Iz HDZ-a oštro reagirali na SDP-ove presice: U Varaždinu mogu graditi samo oni koje Partija “blagoslovi”
15. prosinca 2025.
Alenka Kučić
677
Politika žNaslovna

– Od “SDP-ovih poštenjačina” ništa novo. Ako ne traže “protuzakonite” dokaze u brojnim postupcima koje protiv njihovih dužnosnika vodi USKOK, bave se jedino onim u čemu su najbolji: širenjem mržnje, laži i obmana – ističu.

U cijelosti prenosimo priopćenje pristiglo iz Gradskog odbora HDZ-a Grada Varaždina: Od “SDP-ovih poštenjačina” ništa novo. Ako ne traže “protuzakonite” dokaze u brojnim postupcima koje protiv njihovih dužnosnika vodi USKOK, bave se jedino onim u čemu su najbolji: širenjem mržnje, laži i obmana. Pa tako sada održavaju presice naziva “Ne damo našu zemlju”. Jedino nisu naveli koju, možda onu iz Svračkova. Ili možda misle na imovinu Grada Varaždina koja spletom “nespretnih” okolnosti završi u rukama zamjenika gradonačelnika Miroslava Markovića? Ili na Varteksovu koju su euforično izručili trgovačkim lancima. Podsjećamo da su prije tri godine gradonačelnik Grada Varaždina Neven Bosilj i njegov zamjenik Miroslav Marković, još 13. travnja 2022. godine od sveg srca pozdravili dolazak S-PARK-a u Varaždin! Tekst najave objavljen je na službenim stranicama Grada Varaždina: https://varazdin.hr/novosti/potpisani-ugovori-pocetak-realizacije-projekta-varteks-kvart-urbana-regeneracija-9530/ Međutim, njihovoj radosti tada nema kraja pa koja dva mjeseca nastavljaju istim smjerom tako da 12. lipnja 2022. godine, puni oduševljenja zajedno s čelnim ljudima SES Spara najavljuje „jedinstveni park posvećen industrijskoj baštini Varteksa“! Cijeli tekst tadašnjeg oduševljenja dostupan je na službenim stranicama Grada Varaždin: https://varazdin.hr/novosti/potpisom-ugovora-izgradnju-kruznog-toka-zapocinje-urbana-revitalizacija-varteks-kvarta-9686/ Danas se ti isti “SDP-ovi poštenjaci” više ničega ne sjećaju, niti sporazuma, a niti onoga što su sami javno objavili! Ne sjećaju se ni da pune tri godine opstruiraju dogradnju Glazbene škole, pune tri godine nisu u stanju donijeti najobičniji urbanistički plan. Zašto? Odgovori se nalaze naprijed navedenim činjenicama. U Varaždinu mogu graditi samo oni koje Partija “blagoslovi”. vzaktualno.hr
Današnji slavljenici su Irenej, Kristina i Darija sretan im imendan!
15. prosinca 2025.
TVarjacic
759
Lifestyle žIzdvojeno
Prema katoličkom kalendaru, danas imendan imaju osobe imena Irenej, Kristina i Darija. Irenej je muško ime grčkoga porijekla. Značenje imena dolazi od grčkog Eirenaios u značenju miran, smiren. Drugi oblik ovog imena je Irijan. Kristina je ženski oblik imena Kristijan, odnosno Kristian, latinski Christianus. Latinsko je ime vezano uz grčku riječ hristiános, što znači kršćanin, a sve dolazi od imena Krist (u katoličkom svijetu Isus Krist). Naziv Krist je u prvome značenju naslov, a tek poslije postaje ime. Grčka riječ hristiános znači pomazan, onda pomazanik. U hebrejskom je to mešiha, otuda – Mesija. Ime Darija je ženski oblik muškog imena Darijo pa ima isto značenje. Ime je nastalo od latinskog oblika imena Darius, koje dolazi od grčkog Dariós, a svemu je početak staroperzijsko ime Darayavahuš. Staroperzijsko ime Darayavahuš se sastoji do dvije riječi daraja, što znači posjedovanje, držanje, i riječi vahu što znači dobra, bogatstvo, blago, pa bi mu značenje bilo dobrostojeći, bogat, bogataš. Foto: ilustracija vzaktualno.hr/knjiga-imena.com
Danas nas očekuje maglovito jutro i sunčano popodne
15. prosinca 2025.
TVarjacic
548
Hrvatska i svijet žNaslovna
Danas će u unutrašnjosti prijepodne prevladavati niski oblaci ili magla, povremeno s malo rosulje, dok se popodne očekuju sunčani intervali. Na Jadranu i u priobalnim područjima prevladavat će sunčano vrijeme, uz mogućnost jutarnje magle na ponekim mjestima, dok se krajem dana očekuje povećanje naoblake. Vjetar većinom slab, na moru navečer povremeno umjeren jugo donosi DHMZ. Najniža temperatura zraka kretat će se uglavnom od -4 do 0 °C, a uz obalu od 5 do 10 °C. Najviša dnevna temperatura bit će između 3 i 8 °C, dok će na Jadranu dosezati od 13 do 17 °C. Biometeorološka prognoza Biometeorološke prilike će u unutrašnjosti zemlje biti razmjerno nepovoljne zbog moguće magle. Ipak u slučaju raskidanja tijekom dana, neki meteoropati i kronični bolesnici mogu osjetiti blago olakšanje. Uz Jadran i u gorju biometeorološke će prilike biti razmjerno povoljne. Krajem dana, zbog jačanja jugozapadnog strujanja, osjetljiviji meteoropati uz Jadran mogu imati manje tegobe s koncentracijom, a kronični bolesnici poteškoće sa snom u noći na utorak. Foto: arhiva
Prvo međunarodno ocjenjivanje kvalitete meda u Varaždinskoj županiji: šampion OPG Pčelarstvo Mišković
14. prosinca 2025.
TVarjacic
466
Događanja žNaslovna
Varaždinska županija danas je bila središte pčelara i ljubitelja meda. Na 1. međunarodno ocjenjivanje kvalitete meda „Alpe – Adria“, održano u Lepoglavi, pristigla su čak 244 uzorka, iz 15 hrvatskih županija te iz Slovenije, Srbije i Bosne i Hercegovine. Organizator je bila Pčelarska udruga Čmalico Bednja u suradnji s Prehrambeno-biotehnološkim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu, a pod pokroviteljstvom Varaždinske županije. Titulu šampiona i novčanu nagradu u iznosu od 300 eura, koju je osigurala Županija, osvojilo je OPG Pčelarstvo Mišković iz Županje za medljikovac koji je ocijenjen s maksimalnih 20 bodova. Najbolje ocijenjeni bagremov med dolazi od Matije Balića iz Lobora, cvjetni med od Nenada Šobaka iz Varaždina, dok je titulom najbolje ocijenjenog kestenova meda nagrađen med Josipa Furdija iz Domašinca. Ivan Mišković iz Županje, pčelar s petnaestogodišnjim iskustvom trenutačno ima oko stotinu košnica te na godišnjoj razini, ovisno o vremenskim uvjetima, proizvede između tri i pet tona meda. U svojoj ponudi ima pet vrsta meda. – Ovo je jedno od najvećih natjecanja, pristigao je velik broj uzoraka, a konkurencija je bila zaista jaka. Do kvalitetnog meda mora se držati od prvog dana – sve počinje u košnici, a završava u staklenki. Kvaliteta je ključna jer jedino njome možemo nešto postići. Najveći problem u pčelarstvu je nelojalna konkurencija iz drugih zemalja svijeta s izrazito niskim cijenama meda, pri čemu se treba zapitati kakav je to zapravo med. Ljudi ipak prepoznaju kvalitetu, a u tome nam pomažu i ovakva natjecanja jer omogućuju da se čuje za nas i da potrošači na kraju izaberu vrhunski med – rekao je Mišković te čestitao organizatorima na uspješnoj provedbi natjecanja. Najveći broj priznanja, čak osam – jedno zlato, pet srebara i dvije bronce – osvojio je Miroslav Idžojtić iz Zagreba i to s čak osam različitih vrsta meda. Istaknuti treba i da je dodjela nagrada održana u Restoranu Ivančica koji djeluje u sklopu Kaznionice u Lepoglavi, koja se također natjecala i osvojila dva priznanja – zlato za bagremov med s visokih 18,7 bodova te srebro za kestenov med. – Odaziv na prvo ocjenjivanje kvalitete meda bio je odličan. Više od 120 pčelara, OPG-ova i obrta iz četiriju država na ocjenjivanje je dostavilo čak 15 različitih vrsta meda. Ukupno je dodijeljeno 71 zlatno priznanje, što pokazuje iznimno visoku kvalitetu meda pristiglih na ocjenjivanje. Srebrnim priznanjem za kvalitetu nagrađena su 133 proizvođača, a njih 40 brončanim priznanjem. Zahvaljujem svima koji su se odazvali na ovu izložbu, a iskrene čestitke upućujem svim dobitnicima priznanja – rekao je predsjednik Pčelarske udruge Čmalico Danijel Godinić. Prof. dr. sc. Ksenija Marković, s Prehrambeno-biotehnološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, članica Laboratorija za kontrolu kvalitete u prehrambenoj industriji, istaknula je kako se posljednjih nekoliko godina provodi niz aktivnosti usmjerenih na procjenu kvalitete meda. – Pristigli uzorci zaprimljeni su u kodiranim i ujednačenim staklenkama te su već pri zaprimanju pokazivali senzorski visoku kvalitetu. Uzorke smo ocjenjivali sukladno važećim propisima, određivali fizikalno-kemijske parametre te proveli senzorsku procjenu. Nakon obrade svih podataka dobiveni su konačni bodovi koji su ukazali na visoku vrijednost, ponajprije senzorske kvalitete analiziranih uzoraka. Uzorci koji su sudjelovali u ovom ocjenjivanju ostvarili su visoke konačne bodove u okviru propisanih kriterija ocjenjivanja – rekla je Marković. Šampionu izložbe, kao i najboljima u kategoriji priznanja je, uz predsjednika Pčelarske udruge „Čmalico“ Danijela Godinića, uručio župan Varaždinske županije Anđelko Stričak. – Pčelarstvo u Varaždinskoj županiji ima dugogodišnju tradiciju koja seže još u 16. stoljeće, a danas se ovdje proizvodi i Zagorski bagremov med koji je zaštićen na razini Europske unije. Ponosni smo na 320-ak pčelara iz Varaždinske županije okupljenih u šest udruga, koji imaju oko 15.600 pčelinjih zajednica te unatoč brojnim izazovima, kontinuirano proizvode visokokvalitetan med. To potvrđuje i podatak da je gotovo 30 posto uzoraka meda na ovoj izložbi „zlatno“, odnosno ocijenjeno najvišim ocjenama. Zahvaljujem našim domaćinima iz Pčelarske udruge Čmalico, na čiju je inicijativu pokrenuta ova međunarodna manifestacija s ciljem popularizacije meda, ali i dobivanja povratnih informacija od stručnjaka kakav med proizvode, što rade odlično, a što bi mogli dodatno poboljšati. S obzirom na veliki odaziv na ovu prvu izložbu, uvjereni smo da ova manifestacija itekako ima budućnost. Iskrene čestitke šampionu, svim dobitnicima priznanja i sudionicima, vidimo se sljedeće godine – istaknuo je župan Anđelko Stričak. Čestitke pčelarima uputio je i predsjednik Županijske skupštine Krunoslav Lukačić. – Međunarodno ocjenjivanje kvalitete meda ALPE–ADRIA pokazuje koliko znanja i truda stoji iza svakog kvalitetnog proizvoda. Ovakve manifestacije važne su jer vrednuju rad pčelara i potvrđuju našu županiju kao prostor u kojem se cijene izvrsnost, tradicija i održiva proizvodnja. Čestitam svim nagrađenima, a organizatorima zahvaljujem na izvrsnoj organizaciji – poručio je Lukačić. U ime gradonačelnika i načelnika s područja Varaždinske županije riječ podrške uputio je načelnik Općine Bednja doc. dr. sc. Damir Poljak, a čestitkama se pridružio i predsjednik Hrvatskog pčelarskog saveza Dražen Kocet. FOTO: Dubravko Hrupa ŠAMPION 1. MEĐUNARODNOG OCJENJIVANJE KVALITETE MEDA „ALPE – ADRIA“:
  • OPG Pčelarstvo Mišković, Županja, medljikovac – 20 bodova
OSVAJAČI ZLATNIH PRIZNANJA:
  1. Matija Balić, Lobor, bagrem – 19,9 bodova
  2. Božidar Mežnarić, Sračinec, bagrem – 19,8 bodova
  3. Josip Krog, Petrovsko, bagrem – 19,7 bodova
  4. Marijan Škrlec, Radoboj, bagrem – 19,7 bodova
  5. Mario Krapić Lađin, Starigrad Paklenica, drača – 19,6 bodova
  6. Josip Furdi, Domašinec, kesten – 19,5 bodova
  7. Velimir Sekol, Bednja, bagrem – 19,5 bodova
  8. Dinko Lugarić, Konjšćina, bagrem – 19,4 bodova
  9. Hrvoje Kralj, Zagreb, bagrem – 19,4 bodova
  10. Jasmina Kundija Gradiček, Maruševec, bagrem – 19,4 bodova
  11. Mario Kozina, Petrovsko, bagrem – 19,4 bodova
  12. OPG Josip Kotiščak, Sesvete Ludbreške, bagrem – 19,4 bodova
  13. OPG Pčelarstvo Kožnjak, Kraljevec, lipa – 19,4 bodova
  14. Pčelarski obrt Jakupec, Virovitica, bagrem – 19,3 bodova
  15. Željko Kralj, Bednja, bagrem – 19,3 bodova
  16. Ankica Ferenčić, Konjšćina, bagrem – 19,2 bodova
  17. Milivoj Šimunjak, Konjšćina, bagrem – 19,2 bodova
  18. Miroslav Dumbović, Tužno, bagrem – 19,2 bodova
  19. Milan Vukovski, Bednja, bagrem – 19,1 bodova
  20. OPG Maja Mareš, Daruvar, amorfa – 19,1 bodova
  21. Petar Dušak, Varaždinske Toplice, bagrem – 19 bodova
  22. Darko Bušnja, Bednja, bagrem – 18,9 bodova
  23. O.P.G pčelarstvo Biserović, Bednja, bagrem – 18,9 bodova
  24. OPG Galić, Melita Galić, Lepoglava, bagrem – 18,9 bodova
  25. Branko Topolovec, Novi Marof, bagrem – 18,8 bodova
  26. Milivoj Ostroški, Beletinec, bagrem – 18,8 bodova
  27. OPG Maja Mareš, Daruvar, kesten – 18,8 bodova
  28. Stjepan Bistrović, Lepoglava, bagrem – 18,8 bodova
  29. Zlatko Barbir, Lepoglava, bagrem – 18,8 bodova
  30. Danijel Godinić, Donja Voća, bagrem – 18,7 bodova
  31. Kaznionica u Lepoglavi, Lepoglava, bagrem – 18,7 bodova
  32. Martin Mikić, Gornji Kneginec, bagrem – 18,7 bodova
  33. OPG Nenad Rostohar, Lepoglava, bagrem – 18,7 bodova
  34. OPG Pčelarstvo Mišković, Županja, kesten – 18,7 bodova
  35. OPG Zvonko Vitez, Turčin, bagrem – 18,7 bodova
  36. Goran Đurđević, Lepoglava, kesten – 18,6 bodova
  37. Kristijan Kolarić, Ivanec, bagrem – 18,6 bodova
  38. Mateo Putak, Končanica, divlja trešnja – 18,6 bodova
  39. OPG Bičanić, vl. Damir Bičanić, Ilok, lipa – 18,6 bodova
  40. Željko Bušnja, Bednja, bagrem – 18,6 bodova
  41. Biserka Topolovec, Novi Marof, bagrem – 18,5 bodova
  42. David Sabolić, Novi Marof, bagrem – 18,5 bodova
  43. Ivana Aurelija Križek, Maruševec, bagrem – 18,5 bodova
  44. Josip Krog, Petrovsko, kesten – 18,5 bodova
  45. Miroslav Idžojtić, Zagreb, lipa – 18,5 bodova
  46. Nenad Šobak, Varaždin, cvjetni – 18,5 bodova
  47. OPG Maja Mareš, Daruvar, medljikovac – 18,5 bodova
  48. OPG Toopymed, Novi Marof, bagrem – 18,5 bodova
  49. Anto Bilić, Dugo Selo, kesten – 18,4 bodova
  50. Božo Grbavac, Varaždin, bagrem – 18,4 bodova
  51. Nenad Šobak, Varaždin, bagrem – 18,4 bodova
  52. Vjekoslav Andrašek, Breznički Hum, bagrem – 18,4 bodova
  53. Davorka Franić, Zagreb, kesten – 18,3 bodova
  54. OPG Milan Milovac, Starigrad Paklenica, medljikovac – 18,3 bodova
  55. Slavko Novak, Trnovec Bartolovečki, bagrem – 18,3 bodova
  56. Franjo Strmečki, Bednja, bagrem – 18,2 bodova
  57. Franjo Strmečki, Bednja, kesten – 18,2 bodova
  58. Ivica Ajduk, Makarska, medljikovac – 18,2 bodova
  59. Mario Švoger, Cestica, bagrem – 18,2 bodova
  60. Milan Vukovski, Bednja, cvjetni – 18,2 bodova
  61. OPG Kapustić, Ivanec, bagrem – 18,2 bodova
  62. Vlado Mihaljek, Novi Marof, bagrem – 18,2 bodova
  63. Vlado Topolovec, Novi Marof, cvjetni – 18,2 bodova
  64. Dario Levanić, Sveti Ivan Zelina, bagrem – 18,1 bodova
  65. Milan Vukovski, Bednja, kesten – 18,1 bodova
  66. OPG Josip Kotiščak, BIH, medljikovac – 18,1 bodova
  67. OPG Hrvoje Možanić, Maruševec, bagrem – 18,1 bodova
  68. Stjepan Podoreški, Bednja, divlja trešnja – 18,1 bodova
  69. Velimir Sekol, Bednja, divlja trešnja – 18,1 bodova
  70. Zvonimir Kušenić, Bednja, bagrem – 18,1 bodova
Izvor: varazdinska-zupanija.hr vzaktulano.hr
Rekordan rast bolovanja u Hrvatskoj – Krapina na vrhu crne ljestvice
14. prosinca 2025.
Jozica
586
Hrvatska i svijet žNaslovna
Bolovanja u Hrvatskoj nastavljaju rasti i u ovoj godini, a sustav je pod sve većim pritiskom. Podaci Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO) otkrivaju da je u prvih devet mjeseci dnevno s posla izostajalo gotovo 75.000 radnika, što je više nego prošle godine, kada je prosjek bio nešto iznad 70.000. Posebno zabrinjava činjenica da su dugotrajna bolovanja u stalnom porastu, a među područjima s najvećim brojem dugotrajno odsutnih radnika ističe se Krapina. Prema podacima HZZO-a, radnici su u prvih devet mjeseci ove godine proveli ukupno 17,4 milijuna radnih dana na bolovanju, što je čak milijun dana više nego u istom razdoblju lani. Dugotrajna bolovanja, ona koja traju dulje od 42 dana, dosegnula su 9,5 milijuna dana. Brojka je to koja zabrinjava liječnike, poslodavce i ekonomske analitičare. Među hrvatskim područjima najviše dugotrajnih bolovanja u ovoj godini, kako piše Net.hr zabilježeno je upravo na području Krapine, zatim na zagrebačkom području i u Rijeci. Na suprotnom kraju ljestvice nalazi se dubrovačko područje, gdje se isplaćuje najmanje naknada za bolovanje. Stručnjaci upozoravaju da je glavni uzrok ovakvog rasta narušeno mentalno zdravlje. Sve više radnika suočava se s iscrpljenosti, stresom i narušenim odnosima na radnom mjestu, a mentalni poremećaji i poremećaji ponašanja već nekoliko godina zaredom vodeći su razlog dugotrajnih bolovanja. Slijede onkološke bolesti te bolesti mišićno-koštanog sustava i vezivnog tkiva. Dodatni problem predstavlja činjenica da radnici često dugo čekaju ključne dijagnostičke preglede. Iako bi mnoge pretrage trebalo obaviti u nekoliko tjedana, stvarno čekanje može trajati dva do tri mjeseca, a pojedine dijagnostičke procedure i do godinu dana. Zbog toga se mnogi pacijenti ne vraćaju na posao sve dok ne obave cijeli niz pretraga pa bolovanja traju i duže nego što bi trebala. Slično se događa i s vještačenjima za invalidsku mirovinu, koja bi po zakonu trebala biti dovršena u roku od 60 dana, no u praksi se odugovlače i do 12 mjeseci. Sve to pridonosi rastu ukupnog broja dana bolovanja te financijskom teretu sustava. Rast bolovanja ima i jasnu financijsku posljedicu. U prvih devet mjeseci ove godine naknade za bolovanja iznosile su više od 191,3 milijuna eura, odnosno gotovo 20 posto više nego prošle godine. Dodatni rast troškova proizlazi iz povećanja minimalnih i maksimalnih naknada za vrijeme bolovanja koje je stupilo na snagu u kolovozu. Prosječni mjesečni trošak naknada koje HZZO isplaćuje iznosi oko 20 milijuna eura, a samo u 2024. godini na bolovanja je potrošeno više od 220 milijuna eura. Da su brojke posljedica i društvenog pritiska potvrđuju i reakcije radnika. Brojni zaposlenici na forumima i društvenim mrežama svjedoče da je odlazak na bolovanje u pojedinim tvrtkama stigmatiziran, dok se u drugima radnicima savjetuje da ostanu doma čim se pojave prvi simptomi bolesti kako bi se spriječila zaraza kolega. Mnogi radnici ističu da si bolovanje jednostavno ne mogu priuštiti jer bi im plaća pala na minimalac, što je čest slučaj kod radnika koji dio plaće primaju kroz neoporezive dodatke. Drugi pak priznaju da godinama rade unatoč temperaturi, bolovima ili virozi, jer strahuju od pritiska poslodavca ili gubitka radnog mjesta. S obzirom na rastući broj izostanaka, nedostatak radne snage i sve veći broj radnika koji se bore s mentalnim i fizičkim iscrpljenjem, stručnjaci upozoravaju da je problem bolovanja danas i zdravstveni i gospodarski te društveni izazov. vzaktualno.hr/ HZZO
Loborska devenica 2025. još jednom pokazala zašto je jedna od najprepoznatljivijih zagorskih manifestacija
14. prosinca 2025.
TVarjacic
439
Događanja žNaslovna
U Lovačkom domu u Loboru u subotu je održana još jedna uspješna Loborska devenica, tradicionalna manifestacija koja iz godine u godinu potvrđuje svoj status omiljenog okupljanja ljubitelja zagorske gastronomije i čuvara bogate loborske baštine. Mirisi domaćih delicija, glazba i topla atmosfera ponovno su ispunili ovo prepoznatljivo adventsko druženje koje je i ove godine privuklo posjetitelje ne samo iz Krapinsko-zagorske županije, već i iz šire regije. Stara vještina spravljanja devenice, duboko ukorijenjena u loborskoj tradiciji, i ove je godine došla do punog izražaja. Sudionici su predstavili svoje najbolje recepte, a posjetitelji su imali priliku kušati iznimno bogatu paletu okusa. Načelnica Općine Lobor Ljubica Jembrih istaknula je rekordan broj uzoraka ove godine, kako u kategoriji devenica, tako i ranije na kušanju vina na manifestaciji Loborska devenica 2025. –Prema riječima stručnjaka vina u Loboru su iz godine u godinu sve bolja i bolja, stoga svim vinogradarima i podrumarima čestitam na trudu i radu koji ulažu, a što se jasno vidi u rezultatima te dobrim i kvalitetnim vinima koja potječu iz Lobora. Ista je stvar i s devenicam. Naime, žiri mi je šapnuo da su imali iznimno velik i zahtjevan posao i da su sve devenice bile odlične. Zahvaljujem vam svima što s nama njegujete i održavate ovu tradiciju i ovu manifestaciju – izjavila je načelnica Jembrih. Podsjetila je kako su inicijatori ove manifestacije bili nekadašnji predsjednik Vlade hrvatskog jedinstva, Franjo Gregurić, te bivši načelnik Općine Lobor Božidar Markuš. Posebnu je pažnju privukao dolazak jednog od najpoznatijih hrvatskih kuhara Tomislava Špičeka, koji je kao član stručne komisije dodatno podigao gastronomski ugled manifestacije. Pohvalio je kvalitetu loborskih devenica, naglasivši da upravo ovdje nastaju neke od najboljih u Hrvatskoj. Špiček je iskoristio priliku da loborskim majstorima spravljanja devenica podijeli i par savjeta. Jedan od ključnih je da kod spravljanja devenica nema eksperimentiranja već se koristi isključivo svinjsko mjesto i u svemu je ključna umjerenost. Uz natjecanje u spravljanju najkvalitetnije devenice, održano je i ocjenjivanje vina, što je dodatno obogatilo doživljaj i naglasilo važnost spoja lokalne gastronomije i vinarske tradicije. Aleksandar Brodski, diplomirani inženjer agronomije istaknuo je da su kušali sva vina i većinu detaljno analizirali te pohvalio da su vinogradari i vinari ove godine doista izvukli maksimum iz autohtonih sorata. – Vina su u ovom trenutku vrlo dobra i iznimno prihvatljiva. Postoje još neke sitnice koje se eventualno mogu dodatno unaprijediti, ali u cjelini kvaliteta vina je na vrlo visokoj razini. Ovdje sam, četvrti ili peti put i mogu reći da je vidljiv velik napredak. Puno toga, naravno, ovisi o vinogradarskoj godini – kada je grožđe zdravo, lakše je proizvesti kvalitetno vino, proces je jednostavniji i manje zahtjevan. Što se tiče same godine, bila je vrlo dobra, jedna od boljih u posljednje tri do četiri godine. Prinosi su bili značajni, a kvaliteta grožđa vrlo dobra. Upravo zbog toga i vina su znatno bolja nego prošle godine, koja je bila puno zahtjevnija – zaključio je Brodski. Najuspješnijim sudionicima u spravljanju devenica dodijeljene su nagrade u vrijednosti od 150, 90 i 55 eura, uz dvije utješne nagrade od 20 eura. Prva nagradu od 150 eura osvojio je Ivek Bolfek. Druga nagrada od 90 eura pripala je Dragutinu Hubaku. Treća nagrada od 55 eura osvojio je Ivan Šeremet. Utješne nagrade od 20 eura pripale su Marku Bezaku i Vladimiru Kramariću. Ivek Bolfek je istaknuo da je ključ uspjeha umjerenost i da nema pretjerivanja sa začinima, odnosno mirodijama. Općina Lobor zahvaljuje svim sudionicima, posjetiteljima i partnerima koji su još jednom dokazali da Loborska devenica nije samo natjecanje, već važan čuvar identiteta, tradicije i gastronomskog.   vzaktulano.hr
Koji advent posjetiti ove zime? Donosimo popis najboljih destinacija
14. prosinca 2025.
TVarjacic
697
Lifestyle žIzdvojeno
U ovo doba godine gradovi su puni lampica i božićnih ukrasa, a zrakom se šire mirisi kuhanog vina i blagdanskih jela. Advent je ponovno u punom jeku, a ako još ne znate gdje biste ga proveli ili ste već posjetili neku destinaciju pa tražite novu ideju, donosimo vam prijedloge adventa koje vrijedi vidjeti. Hrvatska zimi oživi posebnom čarolijom, a adventska događanja u Zagrebu i Varaždinu oduševljavaju posjetitelje svih uzrasta. U srcu Zagreba možete posjetiti Fuliranje na Strossmayerovom trgu s temom „Priroda i društvo“, prošetati Mjesečevim vrtom na Gornjem gradu, uživati u klizanju na Trgu kralja Tomislava ili istražiti Zrinjevac i glavni gradski trg. Svaka lokacija donosi svoj jedinstveni doživljaj, čineći zagrebački advent nezaboravnim iskustvom za sve generacije. U Varaždinu ove zime posjetitelje očekuje Čarobni grad Djeda Mraza, prava bajka za sve uzraste. Tu možete doživjeti Rudolfov čarobni let, isprobati čarobni lift koji vodi ravno do Djeda Mraza, uživati u panoramskom pogledu na cijeli grad, te se zabaviti na klizalištu. Osim toga, posjetitelji mogu kušati bogatu ponudu jela i pića, prisustvovati raznim koncertima i radionicama te osjetiti pravu adventsku čaroliju u baroknom okruženju Varaždina. Ako želite drugačiji adventski doživljaj, Opatija je savršen izbor. Grad obasjan tisućama lampica, povijesne vile i šetnica Lungomare stvaraju pravi ugođaj, a adventska ponuda uključuje klizališta, interaktivne instalacije i posebne kutke za najmlađe. Posjetitelji mogu uživati u koncertima, predstavama i radionicama, kušati vrhunske gastronomske delicije te se opustiti u opatijskim wellness centrima. Posebnu čaroliju donose susreti s Djedom Božićnjakom u Parku prirode Učka, što ovu destinaciju čini idealnom za obitelji, parove ili prijatelje koji žele doživjeti blagdanski duh u kombinaciji s ljepotom obale. Također, u susjednoj Sloveniji vrijedi spomenuti Advent u Ljubljani, koji traje do početka siječnja. Posjetitelji mogu razgledati jaslice na Ljubljanskom dvorcu, koje su otvorene od 28. studenoga 2025. do 2. veljače 2026. Također, od 20. do 30. prosinca može se posjetiti Kućica Djeda Mraza na Kongresnom trgu, dok će povorke Djeda Mraza gradom prolaziti od 26. do 30. prosinca. Za najmlađe je posebno zanimljiv dječji doček Nove godine, koji se održava 31. prosinca na Kongresnom trgu. Osim navedenog, tijekom cijelog prosinca Ljubljana nudi i brojne božićne koncerte, radionice za djecu, glazbene nastupe, kazališne predstave i blagdanska događanja u staroj gradskoj jezgri, čime grad postaje idealna adventska destinacija za sve generacije. Božićni sajmovi diljem Europe privlače brojne posjetitelje, a među njima se posebno ističe Budimpešta, koja nudi čaroban advent samo nekoliko sati vožnje od Hrvatske. Advent u Budimpešti traje do kraja prosinca, a događanja se odvijaju se na više lokacija u središtu grada. Najpoznatiji božićni sajmovi mogu se posjetiti na Trgu Vörösmarty (od 14. studenoga do 31. prosinca) te kod Bazilike svetog Stjepana, gdje advent traje od 14. studenoga 2025. do 1. siječnja 2026.. Na oba sajma posjetitelje očekuju kućice s hranom i pićem, božićni suveniri, jaslice, klizalište te večernje svjetlosne projekcije. Dodatni adventski sadržaji dostupni su i u Starom Budimu (Óbuda), gdje se od 28. studenoga do 23. prosinca održava advent s glazbenim programom, klizalištem i velikim božićnim drvcem. U samom središtu grada, na Trgu Ferenca Deáka, može se posjetiti božićni sajam i veliko klizalište, koje ostaje otvoreno i nakon dočeka Nove godine. Na sjeveru Hrvatske sve je više gradova i općina koje i ove godine organiziraju adventske programe. Uz dobre koncerte, raznovrsnu ponudu hrane i pića, adventi su idealna prilika za izlazak s prijateljima i ugodno druženje u blagdanskom ozračju. Foto: arhiva vzaktulano.hr
HDZ Krapinsko-zagorske županije reagirao na SDP-ovu inicijativu protiv Zakona o prostornom uređenju
14. prosinca 2025.
TVarjacic
469
žNaslovna
Nakon što je jučer Socijaldemokratska partija Hrvatske pokrenula peticiju pod nazivom „Ne damo našu zemlju“, kojom se protivi prijedlogu novog Zakona o prostornom uređenju, o cijeloj se situaciji oglasio i HDZ Krapinsko-zagorske županije. Njihovo priopćenje, prenosimo u cijelosti:  Kad smo vidjeli njihov štand u Krapini, umalo smo i sami zabunom došli potpisati peticiju jer smo mislili da se prikupljaju potpisi protiv izgradnje solarnih elektrana u Zaboku i Pregradi na zemlji koja se pokušava oteti građanima. No, kad smo shvatili o čemu se radi nismo mogli a da se ne zapitamo tko je tu lud? Performans zagorskog SDP-a organiziran je s ciljem da se zamagle činjenice oko izgradnje solarnih elektrana u Zaboku i Pregradi te da se prikaže da se oni „kao“ bore protiv omogućavanja privatnim investitorima da izvlaštenjem otmu privatnu zemlju građana, dok u svojoj kući sami rade upravo baš to. U njihovim izjavama iznosi se niz netočnih i paušalnih tvrdnji koje nemaju nikakvog uporišta ni u zakonu ni u stvarnosti. O javnom interesu govore župan Željko Kolar, gradonačelnica Zaboka Valentina Đurek, a s njima je bio i bivši gradonačelnik Pregrade Marko Vešligaj te drugi čelnici zagorskog SDP-a, da nije istinito bilo bi smiješno! Bez imalo obraza dijele lekcije o javnom interesu dok istovremeno u svojoj kući privatnom investitoru omogućavaju otimanje milijun kvadrata zemljišta u Zaboku i Pregradi na temelju dozvola koje su upitne zakonitosti, a kojim se onemogućuje daljnji razvoj gradova.Vrištanje o zaštiti javnog interesa ima jedini cilj, a to je prikrivanje afere „solari“. SDP-ove gradske uprave donijele su prostorne planove koje predviđaju izgradnju solarnih elektrana, nakon toga Krapinsko-zagorska županija kojoj je na čelu župan Kolar izdaje lokacijske dozvole za te elektrane. Na temelju tih dozvola vrlo upitne zakonitosti, investitor pokreće izvlaštenje privatnih zemljišta, a izvlaštenja bi trebale provoditi županijske službe. Kad se o tome počelo javno progovarati i kad se vidjelo što se i kako se radi, SDP kreće s akcijom kontroliranja štete kako bi skrenuo pažnju s vlastitih grijeha. Nalaz Ministarstva utvrdio je niz nepravilnosti u postupku izdavanja dozvola i poništava izdane dozvole, a SDP se dere držite lopova kako bi skrenuli fokus sa sebe i svojih djela pa počinju lažno optuživati ministra Bačića za otimačinu i još kojekakve gluposti. Vjerojatno su mislili ako predaju 250 amandmana na zakone, da će se javnost manje baviti aferom „solari“. A na štandu im je još samo falila najgorljivija zastupateljica SDP-ovih teza vezano za zakone u Saboru Jasenka Auguštan Pentek i bilo nam je čudno da i nje nema, no onda smo shvatili da ona vjerojatno prikuplja potpise ili na štandu u Zlataru ispred Trgocentra usput dijeleći bonove umirovljenicima ili ispred stana u Zagrebu kojeg je, nakon što se posložila, uzela na korištenje od Sabora.
Zašto djeca odbijaju povrće? Odgovor nema veze s okusom
14. prosinca 2025.
Siniša Kalajdžija
516
Lifestyle žNaslovna

Roditelji diljem svijeta vode isti, tihi rat za kuhinjskim stolom.

Roditelji diljem svijeta vode isti, tihi rat za kuhinjskim stolom.

„Pojedi još jedan zalogaj.“
„Probaj barem malo.“
„To je zdravo, vidjet ćeš.“

No djeca nisu tvrdoglava zato što žele prkositi roditeljima. Ona se, zapravo, bore s nečim puno dubljim – povrće im je apstraktno.
Nema kontekst, nema priču, nema odnos. Iz dječje perspektive, povrće je nešto zeleno, često vlažno i neugledno, što se odjednom pojavi na tanjuru – „odnekud“. A u tom „odnekud“ nema emocije, nema doživljaja, nema smisla.

Zato djeca odbijaju povrće. Ne zato što ga ne vole, nego zato što ga ne razumiju.

Kad dijete vidi gdje hrana raste – sve se mijenja

Onog trenutka kada dijete prvi put vidi vrt, zemlju, sadnice i proces rasta povrća, događa se promjena koju često iznenađuje i roditelje i nutricioniste.
Djeca prirodno gravitiraju prema istraživanju – vole dodirivati, sudjelovati i donositi male odluke. Kad nešto uberu sami, to prestaje biti „povrće“ i postaje njihov uspjeh.

I tu je ključ: djeca ne žele jesti ono što im se servira kao obaveza, ali žele jesti ono što su sama otkrila, ubrala ili „proizvela“. Ljudi – a osobito djeca – više cijene ono u čijem su stvaranju sudjelovali. Zato dijete koje ubere špinat ili otrese zemlju s mlade mrkve često želi da se to pojede još isti dan. Ne zato što je odjednom zavoljelo zeleno, nego zato što je povezano s procesom. Ta veza snažnija je od bilo kojeg „Pojedi, zdravo je“.

Kad povrće dobije ime, boju i priču – djeca ga počnu voljeti

U vrtićima i programima koji uključuju vrtlarstvo često se događa isto:

  • djeca daju imena salati

  • prate kako poriluk raste iz tjedna u tjedan

  • natječu se tko će pronaći veću blitvu

  • ponosno nose kući „svoj“ plod

Odjednom povrće postaje izvor uzbuđenja, a ne obaveza.

Hrvatski primjer: iskustvo koje mijenja odnos prema hrani

I u Hrvatskoj postoje projekti koji djeci omogućuju da hranu upoznaju iz prve ruke. Jedan od njih je Gruntek, gdje obitelji mogu posjetiti vrtove, istraživati polje i brati povrće izravno iz zemlje.

Roditelji često kažu da se nakon takvog iskustva događa nešto neočekivano:
djeca daju imena salati, natječu se tko će pronaći veću blitvu i s ponosom nose kući „svoj“ plod.

To je razlika koju ne možeš postići nagovaranjem – ali možeš iskustvom.

Što roditelji mogu učiniti odmah?

Čak i ako nemate vlastiti vrt, postoje jednostavni načini:

  • uključite dijete u odabir povrća na tržnici

  • dopustite mu da samo opere ili reže mekše namirnice

  • pričajte priče o hrani („Ovo je raslo na suncu, baš kao cvijeće“)

  • pokažite fotografije vrta ili procesa rasta

  • dajte povrću ime – djeci to nevjerojatno pomaže

Djeca ne odbijaju povrće zato što je povrće. Odbijaju ga jer ne znaju njegovu priču.

Kad im pokažemo gdje raste, dopustimo im da dotaknu zemlju, uberu list, izaberu mrkvu ili posade sjeme – povrće prestaje biti „nešto zeleno“ i postaje nešto njihovo. A ono što je njihovo… djeca vole bez nagovaranja.

tekst: Tino Prosenik, osnivač Grunteka

foto: arhiva 

Blagdansko čišćenje za prezaposlene: Trikovi koji spašavaju stvar u zadnji čas
14. prosinca 2025.
Alenka Kučić
646
Lifestyle žNaslovna

Blagdani dolaze, obaveza je sve više, a doma – kaos! Klasična slika: s jednog posla trčite na drugi, između pokušavate kupiti poklone, ispeći barem jednu turu kolača, pojaviti se na božićnom domjenku i nekako stići sve.

Blagdani dolaze, obaveza je sve više, a doma – kaos! Klasična slika: s jednog posla trčite na drugi, između pokušavate kupiti poklone, ispeći barem jednu turu kolača, pojaviti se na božićnom domjenku i nekako stići sve. U toj gužvi, ideja o generalnom čišćenju stana zvuči kao znanstvena fantastika. Ipak, kuća i stan za blagdane moraju izgledati uredno zbog gostiju, ali i zbog vlastitog osjećaja mira. Dobra vijest je da blagdansko čišćenje ne mora biti maraton od tri dana. Uz malo organizacije i pametne prečace, moguće je postići efekt da je sve čisto i pod kontrolom u sat do sat i pol. Ključ nije u tome da se sve besprijekorno opere, nego da se fokusirate na ono što se zaista vidi i ostavlja dojam. Dogovor u kući: Mini radna akcija umjesto solo muke Ako u kućanstvu živi više ljudi, nema razloga da sve padne na jedna leđa. Umjesto klasičnog „pomozite malo”, dogovorite mini radnu akciju od 60 do 90 minuta. Svaki član obitelji dobiva konkretan zadatak: netko kupaonicu, netko usisavanje, netko brisanje prašine, netko kuhinju… Umjesto da gledate na čišćenje kao kaznu, napravite od toga malu akciju: pustite bržu playlistu, stavite timer na mobitel, dogovorite da, primjerice, čistite dok ne prođu tri pjesme. Kad svi znaju što im je činiti i koliko to otprilike traje, posao ide brže, a otpor je manji. Nitko nema osjećaj da je rob krpe. Fokus na ono što se vidi jer gosti ne ulaze u ormare Kada nemate puno vremena, zaboravite na ideju da ćete sve temeljito očistiti. Gosti najčešće primjećuju četiri zone; hodnik i ulaz – prvi dojam, dnevni boravak – prostor u kojem se sjedi i druži, kupaonica/WC – pitanje higijene i neugode, kuhinja na prvi pogled – radna ploha, sudoper, stol. Spavaće sobe, ormare, ladice i skladišne kutke možete potpuno preskočiti. Dovoljno je zatvoriti vrata. Umjesto perfekcionizma, cilj je vizualni red. Brzi plan čišćenja: 60 do 90 minuta za efekt „blagdanski uredno” 1. Hodnik i dnevni boravak – 15 do 20 minuta Ovo je „pozornica” na kojoj se sve odvija, zato krenite odavde. Sve što ne pripada tom prostoru (igračke, papiri, kablovi, random stvari) stavite u jednu veću kutiju ili vrećicu. Jastuke na kauču poravnajte, deke preklopite. Brzo prebrišite površine na kojima se najviše skuplja prašina: stolić, komodu, policu s TV-om. Usisajte ili pometite, a ako stignete, pređite mopom barem po sredini prostorije. Rubovi vas ovaj put ne trebaju brinuti jer cilj je da prostor izgleda svježe i uredno na prvi pogled. 2. Kupaonica/WC – 15 minuta Kupaonica je prostor koji gosti doživljavaju vrlo osobno, pa je važno da bude čisto i uredno. Očistite WC školjku (posebno dasku i rubove), umivaonik i slavinu. Prebrišite ogledalo da nema kapljica i mrlja i iznenadit ćete se koliko to diže dojam cijele prostorije. Stavite čiste, svijetle ručnike jer djeluju svježe i hotelski. Po potrebi osvježite zrak ili ubacite kap sredstva u WC školjku. Nije potrebna pretjerana količina mirisa, dovoljno je da prostor ne odiše ustajalo. 3. Kuhinja – 20 do 25 minuta Kuhinja je često srce doma, pogotovo u blagdansko vrijeme. Sve vidljivo posuđe i sitnice skupite. Ako nemate vremena odmah sve oprati, pospremite u perilicu posuđa ili u veću zdjelu/kutiju koju nakratko skrijete u smočnicu ili kut kuhinje. Sudoper mora biti prazan i opran – to je vizualni znak kontrole. Prebrišite radne plohe i stol, bez mrvica i ljepljivih tragova. Brzo pometite ili usišite kuhinju, a ako stignete, jedan kratki prolaz mopom bit će sasvim dovoljan. Trik s košarom za nered je brza iluzija reda Jedan od najjednostavnijih trikova za prezaposlene je košara za nered. Uzmite veću košaru, kutiju ili vrećicu i dok prolazite kroz stan, sve usputne sitnice kao što su papiri, igračke, punjači, kreme, časopisi, jednostavno ubacujte unutra. Tu košaru možete privremeno odložiti u sobu u koju gosti ne ulaze ili u garderobu. Nakon blagdana, kada tempo malo padne, sadržaj mirno razvrstajte. U trenutku kad ste pod pritiskom, cilj nije savršena organizacija nego instant vizualni red. Nadamo se da smo vam ovim savjetima bar malo pomogli – upamtite ih jer vjerujemo da će vam dobro doći kad krene lavina kuhanja, pečenja, zamatanja poklona… Ugodni vam i ne previše radni blagdani! foto: arhiva i screenshot/unsplash – giorgio trovato, everdrop GmbH ak/vzaktualno.hr