527 žrtava. Od toga je čak 160 žrtava bilo iz zemalja poput Indije, Pakistana i Bangladeša, čiji su državljani sve češći među radnom snagom u Hrvatskoj. Za usporedbu, godinu dana ranije evidentirano je upola manje žrtava, njih 83. U izvješću pučke pravobraniteljice ističe se kako se u mnogim slučajevima radilo o napadima na javnim površinama, a zabrinjava činjenica kako su rasna pripadnost ili boja kože bili vjerojatni motivi napada. Na sjeveru Hrvatske više radnika, no (još) manje incidenata Na sjeveru Hrvatske, gdje raste broj izdanih radnih dozvola za strance, napadi na radnike su rijetki, no ipak prisutni. Od triju županija – Varaždinske, Međimurske i Krapinsko-zagorske, napadi su evidentirani samo na području Policijske uprave varaždinske gdje su u prvoj polovici 2025. godine zabilježena tri napada na strane radnike. U Međimurskoj i Krapinsko-zagorskoj policiji takvi slučajevi, službeno, nisu evidentirani. U protekloj godini na području PU varaždinske izdano je ukupno 9933 dozvola za boravak i rad, u međimurskoj 4387, a u krapinsko-zagorskoj 5757. Tijekom 2025., do kraja lipnja, taj trend se nastavlja. Na području Varaždinske županije izdano je 3041 dozvola, u Međimurskoj 1787, a u Krapinsko-zagorskoj 2047. Od toga je novih dozvola, dakle za strane državljane koji prvi put dolaze, najviše bilo u Varaždinskoj županiji (1233), zatim u Krapinsko-zagorskoj (1130), pa u Međimurskoj (896). Ti podaci pokazuju jasan rast udjela strane radne snage na sjeveru Hrvatske, osobito u građevinskom i proizvodnom sektoru. Iako broj napada nije velik, “svega” tri, činjenica da su se oni dogodili u prvoj polovici godine, samo na jednom području, govori kako ni sjever Hrvatske nije imun na trendove prisutne u ostatku zemlje, a važno je napomenuti kako svi napadi možda nisu ni prijavljeni, što zbog straha ili pak jezične barijere. n.p.bajz/vzaktualno.hr

Čuvati baštinu, njegovati ljubav prema svojem kraju i običajima, kao i prema starinskim kolačima i jelima koja su se prenosila generacijama, bila je nit vodilja skupini žena koje su osnovale udrugu Starinski žmaki. Zahvaljujući njima, okusi, mirisi, ali i recepti danas se iz Brezničkog Huma šire diljem Hrvatske, ali i dalje. Predstavit ćemo vam u kratkoj priči ovu mladu udrugu, no prije toga, moramo nešto riješiti – pitali smo vas znate li što su „žmaki”, pa je red i da odgovorimo! Kada je ovdje vladala Austro-Ugarska monarhija, njemački je jezik svima bio poznat, no naš je narod morao „po svome”, što je dobro i što nije bio slučaj samo s jezikom, ali o tome ćemo drugom prilikom. Naši su si ljudi malo skratili njemački izraz der Geschmack, što znači okus, i tako je nastao domaći izraz „žmak”. Udruga Starinski žmaki ilitiga Starinski okusi s razlogom nosi ovo ime jer njeguju baštinu, čuvaju od zaborava tradicionalna jela i kolače i predstavljaju svojih ruku djela po cijeloj Lijepoj našoj. O njihovom radu, gostovanjima i nagradama popričali smo s predsjednicom Udruge, Darinkom Andrašek. – Mi smo mlada udruga, osnovani smo u siječnju 2024., iako se Starinski žmaki kao manifestacija pojavljuju 2011. godine. Od te godine do registriranja udruge manifestacija se odvijala jednom godišnje za dan župe i dan općine Breznički Hum. Žene i domaćice su pripremale tradicionalna jela i kolače i častile posjetitelje manifestacije. Čak i prije nego što smo se registrirali, mi smo nastupali gdje nas je netko pozvao, u okolici, pa i dalje. Od kada smo registrirani, radimo „punom parom” pa smo tako prošle godine sudjelovali na dvadeset manifestacija diljem Varaždinske županije, ali i Hrvatske – rekla nam je gospođa Darinka.   S takvim su aktivnostima „žmakice” nastavile i u ovoj godini. – Jedna grupa je bila u lipnju u Sloveniji, na otvaranju multimedijalne galerije udruge čiji umjetnici su dolazili u općinu Breznički Hum na našu likovnu koloniju. Istovremeno, druga grupa je bila u Grožnjanu na dva dana, na poziv općine Grožnjan i firme Chiron koji su organizirali Dan starih običaja i zanata. Kod njih smo i lani bili kao prvi gosti. Bili smo i na Danima pere u Mađarevu, ali i u Virju na 10. Prkačijadi. Riječ je o manifestaciji međunarodnog karaktera i drago nam je da smo i tamo sudjelovale, iako je konkurencija bila vrlo jaka pa među 26 ekipa nismo uspjele osvojiti nagradu. Sudjelovale smo i na Sajmu pri Starom gradu u Konjščini, a uz to, obilježile smo Dan žena i Valentinovo v Humu. Ni 8. Kajkavski vikend u Marofu nije prošao bez nas, a naše su članice u natjecanju za najsalenjak osvojile drugo i treće mjesto – kazala nam je predsjednica udruge. Bez nagrade se nisu vratile ni s manifestacije Janino v Kamenoj Gorici gdje se birao najbolji oblizijek od tikve, a „žmakica” Ivanka Koščec osvojila je drugo mjesto za svoju bučnicu. I šira je hrvatska javnost imala priliku upoznati ovu mladu udrugu iz Brezničkog Huma jer su njezine članice već dvaput gostovale u emisijama HRT-a. – „Žmakice” su u travnju, u emisiji Dobro jutro, Hrvatska predstavile zlijevke, na što smo jako ponosne, no to nam nije bilo prvo gostovanje na Hrvatskoj radioteleviziji. Naime, sudjelovale smo lani u emisiji Pozitivno, u prilogu o Adventu u Brezničkom Humu – pohvalila nam se gospođa Darinka. I nije to jedino čime se mogu pohvaliti jer zahvaljujući upravo „žmakicama” 2021. godine izdana je kuharica pod nazivom „Starinski žmaki” sa čak 152 recepta s imenima jela na standardu i lokalnom kajkavskom, a u impressumu knjige, koja je izdana u rekordna četiri mjeseca, isključivo su ljudi s područja općine Breznički Hum. – Ja sam organizirala WhatsApp grupu u kojoj su bile žene, majke i bake, a onima koje se baš ne snalaze na mobitelima pomogli su unuci. Kuhale su starinska jela i kolače, sve same fotografirale i zahvaljujući njihovom trudu i volji, uredila sam knjigu koja doživljava treće izdanje, prvo u nakladi udruge jer je dosad nakladnik bila Općina Breznički Hum. Budući da smo dobili sredstva od Varaždinske županije na prošlom natječaju namijenjenom udrugama, sami moramo biti nakladnici. Knjiga je doista vrijedna i svi smo ponosni što smo je sami napravili – lektorica, grafički dizajner i recenzentica, svi su iz Brezničkog Huma barem rođenjem, ako ne žive sada ovdje, kao ja koja sam povratnica iz Zagreba – istaknula je gospođa Darinka. Zavirili smo malo u tu kuharicu i doista ima odličnih recepata, a za vas smo ovom prilikom izdvojili jedan od njih: Zgnječeni grah s krumpirom / Druzgani gra z krampierom (Davorka Jakopčić, Gornji Hum) Staviti u litru vode kuhati 1 kg graha (potopljenog i namočenog u vodi preko noći). U drugu zdjelu staviti kuhati 3 srednja krumpira, oguljena, oprana i izrezana. Kad je povrće kuhano, procijediti ga. Zatim staviti 2 žlice masti u tavu, narezati 1 glavicu luka, lagano pržiti do zlatne boje. U luk dodati domaćeg špeka oko 20 dkg i to sve prepeći. Grah i krumpir usitniti, začiniti solju i paprom po ukusu, preliti prepečenim lukom i špekom. Može se napraviti i bez špeka. Uz ovo jelo servirati salatu po izboru i može poslužiti kao glavni obrok ili prilog. S mirisima tradicije i okusima domaćeg kraja, članice udruge Starinski žmaki s ljubavlju i ponosom nastavit će čuvati i prenositi bogatstvo kulturne baštine Brezničkog Huma, a ako u vašem kraju organizirate neku manifestaciju, to vam je dobra prilika da ih pozovete i još bolje upoznate – i njih i starinske slastice i jela. ak/vzaktualno.hr

Varaždinska povijesna jezgra ovog će ljeta biti pozornica za jednu od najneobičnijih i najupečatljivijih uličnih atrakcija dosad – na 27. Špancirfest stiže Cromosauro! Visoko pet, a dugačko sedam metara, ovo šarmantno stvorenje nalik dinosauru osvojit će ulice svojim gracioznim i prirodnim kretnjama koje će stvoriti dojam pravog, živog bića. Čini ga takvim vješti i tajanstveni čuvar koji njime upravlja, a čiji je svaki korak praćen misterioznim oblakom dima, dajući performansu dodatnu dozu mistike. Novi je to oblik putujućeg lutkarskog teatra na štulama koji spaja jedinstveni umjetnički izraz i tehnologiju te briše granicu između stvarnosti i mašte. Predstavit će ga renomirana talijanska kompanija Terzostudio, donoseći publici nezaboravan vizualni doživljaj. Iznimno atraktivan performans izazvat će pažnju svih generacija, oni najmlađi će ga obožavati, a odrasli na trenutak zaboraviti da gledaju lutku i potpuno se prepustiti čaroliji. vzaktualno.hr

U organizaciji braniteljskih udruga grada Varaždinske Toplice, uz podršku Grada i Ministarstva hrvatskih branitelja, u subotu je dostojanstveno obilježena 30. obljetnice vojno-redarstvene operacije „Oluja“ uoči Dana pobjede i domovinske zahvalnosti i Dana hrvatskih branitelja. Program je okupio brojne branitelje, građane, predstavnike udruga iz Domovinskog rata te predstavnike institucija s područja grada i Varaždinske županije. Obilježavanje je započelo svečanom povorkom branitelja sa zastavama i građana s Trga Republike Hrvatske, a potom velečasni Siniša Dudašek, župnik Župe sv. Martina biskupa u Varaždinskim Toplicama, služio svetu misa za poginule, nestale i umrle hrvatske branitelje. Uslijedila je svečanost kod Spomen obilježja poginulim braniteljima Domovinskog rata, uz prigodne govore, intoniranje himne, paljenje svijeća te zajedničku molitvu i minutu šutnje. Vijence su položili predstavnici Ministarstva hrvatskih branitelja, braniteljske udruge te izaslanstvo Grada Varaždinske Toplice predvođeno gradonačelnicom Dragicom Ratković. Večernji program nastavljen je na Trgu Republike Hrvatske gdje je upriličen svečani domjenak uz glazbeni program i prikaz videozapisa iz Domovinskog rata. Čestitajući Dan pobjede i domovinske zahvalnosti, Dan hrvatskih branitelja te 30. obljetnicu VRO Oluja župan Varaždinske županije, Anđelko Stričak, naglasio je kako su se mnogi Topličanci na samom početku Domovinskog rata uključili u obranu, a potom i u oslobađanje naše domovine. -Nema tog bojišta na kojem nije sudjelovao netko od topličkih branitelja, a oni koji su branili Vukovar na žalost znaju i što znači proći torturu srpskih logora. Ali, isto tako svi znate što znači radost pobjede. Među najpoznatije topličke branitelje spada general Željko Dvekar i njegovo sjećanje na Oluju “Ili nam je Knin zeti ili nam je hmreti” – rekao je Stričak dodajući kako su Varaždinske Toplice bile i mjesto za liječenje, rehabilitaciju i oporavak brojnih ranjenih branitelja. -I tu ste također pokazali svoje veliko srce – zaključio je župan. Gradonačelnica Dragica Ratković poručila je kako je naša trajna dužnost čuvati sjećanje na Domovinski rat i one koji su dali žrtvu za našu Domovinu. – Naša je odgovornost čuvati sjećanje na Oluju i sve one koji su za slobodu Hrvatske dali ono najvrijednije, a to je svoj život. Oluja je bila povijesna prekretnica u stvaranju samostalne Republike Hrvatske. Obilježavajući ovu veliku obljetnicu, odajemo počast svim sudionicima Domovinskog rata, s posebnim pijetetom prema poginulima i njihovim obiteljima. Zahvaljujem svim braniteljima, njihovim obiteljima i svima koji su sudjelovali u organizaciji ovog dostojanstvenog obilježavanja – poručila je gradonačelnica Ratković. Predsjednik UHVIDRA-e Varaždinske Toplice Branko Crljenica kazao je kako s UDVDR-om Varaždinske Toplice već godinama organiziraju obilježavanja velikih datuma, dok je proslava povodom VRO „Oluja” prvenstveno organizirano za branitelje koji ne mogu ići u Knin. – Svake godine obogaćujemo program povodom proslave. Na nivou županije imamo najbogatiji program – od polaganja vijenaca, svete mise, organiziramo sportska natjecanja, predstavnici branitelja posjećuju vrtiće i škole, a imamo i svečani mimohod sa zastavama udruga i ratnih postrojbi – pojasnio je Crljenica dodavši kako je na kraju večeri bio organiziran i domjenak te projekcija videa i slika iz Domovinskog rata. Ističe kako se na proslavu uvijek odazivaju mnoge braniteljske udruge iz županije, pa i šire, kao i predstavnici Grada, Županije i Ministarstva branitelja. – Oluja je najznačajnija, veličanstvena pobjeda koja je donijela Hrvatsku kakvu imamo danas. Mnogi branitelji iz našeg područja su sudjelovali u toj akciji, prije svega pripadnici 7. gardijske brigade Pume koja je prva ušla u Knin – izjavio je Crljenica dodavši kako je veliki broj branitelja s područja županije poginulo i bilo ranjeno u Domovinskom ratu. Zahvalio je Gradu, Županiji i Ministarstvu koji su financijsku poduprli aktivnosti povodom obilježavanja Oluje, kao i svima koji su pomogli u organizaciji. Dodajmo da će se na sam dan obilježavanja obljetnice „Oluje“, u ponedjeljak 5. kolovoza, održati komemoracija u Svibovcu. Program uključuje svetu misu za poginule i nestale branitelje u crkvi sv. Tri kralja, polaganje vijenaca i paljenje svijeća kod Spomen obilježja ispred Osnovne škole Svibovec, te zajedničku molitvu i druženje s braniteljima i gostima. vžaktualno.hr