U Varaždinskoj županiji zabilježen blagi pad broja nezaposlenih, žene su i dalje brojnije od nezaposlenih muškaraca
Krajem prosinca prošle godine u Hrvatskom zavodu za zapošljavanje, Područnom uredu Varaždin evidentirano je 2.207 nezaposlenih osoba.
U odnosu na prethodni mjesec, broj nezaposlenih je manji za 0,3% ili za 6 osoba, a u usporedbi s istim prošlogodišnjim mjesecom broj nezaposlenih manji je za 55 osoba odnosno 2,4%. Na području Ispostave Ivanec zabilježeno je 516, Ludbreg 300, Novi Marof 278, Cestica 122 i Varaždin 991 osoba.
Tijekom prosinca evidentirano je i 355 osoba kao tražitelja zaposlenja te 304 nove nezaposlene osobe. Direktno iz radnog odnosa prijavilo se 245 osoba, 1 osoba iz drugog oblika rada, iz redovnog obrazovanja 16, a iz neaktivnosti 42 osobe.
U ukupnom broju nezaposlenih osoba je 1.005 muškaraca ili 45,5%. Broj nezaposlenih muškaraca veći je za 1,5% u odnosu na prošli mjesec, a u odnosu na prosinac 2023. godine broj nezaposlenih muškaraca manji je za 3,4%.
Udio žena u ukupnoj nezaposlenosti iznosi 54,5% ili 1.202 žene. U odnosu na prošli mjesec broj nezaposlenih žena je manji za 1,7%, a u odnosu na prosinac 2023. godine broj nezaposlenih žena manji je za 1,6%.
vzaktualno.hr
Zagorje u samom vrhu po rastu broja rođenih beba u 2024. godini
Najveći rast rođenih beba u devet prošlogodišnjih mjeseci imale su Splitsko-dalmatinska i Krapinsko-zagorska županija, a isti trend pokazuju i podaci iz bolnica s područja tih županija za posljednja tri mjeseca u 2024. godini.
Podaci iz Matice rođenih za devet mjeseci pokazuju i da je trend pada rođenih znatno manji nego godinu prije, donosi portal Župan.hr.
Podaci pokazuju i da je u devet prošlogodišnjih mjeseci rođeno 300-tinjak djece manje nego godinu prije u istom razdoblju, što je za sada puno bolji trend nego prethodnih godina, kada su razlike bile i nekoliko tisuća djece manje. U devet mjeseci, prema podacima Matice rođenih prijavljeno je 24.348 beba, a u devet mjeseci 2023. godine 24.651 beba.
Za sada, dobre vijesti o više rođenih beba u 2024. stigle su iz splitske bolnice (+204), zabočke (+202), bjelovarske (+78), zadarske (+63), šibenske (+57), riječke (+44), požeške (+27), vinkovačke (+6), virovitičke (+5), pulske bolnice (+4) i koprivničke (+3).
Najveći rast rođenih, prema podacima upisa u Maticu, u devet prošlogodišnjih mjeseci bilježi se u Krapinsko-zagorskoj županiji u kojoj je rođeno 90-tak više beba nego u istom razdoblju 2023. godine.
Prema podacima iz zabočke bolnice, lani je rođeno 929 beba, godinu prije 727, u 2022. 814… Odnosno, u godinu dana u bolnici je rođeno 200-tinjak više beba. No, podaci DZS-a će tek utvrditi koliko je od tog broja stanovnika Krapinsko-zagorske županije. Službeni podaci Zavoda za 2023. pokazuju da je u Krapinsko-zagorskoj županiji rođeno 950 beba, piše portal Župan.
Župan Željko Kolar istaknuo je da su izuzetno zadovoljni što su u prošloj godini u Općoj bolnici Zabok i bolnici hrvatskih veterana imali 119 poroda.
– Nastavljamo s modernizacijom najsuvremenije medicinske opreme koja se koristi na ginekološkom odjelu. Na odjelu ginekologije radi izuzetan medicinski kadar kojem moramo omogućiti najbolje moguće uvjete za rad – poručio je prilikom posjeta prvoj ovogodišnjoj bebi župan Kolar.
Dodao je da bez obzira na činjenicu da Županija više nema osnivačka prava, to ne mijenja suradnju OB Zabok s Krapinsko-zagorskom županijom koja kontinuirano ulaže u rast i razvoj Bolnice i rodilišta. Tako je ovih dana u OB Zabok stigla nova donacija Krapinsko-zagorske županije, a to su dva monitora vitalnih funkcija te transportni respirator koji će uvelike olakšati i humanizirati porod te pridonijeti bržem oporavku majki i djece.
vzaktualno.hr/zupan.hr
vzaktualno.hr/zupan.hr 
Obilježena 33. godišnjica međunarodnog priznanja Republike Hrvatske u Varaždinskim Toplicama
U Varaždinskim Toplicama je prigodnim okupljanjem obilježena 33. godišnjica međunarodnog priznanja Republike Hrvatske. Predvođeni gradonačelnicom Dragicom Ratković, predstavnici udruga branitelja položili su svijeće i odali počast kod spomen-obilježja „Golubica mira“. Obilježavanje je završeno minutom šutnje i molitvom za sve poginule branitelje i žrtve Domovinskog rata.
Predsjednik Hrvatskih vojnih invalida Domovinskog rata (HVIDRA) Varaždinske Toplice, Branko Crljenica, istaknuo je značaj kontinuiranog prisjećanja na povijesne datume.
– Mi, udruge s područja Varaždinskih Toplica, Udruga HVIDRA Varaždinske Toplice i Udruga dragovoljaca veterana Domovinskog rata u suradnji s Gradom i gradonačelnicom, nastojimo obilježavati sve obljetnice vezane uz Domovinski rat i Hrvatsku državu. Iako ovaj datum nije državni praznik, smatramo ga važnim spomendanom. Svake godine zapalimo svijeće, pomolimo se i prisjetimo onih koji su žrtvovali svoje živote za slobodu Hrvatske – nadodao je Crljenica.
Gradonačelnica Varaždinskih Toplica, Dragica Ratković naglasila je simboliku i važnost ovakvih obilježavanja.
– Republika Hrvatska je na današnji dan prije 33 godine postala međunarodno priznata država. Na isti datum, 15. siječnja 1998. godine završena je i mirna reintegracija hrvatskog Podunavlja. To su povijesni trenuci koje moramo trajno čuvati u svojem sjećanju. Građanima Varaždinskih Toplica ovakva obilježavanja daju priliku da odaju počast i pokažu zahvalnost svima koji su doprinijeli stvaranju neovisne Hrvatske kakvom je poznajemo i danas – izjavila je gradonačelnica Ratković.
Dodajmo kako je obilježavanju prisustvovala i predsjednica Gradskog Vijeća Ljubica Nofta, a osim današnje obljetnice, predstavnici braniteljskih udruga i Grada kontinuirano obilježavaju i druge važne datume povezane s Domovinskim ratom te položajem i poviješću Republike Hrvatske.
vzaktualno.hr
Gradonačelnica Varaždinskih Toplica, Dragica Ratković naglasila je simboliku i važnost ovakvih obilježavanja.
– Republika Hrvatska je na današnji dan prije 33 godine postala međunarodno priznata država. Na isti datum, 15. siječnja 1998. godine završena je i mirna reintegracija hrvatskog Podunavlja. To su povijesni trenuci koje moramo trajno čuvati u svojem sjećanju. Građanima Varaždinskih Toplica ovakva obilježavanja daju priliku da odaju počast i pokažu zahvalnost svima koji su doprinijeli stvaranju neovisne Hrvatske kakvom je poznajemo i danas – izjavila je gradonačelnica Ratković.
Dodajmo kako je obilježavanju prisustvovala i predsjednica Gradskog Vijeća Ljubica Nofta, a osim današnje obljetnice, predstavnici braniteljskih udruga i Grada kontinuirano obilježavaju i druge važne datume povezane s Domovinskim ratom te položajem i poviješću Republike Hrvatske.
vzaktualno.hr 
U Varaždinskoj županiji naglo porastao broj oboljelih od gripe!
U Hrvatskoj je krenula sezona gripe 2024./2025. u kojoj je zaključno s 12. siječnja 2025. godine pristiglo 2847 prijava oboljelih od gripe, a samo u zadnjem tjednu njih 1613.
Nagli rast oboljelih zabilježen je u gotovo svim županijama, pa tako i onima na sjeveru, s time da se najviše oboljelih na sjeveru nalazi u Varaždinskoj županiji. Prema podacima varaždinskog Zavoda za javno zdravstvo, u prvom tjednu 2025. godine bilo je 14 oboljelih od gripe, dok je u drugom tjednu taj broj naglo porastao na 94 oboljelih.
Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, na 100 tisuća oboljelih, Krapinsko-zagorska županija ima ih 76,2, a slijedi ju Međimurska županija sa 63,6.
Među pristiglim prijavama gripe stopa incidencije je uobičajeno najveća u djece predškolske dobi, a najniža u osoba u dobi od 65 godina i više.
vzaktualno.hr/HZJZ
Legendarni zapovjednik Varaždinske građanske garde skida odoru i odlazi u mirovinu
Dugogodišnji i legendarni zapovjednik Varaždinske građanske garde, zastavnik Dražen Loparić, koji je zapovjednikom postao u listopadu 2016. godine odlazi u zasluženu mirovinu. Svoj je oproštaj od funkcije zapovjednika Varaždinske građanske garde objavio na svom FB profilu kojeg prenosimo u cijelosti:
-Tako je to nekada bilo… Početkom 2025. godine, nakon skoro trideset godina, nisam više pripadnik aktivnog sastava Varaždinske građanske garde. Od srca zahvaljujem svim bivšim i sadašnjim članicama i članovima udruge na suradnji. Zajedno smo ostvarili značajne rezultate, proveli zajedno bezbroj ljepih trenutaka u radu, druženju i putovanjima. Možda najveća nagrada, za sve ove godine, su poznanstva diljem lijepe naše i inozemstva. Toliko divnih ljudi… Dečkima u Varaždinskoj građanskoj gardi i našim Damama u povijesnim haljinama želim puno uspjeha u daljnjem radu, ostanite uvijek takvi – dobri ljudi u pravom smislu te riječi – stoji u oproštaju Loparića od aktivnog sudjelovanja u radu udruge.
vžaktualno.hr
Otkrivena skulptura posvećena 1100. obljetnici krunidbe kralja Tomislava: Hoće li učenici svoj prvi „randevu“ imati kod „Tomeka“
Povodom obilježavanja 1100. obljetnice Hrvatskog kraljevstva, a u spomen na krunidbu kralja Tomislava, koja se, prema predaji, odvila 925. godine na Duvanjskom polju, ispred Druge gimnazije Varaždin otkrivena je skulptura autora Nikole Vudraga posvećena upravom tom događaju.
Kao što je istaknula ravnateljica škole Višnja Horvat, Hrvatski sabor je još prošle godine, 2025. godinu proglasio godinom 1100. obljetnice Hrvatskog kraljevstva te je upravo Druga gimnazija Varaždin prva u Hrvatskoj otkrivanjem spomenika dala obol toj obljetnici.
– Idejni začetnici cijelog projekta bili su profesori Nikola Slunjski kao voditelj i Bruno Bogović kao mentor u Centru izvrsnosti za nacionalnu povijest kojem je sjedište u našoj školi. Nikola Vudrag, naš proslavljeni kipar, ali ujedno i bivši učenik naše škole, s velikim je entuzijazmom prionuo na realizaciju ideje i kao rezultat nastala je skulptura višestruke namjene, dakle umjetničko djelo, ali i učionice na otvorenom – istaknula je ravnateljica Horvat.
Voditelj Centra izvrsnosti za nacionalnu povijest Nikola Slunjski opisao je put od ideje do otkrivanja spomenika, kao i značaj kralja Tomislava za Hrvatsku.
– Ovaj spomenik treba nam biti podsjetnik da naša država nije nastala slučajno i da su brojne generacije hrabrih ljudi, počevši od kralja Tomislava pa sve do junaka Domovinskog rata žrtvovali svoje zdravlje, svoje živote i svoju budućnost za budućnost naše domovine. Stoga se nadam da će ovo mjesto biti i mjesto okupljanja vas mladih i da će mnogi od vas upravo svoj prvi „randevu” imati kod „Tomeka” – rekao je između ostalog Slunjski.
Autor skulpture Nikola Vudrag rekao je kako nije bilo jednostavno osmisliti skulpturu koja dovoljno govori o broju godina koje su prošle od krunidbe jer se spomenici inače rade za osobe koje su, kako kaže, djelovale prije 100-tinjak, odnosno 200-tinjak godina.
– Ja se nadam da ćete se vi na ovom mjestu družiti i, kako je profesor Slunjski rekao, imati tu i prve ljubavi i prve sastanke i sve ostalo što imaju učenici u srednjoj školi, da će vam to mjesto postati dio vaše svakodnevice. Da govorite da ste išli u školu kad se skulptura postavila, isto kako sam i ja govorio da sam išao tu u školu kad je ona postala gimnazija – rekao je Vudrag.
Župan Anđelko Stričak naglasio je kako je upravo 925. godina, odnosno godina krunidbe kralja Tomislava, godina stvaranja nacionalnog identiteta i suvereniteta.
– Do sad sam spomenike, skulpture doživljavao više kroz umjetničku vrijednost, što oni predstavljaju kroz povijest, ali sad znam i nešto novo, da mogu biti mjesto zaljubljivanja. Vjerujem da smo svi zaljubljeni u našu domovinu, u naš kraj i veseli me da je Varaždinska županija, odnosno škola kojoj smo mi osnivač, Druga gimnazija Varaždin prva u Hrvatskoj koja je krenula u obilježavanje ovog važnog događaja za hrvatski narod – rekao je župan Stričak podsjetivši kako su početkom ove školske godine, također kao prvi u Hrvatskoj te upravo na inicijativu CI za nacionalnu povijest, u školama kojima je županija osnivač postavljene spomen ploče poginulim hrvatskim braniteljima, nekadašnjim učenicima tih škola.
– Povijest je učiteljica života, stoga smatram kako je iznimno važno da učenici, uz svoje redovno obrazovanje, o povijesti uče i kroz ovakva događanja i aktivnosti, koja će ih onda potaknuti da oni sami sugeriraju i iniciraju na koji način obilježiti i sačuvati od zaborava važna događanja za hrvatsku povijest – zaključio je župan Stričak.
Sa svojim prigodnim programom, obol svečanost otkrivanja skulpture dali su učenici Druge gimnazije Varaždin, Tamburaški sastav Biseri i Valentina Geci Koren.
vzaktualno.hr
Voditelj Centra izvrsnosti za nacionalnu povijest Nikola Slunjski opisao je put od ideje do otkrivanja spomenika, kao i značaj kralja Tomislava za Hrvatsku.
– Ovaj spomenik treba nam biti podsjetnik da naša država nije nastala slučajno i da su brojne generacije hrabrih ljudi, počevši od kralja Tomislava pa sve do junaka Domovinskog rata žrtvovali svoje zdravlje, svoje živote i svoju budućnost za budućnost naše domovine. Stoga se nadam da će ovo mjesto biti i mjesto okupljanja vas mladih i da će mnogi od vas upravo svoj prvi „randevu” imati kod „Tomeka” – rekao je između ostalog Slunjski.
Autor skulpture Nikola Vudrag rekao je kako nije bilo jednostavno osmisliti skulpturu koja dovoljno govori o broju godina koje su prošle od krunidbe jer se spomenici inače rade za osobe koje su, kako kaže, djelovale prije 100-tinjak, odnosno 200-tinjak godina.
– Ja se nadam da ćete se vi na ovom mjestu družiti i, kako je profesor Slunjski rekao, imati tu i prve ljubavi i prve sastanke i sve ostalo što imaju učenici u srednjoj školi, da će vam to mjesto postati dio vaše svakodnevice. Da govorite da ste išli u školu kad se skulptura postavila, isto kako sam i ja govorio da sam išao tu u školu kad je ona postala gimnazija – rekao je Vudrag.
Župan Anđelko Stričak naglasio je kako je upravo 925. godina, odnosno godina krunidbe kralja Tomislava, godina stvaranja nacionalnog identiteta i suvereniteta.
– Do sad sam spomenike, skulpture doživljavao više kroz umjetničku vrijednost, što oni predstavljaju kroz povijest, ali sad znam i nešto novo, da mogu biti mjesto zaljubljivanja. Vjerujem da smo svi zaljubljeni u našu domovinu, u naš kraj i veseli me da je Varaždinska županija, odnosno škola kojoj smo mi osnivač, Druga gimnazija Varaždin prva u Hrvatskoj koja je krenula u obilježavanje ovog važnog događaja za hrvatski narod – rekao je župan Stričak podsjetivši kako su početkom ove školske godine, također kao prvi u Hrvatskoj te upravo na inicijativu CI za nacionalnu povijest, u školama kojima je županija osnivač postavljene spomen ploče poginulim hrvatskim braniteljima, nekadašnjim učenicima tih škola.
– Povijest je učiteljica života, stoga smatram kako je iznimno važno da učenici, uz svoje redovno obrazovanje, o povijesti uče i kroz ovakva događanja i aktivnosti, koja će ih onda potaknuti da oni sami sugeriraju i iniciraju na koji način obilježiti i sačuvati od zaborava važna događanja za hrvatsku povijest – zaključio je župan Stričak.
Sa svojim prigodnim programom, obol svečanost otkrivanja skulpture dali su učenici Druge gimnazije Varaždin, Tamburaški sastav Biseri i Valentina Geci Koren.
vzaktualno.hr 
SP 2025: Bahrein za zagrijavanje i samopouzdanje
Hrvatska muška seniorska rukometna reprezentacija otvara 29. Svjetsko prvenstvo susretom protiv Bahreina. Bit će to četvrti put da na velikim natjecanjima igramo protiv te azijske selekcije, a peti ukupno. Četiri uvjerljive pobjede do sada ne bi nas smjele zavarati jer Bahrein raste iz godine u godinu.
Uostalom, kada neka azijska ekipa peti put za redom, ukupno šesti put, osigura odlazak na Svjetsko prvenstvo i stalno napreduje u rezultatima, onda je to znak upozorenja za svakoga. Bahrein je jedna od najboljih reprezentacija azijskog dijela svijeta. Silna su njihova ulaganja u rukomet i to se polako vraća. Oni su naime 2017. godine osvojili 23. mjesto od 24 reprezentacije koje su sudjelovale na natjecanju. Dvije godine poslije bili su 20. Na dva posljednja prvenstva koje je imalo 32 reprezentacije osvojili su 21. mjesto, a na prošloj svjetskoj smotri 2023. godine 16. mjesto. Drugim riječima, dvaput su igrali u drugom krugu svjetskih smotri. Zato naši moraju biti vrlo oprezni.
Već šest godina Bahrein vrlo uspješno vodi bivši islandski izbornik Aaron Kristijansson. On je odmah po svom dolasku na klupu juniorske reprezentacije postavio svog sunarodnjaka Halidora Johann Sigfussona znajući koliko dobro radi s mladim igračima. Plod te suradnje je i prvi povijesni odlazak Bahreina na Olimpijske igre u Tokio 2021. godine. U Parizu ih nije bilo jer su izgubili sva tri susreta u kvalifikacijama od Španjolske, Slovenija i Brazila.
Zanimljivo je spomenuti da su na posljednjem Azijskom prvenstvu 2024. godine osvojili broncu pobjedom nad Kuvajtom. Ali prije toga su poraženi u polufinalu od Japana koji je vodio današnji hrvatski izbornik Dagur Sigurdsson. Drugim riječima, to znači da ih naš izbornik sjajno poznaje.
Bahrein u Hrvatsku stiže s mnogo novih, mladih, jako talentiranih igrača s ciljem da se ponovno domognu Olimpijskih igara u Los Angelesu 2028. godine. Taj novi naraštaj predvodi srednji vanjski Mohamed Habib Naser, negdje upisan i kao Mohamed Mohamed (23 god, 179 cm, Al-Najma). Tu je i desni vanjski Jassim Khamis (22 god, Al- Shabab), Ahmed Redha (22 god, 185 cm, Al-Tadhamon), Mujtaba Alzaimor (24 god, Al- Najma) te vratar Mohammed Abdulla Mohamedabdulla (35 god, 187 cm, Al- Najma). I po mnogima jedan od ključnih igrača obrane, Mohamed Habib (31. god, Mudhar) koji donosi balans ekipi.
I tako dalje, i tako dalje… Važno je zapravo samo jedno. Aaron Kristjansson ima samo jedan cilj, a to je ponovno proći u drugi krug. Svjestan je snage Hrvatska kao domaćina i Egipta pa će svu svoju energiju usmjeriti na Argentinu koja dolazi bez nekoliko jako važnih igrača.
„Naš cilj je proći u drugi krug. U jako teškoj skupini smo i to će biti veliki izazov za nas. Naš prvi susret je protiv Hrvatske koja je domaćin. To je zemlja s velikom rukometnom tradicijom, jako dobrim igračima i uz sve to igraju doma. Siguran sam da imaju najviše ambicije s novim izbornikom Dagurom Sigurdssonom, mojim dobrim prijateljem. Znam ga dobro i siguran sam da će biti jako dobro pripremljen. Zatim slijedi utakmica s Egiptom koji je danas jedna od top ekipa svijeta. Ukratko, imamo jako tešku, da ne kažem nemoguću misiju u prva dva kola. Za nas je susret s Argentinom u 3. kolu finale. Oni se godinama bore s Brazilom za to tko će biti bolji u Južnoj Americi. Argentina je bila u Parizu 2024. godine i to dovoljno govori o njihovoj snazi!“
Bahrein je jako rano počeo svoje pripreme. Okupili su se 23. prosinca. Odigrali dva prijateljska susreta s Danskom u dva dana i doživjeli dva potopa. U prvom je bilo 33:17, dan kasnije 39:20.
Hrvatska je protiv te reprezentacije igrala četiri puta, od toga na tri posljednja svjetska prvenstva. U Francuskoj 2019. godine bilo je uvjerljivih 32:20. Dvije godine poslije u Egiptu 2021. naši su slavili 28:18 u prvom susretu 2. kruga, a u Malmeu prije dvije godine bilo je 43:32 u zadnjem kolu drugog dijela prvenstva. Inače, prvi put protiv te reprezentacije igrali smo u Herningu 2016. godine u kvalifikacijama za OI u Brazilu i dobili ih s lakoćom, 33:22.
Na kraju spomenimo da našu skupinu otvaraju Argentina i Egipat susretom koji počinje u 18.00 sati.
vžaktualno.hr
KZŽ za udruge u području prevencije zdravlja, skrbi o djeci i mladima, ranjivih skupina i civilno društvo osigurala 100 tisuća eura
U Uredu župana Željka Kolara predstavljen je 100.000 eura vrijedan natječaj za prijavu programa i projekata udruga u području prevencije zdravlja, skrbi o djeci i mladima i ranjivih skupina (osobama s invaliditetom), starijih osoba, ekologije te ljudskih prava, demokratizacije, razvoja i civilnog društva.
Natječaj je u odnosu na prošlu godinu veći za nešto više od 10 posto, a 100 tisuća eura će se raspodijeliti u pojedinačnim potporama, od najmanje 1000 do najviše 4000 eura. Udruge mogu ostvariti 100-postotni iznos financiranja, a isto tako mogu prijaviti programe i projekte koji su financirani iz nekog drugog izvora, a prijaviti se mogu udruge koje djeluju na području Krapinsko-zagorske županije, koje provode programe i projekte regionalnog karaktera koje se provode u dvije ili više jedinica lokalne samouprave ili imaju korisnike s više jedinica lokalne samouprave.
Postoji i iznimka, a to je da se mogu javiti i udruge koje nemaju sjedište na području Krapinsko-zagorske županije, ukoliko prijavljuju projekte u području prevencije nasilja među djecom i u području prevencije obiteljskog nasilja. U tom slučaju mora biti riječ o projektima koji će se provoditi na području županije. Natječaj je otvoren do 31. siječnja, a više informacija nalazi se na internetskoj stranici Krapinsko-zagorske županije.
Zamjenica krapinsko-zagorskog župana Jasna Petek kazala je kako se radi o jednom o najvećih i najdugovječnijih natječaja koji se raspisuje od 2003. godine.
– Što se tiče zdravlja, jako nam je važan onaj dio koji se tiče formalnog ispunjavanja i zadovoljavanja usluga i realiziranja zdravstvenih usluga u sklopu zdravstvenih ustanova ili javnih institucija, a uvijek postoji i jedan dio koji se odnosi na preventivne aktivnosti, na promicanje zdravih stilova života koje jako lijepo popunjavaju i udruge sa svojim projektima i programima – kazala je Petek dodavši kako je Županiji izuzetno važno provoditi projekte i programe koji su vezani uz skrb za djecu i mlade.
Dodala je kako je Županija puno brige vodi o ranjivim skupinama, stoga joj je izuzetno važno da financiraju projekte i programe za skrb o ranjivim skupinama, a posebno je važno i područje ljudskih prava, demokratizacije i razvoja civilnog društva.
– Uključiva smo zajednica koja tolerira i koja poštuje različitosti i koja se vodi upravo tolerancijom i poticanjem tolerancije i prihvaćanja u zajednici. Jako nam je važno da i kroz organizacije civilnog društva, kroz njihove projekte i programe upravo potičemo svijest o potrebi zadovoljavanja ljudskih prava, učimo demokratizaciji i razvoju civilnog društva. Sve ovo nekako ima bazu i podlogu u našoj Strategiji razvoja civilnog društva. Jedina smo županija u Republici Hrvatskoj koja ima tu strategiju još od 2016. godine i upravo kroz tu strategiju promišljamo o svemu onome što i kako razvijati civilno društvo – istaknula je Petek.
Župan Željko Kolar želi da budemo društvo koje je tolerantno i koje se zalaže za to da svi imamo približno iste šanse, a oni koji ih ne mogu imati, da to najmanje osjete.
– Hvala udrugama koje se bave u tim područjima jer ti ljudi su upravo takvi kakvo bi trebalo biti naše društvo. Ti ljudi imaju suosjećanje, empatiju i odvajaju svoje slobodno vrijeme da bi zajednici i ciljanim skupinama pomogli da lakše prolaze kroz teškoće koje imaju. Stalno ponavljam kako se vani govori da je država razvijena toliko, koliko je razvijeno civilno društvo jer ono diktira određene standarde. Neke stvari su upravo promijenile udruge i civilno društvo koje se sa svojim djelovanjem i energijom pokrenulo ostatak ljudi koji su šutljiva većina. To si nikako ne smijemo dopustiti – napomenuo je župan i zahvalio pročelnici Martini Gregurović Šanjug i njezinim kolegicama i kolegama koji rade vrlo osjetljiv posao te zamjenici Jasni Petek koja mu je u ovih 12 godina otvorila oči u mnogim stvarima s kojima nije imao doticaja.
– Pozivam sve udruge da se jave na natječaj. Nama je uvijek drago da nas dovedu u poziciju da sredstva u proračunu još dodatno moramo povećati, kako bi odgovorili na sve projekte koji će se prijaviti u ovoj godini. Ukupan iznos smo s 89 tisuća, podigli na 100 tisuća eura. Kako bi pratili troškove, cijene i inflaciju i ove smo godine reagirali praktički u svim sektorima i svugdje smo podigli proračun za desetak posto, što je triput više od povećanja cijena i same inflacije – zaključio je Kolar.
Župan Željko Kolar želi da budemo društvo koje je tolerantno i koje se zalaže za to da svi imamo približno iste šanse, a oni koji ih ne mogu imati, da to najmanje osjete.
– Hvala udrugama koje se bave u tim područjima jer ti ljudi su upravo takvi kakvo bi trebalo biti naše društvo. Ti ljudi imaju suosjećanje, empatiju i odvajaju svoje slobodno vrijeme da bi zajednici i ciljanim skupinama pomogli da lakše prolaze kroz teškoće koje imaju. Stalno ponavljam kako se vani govori da je država razvijena toliko, koliko je razvijeno civilno društvo jer ono diktira određene standarde. Neke stvari su upravo promijenile udruge i civilno društvo koje se sa svojim djelovanjem i energijom pokrenulo ostatak ljudi koji su šutljiva većina. To si nikako ne smijemo dopustiti – napomenuo je župan i zahvalio pročelnici Martini Gregurović Šanjug i njezinim kolegicama i kolegama koji rade vrlo osjetljiv posao te zamjenici Jasni Petek koja mu je u ovih 12 godina otvorila oči u mnogim stvarima s kojima nije imao doticaja.
– Pozivam sve udruge da se jave na natječaj. Nama je uvijek drago da nas dovedu u poziciju da sredstva u proračunu još dodatno moramo povećati, kako bi odgovorili na sve projekte koji će se prijaviti u ovoj godini. Ukupan iznos smo s 89 tisuća, podigli na 100 tisuća eura. Kako bi pratili troškove, cijene i inflaciju i ove smo godine reagirali praktički u svim sektorima i svugdje smo podigli proračun za desetak posto, što je triput više od povećanja cijena i same inflacije – zaključio je Kolar.
Stiglo novo vozilo za ivanečke vatrogasce vrijedno 27 tisuća eura
U krugu vatrogasnog doma Ivanec obavljena je službena primopredaja novog vozila Dacia Duster Vatrogasnoj zajednici Grada Ivanca. Vozilo je vrijedno 27.000 eura, a sve troškove njegove nabave pokrio je Grad Ivanec. Primopredaji vozila, koje će VZ koristiti kao zapovjedno, nazočili su gradonačelnik Milorad Batinić i njegov zamjenik Marko Friščić te predsjednik i zapovjednik VZ Zdenko Đuras i Ivan Putarek.
Zapovjednik Putarek uputio je zahvalu Gradu Ivancu koji je omogućio da vatrogasci napokon dobiju vozilo koje će im uvelike olakšati izvide na terenu i obilazak stotinjak četvornih kilometara područja koje pokrivaju, s time da nerijetko interveniraju kao ispomoć i u susjednim gradovima i općinama. Dugi niz proteklih godina za takve izvide vatrogasci su morali koristiti svoja osobna vozila ili druga vozila DVD-ova.
-Ovo moderno vozilo, s pogonom na sva četiri kotača, olakšat će nam rad, pogotovo s obzirom na povećan broj strukturnih i tehničkih intervencija kakve bilježimo proteklih godina – naglasio je Putarek.
Zadovoljstvo daljnjim nastavkom opremanja vatrogastva izrazio je i zamjenik gradonačelnika Friščić, aktualni načelnik Stožera civilne zaštite Grada Ivanca, čiji su ponajvažniji dio upravo vatrogasne snage.
Ocijenio je da se ovime nastavlja provedba višegodišnjeg Sporazuma o načinu financiranja vatrogastva, koji je Grad Ivanec još 2022. godine potpisao s Vatrogasnom zajednicom Ivanec. Također je podsjetio da su kontinuirana povećana izdvajanja Grada za vatrogastvo u međuvremenu rezultirala povećanjem njegova standarda, a samim time i sigurnosti života građana te privatne i javne imovine.
Novim vozilom vatrogasci su iznimno zadovoljni, to više što isti tip koriste i HVZ, HGSS, Crveni križ i dr.
vzaktualno.hr
Zadovoljstvo daljnjim nastavkom opremanja vatrogastva izrazio je i zamjenik gradonačelnika Friščić, aktualni načelnik Stožera civilne zaštite Grada Ivanca, čiji su ponajvažniji dio upravo vatrogasne snage.
Ocijenio je da se ovime nastavlja provedba višegodišnjeg Sporazuma o načinu financiranja vatrogastva, koji je Grad Ivanec još 2022. godine potpisao s Vatrogasnom zajednicom Ivanec. Također je podsjetio da su kontinuirana povećana izdvajanja Grada za vatrogastvo u međuvremenu rezultirala povećanjem njegova standarda, a samim time i sigurnosti života građana te privatne i javne imovine.
Novim vozilom vatrogasci su iznimno zadovoljni, to više što isti tip koriste i HVZ, HGSS, Crveni križ i dr.
vzaktualno.hr 
Na Kolegiju gradonačelnika i načelnika Međimurske županije niz važnih tema, Posavec govorio o brojnim projektima
Gradonačelnici i načelnici iz Međimurske županije u srijedu su se sastali na 13. sjednici Kolegija, na kojoj je bilo riječi o nizu važnih i aktualnih tema, a župan Matija Posavec predstavio je niz projekata koji će biti otvoreni, realizirani, započeti ili završeni.
Naglasio je da je da je riječ o projektima koji su dio županijskog proračuna te da su vezani uz gotovo sve općine i gradove na području županije.
– Danas s izvođačem radova potpisujemo ugovor za rekonstrukciju Feštetićeva dvorca u Pribislavcu, to je veliki projekt vrijedan preko 6 milijuna eura i to nam je najveći projekt u realizaciji kulturne baštine. Nadam se do kraja ovog mjeseca ili početkom veljače idemo s paketom javnog natječaja u školama jer želimo da nam sve škole budu u jednosmjenskoj nastavi i prema nekim našim informacijama mi smo za dogradnju gimnazije dobili dovoljno sredstava, gotovo pet milijuna eura. Imamo i pripremljene ugovore za dogradnju Osnovne škole Mursko Središće, za školu u Vidovcu, početak izgradnje nove škole u Nedelišću, i Vratišinec nova škola i dvorana. Tih pet projekata je vrijedno oko 35 milijuna eura – istaknuo je župan.
Vrlo brzo nakon toga, vjerojatno do kraja veljače, krenut će i druga grupa projekata vezanih uz škole i dvorane u Gornjem Mihaljevcu, Selnici, Strahonincu, Domašincu i Maloj Subotici.
– Još čekamo neke odluke, ali ćemo u narednih mjesec, mjesec i pol dana raspisati i taj natječaj. Izazov će biti pronaći izvođača radova, da ne budemo puno preko procijenjene vrijednosti jer će velika većina tih projekata iziskivati županijsko sufinanciranje. U tom kontekstu, vjerojatno ćemo ići na kreditno zaduženje, kako to ne bi bilo financijsko opterećenje u smislu da ne možemo započeti projekt – kazao je Posavec.
Dodao je da je Međimurska županija na natječaj za sufinanciranje iz EU fondova prijavila Logističko-distributivni centar u Prelogu, projekt vrijedan 20 milijuna eura, čime će se u dobroj mjeri riješiti pitanje skladištenja i distribucije voća i povrća. Istaknuo je i da je pred realizacijom revitalizacija 32 parka, gradi se Centar za starije osobe u Nedelišću, zgrada HGSS-a Stanice Čakovec trebala bi biti otvorena u travnju, a praktički je gotova dvorana osnovne škole u Svetoj Mariji.
– Regionalni centar za osobe s posebnim potrebama bit će gotov do kasnoga proljeća, bit će završena i obilaznica Preloga, a za otprilike dva mjeseca trebala bi biti gotova i sportska dvorana u Prelogu. Čeka nas i Hiža međimurske popevke u Donjoj Dubravi. Ima još jako puno manjih projekata, obuhvatili smo gotovo sve općine i gradove i moramo ići zajedno, očekujemo vašu potporu da riješimo sve izazove i prepreke koje će nas čekati na tom putu – rekao je Posavec.
Stanje sigurnosti u školama u Međimurskoj županiji je dobro
Jedna od tema sjednice Kolegija bila je i sigurnost u školama na području Međimurske županije, a župan je istaknuo da je u svim školama stanje sigurnosti dobro.
– Škole su u infrastrukturnom smislu već ranije imale određene protokole vezane uz sigurnost, tako da smo imali minimalne zahvate u razgovoru i komunikaciji s ravnateljima škola i procjenjujući kakva je bila situacija, budući da nije isto od škole do škole. Na zadnjem održanom sastanku sa svim ravnateljima dogovorili smo da, uz poštivanje protokola Ministarstva i Vlade, ako će negdje biti potrebe za dodatnim ulaganjima ili kadrovskoj reorganizaciji, prikupiti informacije i to s razine osnivača iskoordinirati,, odnosno ulagati. Sigurnost na prvom mjestu – naglasio je Posavec.
Da je sigurnost učenika i zaposlenika u školama prioritet Međimurske županije potvrdila je i pročelnica Upravnog odjela za obrazovanje, kulturu i sport Nives Kolarić Strah.
– U suradnji s nadležnim institucijama kontinuirano radimo na unaprjeđenju sigurnosnih mjera. Upravni odjel stalno je u kontaktu s ravnateljima osnovnih i srednjih škola te s predstavnicima Policijske uprave međimurske. Održani su sastanci s ravnateljima škola, predstavnicima policije, civilne zaštite i Zavoda za socijalnu skrb, a u školama su formirani sigurnosni timovi. Policijska uprava odredila je kontakt policijske službenike za svako područje, u narednom će se razdoblju izraditi procjena rizika te je policija pojačala ophodnje oko školskih ustanova.Poduzimamo sve potrebne sigurnosne mjere, a u narednom razdoblju ćemo postaviti video nadzor ili portafone u škole koje ih još nemaju. Prioritet nam je da svaka škola bude sigurno mjesto, kako za učenike, tako i za zaposlenike – kazala je Kolarić Strah.
Čipiranje pasa – veliki izazov na području Međimurja
Gradonačelnici i načelnici upoznati su i s planom smanjenja broja napuštenih životinja kroz kontrolu mikročipiranja i sufinanciranje kastracije, o čemu ih je izvijestila Aleksandra Hampamer, predsjednica Zaštitarsko ekološke udruge Prijatelji životinja i prirode Čakovec.
Ova je udruga osnovana 2004. godine s ciljem promicanja zaštite životinja, zbrinjavanja i udomljavanja napuštenih životinja, a osnivači su i najvećeg skloništa za napuštene životinje u Republici Hrvatskoj koje se proteže na površini od 15 metara kvadratnih i trenutno skrbe za oko 500 pasa.
– Suočavamo se sa sve većim problemima u radu, a takva je situacija i drugdje u Hrvatskoj. Dobila sam izvješće prema kojem Hrvatska u Europskoj uniji zauzima četvrto najlošije mjesto, ispred nas su samo Litva, Češka i Slovačka, po neoznačenosti, neregistriranosti, crnom tržištu pasa i neprovođenju zakona. To je poražavajuće. Nas Županija podržava maksimalno, ali i dalje imamo veliki problem u romskim naseljima, iz kojih smo od 2018. izvukli 3150 pasa. U ovom trenutku ih je tamo preko 500, a i dalje se suočavamo sa zanemarivanjem i zlostavljanjem i nepoštivanjem zakona gdje je najveći problem sustav nekažnjavanja od strane države. Mi na regionalnoj razini radimo najviše moguće, ali iza nas kaska država i to treba riješiti – naglasila je Hampamer.
Posebno je istaknula kako je, prema istraživanju, u Hrvatskoj samo u on line prodaji prodano pasa bez registracije, bez plaćanja poreza, dakle na crno, za 39 milijuna eura.
– Idemo i u romska naselja, educiramo ljude, radimo mnogo i trudit ćemo se i dalje, ali trebamo puno veću i širu pomoć. Međimurska županija se odazvala na više načina, pa i sponzoriranjem jednog dvorišta jer smo u rekonstrukciji velikog djela skloništa. Projekt je vrijedan oko 80 tisuća eura, a rekonstrukcija jednog dvorišta je 1690 eura i ondje će Međimurska županija imati svoju tablu kao sponzor – rekla je Hampamer.
Župan Posavec rekao je da su nečipirani psi veliki izazov na području Međimurja.
– Srećom, imamo sklonište koje se time bavi. Tema čipiranja je važna jer je zakonska obaveza svih općina i gradova, ne i Županije, da sudjeluju u financiranju rada skloništa, s obzirom da je negdje situacija bolja, a negdje lošija, pogotovo tamo gdje su romska naselja, mi u Međimurju moramo imati drugačiji pristup prema senzibilitetu i prema kvalitetnijem sustavu, kako bi psi bili mikročipirani, kako bi bilo što manje lutalica koje su onda ugroza stanovništva – kazao je Posavec.
Natječaji iz programa Konkurentnost i kohezija
Sandra Polanec Marinović, ravnateljica Javne ustanove za razvoj Međimurske županije REDEA govorila je o jačanju kapaciteta za protupožarnu zaštitu na brdsko-planinskim i potpomognutim područjima te o izgradnji i rekonstrukciji biciklističke infrastrukture na tim područjima.
– Do kraja ožujka ove godine otvoreni su natječaji koji se odnose na natječaje iz programa Konkurentnost i kohezija za razdoblje od 2021. do 2027. godine i namijenjeni su našim jedinicama lokalne samouprave iz potpomognutih područja, njih 13 u Međimurju. Iz tog programa financiraju se izgradnja, dogradnja i rekonstrukcija vatrogasnih domova i partneri su općine. Iz drugog natječaja financira se izgradnja i rekonstrukcija biciklističkih staza. Sufinanciranje je 85 posto i za vatrogasne domove moguće je dobiti od 200 tisuća do 2 milijuna eura, a za biciklističke staze od 200 tisuća do 1,2 milijuna eura – rekla je Polanec Marinović.
ak/vzaktualno.hr
Stanje sigurnosti u školama u Međimurskoj županiji je dobro
Jedna od tema sjednice Kolegija bila je i sigurnost u školama na području Međimurske županije, a župan je istaknuo da je u svim školama stanje sigurnosti dobro.
– Škole su u infrastrukturnom smislu već ranije imale određene protokole vezane uz sigurnost, tako da smo imali minimalne zahvate u razgovoru i komunikaciji s ravnateljima škola i procjenjujući kakva je bila situacija, budući da nije isto od škole do škole. Na zadnjem održanom sastanku sa svim ravnateljima dogovorili smo da, uz poštivanje protokola Ministarstva i Vlade, ako će negdje biti potrebe za dodatnim ulaganjima ili kadrovskoj reorganizaciji, prikupiti informacije i to s razine osnivača iskoordinirati,, odnosno ulagati. Sigurnost na prvom mjestu – naglasio je Posavec.
Da je sigurnost učenika i zaposlenika u školama prioritet Međimurske županije potvrdila je i pročelnica Upravnog odjela za obrazovanje, kulturu i sport Nives Kolarić Strah.
– U suradnji s nadležnim institucijama kontinuirano radimo na unaprjeđenju sigurnosnih mjera. Upravni odjel stalno je u kontaktu s ravnateljima osnovnih i srednjih škola te s predstavnicima Policijske uprave međimurske. Održani su sastanci s ravnateljima škola, predstavnicima policije, civilne zaštite i Zavoda za socijalnu skrb, a u školama su formirani sigurnosni timovi. Policijska uprava odredila je kontakt policijske službenike za svako područje, u narednom će se razdoblju izraditi procjena rizika te je policija pojačala ophodnje oko školskih ustanova.Poduzimamo sve potrebne sigurnosne mjere, a u narednom razdoblju ćemo postaviti video nadzor ili portafone u škole koje ih još nemaju. Prioritet nam je da svaka škola bude sigurno mjesto, kako za učenike, tako i za zaposlenike – kazala je Kolarić Strah.
Čipiranje pasa – veliki izazov na području Međimurja
Gradonačelnici i načelnici upoznati su i s planom smanjenja broja napuštenih životinja kroz kontrolu mikročipiranja i sufinanciranje kastracije, o čemu ih je izvijestila Aleksandra Hampamer, predsjednica Zaštitarsko ekološke udruge Prijatelji životinja i prirode Čakovec.
Ova je udruga osnovana 2004. godine s ciljem promicanja zaštite životinja, zbrinjavanja i udomljavanja napuštenih životinja, a osnivači su i najvećeg skloništa za napuštene životinje u Republici Hrvatskoj koje se proteže na površini od 15 metara kvadratnih i trenutno skrbe za oko 500 pasa.
– Suočavamo se sa sve većim problemima u radu, a takva je situacija i drugdje u Hrvatskoj. Dobila sam izvješće prema kojem Hrvatska u Europskoj uniji zauzima četvrto najlošije mjesto, ispred nas su samo Litva, Češka i Slovačka, po neoznačenosti, neregistriranosti, crnom tržištu pasa i neprovođenju zakona. To je poražavajuće. Nas Županija podržava maksimalno, ali i dalje imamo veliki problem u romskim naseljima, iz kojih smo od 2018. izvukli 3150 pasa. U ovom trenutku ih je tamo preko 500, a i dalje se suočavamo sa zanemarivanjem i zlostavljanjem i nepoštivanjem zakona gdje je najveći problem sustav nekažnjavanja od strane države. Mi na regionalnoj razini radimo najviše moguće, ali iza nas kaska država i to treba riješiti – naglasila je Hampamer.
Posebno je istaknula kako je, prema istraživanju, u Hrvatskoj samo u on line prodaji prodano pasa bez registracije, bez plaćanja poreza, dakle na crno, za 39 milijuna eura.
– Idemo i u romska naselja, educiramo ljude, radimo mnogo i trudit ćemo se i dalje, ali trebamo puno veću i širu pomoć. Međimurska županija se odazvala na više načina, pa i sponzoriranjem jednog dvorišta jer smo u rekonstrukciji velikog djela skloništa. Projekt je vrijedan oko 80 tisuća eura, a rekonstrukcija jednog dvorišta je 1690 eura i ondje će Međimurska županija imati svoju tablu kao sponzor – rekla je Hampamer.
Župan Posavec rekao je da su nečipirani psi veliki izazov na području Međimurja.
– Srećom, imamo sklonište koje se time bavi. Tema čipiranja je važna jer je zakonska obaveza svih općina i gradova, ne i Županije, da sudjeluju u financiranju rada skloništa, s obzirom da je negdje situacija bolja, a negdje lošija, pogotovo tamo gdje su romska naselja, mi u Međimurju moramo imati drugačiji pristup prema senzibilitetu i prema kvalitetnijem sustavu, kako bi psi bili mikročipirani, kako bi bilo što manje lutalica koje su onda ugroza stanovništva – kazao je Posavec.
Natječaji iz programa Konkurentnost i kohezija
Sandra Polanec Marinović, ravnateljica Javne ustanove za razvoj Međimurske županije REDEA govorila je o jačanju kapaciteta za protupožarnu zaštitu na brdsko-planinskim i potpomognutim područjima te o izgradnji i rekonstrukciji biciklističke infrastrukture na tim područjima.
– Do kraja ožujka ove godine otvoreni su natječaji koji se odnose na natječaje iz programa Konkurentnost i kohezija za razdoblje od 2021. do 2027. godine i namijenjeni su našim jedinicama lokalne samouprave iz potpomognutih područja, njih 13 u Međimurju. Iz tog programa financiraju se izgradnja, dogradnja i rekonstrukcija vatrogasnih domova i partneri su općine. Iz drugog natječaja financira se izgradnja i rekonstrukcija biciklističkih staza. Sufinanciranje je 85 posto i za vatrogasne domove moguće je dobiti od 200 tisuća do 2 milijuna eura, a za biciklističke staze od 200 tisuća do 1,2 milijuna eura – rekla je Polanec Marinović.
ak/vzaktualno.hr