U Krapini je dostojanstveno obilježena 30. obljetnica Vojno-redarstvene operacije “Oluja”, ujedno i Dan pobjede i domovinske zahvalnosti te Dan hrvatskih branitelja. Središnje županijsko obilježavanje okupilo je brojne branitelje, predstavnike udruga proizašlih iz Domovinskog rata, građane i čelne ljude Krapinsko-zagorske županije, a sve je započelo tradicionalnim polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća kod spomen-obilježja poginulim i umrlim braniteljima u Perivoju Janka Draškovića.
Nakon toga, u Maloj dvorani Pučkog otvorenog učilišta u Krapini
održana je Svečana akademija, kojom je nastavljeno odavanje počasti i sjećanja na ključne trenutke hrvatske borbe za slobodu.
Govoreći o značaju tog povijesnog trenutka, istaknuto je da je
“Oluja” bila ostvarenje višestoljetnog sna hrvatskog naroda o slobodi, neovisnosti i vlastitoj državi, ne samo kao vojna pobjeda, već i kao simbol zajedništva, hrabrosti i žrtve.
Proslave Oluje u Zagorju krenule već 1995. godine kada su u našim mjestima dočekani zagorski branitelji koji su sudjelovali u ovoj velebnoj operaciji pobjedničke hrvatske vojske i policije. Sjećanje na nju i njezine heroje se u Krapinsko-zagorskoj županiji nastavilo obilježavati u svim narednim godinama, na raznim mjestima i na razne načine, dok je
središnje županijsko obilježavanje u Krapini podno starog grada dio tradicije koju su pokrenule udruge ratnih veterana prve, druge i sedme gardijske brigade s područja naše županije.
U Oluji su,
uz 103. brigadu, sudjelovale i sljedeće domicilne postrojbe s područja Krapinsko-zagorske županije:
31. inženjerijska bojna Hrvatske vojske pod zapovijedanjem bojnika Nenada Petkovića, Specijalna jedinica policije Barun sa zapovjednikom Mirkom Horvatinom te Zasebna jedinica policije Uprave krapinsko-zagorske pod zapovijedanjem glavnog policijskog savjetnika
Josipa Horvatina, a vrijedi dakako istaknuti da je kao operativna pričuva Zbornog područja Zagreb naknadno mobilizirana i
21. domobranska pukovnija pod zapovijedanjem bojnika Rajka Bartolina.
Okupljene na Svečanoj akademiji pozdravio je
predsjednik županijske Udruge ratnih veterana 1. gardijske brigade Tigrovi, Zdravko Ivanek istaknuvši kako mu je teško prisjetiti se tih ratnih dana te je naglasio velik značaj i doprinos zagorskih branitelja od prvog dana Domovinskog rata pa sve do 1995. godine kada se okončao rat u Hrvatskoj zahvaljujući operaciji Oluja.
Zagorci su se u obranu Domovine uključivali od prvog dana. Jedan od njih bio je i
mladi Ivan Babić, koji je u obranu Domovine krenuo dok još nije bilo ustrojene Hrvatske vojne sile – prvi hrvatski redarstvenik, Antiteroristička jedinica Lučko i
Specijalna jedinica policije Barun samo su dio njegovog ratnog puta.
– U počecima Domovinskog rata i počecima stvaranja Republik Hrvatske
postojala je jedino policija i ona je bila temelj u obrani Republike Hrvatske te je bila
glavni nositelj stvaranja Zbora narodne garde, stvaranja hrvatske vojske i legendarnih krapinskih brigada. Policija je bila temelj i glavni nositelj u svim akcijama i na svim ratištima – naglasio je Babić.
Zagorke i Zagorci su se u Domovinskom ratu borili u svim postrojbama Hrvatske vojske i policije, a uvjerljivo najviše ih je bilo u domicilnoj, 103. zagorskoj brigadi Hrvatske vojske.
U Oluji ih se borilo 2.366, pod zapovjedništvom pukovnika Žarka Miholića
– Od samog svog formiranja 1991. godine, 103. brigada bila aktivna u obrani, počevši od Karlovca nadalje, da bi odlukom predsjednika Tuđmana bila
jedna od odabranih brigada za operaciju Oluja. 103. brigada imala je
svoj ponos, rejting i potrebno iskustvo. Ono što smo pripremali u tom vrlo kratkom periodu, pokazalo se u samoj operaciji. Jasno je da su krapinske postrojbe s kojima sam ja imao prilike sudjelovati bile
udarna snaga tijekom cijelog Domovinskog rata. No, i pričuvne brigade su u tim situacijama bile rame uz rame s krapinskim brigadama. Ono čime se mi ponosimo, a statistike potvrđuju je da je
103. brigada kroz mobilizaciju u ta 24 sata imala imala 97% odaziva. To je bio
najjači odaziv u Republici Hrvatskoj – naglasio je Miholić.
Svima njima, kao i ostalim braniteljima s područja Krapinsko- zagorske županije koji su se borili na svim ratištima i u svim postrojbama u Domovinskom ratu
ponosi se i krapinsko – zagorski župan Željko Kolar, koji je početkom devedesetih
i sam bio u obrani Republike Hrvatske.
– Kada se prisjećamo devedesetih, osobito godina 1991. i 1992., moramo se sjetiti kako je
jedina organizirana, naoružana snaga tada bila policija. Iz postrojbe Specijalne policije u Rakitju krenula je
prva gardijska brigada, a potom su se počele formirati i druge gardijske postrojbe diljem Republike Hrvatske. Već 1991. godine mobilizirana je i naša 103. zagorska brigada te je upućena na karlovačko područje, gdje smo, iako još uvijek ustrojeni u sklopu teritorijalne obrane, već djelovali kao ratna postrojba.
Slabo naoružani, bez pomoći međunarodne zajednice, ali s jasnim opredjeljenjem hrvatskog naroda za samostalnom i neovisnom Republikom Hrvatskom i
s hrabrim ljudima se to uspjelo napraviti – rekao je župan Kolar dodavši kako je nakon početne faze obrane, slijedila je
izgradnja organizirane vojske, ustrojene po svim standardima, kako bismo mogli prijeći u novu,
oslobađajuću fazu.
– Bilo je niz drugih akcija koje su omogućile da se stvore uvjeti da se krene s Olujom.
Ogromna žrtva je podnesena – u Oluji je poginulo preko 230 branitelja, više od 1700 je bilo ranjenih i to dovoljno govori o tome koliko je to bila
krvava bitka i koliko su ljudi heroji koji su sudjelovali u toj bitci.
Nova, takozvana Z generacija, mora znati pod kakvim teškim uvjetima je stvorena samostalna i neovisna Republika Hrvatske i
koliku žrtvu je podnijela ova generacija da bi danas imali slobodnu i neovisnu državu – naglasio je župan Kolar.
U ime predsjednika Sabora, ali i ispred grada Krapine okupljenima se obratio i
gradonačelnik i saborski zastupnik Zoran Gregurović.
– Iz perspektive dječaka koji je tada imao nekih 16, 17 godina i koji je to pratio na jedna drugačiji način, teško je i nezahvalno, no ono što moram reći je da se sjećam tog vremena iz dječačke perspektive,
onog uzbuđenja i vremena kada smo od jutra do večeri bili pred televizorom i radijom, ali i onih trenutaka kada smo bili na Trgu Ljudevita Gaja
kada su se postrojbe vraćale iz Oluje. Zahvaljujem svima koji su tada stali u obranu domovine. Oni koji danas imaju 30 godine, u vrijeme Oluje su se tek rodili i njima je to nešto daleko, znaju nešto površno o tome, a onima koji su još mlađi – to je daleka prošlost, ali
u njih treba usaditi sve ono bitno – i domoljublje i informacije o onome što se događalo jer se to ne smije zaboraviti – kazao je Gregurović te dodao:
– Domovina se branila na puno načina, branili ste je vi kao i oni kojih danas više nema, a ne smijemo ih zaboraviti, no nažalost postojali su i
ljudi koji su morali napustiti svoje domove i otići u nepoznato s ničim – poručio je Gregurović.
Na samom kraju, uime predsjednika Republike Hrvatske i vrhovnog zapovjednika Oružanih snaga Zorana Milanovića, Dan domovinske zahvalnosti svima je čestitao
brigadir Mladena Prebežac, načelnik Centra vojnih škola Petar Zrinski na Hrvatskom vojnom učilištu, kratko poručivši:
Ostanimo Domovini vjerni!”
Izvor i foto: varazdinska-zupanija.hr
vzaktualno.hr
Svrha izravnih potpora poljoprivrednicima je osigurati dugotrajnu održivost njihovih aktivnosti, modernizaciju i ostanak na ruralnim prostorima. Istovremeno, valja istaknuti kako bez snažne i funkcionalne poljoprivrede nema ni razvoja ruralnog turizma jer upravo je domaća proizvodnja temelj ponude u ovom segmentu. Poljoprivreda mora biti u službi turizma, a turizam treba biti kanal promocije i plasmana domaćih proizvoda.
Zajedno, ova dva sektora čine snažan alat za razvoj ruralnog područja i osiguranje boljih životnih uvjeta svim našim mještanima. Nikako ne smijemo zaboraviti poduzetnike, jer pružanjem podrške poduzetnicima, osobito onima koji tek započinju svoj poslovni put, Općina Donja Voća nastoji stvoriti okruženje u kojem mladi vide perspektivu, ostaju i ulažu upravo ovdje – u svoju zajednicu.
vzaktualno.hr 
Dječji vrtić Ivančica otvoren je 2022. godine, no zbog povećanja broja djece kapaciteti su već sada postali nedostatni, što je bio jasan signal da je dogradnja nužna i opravdana.
– Izgradnja vrtića 2022. bila je jedan od najvažnijih projekata za našu općinu. Samo tri godine kasnije, vrtić je već prerastao svoje kapacitete, što je najbolji pokazatelj da Lobor ide u dobrom smjeru. Imamo sve više djece i mladih obitelji koje ovdje žele ostati i graditi svoju budućnost. Ponosna sam što uz potporu Vlade Republike Hrvatske možemo nastaviti graditi Lobor kao mjesto poželjno za život – istaknula je načelnica Jembrih koja je zahvalila Vladi RH i predsjedniku Vlade Andreju Plenkoviću što su prepoznali potrebu jedinica lokalnih samouprava i omogućili dodatno ulaganje u predškolski i školsku odgoj.
Općina Lobor tako je jedna od ukupno 54 jedinica lokalne samouprave kojima su u srijedu dodijeljeni ugovorima ukupne vrijednosti 128 milijuna eura. Sredstva su namijenjena za izgradnju 114 dnevnih boravaka za 56 jasličkih i 58 vrtićkih skupina, odnosno za ukupno 1.832 nova mjesta u vrtićima osigurana su 44 projekta u vrijednosti od 64 milijuna eura. Isto toliko sredstava – 64 milijuna eura, iskoristit će se za izgradnju i opremanje 10 osnovnih škola te školskih dvorana.
vzaktualno.hr