Trebamo li djecu više poticati da završe strukovne programe – da danas, sutra ne ostanemo bez radnika
Većina roditelja još je uvijek mišljenja kako bi njihova djeca u školi morala biti jako dobra i prolaziti s odličnim uspjehom, najprije u osnovnoj školi, a potom i u srednjoj školi te nakon toga upisati i završiti fakultet, međutim ne shvaćaju da su se vremena promijenila te da su nam prijeko potrebna obrtnička i strukovna zanimanja i kako bi djecu trebali upisivati za neka od njih.
Mogli bismo reći da su danas itekako više vrijedna strukovna i obrtnička zanimanja nego zanimanja sa završenim fakultetom.
Došli smo u situaciju da nam je nezaposlenost sve manja, što je pozitivno, ali nedostaje radnika i moramo sve više posezati za stranim radnicima koji su nekvalificirani i zapravo nisu spremni raditi i obavljati takve poslove.
Vrijeme je da promijenimo mišljenje i djeci ponudimo mogućnost da postanu vrsni majstori nekog zanata jer se takvi majstori plaćaju kao ‘suho zlato’, a i nema ih na tržištu rada. Na primjer, keramičari, soboslikari, kuhari, mesari, stolari, radnici u prerađivačkoj industriji, medicinske sestre i slično.
Na Danima poslova u Krapini istaknuto je kako su se prije 15-ak godina strukovna i obrtnička zanimanja često smatrala manje vrijednima, tražio se posao u javnom sektoru, međutim danas je potpuno druga slika i poželjni poslodavci su poduzetnici i obrtnici.
Stoga mlade ljude, djecu trebamo odgajati i učiti ih kolika su vrijedna takva zanimanja i dati im priliku. Važno je usklađivanje mladih s tržištem rada i mijenjanje obrazovnog sustava kako bi se mlade zainteresiralo za struku, a ne da se događa da nakon završetka škole mladi to ne žele raditi, već se ljude mora prekvalificirati.
Što je ključno u današnjem obrazovanju i koje programe bi trebali birati za djecu te na koji način im pomoći kako bi ih obrtnička zanimanja privukla i kako bi se danas sutra željeli baviti tim poslom. Treba se prilagoditi potrebama tržišta i gospodarstva te novoj tehnologiji i ostalim mogućnostima koje se pružaju.
Također, trebali bi i smanjiti obrazovanje u onim programima gdje svake godine završava velik broj učenika, a ne mogu naći zaposlenje i povećati one programe koji su deficitarni, a ima ih jako puno. Važna karika su i poslodavci koji mladima nakon što završe školovanje, moraju osigurati kvalitetne i poticajne uvjete rada.
Izazova je puno, ali sigurno se može pronaći neki balans kako bi sve funkcioniralo na bolji način i kako danas sutra ne bi ostali bez kvalitetne radne snage.
Po vašem mišljenju, što bi trebalo mijenjati i trebaju li roditelji više upisivati djecu u programe za obrtnička zanimanja?
Foto: Ilustracija
vzaktualno.hr
Šarenilo i veselje zavladali Krapinom na ovogodišnjem Fašniku
Danas je Mihaljekov Jarek u Krapini bio u znaku šarenila, smijeha i dobre zabave jer je održan tradicionalni Fašnik koji je okupio brojne male i velike maškare. Brojni posjetitelji uživali su u bogatom programu i kreativnim maskama, a vesela atmosfera još je jednom pokazala da je fašnička tradicija važan i rado posjećen događaj u gradu.
Posebno uzbuđenje izazvalo je proglašenje najboljih maski i dodjela vrijednih nagrada. Prvo mjesto donijelo je iPhone 17 Pro, drugo Playstation 5, a treće Apple Watch Series 11, uz brojne druge nagrade te posebna priznanja za najmlađu i najstariju maskiranu osobu.
U programu su nastupili Carpona band i Andrija Kos, plesna skupina UniFit te AKUD „Žensko kazalište“ Gornje Jesenje, a posjetitelje su dodatno razveselili besplatne krafne, napuhanac, klaun Balonko i face painting.
Krapina je tako još jednom u zajedništvu i veselju obilježila fašničko vrijeme, potvrdivši da ovakve manifestacije imaju posebno mjesto u društvenom životu grada te da se tradicija rado njeguje iz godine u godinu.
vzaktulano.hr
Ludbreg u znaku maski, glazbe i dobre zabave
U subotu na Trgu Svetog Trojstva održano je tradicionalno fašničko veselje. Posjetitelji su mogli uživati uz šarene maskirane skupine i pojedince pod krinkama, a sve to uz glazbu i bogat zabavni program namijenjen svim generacijama.
Na ovogodišnjem Fašnjaku sudjelovale su sljedeće skupine maškara: Pingo iz Cestice, Petrajski kurenti iz Petrijanca, Črna sraka iz Sračinca, Cekari i cekarice iz Nedelišća, Udruga žena Štefanec, Međimurske krave iz Novog Sela na Dravi, Ptujski kurenti iz Ptuja, Garda Črnog mačka i tulači te Maska iz Ivanca. U programu su sudjelovali i klinci iz Dječjeg vrtića Radost, Dječjeg vrtića Smjehuljica i Dječjeg vrtića Iskrica, zatim plesna skupina Crazy Hill te Ludbreške mažoretkinje. Plesne točke najavljivali su mladi voditelji Lota Špoljarić i Luka Mihin, a kratki „Vrabac“ pročitao je Marijan Hrelja.
Kao i svake godine, povorku maškara pratio je Puhački orkestar Grada Ludbrega, čiji su članovi, naravno, bili maskirani. Vrijeme je, na sreću, izdržalo, a za to je „zaslužan“ Zoran Vakula koji je točno prognozirao kišu u kasnijim večernjim satima. Za kišu, ponovno zahlađenje u nedjelju te sve ostale velike i male probleme kriv je Fašnjak, koji ove godine neće biti osuđen i spaljen u utorak na sam Fašnik, kao što je to bilo uobičajeno.
– Nema više ni tradicionalnih ludbreških svatova jer se prilagođavamo trendovima brzog načina života. Evo, sve je bilo gotovo za jedan sat, iako je nastupilo dvjestotinjak djece i oko sto šezdeset odraslih u skupinama. Ukupno je na trgu bilo oko 700 ljudi, no broj se naglo smanjio čim su svoj nastup završila djeca koja su sa svojim roditeljima otišla kućama. Udruga Črni maček ludbreški nastojat će i dalje sačuvati od zaborava ovaj tradicionalni događaj. Sljedeće godine obilježit ćemo sto pedesetu godišnjicu fašnjanskih spelavanja u Ludbregu, a 2028. godine Udruga Črni maček proslavit će trideset godina djelovanja. Vjerujem da će maskiranih skupina tada biti još više jer neka prijateljstva smo obnovili, a neka su nova – rekao je Zdravko Novak, predsjednik Črnog mačka.
Među novim prijateljstvima su i Petrajski kurenti iz Petrijanca, koji su svoje tradicionalne maske purana obnovili prije osam godina.
– U Petrijancu imamo osnovnu školu u kojoj je, zahvaljujući našim učiteljima, 1968. godine dizajnirana maska purana. Maske su ručni rad i izrađujemo ih isključivo od prirodnih materijala. Umjesto đerdana, crvene izrasline koja visi s vrata i kojom puran privlači ženke, stavili smo kupljene kravate. Fašnička udruga Petrajski kurenti nije bila aktivna tridesetak godina, a prije osam godina ponovno su je pokrenuli naši mladi dečki. Danas je aktivno pedesetak članova pa možemo reći da u radu udruge sudjeluje „cijelo selo“ – rekao je Mladen Liber, član udruge.
Fašničko spelavanje u Ludbregu organizirali su Udruga Črni maček ludbreški i Turistička zajednica područja Centar svijeta.
Izvor i foto: ludbreske-novine.com.hr
vzaktualno.hr
Izvor i foto: ludbreske-novine.com.hr
vzaktualno.hr 
Više autobusa, manje emisija: Sjever Hrvatske među predvodnicima zelene mobilnosti
Sjever Hrvatske ulazi u novu fazu razvoja javnog prijevoza. Krapina, Ludbreg i Varaždin osigurali su značajna bespovratna sredstva za nabavu električnih autobusa, čime se svrstavaju među gradove koji prvi uvode moderan, održiv i ekološki prihvatljiv gradski prijevoz.
Riječ je o dijelu nacionalnog ulaganja u zelenu tranziciju vrijednog 143 milijuna eura, financiranog kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti, kojim će ukupno 16 gradova i jedna općina nabaviti 206 električnih autobusa, donosi portal Gradonačelnik.hr.
Zelena tranzicija postaje jedan od ključnih razvojnih ciljeva, a javni prijevoz ima posebno važnu ulogu u smanjenju emisija CO₂, poboljšanju kvalitete zraka i kvaliteti života građana. Električni autobusi donose tiši promet, manju zagađenost i suvremeniju uslugu, uz istodobnu modernizaciju prometnih sustava.
Hrvatska se u tom procesu tek zahuktava, no aktualni projekti predstavljaju ključan iskorak prema održivoj mobilnosti, većoj energetskoj učinkovitosti i sigurnijem prometu.
Varaždin: raste interes građana za javni prijevoz
Varaždin nabavlja sedam električnih autobusa u projektu vrijednom gotovo 5,2 milijuna eura, od čega je 4,1 milijun eura bespovratnih sredstava. Gradonačelnik Neven Bosilj istaknuo je kako je interes građana za javni prijevoz jako porastao od 2021. godine.
– S prosječnih stotinjak putnika mjesečno došli smo do 20 tisuća, a u pojedinim mjesecima i do 30 tisuća putnika – rekao je Bosilj.
Najavljeno je proširenje mreže linija s pet na sedam od sljedeće školske godine te izgradnja novih punionica na Trgu Petra Svačića i na dravskom nasipu. Lani je gradski prijevoz koristilo više od 245 tisuća korisnika, što predstavlja porast od 151 posto u odnosu na godinu ranije.
Autobuse će isporučiti tvrtka WAWA, a prve isporuke očekuju se već tijekom ljeta.
Ludbreg: novi sustav gradskog prijevoza s pet električnih autobusa
Ludbreg uvodi pet električnih niskopodnih autobusa, ukupne vrijednosti nešto veće od 2,4 milijuna eura, uz gotovo 2 milijuna eura bespovratnih sredstava. Time ulazi u završnu fazu uspostave javnog komunalnog linijskog prijevoza putnika.
Autobusi su model eATAK turskog proizvođača Karsan, specijaliziranog za električne gradske autobuse manjih i srednjih dimenzija, dok je isporučitelj također tvrtka WAWA.
Krapina: besplatan gradski prijevoz na električni pogon
Krapina kreće u prvu fazu uvođenja gradskog linijskog prijevoza s dva mini električna autobusa, za što je osigurano 570 tisuća eura bespovratnih sredstava, uz dodatnih 200 tisuća eura za izgradnju punionica. Posebnost projekta je da će gradski prijevoz za sve korisnike biti potpuno besplatan, čime se dodatno potiče korištenje javnog prijevoza i smanjenje prometnih gužvi, piše Gradonačelnik.hr.
Električni autobusi diljem Hrvatske
Najveće iznose, nakon Zagreba, osim spomenutih triju gradova sa sjevera osigurali su Osijek, Rijeka, Zadar, Dubrovnik, Sisak, Split, Pula, Šibenik i Zaprešić. Dio gradova odabrao je vozila proizvođača Karsan, dok su drugi posegnuli za autobusima tvrtke MAN.
foto: arhiva
vzaktualno.hr/gradonacelnik.hr
Ludbreg: novi sustav gradskog prijevoza s pet električnih autobusa
Ludbreg uvodi pet električnih niskopodnih autobusa, ukupne vrijednosti nešto veće od 2,4 milijuna eura, uz gotovo 2 milijuna eura bespovratnih sredstava. Time ulazi u završnu fazu uspostave javnog komunalnog linijskog prijevoza putnika.
Autobusi su model eATAK turskog proizvođača Karsan, specijaliziranog za električne gradske autobuse manjih i srednjih dimenzija, dok je isporučitelj također tvrtka WAWA.
Krapina: besplatan gradski prijevoz na električni pogon
Krapina kreće u prvu fazu uvođenja gradskog linijskog prijevoza s dva mini električna autobusa, za što je osigurano 570 tisuća eura bespovratnih sredstava, uz dodatnih 200 tisuća eura za izgradnju punionica. Posebnost projekta je da će gradski prijevoz za sve korisnike biti potpuno besplatan, čime se dodatno potiče korištenje javnog prijevoza i smanjenje prometnih gužvi, piše Gradonačelnik.hr.
Električni autobusi diljem Hrvatske
Najveće iznose, nakon Zagreba, osim spomenutih triju gradova sa sjevera osigurali su Osijek, Rijeka, Zadar, Dubrovnik, Sisak, Split, Pula, Šibenik i Zaprešić. Dio gradova odabrao je vozila proizvođača Karsan, dok su drugi posegnuli za autobusima tvrtke MAN.
foto: arhiva
vzaktualno.hr/gradonacelnik.hr 
Otkriveno koliko je osiguranika napustilo HZZO-ovo dopunsko nakon poskupljenja
Od 1. veljače primjenjuje se nova cijena dopunskog zdravstvenog osiguranja koje nudi HZZO. Umjesto dosadašnjih 9,29 eura, osiguranici sada izdvajaju 15 eura mjesečno. To znači da godišnji iznos police iznosi 180 eura, a nova cijena odnosi se na sve postojeće i nove ugovore.
Iz HZZO-a napominju kako je ovo prvo poskupljenje dopunskog osiguranja u proteklih 12 godina. Prethodna mjesečna premija iznosila je 9,29 eura, odnosno 111,49 eura godišnje.
– Prema preliminarnim podacima kojima raspolaže HZZO, manji broj osiguranika odlučio je raskinuti policu, no ne radi se o većem odljevu. Ističu kako je većina građana prepoznala važnost solidarnog modela dopunskog osiguranja te je nastavila s osiguranjem kod HZZO-a, pokazujući razumijevanje za nužnost promjene cijene koja bi trebala osigurati daljnju dostupnost zdravstvene zaštite svima – odgovorili su iz HZZO-a za N1, piše 24sata.hr.
Iz HZZO-a također pojašnjavaju da su uvjeti raskida police definirani općim uvjetima ugovora. Ugovaratelj može otkazati policu pisanim putem uz otkazni rok od tri mjeseca, pri čemu je dužan podmiriti premiju za to razdoblje i zadržava sva prava iz osiguranja. U slučaju raskida ili otkaza ugovora, osiguranik mora HZZO-u nadoknaditi razliku ako su troškovi zdravstvenih usluga premašili iznos uplaćenih premija do dana prestanka ugovora, osim ako je osiguranje trajalo najmanje godinu dana.
Foto: arhiva
vzakualano.hr/24sata.hr
Nekad se nedjeljom kuhalo satima – danas se naručuje klikom: kamo je nestao obiteljski ručak?
Nedjelja je. Vrijeme ručka. Nekad je to u mnogim hrvatskim domovima značilo isto – miris juhe koji se širi kućom, pečenje u pećnici, kolač koji čeka popodnevnu kavu. Danas, u sve više kućanstava, nedjelja izgleda drugačije: brzi ručak, dostava ili tek nešto “na brzinu”, bez posebne pompe i bez tradicije koja je desetljećima bila gotovo neupitna.
Gubi li Hrvatska kulturu kuhanja i nestaje li polako tradicija nedjeljnog ručka?
U posljednjih desetak godina kuhanje, nekoć temelj svakodnevnog života, sve češće ustupa mjesto brzim obrocima, dostavi i gotovim rješenjima. Iako pojedina istraživanja pokazuju da se u Hrvatskoj još uvijek relativno često kuha kod kuće, globalni trendovi govore o postupnom gubitku kulinarskih navika, osobito među mlađim generacijama. Prema globalnom IKEA istraživanju, navike vezane uz obroke i kuhanje mijenjaju se diljem svijeta: 18 posto ispitanika jede na kauču, četiri posto u krevetu, a četiri posto stojeći u kuhinji. Hrana više nije nužno trenutak okupljanja, nego usputna stanica između obaveza.
Suosnivačica i operativna direktorica tvrtke MetaBelly, Irena Šoljić, ranije je upozorila kako su ljudi, osobito na Zapadu, u velikoj mjeri izgubili kulturu kuhanja. Na policama supermarketa dominiraju “ready to eat” obroci, dok svježe pripremljen ručak postaje iznimka, a ne pravilo. Kod nas još uvijek postoji moment zajedničkog obroka, ali pitanje je koliko će dugo odolijevati tempu modernog života. Police domaćih trgovina sve su sličnije onima na Zapadu: polugotova jela, smrznuti obroci, instant rješenja. Kuhanje više nije podrazumijevana svakodnevica, nego organizacijski izazov.
Posebno je zanimljiv odnos mlađih generacija prema kuhanju. Istraživanje aplikacije FindingTheOne, provedeno među više od 1500 mladih, pokazalo je da pripadnici Generacije Z kuhanje često doživljavaju kao stresno iskustvo. Gotovo polovica ispitanika priznala je da se ne osjeća sigurno u kuhinji, a mnogi radije biraju restorane ili dostavu jer “nisu odrastali uz kuhanje kao prethodne generacije”.
Strah od pogreške, nelagoda pri ugošćavanju i nedostatak vremena navode se kao glavni razlozi izbjegavanja štednjaka. U raspravama na forumima i društvenim mrežama često se može pročitati kako mladi “ne znaju skuhati ni jaje”, dok drugi ističu da vole kuhati, ali isključivo vikendom, kada to nije obveza nego hobi.
Istodobno, paradoks je očit. Raste interes za zdravu i neprocesuiranu hranu, za održive namirnice i odgovorno porijeklo proizvoda. Kućanstva u Hrvatskoj sve manje troše na ultra-procesuirane proizvode, a sve više biraju zdravije opcije. No, ta svijest ne znači nužno i povratak kuhanju. Umjesto toga, popularni postaju gotovi “fit” meniji, dostava zdravih obroka i polugotova jela koja zahtijevaju minimalnu pripremu. Zdrava prehrana da, ali bez kuhanja.
Ako je suditi po komentarima građana, stavovi su duboko podijeljeni. Jedni i dalje njeguju zajednički vikend-ručak i smatraju ga neupitnim dijelom obiteljskog života. Drugi priznaju da je tradicija nestala onog trenutka kada su se odselili iz roditeljskog doma. Treći otvoreno kažu da nikad nisu voljeli koncept nedjeljnog ručka jer je, kako tvrde, podrazumijevao da netko mora provesti sate za štednjakom dok ostali čekaju za stolom. U tim rečenicama sažeta je dilema modernog društva: je li kuhanje čin ljubavi i zajedništva ili iscrpljujuća obaveza nakon radnog dana?
Smanjenje kuhanja nije samo gastronomski problem. Ono utječe na zdravlje, jer gotova hrana često sadrži više soli, šećera i aditiva. Utječe na obiteljske odnose, jer zajednički obroci dokazano jačaju povezanost i komunikaciju. Utječe na financije, jer je dugoročno kuhanje kod kuće povoljnije. A možda najviše utječe na kulturu i identitet, jer se recepti i navike prenose generacijama, ne kroz aplikacije, nego kroz zajedničko vrijeme provedeno u kuhinji.
Možda nedjeljni ručak više ne mora biti raskošan ni dugotrajan. Možda je dovoljno da je domaći, da je zajednički i da barem na trenutak usporimo.
A vi, što danas kuhate za ručak? Ili ste već nešto skuhali?
vzaktualno.hr
Šarenilo, pjesma i ples: Dječji fašnik ponovno oduševio Novi Marof
Ulice Novog Marofa u subotu su preplavili šarenilo, razigrane maske i dječji smijeh. Održan je Dječji fašnik v Marofu, manifestacija namijenjena najmlađima i njihovim obiteljima, koja je i ove godine pokazala koliko je fašnička tradicija snažna i živa u ovom kraju.
Maskirana povorka krenula je od Dječjeg vrtića Novi Marof, a veseli mališani u pratnji odgojiteljica, roditelja i voditelja prošetali su Zagorskom ulicom i Ulicom kralja Tomislava prema Kulturnom centru Ivan Rabuzin. Putem su pozdravljali okupljene građane koji su ih nagradili pljeskom i osmijesima.
Djeca su s ponosom pokazala maske koje su pripremala proteklih tjedana – od bajkovitih likova i superjunaka do životinja i maštovitih kostima koji su svjedočili o velikoj kreativnosti i trudu. Novi Marof tako je na jedan dan postao pravo središte dječje fašničke zabave.
Program je nastavljen na vanjskoj pozornici Kulturnog centra, gdje su posjetitelji uživali u pjesmi, plesu i razigranim nastupima. Posebno oduševljenje izazvali su mladi pjevači poznati iz emisije The Voice Kids Hrvatska – Viktor Kolmar, Korina Uroić i Mira Oštrić. Svojim su izvedbama dodatno podigli atmosferu i pokazali da, iako su mladi, već sada plijene pažnju velikim talentom.
Dječji fašnik organizirala je Turistička zajednica Grada Novi Marof s ciljem očuvanja tradicije maskiranja te poticanja dječje mašte i kreativnosti kroz zajedničko druženje i zabavu.
Zadovoljstvo održanom manifestacijom izrazila je direktorica Turističke zajednice Grada Novi Marof, Renata Horvatić, istaknuvši kako je interes za sudjelovanje bio izniman.
– Dječji fašnik osmišljen je kao veselo i razigrano okupljanje kojim čuvamo fašničke običaje i potičemo dječju kreativnost. Posebno nas raduje velik odaziv djece i roditelja te pozitivna atmosfera koja je ispunila gradske ulice – poručila je Horvatić.
Gradonačelnik Novog Marofa, Siniša Jenkač, također je izrazio zadovoljstvo održanim fašnikom te naglasio važnost ovakvih događanja za lokalnu zajednicu.
– Svaka maska otkriva koliko su naši najmlađi maštoviti i koliko su se potrudili da ovaj fašnik bude poseban. Ovakvi događaji ne samo da unose veselje u naš grad, nego i jačaju zajedništvo među stanovnicima. Dječji fašnik uvijek nas podsjeti koliko je važno ulagati u djecu i stvarati im prilike za veselje, druženje i kreativno izražavanje. Ponosan sam što Novi Marof njeguje ovu tradiciju i što svake godine okupljamo velik broj mališana i njihovih obitelji. To je najbolji dokaz da zajednica živi, raste i čuva svoje običaje – istaknuo je gradonačelnik Jenkač.
vzaktualno.hr
vzaktualno.hr 
Donuti iz domaće kuhinje: Jednostavan recept za drugačije krafne
Mekane, mirisne i savršeno prozračne domaće krafne koje podsjećaju na američke donute idealan su izbor za vikend uživanje. Priprema je jednostavna, a rezultat su zlatne, mekane krafne koje nestaju sa stola u trenu. Maškare su pred vratima i želite malo drugačije krafne, donuti su super izbor.
Sastojci za tijesto: 350 ml toplog mlijeka, 1 kašika suhog kvasca, 3 kašike šećera, 100 g otopljenog maslaca, 1 vanilin šećer, naribana korica limuna, 2 jaja, prstohvat soli i 800 g brašna
Priprema:
U toplom mlijeku pomiješajte suhi kvasac i šećer te ostavite nekoliko minuta da se aktivira. Dodajte otopljeni maslac, vanilin šećer, koricu limuna, jaja i prstohvat soli pa sve dobro sjedinite.
Postepeno dodajte brašno i zamijesite mekano, glatko tijesto. Pokrijte ga krpom i ostavite da nadolazi oko 60 minuta, dok ne udvostruči volumen.
Nakon toga tijesto razvaljajte na debljinu od oko 1 cm. Kalupom vadite krafne (možete napraviti i rupicu u sredini ako želite pravi donut oblik). Posložite ih na pobrašnjenu podlogu i ostavite da odstoje još 20 minuta.
Pržite ih u vrelom ulju s obje strane dok ne dobiju lijepu zlatno-smeđu boju. Vadite ih na papirnati ubrus kako bi upio višak ulja.
Po želji ih pospite šećerom u prahu, punite marmeladom ili čokoladom, ili ih ukrasite glazurom i šarenim mrvicama, piše Brzo i lako.
Foto: screenahot YouTube
vzaktualno.hr
Hrvatske skijašice Ljutić i Vučinić na stazi u Cortini! Evo gdje i kada gledati
Danas je na Zimske olimpijske igre Cortina 2026 na programu ženski veleslalom. Hrvatske boje branit će dvije skijašice Zrinka Ljutić, koja starta s brojem 8, te Pia Vučinić s brojem 58.
Ljutić je sezonu veleslaloma otvorila vrlo uspješno, upisavši četiri plasmana među deset najboljih, među kojima i jedno postolje. Ipak, slabiji rezultati u slalomu utjecali su na njezino samopouzdanje, što se odrazilo i na nastupe u veleslalomu, pa je u drugom dijelu zime došlo do pada forme. Uoči Olimpijskih igara promijenila je servisera, a utrka u Cortini pokazat će je li ta odluka donijela napredak koji je priželjkivala, piše net.hr.
Za mladu Vučinić sam nastup na Igrama prije svega znači dragocjeno iskustvo. U svojoj debitantskoj FIS sezoni nagovijestila je veliki potencijal i svrstala se među najbolje skijašice svoje generacije, no u snažnoj olimpijskoj konkurenciji najvažnije će joj biti odskijati odlučno i rasterećeno.
Prva vožnja počinje u 10 sati uz prijenos na Drugom programu HRT-a, a utrku će otvoriti Norvežanka Thea Louise Stjernesund. Druga vožnja je na rasporedu od 13.30 sati.
Foto: arhiva
vzaktualno.hr/net.hr
NAJAVLJUJEMO Uskoro u Varaždinu simpozij „Sigurno radno okruženje – temelj kvalitetne zdravstvene skrbi“
U Varaždinu će se 20. veljače 2026. godine održati stručni simpozij pod nazivom „Sigurno radno okruženje – temelj kvalitetne zdravstvene skrbi”, koji organizira Dom zdravlja Varaždinske županije, a pod pokroviteljstvom Ministarstva zdravstva Republike Hrvatske, Varaždinske županije, Hrvatskog liječničkog zbora i Hrvatske komore medicinskih sestara.
Suorganizatori simpozija su Hrvatski zavod za socijalni rad, Policijska uprava Varaždinska, Ministarstvo pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Republike Hrvatske – Probacijski ured u Varaždinu te Sveučilište Sjever u Varaždinu, gdje će se događaj i održati.
Simpozij će okupiti stručnjake iz zdravstva, obrazovanja, socijalne skrbi, sigurnosnog sustava i javne uprave.
Cilj simpozija je jačanje suradnje između različitih sektora, razmjena iskustava i unaprjeđenje protokola i postupaka za zaštitu zdravstvenih djelatnika i pacijenata.
Tijekom događaja raspravljat će se o ključnim izazovima sigurnosti u zdravstvenom okruženju te promovirati interdisciplinarni i koordinirani pristup prevenciji nasilja i osiguravanju sigurnog radnog okruženja.
Simpozij će se održati na Sveučilištu Sjever (UNIN2) s početkom u 9 sati.
Više informacija dostupno je OVDJE
foto: arhiva
vzaktualno.hr