Gradonačelnik Lepoglave Marijan Škvarić je u društvu lepoglavskih čipkarica posjetio doajenku lepoglavskog čipkarstva – Doru Ledinšćak. Ova vrijedna Lepoglavčanka, koja je čipkarsku vještinu usvojila u ranoj mladosti, danas je proslavila 90. rođendan. Vještinu izrade lepoglavske čipke, koja je 2009. godine uvrštena na UNESCO-vu listi zaštićene nematerijalne baštine čovječanstva, ova je Lepoglavčanka prenijela kao mentorica i učiteljica na brojne generacije lepoglavskih čipkarica. Iako zbog slabog vida više ne može izrađivati čipku i uživati u smirujućem zvuku svojih batića, najstarija lepoglavska čipkarica i dalje svoje znanje i vještinu izrade lepoglavske čipke rado dijeli s mlađim čipkaricama. Na njezin 90. rođendan, kada su ju posjetili čestitari, Dora Ledinšćak se je rado prisjetila brojnih lijepih uspomena i zajedničkih trenutaka s uvijek dobro raspoloženim čipkaricama. Najstariju lepoglavsku čipkaricu razveselio je i dolazak gradonačelnika Marijana Škvarića i članica Povjerenstva zaduženog za kvalitetu i nadzor lepoglavske čipke Štefice Špiljak, Vesnice Ježek i Katarine Strupar s kojima je podijelila mnoge uspomene. – Presretan sam što sam danas u društvu naše najstarije čipkarice, zahvaljujući kojoj se ova naša vrijedna baština čuva i prenosi na mlađe generacije. Brojne su Lepoglavčanke učile izrađivati čipku pod budnim okom naše strpljive gospođe Dore Ledinščak. Posebno valja istaknuti i njezin doprinos u organizaciji našeg Međunarodnog festivala čipke. Zahvaljujem joj na svemu, od srca joj čestitam 90. rođendan i želim joj da još dugo bude uz nas – rekao je gradonačelnik Marijan Škvarić uručivši joj prigodni poklon u ime Grada Lepoglave i svih lepoglavskih čipkarica. vzaktualno.hr

U siječnju su najveći turistički promet nakon Zagreba, ostvarile Istra i Kvarner, a gleda li se samo kontinentalni dio zemlje, nakon Zagreba, predvode Krapinsko-zagorska, Varaždinska, Osječko-baranjska, Međimurska i Zagrebačka županija.  Prema podacima sustava eVisitor, tijekom siječnja 2025. zabilježena su 135.562 dolaska stranih turista, 10 posto više nego u istom razdoblju lani te 126.131 dolazak domaćih turista, što je 8 posto više nego prošlogodišnjeg siječnja, donosi portal Župan. Broj noćenja stranih turista u siječnju je iznosio 460.777, 6 posto više nego u isto vrijeme lani dok su domaći turisti ostvarili 5 posto više noćenja, odnosno 287.148 noćenja. Krapinsko-zagorska županija predvodi turističku top pet ljestvicu kontinentalnih županija u siječnju. Ta je županija imala u siječnju 27.496 noćenja, a slijedi Varaždinska sa 17.692 noćenja, Osječko-baranjska sa 16.435 noćenja, Međimurska s 15.615 i Zagrebačka s 13.729 noćenja. Kod dolazaka, poredak je malo drugačiji, pa nakon Krapinsko-zagorske slijede Zagrebačka županija, Osječko-baranjska, Varaždinska i Međimurska županija, donosi portal Župan. Istaknimo i da je Varaždinska županija među prvih pet s najvećim rastom broja noćenja u odnosu na prošlogodišnji siječanj. Po rastu broja dolazaka za čak 80 posto na godišnjoj razini predvodi Šibensko-kninska županija, a omah iza nje slijedi Varaždinska županija s rastom od 30 posto, Sisačko-moslavačka s 27 posto, Virovitičko-podravska s 26 posto i Osječko-baranjska s 22 posto. vzaktualno.hr/zupan.hr

Varaždinska županija ove je godine osigurala ukupno bespovratnih 193.4000 eura za potpore u turizmu, a Javni poziv za dodjelu potpora poredstavljen je u četvrtak u Kući za odmor Havojić u Visokom. Ciljevi dodjele bespovratnih potpora su podizanje konkurentnosti Varaždinske županije kao turističke destinacije, unaprjeđenje turističke kvalitete usluge i sadržaja turističkog proizvoda, cjelogodišnje poslovanje turističkog objekta te uvođenje točke od interesa kao dijela nove turističke ponude na poljoprivrednim gospodarstvima, poput kušaonica, razvoja agroturizma, izletišta i sl. Varaždinski župan Anđelko Stričak je istaknuo kako su ove godine u proračunu osigurali gotovo 194 tisuće eura, a ukoliko će biti potrebno, taj iznos će i povećati. – Prije desetak godina u ovakvim ruralnim područjima nije bilo ni jednog jedinog smještaja. Unazad ovih godina, zahvaljujući podršci Turističke zajednice i zahvaljujući ovakvim natječajima i javnim pozivima, sve više naših građana se odlučuje na svoju djedovinu – stare, drvene ili kamene kuće, klijeti, vikendice, prenamijeni za kuće za odmor. Zbog toga i imamo dobre brojke u turizmu i one iz godine u godinu rastu – rekao je župan Stričak dodavši kako su sredstva koje dodjeljuje Varaždinska županija znak podrške i pokazatelj da Županija cijeni takve projekte. – Cilj tih natječaja je da ravnomjerno razvijamo svaki kutak naše prelijepe županije. Očekivati da će se ovdje graditi neka poduzetnička zona je suludo. Ovi bregi su prelijepi i takvi bi trebali ostati i zato ovakvi poticaji za potpore u turizmu mogu doprinijeti obnovi ovih starih kamenih kuća, to isprezentirati i na taj način opet demografski revitalizirati ovaj kraj – poručio je župan. Među ciljevima Poziva su i razvoj interaktivnih, vizualnih i umjetničkih atrakcija u turističku ponudu, restauracija i obnova ruralne arhitektonske baštine kroz prenamjenu objekta u turističke svrhe te registracija novih smještajnih kapaciteta. Direktor Turističke zajednice Varaždinske županije, Goran Mališ osvrnuo se na znatna sredstva osigurana za ovaj natječaj, istaknuvši kako nitko u Hrvatskoj na takav način je sudjeluje i ne sufinancira projekte u turizmu. – Brojke su se povećale i u količini smještajnih objekata. Prije šest, sedam godina na ovom području nije bilo uopće nikakvih smještajnih objekata. Ništa puno kvalitetnije i bolje nije bilo na području cijele županije, od nekakvih desetak, dvadeset, danas smo došli na više od 170 kuća za odmor. Svi oni trude se da bi digli tu kvalitetu, a ovaj Javni poziv je upravo u tom smjeru – poboljšanje kvalitete smještajnih kapaciteta, kušaona, atrakcija i sličnih stvari koje su tu da naša destinacija s pričom, da naša mala boutique destinacija postane što kvalitetnija i da pruži gostima onaj doživljaj više koji oni očekuju – poručio je Mališ. Potporu Varaždinske županije prije nekoliko godina dobila je i Irena Havojić, vlasnica Kuće za odmor Havojić u kojoj je bio i predstavljen Javni poziv. Kako je objasnila, kuću su kupili 2019. godine te ju obnovili, nakon čega su ih svi poticali da krenu s iznajmljivanjem kućre. – Godinu dana nakon obnove imali smo prve neslužbene goste i tako je to i krenulo – rekla je Havojić. Zadovoljan je bio i načelnik Općine Visoko, Dragutin Mateković koji ističe kako je bračni par Havojić svojim entuzijazmom pokazao da ovaj kraj ne mora ostati zapušten. – Prolazeći ovamo vidjeli ste da ima dosta kamenih kuća, klijeti i objekata koji su većinom u ruševnom stanju. Zahvaljujući gospođi Ireni i njenom suprugu, obnovljena je ova prekrasna kuća za odmor gdje je prikazana i naša arhitektonska baština visočkog kraja, a to su te kamene kuće i klijeti – rekao je Mateković. Dodajmo kako je predstavljanju poziva prisustvovao i pročelnik Upravnog odjela za gospodarstvo i europske poslove, Darko Majhen. Prijave na Javni poziv se dostavljaju poštom ili osobno u pisarnicu Varaždinske županije zaključno do 27. veljače 2025. godine s naznakom: „Prijava na javni poziv— turizam” na adresu Varaždinske županije, a rezultati će biti objavljeni najkasnije u roku od 60 dana od dana isteka roka za podnošenje. Detaljne informacije o pozivu mogu se pronaći na internet stranicama Varaždinske županije. n.p.bajz/vzaktualno.hr

U Gradskoj vijećnici u Lepoglavi potpisan je ugovor za izradu projektne dokumentacije za izgradnju višestambene građevine u Lepoglavi prema programu POS. Gradit će se stambena zgrada sa 16 stanova, a gradonačelnik Marijan Škvarić rekao je da je ovo jedan od najljepših projekata koji će biti realiziran u gradu Lepoglavi i ulaganje u mlade obitelji je ono najvrijednije što grad Lepoglava može imati. – Krenuli smo u realizaciju izgradnje stanova po POS modelu, jer smo prije nekoliko godina napravili jednu anketu za iskaz interesa, ne samo među mladim obiteljima grada Lepoglave, nego i iz drugih krajeva i bilo je preko 35 zainteresiranih. Sada smo napravili drugi korak, jer smo potpisali predugovor između Lepoglave i APN-a gdje se definiraju obaveze Grada, jer ćemo morati osigurati komunalnu infrastrukturu, osloboditi komunalni doprinos i napraviti uređenje okoliša, prije svega parkiralište. Ta sredstva je Grad Lepoglava osigurao već u svojem proračunu – istaknuo je Škvarić. Dodao je kako im je želja da izgradnja krene što prije. – Zgrada će biti veličine 1190 metara kvadratnih, sa 16 stanova, od jednosobnih do trosobnih. Želimo da što prije taj dio završi i da već početkom iduće godine usele prvi stanari. Osim ovog projekta, Grad Lepoglava podržava mlade i kroz druge projekte, na primjer da sva djeca s područja grada idu u vrtić i da nema liste čekanja. Druga stvar koju bi posebno istaknuo je da Grad Lepoglava daje 5500 eura bespovratnih sredstava za one obitelji koje kupe ili izgrade kuću ili stan na području grada. Takve potpore je već dobilo 30 obitelji – ispričao je lepoglavski gradonačelnik. Osvrnuo se na to kako su ti stanovi već određeni po prioritetima, ali se uvijek može dogoditi da netko odustane ili ne ostvaruje uvjete. – Ovi stanovi će sigurno pronaći svoje korisnike i dodatno upotpuniti cjelokupni život i rad našeg grada Lepoglave – završio je Škvarić. Ravnatelj APN-a Dragan Hristov kazao je kako su išli na varijantu gradnje manje stanova jer im je iskustvo u zadnjih par godina, nažalost pokazalo da su ljudi zainteresirani i imaju potrebu za stan, ali kad dođu na banku ne ispunjavaju uvjete jer su banke postrožile uvjete. – Od tri, samo jedan ispunjava uvjete i mogućnost za dobivanje kredita. Zato idemo na manji broj stanova, a što se tiče samo cijene, ona je trenutno 1792 eura. Međutim pokazalo se da ni to nije dovoljno jer su cijene toliko skočile, od usluga, materijala i tako dalje da se bojim da ćemo morati ići u izmjenu povećanja, ali to donosi nadležno ministarstvo jer jednostavno ne možemo do izvođača. Kad ne možemo dobiti izvođača onda je lokalna zajednica ta koja treba sufinancirati taj projekt i onda se događa da s obzirom na situaciju nisu sve lokalne zajednice to u mogućnosti – napomenuo je Hristov. Dodao je da će ovdje kada bude izabran izvođač, vidjeti prema kojem će modelu ići. – Što se tiče samog najma u ovom trenutku je najam tek četvrta kategorija, prvo na listi je prodaja, a ako se ne proda mi moramo ponuditi braniteljima, onda ide na tržišnu cijenu i tek četvrta kategorija je najam. Najam je dosta povoljan 4,5 eura po kvadratu i on ulazi u cijenu ako poslije netko želi otkupiti – naglasio je Hristov. Također je pojasnio kako sada počinje i izrada stambene politike, tako da će se i tu neki uvjeti promijeniti, pa će u isto vrijeme ići prodaja i mogućnost najma, i taj bi zakon trebao stupiti na snagu do kraja godine. ibelošević/vzaktualno.hr