Ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Marin Piletić i državna tajnica Margareta Mađerić u utorak su obišli projekte dogradnje, izgradnje i rekonstrukcije ustanova socijalne skrbi na području Krapinsko-zagorske županije, vrijedne više od 10 milijuna eura.  Na početku obilaska, u pratnji gradonačelnika Krapine i saborskog zastupnika Zorana Gregurovića posjetili su Dom za odrasle osobe Bidružica u Desiniću u kojem su u tijeku opsežni radovi. Riječ je o javnoj ustanovi koja osobama s mentalnim teškoćama pruža socijalne usluge kroz stalnu i sustavnu skrb s ciljem zadovoljavanja svih korisnikovih potreba. Dom djeluje od 1964. godine i u njemu je smješteno oko 280 ljudi o kojima skrbi 120 radnika. Gregurović je zahvalio Ministarstvu što je osiguralo potrebna sredstva za rekonstrukciju objekata u sklopu ustanove kojima je uistinu bila potrebna za rekonstrukcijom – Ministarstvo, ministar, kao i Vlada Republike Hrvatske doista imaju razumijevanja za potrebe u našoj županiji. To su objekti koji su desetljećima bili možda sa strane i u njih se baš i nije ulagalo. Sada je to prepoznato i mnogo novca dolazi u našu županiju i napokon će ti objekti zasjati u novom ruhu, na korist svih korisnika koji su u njima – rekao je Gregurović. Dodao je kako su, osim u Desiniću, takve investicije trenutno i u Bedekovčini, gdje je Dom bio smješten također u starom dvorcu, dok se u Loboru gradi novi Centar za starije osobe. – Tu je još niz drugih investicija koje ovo Ministarstvo podržava, stoga veliko hvala ministru, Ministarstvu i Vladi što su to prepoznali. Napokon su i korisnici koji su u takvim ustanovama došli u prvi plan, vidi se da se konačno netko i njih sjetio i da se uistinu puno novca osiguralo za takve objekte. Kada je riječ o domu u Bidružici, mnogo se razgovaralo i mnogo je napora uloženo, a Ministarstvo je to prepoznalo i kada se za takve projekte i investicije založe svi, bez iznimke, onda su realizacija i uspjeh tih projekata neminovni – izjavio je Gregurović. Ministar Piletić rekao je da je dom u Bidružici dokaz da nema kutka Hrvatske u kojoj nema značajnih investicija u sustavu socijalne skrbi. – Mi živimo u razdoblju u kojem se nikad više nije ulagalo i kroz nekoliko izvora financiranja od Europskog fonda za regionalni razvoj, od Europskog socijalnog fonda, plus naravno nacionalna i sredstva županija i općina. Pokrenuli smo investicijski ciklus vrijedan više od 400 milijuna eura. Samo ovdje na području ove županije u četiri ustanove – u Bidružici, u Bedekovčini te dvije investicije u Loboru, od kojih je jedna Centar za starije, drugi energetska obnova i transformacija ustanove za odrasle osobe Lobor, investira se gotovo 19 milijuna eura. Pokrenuli smo investicije da se poboljša sama skrb korisnika, da se objekti koji su u funkciji prilagode suvremenim potrebama, da se energetski urede, a ono što je mislim i najvažnije, da te ustanove dobiju i potreban broj stručnjaka. Upravo kroz Europski socijalni fond plus omogućavamo i zapošljavanje dodatnih kadrova kako bi pružili kvalitetniju skrb za sve naše korisničke skupine – izjavio je Piletić. Kazao je kako su Vlada i Ministarstvo sve ustanove kojima je osnivač Republika Hrvatska potpomogli da kroz individualni plan transformacije ustanova socijalne skrbi definiraju koje su njihove potrebe. – Trenutno je otvoren i javni poziv na drugi krug kroz Europski socijalni fond za regionalni razvoj, gdje imamo na raspolaganju preko 88 milijuna eura da se realiziraju novi projekti, bilo je da je riječ o organiziranom stanovanju ili o nadogradnji nekih drugih izvaninstitucijskih usluga kao što ovdje imamo primjer novih boravaka, i na taj način zapravo želimo ojačati i osnažiti sve naše ustanove, ali isto tako i potaknuti jedince lokalne i regionalna samouprave da se uključe u ovaj proces. Mi smo po prvi put, nakon desetljeća neimanja takvih investicija, prošle godine pokrenuli još jedan snažan investicijski ciklus. Riječ je o 18 centara za starije diljem Hrvatske, investiciji vrijednoj preko 160 milijuna eura, 18 novih ustanova koji će brinuti o našim starijima, nepokretnima osobama koje boluju od Alzheimera, na način da ćemo omogućiti gotovo dvije i pol tisuće novih smještanih jedinica i pet tisuća novih izvaninstitucijskih usluga za toliki broj korisnika – rekao je ministar. Najavio je da će u drugom kvartalu ove godine ponovno biti objavljen javni poziv za sve one koji su zainteresirani i imaju spremnu projektnu dokumentaciju da se jave na drugi krug. – Želimo omogućiti jedinicama lokalne i regionalne samouprave da se jave u onim sredinama koje su detektirale da zaista postoji dodatna potreba u odnosu na postojeće kapacitete. Zbog toga je Ministarstvo financiralo županijske socijalne planove koji također trebaju definirati na jasan strateški način koje vrste socijalnih usluga treba omogućiti na području svake županije, da se onda te županije s tim potrebama jave i da krenemo u novi krug ugovaranja dodatnih kapaciteta, kada govorimo o centrima za starije.To su centri koji pružaju i usluge smještaje za treću i četvrtu skupinu starijih osoba. Dodatni bodovi bi se ostvarivali i za one centre koji bi pružali uslugu smještaja za oboljele od Alzheimera, ali cilj je da ti centri ne pružaju samo usluge smješta, nego da imaju i dodatan asortiman socijalnih usluga, izvaninstitucijskih, kao što je dostava obroka, kao što su poludnevni boravci, psihosocijalno savjetovanje, sve ono što može osnažiti starije ljude u njihovim potrebama, a oni koji mogu boraviti u svom domu, da se kroz izvan institucijske usluge zapravo što dulje tamo zadrže  i da nemaju potrebe za institucionalizacijom, odnosno uslugom trajnog smještaja – kazao je ministar Piletić. Božo Brundić, ravnatelj Doma Bidružica pojasnio je da će se zahvaljujući ovom projektu itekako poboljšati kvaliteta života ljudi koji su smješteni u Domu, ali i djelatnika. – Srednja zgrada ima pet etaža i glavni cilj je bio ugradnja lifta gdje imamo tu povezanost svih etaža i jednu komunikaciju, a druga je stvar što smo dogradnjom dobili na svakoj etaži dnevne boravke, gdje će ljudi koji su tu smješteni imati svoj prostor za kvalitetnije provođenje svog vremena. Druga bitna stvar je što smo dobili povezanost svih triju objekata toplim prolazom iz stacionarnog objekta prema srednjoj zgradi, a najbitnija stvar je što ćemo hranu koju pripremamo u stacionarnom objektu lagano prevoziti do centralne blagovaonice u srednjoj zgradi gdje dnevno jede 160 ljudi – rekao je Brundić. Dodao je da je dinamika radova odlična, a završetak radova očekuje se do početka srpnja. Ni Zvonko Škreblin, načelnik Općine Desinić, nije krio zadovoljstvo što se konačno krenulo s uređenjem Doma Bidružica. – Jako nas veseli što će biti energetska obnova u kojoj će sve tri zgrade biti obnovljene na korist korisnika koji su ovdje najviše, a onda svih nas okolo – rekao je Škreblin. ak/vzaktualno.hr

Predavanja i razgovori sa stručnjacima s područja turizma obilježili su drugi susret Vijeća građana Varaždina koji je održan u subotu, 1. veljače u dvorani palače Herzer u Varaždinu. Cjelodnevni susret započeo je predavanjem profesora Ivana Hegeduša s Međimurskog veleučilišta u Čakovcu o osnovama turizma i osnovim pojmovima u sektoru turizma: tko je turist, koje su vrste turizma, obilježja turističkog turističkog tržišta i sl., ali i razgovorom o pozitivnim i negativnim iskustvima kao turista s vlastitih proputovanja različitim zemljama svijeta. Potom je Vesna Haluga predstavila rezultate istraživanja na temu “(Re)brendiranje grada Varaždina”. Vijećnici su tako imali priliku saznati više o problemima i nedostacima aktualnog brenda, analizi trenutne opće percepcije i dojmu o gradu Varaždinu, strateškim odrednicama za poboljšanje brenda, komunikacije i promocije, te o razvoju prijedloga brenda. Slijedilo je gostovanje i direktorice Turističke zajednice grada Varaždina Jelene Toth koja je vijećnicima objasnila koja je uloga turističkih zajednica, o trenutnoj turističkoj ponudi u Varaždinu, broju turista, kreiranju turističkog sadržaja, ali i o prednostima i izazovima turizma u Varaždinu. Na kraju susreta organiziran je razgovor s djelatnicima u sektoru turizma u Varaždinu. U sklopu Vijeća građana Varaždina tako su gostovali Martina Pakšec i Miroslav Kopjar koji su ispričali o vlastitom iskustvu poslovanja u turističkom sektoru u Varaždinu, iskustvu i suradnji s institucijama, ustanovama i organizacijama u turizmu u Varaždinu te o izazovima rada u turizmu. Razgovaralo se o različitim temama – od sigurnosti, buke do (manjka) kvalitetnih turističkih sadržaja tijekom cijele godine, suvenira i ostalo. Idući susret Vijeća građana Varaždina na rasporedu je u petak, 7. veljače u palači Herzer s početkom u 18 sati kada će biti održan panel na temu: “Kulturni i kontinentalni turizam – primjeri dobre prakse i kako vizija i rad mogu promijeniti grad”. Moderator panela bit će Marko Boko (Graffiti na Gradele, Brač), dok su svoje sudjelovanje kao panelisti potvrdili Gorana Barišić Bačelić (Tvrđava kulture Šibenik), Dorian Celcer (Rijeka 2020) i Eberhard Schrempf (Graz – European Capital of Culture 2003). Panel je otvoren za širu javnost. vzaktualno.hr

Već gotovo dva tjedna traje neizvjesnost u Županijskoj bolnici Čakovec u kojoj je nakon iskazanog nezadovoljstva novom upravom te smjenama šefova odjela, desetero kirurga najprije otišlo na bolovanje, a potom i dalo otkaze. Unatoč razgovorima vođenim između kirurga i ravnatelja Nikole Hrena, pa i sastanka s ministricom zdravstva Irenom Hrstić, dogovor još uvijek nije postignut. Prošlog je petka održan sastanak Upravnog vijeća ŽBČ na kojem je ravnatelj članove Vijeća izvijestio o događanjima s kirurzima te je u subotu izjavio da su mu dali podršku, kao i da se dvoje kirurga vratilo na posao, a da je s ostalima obavio konstruktivne i otvorene razgovore te da očekuje njihove odluke početkom ovoga tjedna. Također u subotu, brojni su se građani okupili na prosvjedu u Čakovcu, kako bi dali podršku kirurzima koji su im se pridružili na okupljanju i već je tada dr. Zvonimir Magaš, subspecijalist abdominalne kirurgije izjavio da će osmero kirurga koji se nisu vratili na posao „definitivno dati otkaze”. Prema pisanju portala 24 sata, dr. Magaš to je potvrdio u ponedjeljak i kazao da će se u bolnicu vratiti jedino ako se smijeni kompletna uprava. Trojica njegovih kolega i službeno su dala otkaze, a on tvrdi da i njih ostalih petero ostaje pri takvoj odluci te dodaje da više neće ići na razgovore s ravnateljem. Kako je istaknuo, iznimno je zadovoljan brojem građana koji su im došli pružiti potporu i „pokazali da stoje iza njih”. Ravnatelj Hren u utorak nam je rekao da u čakovečkoj bolnici trenutno radi 11 kirurga. – U ponedjeljak se jedan od njih vratio s redovnog bolovanja, on nije iz one grupe kirurga koji su otišli na bolovanje. Mogu reći da smo se poprilično ekipirali, da se situacija stabilizirala. Iako i dalje radimo sa smanjenim brojem kirurga, operativni programi su nam popunjeni svaki dan, a ono što je po meni najvažnije za naglasiti je da se zdravstvena skrb u kirurškoj službi pruža kontinuirano i bez odgoda – kazao nam je Hren. Potvrdio je da je još uvijek osam kirurga na bolovanju, dodajući da bolnica radi s vlastitim kapacitetima. – To je zasad dovoljno, no gledajući dugoročno, trebat ćemo, po mojem mišljenu, zaposliti još dva-tri kirurga, kako bi se do kraja ekipirali i kako bi imali dovoljno ljudi da kontinuirano i dugoročno možemo pružati kvalitetnu zdravstvenu skrb. Krajem prošlog tjedna imao sam razgovore s nekolicinom od ovih desetero kirurga, jučer još s jednim od njih i u pravilu se izjašnjavaju na način da će razmisliti do kraja tjedna hoće li se vratiti na posao ili će ostati kod svojih zahtjeva za sporazumni raskid ugovora o radu – rekao nam je Hren te zaključio: – Trenutno možemo raditi, ali dugoročno gledano morat ćemo se malo ekipirati. ak/vzaktualno.hr