U Poslovno-tehnološkom inkubatoru KZŽ predstavljena je digitalna verzija Enciklopedije Hrvatskog zagorja, kojem su prisustvovali župan Željko Kolar i njegova zamjenica Jasna Petek.
Enciklopedija Hrvatskoga zagorja obuhvatila je
2108 natuknica na preko 1000 stranica i sveobuhvatni je vodič kroz povijest, kulturu, tradiciju i znamenitosti Hrvatskog zagorja.
Kroz sačuvanu koncepciju prvog izdanja i bez narušavanja prijeloma knjige, osam godina nakon prvog izdanja enciklopedije, 2025. godine objavljeno je drugo, dopunjeno, faktografski, osvježeno izdanje.
Tijekom protekle godine drugo dopunjeno izdanje enciklopedije predstavljeno je u Kumrovcu i Zagrebu, dok je danas u Krapini predstavljeno i digitalno izdanje.
Zamjenica župana Jasna Petek pobrojala je kako su
brežuljci, vinogradi, vinski putevi, crkvice, dvorci, kurije, potočići, ukusna hrana, znameniti ljudi, priče, legende, popevke – pa i više od toga Hrvatsko zagorje.
– Upravo na tim
činjenicama grupa entuzijasta dugo godina je sanjala o jednoj vrhunskoj knjizi koja će objediniti sva znanja, informacije, iskustva, sve znamenite ljude Hrvatskog zagorja koji su obilježili stoljeća postojanja Hrvatskog zagorja. Jako smo ponosni na to što smo 2014. godine, upravo na poticaj tih entuzijasta,
ljudi koji djeluju i rade u kulturi Hrvatskog zagorja, Krapinsko-zagorske županije, odlučili pokrenuti jedan veliki projekt, a to je enciklopedija Hrvatskog zagorja – rekla je Petek.
Slaže se kako nije bilo teško odlučiti se odabrati suradnike
u tom dugogodišnjem procesu, odabrati ustanovu, respektabilnu s autoritetom, ustanovu koja se bavi enciklopedistikom, koja proizvodi znanja i enciklopedije u kojima su sistematizirana sva znanja o određenom području, o određenoj regiji i tako je od 2014. godine krenula njihova dobra suradnja s Leksikografskim zavodom Miroslav Krleža.
– Naše prvo izdanje rađalo s
e i stvaralo tri godine i tri mjeseca, i 2017. godine imali smo prvo izdanje enciklopedije Hrvatsko zagorje sa 1947 natuknica i na tisuću stranica. Naravno da svako takvo izdanje doživljava s vremenom i svoje dopune i neka proširenja, tako da se prirodno nametnula potreba za drugim izdanjem koje smo radili nešto kraće, ali koje je trajalo oko devet m
jeseci i 2025. godine izdali smo drugo izdanje sa 2108 natuknica na 1056 stranica. Enciklopedija u ovom svom tiskanom izdanju živi nekoliko godina i mislim da je upravo sad pravi trenutak za promociju i prikaz mrežnog izdanja Enciklopedije Hrvatsko zagorje i to baš u tjednu proslave Dana županije – istaknula je Petek i pojasnila kako je mrežno izdanje izuzetno važno.
– Iz razloga
što je puno dostupnije, ali isto tako i mogućnost uređivanja, dopunjavanja je puno lakša i jednostavnija u odnosu na tiskano izdanje. Na taj način naša Enciklopedija Hrvatskog zagorja živi i dalje svoj život – završila je zamjenica župana.
Mrežno izdanje Enciklopedije
Hrvatskog zagorja rezultat je suradnje i predanoga rada nekolicine djelatnika Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža, ponajprije pomoćnika ravnatelja za informatizaciju Zdravka Pondelaka, urednica Jasmine Lukec i Ive Klobučar Srbić te članica redakcije za digitalne sadržaje, voditeljice Irine Starčević Stančić i leksikografkinja Cvjete Kraus i Bee Hrup.
Jedna od urednica drugog dopunjenog izdanja e
nciklopedije Jasmina Lukec kazala je kako danas predstavljaju mrežno izdanje Enciklopedije Hrvatskog Zagorja koje je izniklo iz dvaju tiskanih izdanja.
– Riječ je o regionalnoj enciklopediji koja je posvećena
Hrvatskom Zagorju i koju je matična institucija, Leksikografski zavod, pokrenula na poticaj i uz potporu Krapinsko-zagorske županije te je objavljena u izdavačkom nizu Hrvatske regije i gradovi. Prvi ugovor u suradnji između Zavoda i Županije potpisan je početkom 2014. godine.
Na samom pokretanju enciklopedije prethodila je jedna dugogodišnja težnja i želja nekolicine zagorskih pisaca i kulturnih djelatnika za jednim sintetskim dijelom koje bi obuhvatilo sve spoznaje o Hrvatskom zagorju, kao jednoj regiji prepoznatljiva identiteta, kao regiji bogate spomeničke, materijalne i duhovne baštine o osobama koje su tu baštinu stvarale, a nadasve osobama koje vuku neko podrijetlo iz Hrvatskog zagorja, a poslije su izrasli u nacionalne velikane – istaknula je Lukec.
Dodala je kako mnogobrojni pojmovi nisu bili obrađeni ni u jednoj zavodskoj enciklopediji, ni u jednom leksikonu, a one koji su obrađeni u nekom od zavodskih izdanja, uredništvo enciklopedije
prilagodilo je zagorskom kontekstu i dopunilo ih spoznajama relevantnima za Hrvatsko zagorje.
– Na taj način dobili smo jednu regionalnu sintezu koja je svojom obuhvatnošću jednostavno nadmašila sva dotadašnja tiskana izdanja sa zagorskom tematikom – napomenula je Jasmina Lukec.
Druga urednica Iva Klobučar Srbić govorila je kako se o
povijesti suradnje Leksikografskog zavoda i Krapinsko-zagorske županije, kao i o procesu nastanka Enciklopedije, kako tiskane, tako i mrežne, može pročitati u predgovoru, a o načinima pretraživanja enciklopedije i kako citirati pojedine članke ili dijelove članaka su u uputama čitateljima.
– Tu se također nalaze i adrese elektroničke pošte,
nas urednica, na koje se možete javiti svojim komentarima, prijedlozima, kritikama, pokudama i pohvalama. Na početnoj stranici svaki put kad otvorite Enciklopediju, nasumično se vrte druge fotografije, da vas privuku da ju otvorite i istražite, nisu potpisane, ali klikom na bilo koju od njih dobit ćete i pripadajuću natuknicu. Na početnoj stranici, ako vas ne privuku fotografije, spustite se malo niže, gdje vam se nude i najave članaka s glavnom fotografijom i prvih par redaka teksta.
Također se na to može kliknuti i otvoriti Enciklopedija. Ovo mrežno izdanje osmišljeno je tako da bude pristupačno, pregledno i da bude jednostavno za korištenje. Stoga se pretraživanje odvija upisivanjem određenog željenog pojma u tražilicu, na vrhu početne stranice – objasnila je Klobučar Srbić.
Župan Željko Kolar poručio je kako je digitalna riznica znanja o Zagorju, upravo Enciklopedija Hrvatskog zagorja.
– Enciklopedija kao knjiga svih knjiga, gdje je stručno obrađena povijest
Zagorja je nešto što sam ja osjećao kao neku obavezu prema svim ljudima, svim tim događanjima i svim povijesnim činjenicama koje su se događale kroz prošlo vrijeme koje je obuhvatila Enciklopedija. I od onog prvog entuzijazma koje smo imali prilikom prvog izdanja, pa drugog izdanja, pa sad mrežnog izdanja ili digitalnog izdanja, nije se promijenila. Ona je još uvijek ista, uzbuđenje je još uvijek isto, nekakva pozitivna energija koja se oko
Enciklopedije vrti je ponovno ista, jer kad ju uzmete u ruke ili kad kliknete na nju, koje god područje obuhvatite, koje god slovo kliknete, ako ste iz Zagorja ili ako ste na bilo koji način vezani uz Zagorje, jednostavno morate osjećati ponos u sebi.
To je nešto što je velika ostavština koju smo zajedno, ostavili generacijama koje dolaze iza nas – naglasio je Kolar.
Župan je mišljenja kako je ova Enciklopedija jednako vrijedna kao i
mnogi strateški projekti koji su se gradili na području županije. Dodao je kako smo svi željni znanja i stalno želimo nešto novo otkriti, a ovdje su točni i stručno obrađeni podaci sa sve ono što tražite.
Na predstavljanju je bio i ravnatelj Leksikografskog zavoda Filip Hameršak koji je istaknuo kako je ključno i gdje Krapinsko-zagorska županija doista prednjači, ta moralna potpora koju i kvaliteta.
– Želio bih naglasiti i financijsku potporu, koja nam omogućuje da,
nakon ova dva tiskana izdanja koja su korisnici ipak morali kupiti, sada izađemo i s jednim ovakvim mrežno dostupnim, besplatnim izdanjem koje će se, prema potrebi, moći ažurirati i obnavljati – zaključio je Hameršak.
ibelošević/vzaktualno.hr
Rok izvođenja radova je 12 mjeseci od uvođenja u posao koje se mora obaviti unutar mjesec dana od potpisa ugovora. Radove će izvoditi tvrtka CP Ptuj d.d., a novi vatrogasni dom projektirala je tvrtka Aris iz Varaždina.
– Na projektu rekonstrukcije Vatrogasnog doma Trnovec se radi o dvije etaže od nekih 320 kvadrata rekonstrukcije te 80-ak kvadrata dogradnje za dva navalna vozila. Uz to se izvodi jedan pomoćni objekt koji će služiti za druženja te ukupno vanjsko uređenje koje uključuje zelene i asfaltne površine – rekao je Roko Kovačić ispred tvrtke CP Ptuj.
Ivan Vindiš, arhitekt i direktor tvrtke Aris, kazao je kako Aris već više od 20 godina radi projekte na području Varaždinske županije i u drugim dijelovima Hrvatske, a projekt rekonstrukcije vatrogasnog doma već je drugi projekt koji rade za Općinu Trnovec Bartolovečki.
– Smatram da je ovakav objekt potreban jednoj općini poput Trnovca Bartolovečkog, najvećoj općini u županiji po broju stanovnika. Možda je trebao biti izgrađen i ranije, ali nikada nije kasno kada je riječ o kvalitetnim i korisnim projektima – rekao je Vindiš i dodao da vatrogasni projekti imaju određene specifične zahtjeve.
– Prije svega, potrebno je osigurati adekvatan prostor za spremanje opreme koja je danas vrlo kvalitetna i tehnološki zahtjevna. Takvu opremu nije moguće držati na otvorenom ili pod vedrim nebom, ona mora imati odgovarajuće uvjete za čuvanje kako bi uvijek bila spremna za intervencije. Osim toga, projekt uključuje prostor za različite oblike edukacija koja je vrlo važan dio rada lokalnih vatrogasnih jedinica, a planiran je i prostor za druženje i okupljanja – kazao je Vindiš.
Dodajmo kako je načelnica Općine Verica Vitković ovom prilikom ujedno najavila nove velike planove, čija će realizacija početi kada se radovi na tekućim projektima budu bližili svom kraju.
– Nakon što u jesen djeca krenu u naš Dječji vrtić i kada projekt rekonstrukcije vatrogasnog doma bude pri kraju, tada bi već trebali biti spremni i dokumentacija i ugovori s novim izvođačem radova za gradnju novog Kulturnog centra u naselju Trnovec. Već smo pripremili sredstva za početak radova, odnosno za početak javne nabave za izgradnju Kulturnog centra – poručila je načelnica Vitković.
vzaktualno.hr 
vzaktualno.hr 
U sklopu prezentacije se učenike savjetuje o načinu odabira svog budućeg zanimanja, predstavljaju se poslodavci i njihove potrebe za zaposlenicima, informiraju se o mogućnostima obrazovanja u srednjim školama na području županije, kao i u jedinstveni model obrazovanja za trogodišnja zanimanja. Okupljeni učenici i njihovi roditelji upoznati su s mogućnostima stipendiranja, a za sve učenike pripremljeni su i prigodni letci s pregledom obrazovnih programa u Krapinsko-zagorskoj županiji te uslugama potpornih institucija.
Predsjednik Obrtničke komore Krapinsko-zagorske županije Nenad Kučiš istaknuo je kako su zadovoljni jer su ovakve prezentacije urodile plodom te bilježe sve veći interes za obrtnička zanimanja.
– Danas se ruke jako cijene i od toga se može dobro živjeti. Što se tiče zaposlenja, nitko ga ne može garantirati, no s obzirom na nedostatak radne snage, svatko tko želi može naći posao u struci, a što se tiče otvaranja vlastitog obrta, prvo treba položiti majstorski ispit, a da bi na njega išli morate imati neko znanje. Treba raditi barem pet godina da bi znali kvalitetno obavljati posao, i tu puno pomaže praksa, koje na žalost danas imamo premalo – poručio je predsjednik Obrtničke komore Krapinsko-zagorske županije Nenad Kučiš.
Predstojnica Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, Područnog ureda Krapina, Jelena Krajnik istaknula je kako vjeruje da neki od učenika već znaju u kojem će smjeru krenuti, a onima koji još uvijek razmišljaju odluka će biti lakša uz nove informacije.
– Ako se čak i kasnije sjetite nekog pitanja, uvijek se možete obratiti nama u Hrvatskom zavodu za zapošljavanje. Mi u svom ustraju imamo Centar za informiranje i savjetovanje u karijeru kojeg možete kontaktirati i gdje će vam kolegice uvijek rado odgovoriti na sva pitanja vezana za vaš profesionalni put – poručila je u svom govoru predstojnica Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, Područnog ureda Krapina Jelena Krajnik.
Gradonačelnica Zaboka Valentina Đurek istaknula je da se u Zaboku nalazi najveća osnovna škola u Krapinsko-zagorskoj županiji, a na području grada djeluju i tri srednje škole, dok Gimnazija Antuna Gustava Matoša svake godine ostvaruje izvrsne rezultate na državnoj maturi.
– Uz Gimnaziju Antuna Gustava Matoša, koja svake godine ostvaruje izvrsne rezultate na državnoj maturi, tu je i Srednja škola za umjetnost, dizajn i grafiku i odjeću je jedina umjetnička škola u našoj županiji, i naravno Srednja škola Zabok najstarija od ove tri spomenute, ali svakako, rekli bi sad najnovija, najmodernija-Centar kompetentnosti u ugostiteljstvu i turizmu, čiji učenici nas svako malo oduševe svojim rezultatima na državnim i međunarodnim natjecanjima – poručila je gradonačelnica Zaboka Valentina Đurek.
Sve okupljene je na samom početku pozdravio i ravnatelj zabočke osnovne škole Tomislav Polanović.
Izvor i foto: kzz.hr
vzaktualno.hr 
Program je uključivao i posjete gradovima Gernika i Mundaka, kao i sudjelovanje u biološkim radionicama. Učenici su tom prilikom učili o zaštiti bioraznolikosti izrađujući zamke za azijskog stršljena koje su postavili u okolici škole. Sudjelovali su i u edukativnoj igri „lova na blago“ te brojnim drugim aktivnostima.
Gradonačelnik Novog Marofa Siniša Jenkač istaknuo je važnost ovakvih projekata za razvoj mladih.
– Sudjelovanje naših učenika u Erasmus+ projektima iznimno je vrijedno jer im pruža priliku za stjecanje novih znanja, upoznavanje različitih kultura i razvoj otvorenosti prema svijetu. Grad Novi Marof snažno podupire ovakve inicijative koje doprinose kvaliteti obrazovanja i osobnom razvoju naših mladih sugrađana – rekao je Jenkač.
Iz Osnovne škole Novi Marof zahvaljuju učenicima, njihovim obiteljima i domaćinima iz škole IES Elexalde BHI na iznimno toplom dočeku i gostoprimstvu te ističu kako se raduju nastavku suradnje prilikom njihovog uzvratnog posjeta u svibnju.
vzaktualno.hr 
Načelnica Općine Lobor Ljubica Jembrih i ove se godine pridružila hodočašću te je tom prigodom zahvalila organizatorima i svima koji doprinose njegovu održavanju.
– Iskreno zahvaljujem Lovačkom društvu „Oštrc” na predanoj organizaciji ovog hodočašća, ali i na svemu što tijekom cijele godine čine za našu zajednicu. Njihov doprinos je vrijedan i prepoznat, a njihova uključenost u društveni život Lobora iznimno je važna. Posebnu zahvalu upućujem velečasnom Tomici Božićeku na duhovnoj okrjepi i toplim riječima koje nas uvijek dodatno osnaže. Zajedno čuvamo naše vrijednosti i gradimo zajedništvo – poručila je načelnica.
Veljaničko proštenje i hodočašće lovaca još su jednom pokazali koliko su ovakva okupljanja važna za očuvanje identiteta, njegovanje duhovnosti te jačanje međusobnih veza među ljudima. Upravo kroz ovakve susrete prenose se tradicija i vrijednosti na mlađe generacije, čime se osigurava njihova trajnost i značaj u budućnosti.
vzaktualno.hr 
U Varaždinsku županiju su ove godine stigle četiri nagrade – TZ grada Novog Marofa za manifestaciju Sastanak u traperu osvojila je priznanje u kategoriji Kulturno-zabavnih događanja temeljenih na tradiciji, TZ grada Lepoglave nagrađena je u kategoriji Promotivnih suvenira za svoj Čipkasti paket, dok su posebna priznanja osvojili Advent u Varaždinu i Dvor Trakošćan.
Turistička burza PUT jedan je od najznačajnijih turističkih susreta u Hrvatskoj, koji već više od 25 godina okuplja djelatnike iz agencijskog poslovanja, hotelijerstva, pružatelje turističkih usluga, sustav turističkih zajednica te turističke novinare. Uz poslovni dio programa, čiji je cilj predstavljanje noviteta i sadržaja u turističkoj ponudi, sudionici imaju priliku upoznati destinaciju domaćina, sudjelovati u stručnim raspravama i prezentacijama te razvijati suradnju kroz neformalna druženja.
vzakutalno.hr 
Međimurska županija je u proljeće prošle godine prva u Hrvatskoj postala članica svjetske obitelji bioregija – odnosno područja s izrazitim dosezima u održivosti i uvjetima za poljoprivrednu proizvodnju ekološke hrane.
Taj doseg sada će zaživjeti i u ovom projektu Međimurske županije i Centra dr. Rudolfa Steinera, te župan Matija Posavec ističe da je ovo još jedan dokaz da certificiranje Međimurske županije kao bioregije nije bilo samo sebi cilj, već je sredstvo za otvaranje novih perspektiva poljoprivrednicima za plasman proizvoda, osiguravanje kvalitetne i ekološki proizvedene hrane za pripremu školskih užina uz aktivno uključivanje učenika u proces, što je najbolji način učenja i prenošenja važnih poruka, naglašava župan Posavec.
Voditeljica projekta Mihaela Pancer Zadravec naglasila je da je ovaj jedinstveni projekt istovremeno edukativan i poticajan, te da su učenici na predavanjima već upoznati s pojmom ekološke hrane i njezinih dobrobiti.
– Osmislili smo priču u koju smo uključili sve relevantne dionike u zajednici te ih ujedinili u projektu posvećenom uvođenju ekološke i lokalno proizvedene hrane u prehranu učenika osnovnih škola Međimurske županije, koju testno provodimo u dvjema ekoškolama – u Svetom Martinu na Muri i Donjem Kraljevcu – rekla je voditeljica projekta, izrazivši veliko zadovoljstvo činjenicom da su domaći proizvođači hrane iznimno zainteresirani za uključivanje u projekt te dodavši da su u zajednici naišli na veliku podršku što je zalog za budućnost ovoga projekta.
U tijeku je izrada menija kako bi se sve pripremilo za postupak javne nabave i uvođenje zdravih obroka s plodovima međimurske zemlje u sve škole, a predstavljanje projekta podrazumijevalo je i degustaciju jela.
Ravnateljica Centra dr. Rudolfa Steinera Dijana Posavec kaže da projekt već pokazao svoju snagu u zajednici.
– Ovo je model koji već na početku pred nas stavlja nove izazove, jer interes za njega pokazuju i domovi za starije i nemoćne, kao i srednjoškolske ustanove – rekla je Posavec, dodavši da se vide prvi rezultati ovoga pilot-projekta u kojem je samo tijekom veljače i ožujka za potrebe školskih kuhinja dviju navedenih škola otkupljena gotovo tona namirnica od lokalnih ekoloških proizvođača.
Zadovoljstvo dosadašnjim iskustvima u provođenju pilot-projekta izrazila je i ravnateljica OŠ Sveti Martin na Muri Petra Novinščak, zahvalivši Međimurskoj županiji i Centru dr. Rudolfa Steinera na prilici da ova škola bude među prvima u uvođenju zdrave lokalne hrane u ostale obrazovne.
vzaktualno.hr 
Važne poruke umirovljenicima je uputio gradonačelnik Milorad Batinić. Ponajprije, zahvalio je udruzi na sudjelovanju u gradskim manifestacijama, prvenstveno na Ivanečkom kotliću i Jeseni u Ivancu, te ocijenio da je takav angažman dodana vrijednost društvenom životu Grada.
-Vaš izvještaj o radu i financijsko izvješće potvrda je skromnosti i veličine vaše generacije. Iako ste završili svoj aktivni radni vijek, vaš rad i angažman u udruzi pokazuje da dodijeljena sredstva vješto koristite, da ih multiplicirate i s njima odradite triput više aktivnosti – kazao je Batinić te podsjetio da Grad na godinu za sve gradske udruge u civilnom društvu, kulturi, vatrogastvu i sportu izdvaja više od 600.000 eura!
Osvrćući se na loš položaj umirovljenika i podatak da prosječna mirovina iznosi tek 38% prosječne neto plaće, ocijenio je taj podatak iznimno zabrinjavajućim.
Vlada propustila reformu mirovinskog i zdravstvenog sustava
-Volio bih da dođe do poboljšanja. Međutim, činjenica je da je Vlada RH putem Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (EU sredstva) dobila iznimno visoka sredstva, ali i to da ih jeproteklih godina propustila usmjeriti u reformu mirovinskog i zdravstvenog sustava. Mirovine u Hrvatskoj daleko su premale u odnosu na skupoću i najveću inflaciju u euro zoni. A to itekako osjeća više od 3.000 umirovljenika s područja Grada Ivanca čije su mirovine uz sve to, u prosjeku niže od onih u RH i Varaždinskoj županiji. Dio razloga tomu leži i u činjenici da su mnogi mirovine dočekali u ivanečkoj prerađivačkoj industriji, gdje plaće nikad nisu bile velike – izjavio je Batinić.
Kako bi, naglasio je, Grad Ivanec barem malo pomogao umirovljenicima i ostalim ugroženim socijalnim skupinama, i ove godine intervenira isplatom jednokratnih potpora. Ovisno o primanjima građana, one sežu od 50 do 90 eura, a na njih imaju pravo svi kojima ukupna primanja nisu veća od 570 € mjesečno.
-O tome da su mirovine naših umirovljenika ispod svakog ljudskog dostojanstva najbolje potvrđuju sljedeći podaci: jednokratne potpore lani je Grad isplatio za čak 1.734 osobe, a već ove godine imamo 890 realiziranih zahtjeva! Nastojimo pomoći i isplatom božićnica, koje su u 2025. godini dobila 1.772 građana. Sveukupno, lani je Grad za božićnice i jednokratne potpore isplatio 261.000 eura, ove godine isplate su već dosegnule više od 74.200 eura. To je naša realnost i dokaz da mnogi umirovljenici žive ispod minimuma ljudskog dostojanstva, i to žalosti – kazao je Batinić.
– Volio bih da nije tako i da možemo isplatiti više. Međutim, Grad nije taj koji može rješavati politiku mirovina, to jeproblem koji država mora riješiti i strukturno i reformski – zaključio je gradonačelnik.
Uz poruku da će Grad i dalje maksimalno pomagati umirovljenicima, jer oni su ti koji su ga gradili i stvarali,Batinić je svima poželio dobro zdravlje i što manje posjeta liječniku.
vzaktualno.hr 