Za bolju sigurnost planinara, izletnika i biciklista: Grad Ivanec objavio poziv za sufinanciranje planinarskih i brdsko-biciklističkih staza
Grad Ivanec danas je objavio Javni poziv za sufinanciranje programa i projekata održavanja planinarskih i brdsko-biciklističkih staza u 2026. godini. Glavni cilj je povećanje sigurnosti za planinare, izletnike i bicikliste te osiguranje uvjeta za lakši i brži pristup interventnih službi u slučaju nezgoda ili nesreća. Pravo podnošenja prijava po ovom Javnom pozivu imaju udruge sa sjedištem na području Grada Ivanca, a koje održavaju planinarske ili brdsko-biciklističke staze koje cijelom trasom ili većim dijelom trase prolaze administrativnim gradskim područjem. Za financiranje jednog programa odobravaju se sredstva do maksimalno 500 eura. Svi detalji Javnog poziva i obrasci dostupni su OVDJE vzaktualno.hr/ivanec.hr
Novi predsjednik Gospodarsko-socijalnog vijeća u Međimurskoj županiji je Dražen Ružić
Povodom Svjetskog i nacionalnog dana zaštite na radu, Gospodarsko-socijalno vijeće u Međimurskoj županiji održalo je 28. travnja svoju 130. sjednicu koja je bila i izborna: predsjednikom GSV-a u novom mandatu imenovan je Dražen Ružić iz redova sindikata, a dopredsjednici su zamjenik župana Mario Medved te Ivan Senčar iz redova poslodavca, inače dosadašnji predsjednik ovoga savjetodavnog tijela. Župan Matija Posavec istaknuo je da 130. sjednica GSV-a pokazuje razinu aktivnosti i doprinosa zajednici te iznio sažet pregled aktualnog investicijskog ciklusa Međimurske županije koji se pozitivno reflektira i na gospodarstvo međimurskog kraja. Župan je također istaknuo važnost otvaranja rasprave o zaštiti na radu i sigurnosti na radnim mjestima, s obzirom da je Međimurje regija s vrlo razvijenom metalskom industrijom i građevinskim sektorom, koji spadaju u najrizičnije grane za zdravlje i sigurnost radnika. U nastavku sjednice, inspektor rada Srećko Tot  je rekao da se i u Međimurskoj županiji bilježi blaži porast broja ozljeda na radu te su tijekom 2025. evidentirana 33 slučaja među kojima jedan sa smrtnim ishodom. Među ozlijeđenima je bilo devet stranih radnika i dvije maloljetne osobe koje su radile u nekom od oblika osposobljavanja. Zamjenik ravnatelja HZZO-a Dražen Kapusta naglasio je dobru situaciju u Međimurju kada je riječ o broju stručnjaka iz područja medicine rada, dok je Cvetan Kovač, zamjenik predsjednika Nacionalnoga vijeća zaštite na radu i jedan od autora priručnika “Osnove prava i zakonodavstvo zaštite zdravlja i sigurnosti na radu” pozvao poslodavce na snažnije korištenje državnih sredstava predviđenih za unaprjeđenja i preventivu u ovom području. Podaci Hrvatskog zavoda za zapošljavanje-Područnog ureda Čakovec ponovo dokazuju da je Međimurska županija gospodarski i socijalno snažna regija. Tijekom ožujka 2025. zabilježen je daljnji pad nezaposlenosti, te su u našem kraju radile 44.722 osobe, a nezaposlenih je bilo 1.505 – najmanje dosad. vzaktualno.hr
Novo lice terena u Vrbanovcu: Općina Martijanec i dalje ulaže u sport
Općina Martijanec napravila je novi korak u razvoju sportske infrastrukture dovršetkom prve faze projekta „Osvjetljenje, navodnjavanje i uređenje nogometnog terena ŠNK Dinamo 01 Vrbanovec”. Vrijednost izvedenih radova u ovoj fazi iznosi 83.565,38 eura, od čega je 50.000,00 eura osigurano putem Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije kroz Program održivog razvoja lokalne zajednice, dok je preostali iznos pokriven iz općinskog proračuna. Zahvaljujući provedenim zahvatima, značajno su poboljšani uvjeti za treninge i održavanje sportskih aktivnosti, a uređeni teren omogućit će kvalitetnije korištenje svim korisnicima u Vrbanovcu. Načelnik Branimir Nađ istaknuo je kako su ovakva ulaganja dio kontinuiranog rada na podizanju standarda u Općini. – Ulaganje u sportsku infrastrukturu znači ulaganje u kvalitetnije uvjete za djecu i mlade, ali i za sve koji slobodno vrijeme žele provoditi aktivno. Uređenjem terena u Vrbanovcu stvaramo preduvjete za još kvalitetniji rad klubova i razvoj sporta na našem području. Posebno nam je važno što će ovaj prostor biti dostupan širokom krugu korisnika, od najmlađih do rekreativaca, čime dodatno potičemo zdrav način života. Nastavit ćemo s ulaganjima u sport i infrastrukturu kako bismo osigurali još bolje uvjete u svim naseljima – poručio je načelnik Nađ. Iz Općine Martijanec naglašavaju da projekt ima važnu ulogu u podizanju standarda života te stvaranju boljih uvjeta za bavljenje sportom. Nastavak radova planiran je kroz sljedeće faze, s ciljem dodatnog podizanja kvalitete sportskih sadržaja. vzaktualno.hr
Iza Udruge Ljubeška mladež još je jedna uspješna godina
Na redovnoj godišnjoj skupštini Udruge Ljubeška mladež raspravljalo se o radu Udruge u protekloj te je usvojen plan rada za ovu godinu. Skupštinu je otvorila predsjednica Udruge Monika Mikulčić koja je u uvodnom obraćanju zahvalila svim članovima na aktivnom sudjelovanju, volonterskom angažmanu i doprinosu radu Udruge, naglasivši važnost zajedništva i kontinuiranog uključivanja mladih u društveni život Ljubešćice. Na sjednici su jednoglasno usvojeni financijsko izvješće i izvješće o radu za 2025. godinu, iz kojih je vidljivo da je iza Udruge još jedna uspješna i sadržajna godina, obilježena brojnim projektima, događanjima i aktivnostima namijenjenima mladima. Predstavljen je i Plan rada za 2026. godinu, koji uključuje nastavak dosadašnjih programa te provedbu novih aktivnosti usmjerenih na daljnje okupljanje mladih i jačanje zajedništva u lokalnoj zajednici. U sklopu Skupštine dodijeljene su zahvalnice najaktivnijim članovima Udruge u 2025. godini, a priznanja su primili Ivana Baričević, Tin Mikulčić, Patrik Jakopec i Marin Klopotan, za svoj izniman doprinos radu i aktivnostima Udruge. Skupštini je prisustvovala i predsjednica Općinskog vijeća Općine Ljubešćica, Maja Bahunek, koja se obratila prisutnima te pohvalila rad Udruge Ljubeška mladež, istaknuvši važnu ulogu mladih i udruga u razvoju lokalne zajednice. vzaktualno.hr/ljuebscica.hr
Deset godina PZ Ludbreški kraj – Bilić: Organizirana proizvodnja, siguran otkup i partnerstvo s industrijom pravi su smjer
Na sjednici Skupštine Poljoprivredne zadruge Ludbreški kraj obilježena je deseta obljetnica djelovanja zadruge koja je tijekom proteklog desetljeća izrasla u jedan od važnijih organiziranih oblika poljoprivredne proizvodnje na sjeveru Hrvatske. Zadruga je osnovana 2016. godine na inicijativu Grada Ludbrega, kada je prvih 12 proizvođača, 11 obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava i jedan obrt, odlučilo udružiti snage s ciljem sigurnijeg plasmana proizvoda i jačanja domaće proizvodnje. Za predsjednika je tada izabran Saša Lenček iz Martijanca, koji Zadrugu vodi i danas. Danas Poljoprivredna zadruga Ludbreški kraj okuplja 67 zadrugara i 64 kooperanta, ukupno 131 člana, a njezino djelovanje odavno je preraslo lokalne okvire. Članovi dolaze iz više kontinentalnih županija, što potvrđuje širenje i relevantnost ovog modela organizirane proizvodnje. Poljoprivredna zadruga Ludbreški kraj se primarno bavi proizvodnjom voća i povrća za potrebe industrije, a posebno se ističe u proizvodnji krastavaca kornišona, gdje je danas među vodećima u Hrvatskoj. Uz to, ima ekskluzivne ugovore za proizvodnju rog paprike i patlidžana, a proizvodi se koriste i u industrijskoj preradi, primjerice za ajvar. Proizvodnja se odvija u kontroliranim uvjetima, uz standardizirane procese, a proizvodi se beru svježi i u kratkom roku prerađuju. Zadruga ostvaruje snažnu suradnju s Podravka iz Koprivnice, a njezin rad prepoznat je i na nacionalnoj razini. Prema ocjeni Gospodarskog lista, prije tri godine proglašena je najboljim proizvođačem povrća u Hrvatskoj, dok je ove godine jedan od zadrugara osvojio priznanje za najboljeg mladog proizvođača povrća. Zadruga je više puta bila i domaćin emisije „Plodovi zemlje”, a redovito organizira pokusna polja u suradnji sa sjemenskim kućama. Posebnu vrijednost predstavlja činjenica da su članovi čuvari certificiranog sjemena jestive bijele repe, čime doprinose očuvanju domaće poljoprivredne baštine. Uz primarnu proizvodnju, plasira i gotove proizvode svojih članova pod vlastitim brendom na tržištima Hrvatske i Slovenije. Predsjednik Zadruge Saša Lenček osvrnuo se na razvoj i značaj zajedničkog rada. – Poljoprivredna zadruga Ludbreški kraj osnovana je prije deset godina s jasnom idejom, okupiti proizvođače i omogućiti im sigurniji rad i plasman. Danas, s više od 130 članova, možemo reći da smo pokazali kako se zajedništvom može napraviti ozbiljan iskorak. Naši proizvodi dolaze od domaćih proizvođača, uz kontrolirane uvjete i organiziranu proizvodnju, a suradnja s industrijom dodatno nam daje stabilnost. Zadovoljni smo postignutim, ali uvijek težimo boljem. Pokazali smo da možemo kada udružimo snage i kada poljoprivredu vratimo onima kojima pripada, našim ljudima na selu – rekao je Lenček. Gradonačelnik Ludbrega Dubravko Bilić tom je prilikom čestitao zadrugarima na deset godina rada i istaknuo važnost ovakvih inicijativa za lokalnu i nacionalnu poljoprivredu. – Na Skupštini Poljoprivredne zadruge Ludbreški kraj imao sam priliku zahvaliti ljudima koji već deset godina svojim radom drže živom domaću proizvodnju. Ova zadruga danas okuplja zadrugare i kooperante iz cijelog sjevera Hrvatske i pokazuje kako se znanjem, organizacijom i međusobnim povjerenjem može graditi ozbiljna proizvodnja. Kao ekskluzivni dobavljač Podravke za krastavce i crvenu rog papriku, uz velike količine patlidžana te niz drugih kultura, oni su dokaz da domaća poljoprivreda može biti konkurentna i pouzdana. Posebno je vrijedno istaknuti da su nositelji i zaštićenog sjemena jestive bijele repe, dijela naše tradicije koji ima svoju budućnost. Ali uz sve to, ne možemo zatvarati oči pred stvarnošću. Žalosno je da danas, u ovim neizvjesnim vremenima, hrvatska poljoprivreda ne proizvodi dovoljno hrane ni za vlastite potrebe. Uvozimo velike količine povrća, voća, mlijeka i mesa, dok domaćim proizvođačima često nudimo niske otkupne cijene ili im administrativnim preprekama otežavamo rad. Takva politika ne vodi razvoju, ona ljude odvraća od proizvodnje. Ovisnost o uvozu jeftine i često upitne kvalitete hrane dugoročno nije rješenje. Zato su priče poput Poljoprivredne zadruge Ludbreški kraj još važnije. One pokazuju smjer: organizirana proizvodnja, siguran otkup i partnerstvo s industrijom. Grad Ludbreg će i dalje biti uz svoje proizvođače, jer bez domaće poljoprivrede nema ni sigurnosti, ni stabilnosti, ni stvarnog razvoja – zaključio je gradonačelnik Bilić. vzaktualno.hr
FOI okupio vodeće stručnjake financijskog sektora, u fokusu digitalne financije i inovacije
Na Sveučilištu u Zagrebu Fakultetu organizacije i informatike u petak je održana panel-rasprava „Ekosustav digitalnih financija: od regulacije do inovacije“, posvećena ulozi digitalnih tehnologija u suvremenom financijskom sektoru. Događanje je okupilo studente, nastavnike, stručnjake iz gospodarstva i brojne zainteresirane sudionike, a kroz raspravu panelista potvrđeno je kako budućnost financijskih usluga ovisi o uspješnom povezivanju tehnologije, regulatornog okvira i potreba korisnika. Na panelu su sudjelovali Danijel Fatović, Senior Director, Digital Transformation Directorate, OTP banka, Marko Smičić, Director of IT, Fina, Vjekoslav Martinčić, Deputy Director, TIS Grupa, Goran Kovačević, Vice President of Business Development, Infinum, dok je panel moderirao Neven Vrček sa Sveučilišta u Zagrebu FOI-ja. U uvodnom dijelu rasprave panelisti su istaknuli kako se digitalna transformacija financijskog sektora ne odvija samo kroz mobilne aplikacije i korisnička sučelja, već ponajprije kroz složene procese u pozadini sustava. Danijel Fatović naglasio je kako umjetna inteligencija i automatizacija sve više pomažu u razvoju digitalnih proizvoda, no ljudski faktor i dalje ostaje nezamjenjiv. Posebno je istaknuo važnost suradnje stručnjaka iz različitih područja – od poslovnih analitičara do arhitekata sustava – kako bi krajnji proizvod bio funkcionalan, siguran i prilagođen korisnicima. Marko Smičić osvrnuo se na važnost tzv. back-office sustava, istaknuvši kako se upravo ondje odvija najveći dio ključnih procesa. Naglasio je da su informacijska i kibernetička sigurnost danas među najvećim prioritetima financijskih institucija, pri čemu organizacije ulažu značajne resurse u razvoj sigurnih i pouzdanih digitalnih rješenja. O regulatornom okviru govorio je Vjekoslav Martinčić, koji je istaknuo kako europsko tržište prednjači u području usklađenosti i sigurnosnih standarda. Posebno se osvrnuo na novu europsku uredbu DORA, usmjerenu na digitalnu operativnu otpornost financijskog sektora, koja donosi dodatne zahtjeve vezane uz upravljanje rizicima, prijavu incidenata i otpornost informacijskih sustava. U nastavku rasprave otvorena je tema odnosa banaka i fintech tvrtki. Danijel Fatović istaknuo je kako su banke prihvatile tržišnu utrku i kroz partnerstva s tehnološkim tvrtkama ubrzale razvoj novih usluga. Naglasio je da je upravo otvorenost prema suradnji i inovacijama omogućila brže prilagodbe tržištu i korisnicima. Marko Smičić dodao je kako su banke fintech sektor prestale promatrati kao prijetnju te ga danas sve više vide kao priliku za unaprjeđenje usluga. Kao primjer naveo je mogućnost ugovaranja financijskih proizvoda u bilo kojem trenutku putem digitalnih kanala, što je postalo standard suvremenog poslovanja. Goran Kovačević iz Infinuma istaknuo je kako napredak institucija ponajviše ovisi o ljudima koji ih vode. Naglasio je da su banke progresivne onoliko koliko su progresivni njihovi lideri te da uspjeh digitalne transformacije uvijek započinje organizacijskom kulturom i spremnošću na promjene. Panelisti su se osvrnuli i na tržište rada te kompetencije budućnosti. Istaknuto je kako se struktura radnih mjesta ubrzano mijenja – raste potreba za stručnjacima za korisničko iskustvo, poslovnim analitičarima i ekspertima za umjetnu inteligenciju, dok se od mladih zaposlenika sve više očekuje šire razumijevanje poslovanja, tehnologije i samostalno promišljanje. Rasprava je pokazala kako tehnološki razvoj ne smanjuje potrebu za ljudima, već mijenja vrste znanja i kompetencija koje će biti tražene. Upravo zato suradnja visokog obrazovanja, industrije i institucija ostaje ključna za pripremu stručnjaka za novo digitalno okruženje. Današnja panel-rasprava još je jednom potvrdila da digitalne financije više nisu pitanje budućnosti, nego sadašnjosti. Suradnja akademske zajednice, industrije i regulatornih institucija pritom ostaje ključan preduvjet za razvoj sigurnih, inovativnih i korisnicima prilagođenih financijskih usluga. vzaktualno.hr
Obrtnici sjevera udružili snage: Pet županijskih komora potpisalo sporazum o jačanju gospodarstva
U Varaždinu je danas potpisan Sporazum o međusobnoj suradnji između pet područnih obrtničkih komora – Varaždinske, Krapinsko-zagorske, Međimurske, Koprivničko-križevačke i Bjelovarsko-bilogorske. Riječ je o inicijativi koja okuplja više od 15.200 obrtnika, pri čemu najveći broj dolazi iz Varaždinske županije, njih oko 4.700. Sporazum su potpisali predstavnici komora uz nazočnost župana varaždinskog, zagorskog i međimurskog Anđelka Stričaka, Željka Kolara i Matije Posavca, zamjenika župana Koprivničko-križevačke te Bjelovarsko-bilogorske županije Marija Rajha i Tanje Novotni Golubić te predsjednika Hrvatske obrtničke komore Dalibora Kratohvila. Cilj Sporazuma je jačanje suradnje među komorama radi daljnjeg razvoja obrtništva, učinkovitijeg zastupanja interesa obrtnika te snažnijeg institucionalnog utjecaja na regionalnoj i nacionalnoj razini. Varaždinski župan istaknuo je da je sjever Hrvatske gospodarski, pogotovo industrijski i obrtnički, najpotentniji dio Republike Hrvatske. – Samo za primjer – Varaždinska županija ima 160.000 žitelja, oko 71.000 radnih mjesta, svega 1.800 nezaposlenih te 17.200 pravnih subjekata, od čega se oko 4.700 odnosi na obrtništvo. Ti podaci najbolje govore koliko je gospodarstvo sjevera Hrvatske snažno. Ovaj sporazum nas potiče da nadalje promišljamo o razvoju i jačanju gospodarstva, jačanju obrtništva, a isto tako o zaštiti okoliša. Naime, sa susjednim županijama i po tom pitanju jako dobro surađujemo. Između ostalog, upravo u suradnji s Krapinsko-zagorskom županijom došli smo do cilja – Ivančica, Strahinjčica, Ravna gora i Maceljsko gorje proglašeni su Parkom prirode Zagorske gore – istaknuo je Stričak. Dodao je da je Varaždinska u suradnji sa susjednom Međimurskom županijom odradila niz aktivnosti na zaštiti Mure i Drave te da s Koprivničko-križevačkom županijom nastoje zaštititi i Kalnik, naglasivši da dobar gospodarski tempo paralelno prati i zaštita okoliša. – Također, na ovaj način ćemo zajedno moći promišljati i o obrazovanju. Naime, na području Varaždinske županije u našim obrazovnim programima u srednjim školama nema deficitarnih zanimanja, a vjerujem da je isto ili slično u susjednim županijama. Međutim, ovo će biti još jedan dodatni iskorak kad govorimo o cjeloživotnom obrazovanju, da uskačemo jedni drugima, pomažemo, odnosno da zajedno radimo još jače gospodarstvo, a samim time jače naše županije i Republiku Hrvatsku, našu domovinu – zaključio je Stričak. Krapinsko-zagorski župan naglasio je važnost potpisivanja sporazuma koji pokriva pet sjevernih županija u kojima postoji ogromna tradicija obrtništva i poduzetništva te sjajni gospodarski rezultati. – Nezaposlenosti gotovo da više i nema, ali što nam fali? Našim poduzetnicima, obrtnicima i gospodarstvenicima fali radna snaga i to je jedan od glavnih problema s kojim se gospodarstvo sjevera Hrvatske trenutno suočava. S druge strane, imamo sjajne proizvode prepoznate širom Europe i zbog toga imamo visoku pokrivenost izvoza uvozom. Dao Bog da čitava Hrvatska bude takva, jer bi tada i gospodarski rezultat bio sasvim drugačiji. Obrazovanje je jedan od ključnih elemenata da stvaramo kadar prema potrebama gospodarstva i to svi vrlo dobro radimo u svojim županijama. A to je i rezultat toga da mi župani međusobno komuniciramo, dogovaramo zajedničke mjere i u krajnjoj liniji imamo vrlo slične pozicije – rekao je Kolar. Kazao je i da Varaždin kao veći centar, grad koji ima gotovo 50.000 stanovnika, ima svoje specifičnosti u odnosu na Krapinu koja ima 13.000 stanovnika. – No na kraju dana uvijek su potrebe gospodarstva iste. Mi smo kroz projekt/platformu Invest in Zagorje, Europsku poduzetničku regiju i Financial Times napravili određene iskorake, a za koje su zapravo najzaslužniji upravo obrtnici, poduzetnici i gospodarstvenici. Vjerujem da ćemo u jednoj zajedničkoj sinergiji moći pokrenuti promjene koje su potrebne u komorskom sustavu i u zakonima, gdje još uvijek nema cjelokupne potpore onakve kakva bi trebala biti – izjavio je Kolar. Zadovoljstvo zbog ovakvog načina povezivanja obrtnika nije krio ni međimurski župan. – Povezivanje obrtničkih komora županija sa sjevera Hrvatske, koji je najsnažniji gospodarski kraj po izvozu i ukupnoj snazi gospodarstva, može biti samo dobro. Razmjena iskustava, primjeri dobre prakse i međusobno povezivanje stvaraju još otpornije i snažnije gospodarstvo, a temelj gospodarstva je naravno obrtništvo i u tome mi je drago da županije daju punu podršku -rekao je Posavec. Predsjednik HOK-a istaknuo je da je potpisivanje sporazuma lijepa inicijativa kojom će se produbiti i proširiti suradnja obrtnika iz pet županija na nekoliko područja. – To je prije svega na području obrazovanja, projekata i bliže suradnje kroz konstruktivne prijedloge. Vjerujem da će zajedničkim naporima svih dionika potpisivanja ugovora rezultati uskoro biti vidljivi. Ono što nas iznimno veseli na području sjevera Hrvatske su pozitivni trendovi novootvorenih obrta. Obrtništvo snažno raste ne samo ovdje na sjeveru, nego i u Republici Hrvatskoj, što govori o poduzetničkim aktivnostima u Republici Hrvatskoj. Govorimo o okvirima u kojima mladi danas preuzimaju svoju sudbinu, svoj život u svoje ruke i odlučuju se na poduzetničke aktivnosti, prije svega otvaranjem obrta. Mi u našu veliku obrtničku obitelj danas primamo preko 138.000 članova, a novim članovima širom su otvorena vrata, kako u Hrvatskoj obrtničkoj komori, tako i u svih naših 11 udruženja i 20 županijskih komora – kazao je Kratohvil. Posebno je istaknuo da je u svakom kutku sjevera Hrvatske vidljiva sinergija između poduzetništva, obrtništva i gospodarstva s lokalnom i regionalnom samoupravom. – Jedino tim putem možemo stvarati nove poslovne akvizicije, širiti poslovanja i graditi dobre gospodarske priče te na taj način doprinijeti razvoju Republike Hrvatske u cijelosti. Naravno, sve ono što radimo, radimo u slozi i dogovoru, a to je ono što obrtništvo jest – rad, predanost i stalni napredak – zaključio je Kratohvil. Predsjednik Obrtničke komore Varaždinske županije Igor Šoković rekao je da pet sjevernih županija uključenih u sporazum „drže kompletan sjever”. – Mi smo jedni od starijih obrtničkih dijelova gdje su se obrti počeli razvijati. Ne kaže se bez veze da je Varaždinska županija, odnosno Grad Varaždin, grad cehova. To je jedan od razloga zbog kojih smo počeli razmišljati na način da je obrtništvo važna stavka gospodarskog razvoja, a sami kao pojedinci možemo djelovati samo lokalno. No ako se udružimo i ako imamo ovaj sporazum, to će nam biti platforma za razvoj sinergije u samim supportima, od školstva do sajmova pa čak i natječaja Europske unije za razvoj našeg kraja. To je bila podloga temeljem koje smo došli do zaključka da je najbolje udružiti se i zajednički dati najbolji support obrtnicima našeg kraja – rekao je Šoković. Dodajmo da se važnost ove inicijative dodatno ističe u kontekstu snažnog rasta obrtništva u Varaždinskoj županiji. Trenutno djeluje više od 4.400 obrta, a njihov broj kontinuirano raste te je u odnosu na 2023. godinu zabilježen rast od gotovo 12 posto. Obrtništvo zapošljava više od 9.000 ljudi i predstavlja jedan od ključnih stupova lokalnog gospodarstva. Uz razvijeno poduzetništvo i više od 5.000 trgovačkih društava s više od 46.000 zaposlenih, Varaždinska županija bilježi i iznimno nisku stopu nezaposlenosti od 2,5 posto, što je značajno ispod nacionalnog prosjeka. Sve to potvrđuje kako je riječ o gospodarski snažnoj sredini u kojoj obrtništvo ima dugu tradiciju, ali i važnu ulogu u daljnjem razvoju i konkurentnosti regije. ak/vzaktualno.hr
U Novom Marofu otvorena izložba fotografija „Pakrac kroz ratni objektiv”
U holu Kulturnog centra „Ivan Rabuzin“ u Novom Marofu otvorena je izložba „Pakrac kroz ratni objektiv“, koja donosi snažan vizualni prikaz ratnih zbivanja i svakodnevice tijekom Domovinskog rata. Izložba je rezultat foto-natječaja koji je organizirala Udruga hrvatske policije branitelja Pakraca i Lipika, u suradnji s Gradom Pakracom i Muzejom grada Pakraca. Na natječaj je pristiglo više od 500 fotografija koje svjedoče o ratnim zbivanjima, a za izložbu su odabrane 82 fotografije. Posjetitelji sada imaju priliku razgledati niz autentičnih i potresnih prizora – od razaranja i straha, do intimnih trenutaka svakodnevice u ratnim uvjetima. Među izloženima je i pobjednička fotografija „Djevojčica s lutkom iz prašine“, autora Pjera Jagetića iz Ivanca. Fotografija, snimljena u proljeće 1992. godine, nosi snažnu emotivnu priču: nakon što je prethodno zabilježio odbačenu i oštećenu lutku uz tragove gusjenica oklopnog vozila, Jagetić je nekoliko dana kasnije istu lutku vidio u rukama djevojčice. Taj trenutak pretočen je u fotografiju koja je postala snažno svjedočanstvo vremena u kojem su djetinjstvo i bezbrižnost bili zasjenjeni ratnim strahotama. Otvorenju izložbe prisustvovao je i gradonačelnik Novog Marofa Siniša Jenkač, istaknuvši važnost ovakvih sadržaja za lokalnu zajednicu jer potiču promišljanje o prošlosti, ali i odgovornost prema budućnosti. – Naša je dužnost čuvati uspomene na Domovinski rat, ne samo kroz obljetnice, nego i kroz ovakve izložbe koje na neposredan i emotivan način približavaju istinu mlađim generacijama. Novi Marof s ponosom otvara prostor inicijativama koje njeguju kulturu sjećanja, promiču vrijednosti zajedništva i odaju počast svim hrvatskim braniteljima i civilima koji su proživjeli ratne strahote – poručio je Jenkač, pozvavši građane da posjete izložbu i osobno dožive njezinu snažnu poruku. Izložba ostaje otvorena za posjetitelje do 7. svibnja 2026. godine. foto: Karla Hegedić vzaktualno.hr
U Višnjici održane Međunarodne seoske igre dječjih vrtića, otvorio ih gradonačelnik Šoštarić
U Višnjici su proteklog vikenda održane Međunarodne seoske igre dječjih vrtića, druge po redu igre, a okupile su mališane iz DV Lepoglava i njegovog Područnog odjela u Višnjici, DV Bambi iz Ivanca, DV Latica iz Klenovnika te DV Videm iz Slovenije. Igre su otvorene prigodnom svečanošću koja je započela pjesmom. Mališani iz višnjičkog odjela DV Lepoglava otpjevali su višnjičku himnu »Višnjica moj je dom« nakon čega su okupljene, među kojima su bili i brojni roditelji, pozdravili domaćini i uzvanici. Ispred organizatora 2. Međunarodnih seoskih igara, okupljene je pozdravio predsjednik Udruge za šport i rekreaciju »Sport za sve« Višnjica Mario Galinec istaknuvši pritom bogatu tradiciju organiziranja i uspješnog sudjelovanja mještana Višnjice na seoskim igrama. Ta se tradicija, poručio je Galinec, prenosi i na mlađe generacije održavanjem ovih igara, koje iduće godine UŠR Višnjica planira organizirati i za učenike osnovnih škola. Ravnateljica Dječjeg vrtića Lepoglava, Valentina Husnjak Ribić u kratkom je obraćanju okupljenima poručila da je cilj ovih igara da se djeca zabave, nauče što to znači biti dio nekog tima, ali i da se očuva vrijedna tradicija višnjičkog kraja. Ispred župana Varaždinske županije Anđelka Stričaka, nazočne je pozdravila njegova izaslanica, vijećnica Skupštine Varaždinske županije Melani Gavrić. Djeci je poručila da se, kao što će se na igrama natjecati i boriti za što bolji rezultat, to isto čine i tijekom svog života. Igre je otvorio gradonačelnik Grada Lepoglave Željko Šoštarić. Uz zahvalu organizatorima na pripremi i održavanju igara, gradonačelnik Šoštarić zahvalio je djeci, njihovim roditeljima i odgajateljicama na dolasku u Višnjicu. Mališanima je poželio uspješan nastup te sretno i bezbrižno djetinjstvo. Na igrama je sudjelovalo sedam ekipa, budući da su iz vrtića u Lepoglavi i Višnjici na igrama sudjelovale po dvije ekipe. Mališani su se natjecali u sedam disciplina – skakanju u vreći, nošenju jajeta u žlici, skoku u dalj, bacanju krpenjače s ramena, dvonogoj utrci, bacanju potkove, vožnji dječjih tački i potezanju užetom. U ukupnom je poretku prvo mjesto osvojila ekipa DV Bambi iz Ivanca, drugo ekipa Područnog odjela DV Lepoglava u Višnjici, a treće ekipa Dječjeg vrtića Videm. vzaktualno.hr/lepoglava.hr
Međimurska županija nastavlja ulaganja u obrazovanje – kreće dogradnja OŠ Strahoninec
U Maloj vijećnici Međimurske županije danas je potpisan ugovor o dogradnji zgrade Osnovne škole Strahoninec, čime se nastavlja veliki investicijski ciklus u obrazovanje na području Međimurske županije. Župan Matija Posavec istaknuo je da je riječ o investiciji koja će značajno unaprijediti uvjete rada učenika i nastavnika te dodatno ojačati obrazovni sustav Međimurja. – Nakon svih administrativnih prepreka koje smo morali riješiti, danas dolazimo do trenutka kada s izvođačem radova potpisujemo ugovor za još jedan veliki projekt u obrazovanju naše županije, a to je dogradnja Osnovne škole Strahoninec – rekao je župan, naglasivši da je riječ o jednoj od većih škola u Međimurju koja će dobiti 15 novih učionica, kabinete, zbornicu, sanitarne čvorove, kuhinju, garderobe i sve ostalo što čini suvremeni obrazovni prostor 21. stoljeća. Posavec je dodao kako se projekt savršeno uklapa u razvojni smjer općine Strahoninec, koja posljednjih godina intenzivno ulaže u infrastrukturu, sportski park i uređenje središta mjesta. – Učenici, nastavnici i zaposlenici dobit će prostor koji će ih vjerujem i dalje motivirati za njihov angažman i rezultate koje postižu – istaknuo je župan, zahvalivši stručnim službama, ravnatelju škole i načelniku općine na suradnji. Dogradnju će izvoditi tvrtka Međimurje graditeljstvo, a rok za završetak radova je godinu dana. Vrijednost građevinskog dijela ugovora iznosi 3.080.891 euro, dok će ukupna investicija s opremanjem dosegnuti oko 5 milijuna eura. Ravnatelj škole Josip Šipek naglasio je da je današnji dan iznimno važan za cijelu školsku zajednicu te zahvalio osnivaču, županu Matiji Posavcu, kao i Općini Strahoninec na stalnoj podršci. Naglasio je kako je upravo ova škola primjer da se ulaganje u obrazovanje višestruko isplati. – Učenici su ove školske godine ostvarili iznimne rezultate u čak deset područja smotri i natjecanja, a državni rezultati tek se očekuju. Također, kontinuirano ulažemo u svoje djelatnike pa danas imamo čak 18 mentora i savjetnika, što je rijetkost u hrvatskom školstvu – rekao je Šipek te podsjetio da je škola u posljednjih pet godina narasla s 325 na 422 učenika, što potvrđuje kvalitetu rada i ulaganja u obrazovanje. Zadovoljstvo projektom izrazio je i predsjednik Uprave Međimurje graditeljstva, Goran Knežević, koji je istaknuo da je tvrtka spremna odmah otvoriti gradilište. – Veseli nas što će još jedan obrazovni objekt ući u naše reference. Nadam se da će možda upravo iz ove škole jednog dana doći i budući kadrovi naše tvrtke – zaključio je Knežević. J.Miklauzic/vuzaktualno.hr