Podizanje svijesti o rodno uvjetovanom kibernetičkom nasilju nad djevojčicama i ženama te stvaranje sigurnijeg online okruženja bila je tema današnje 3. sjednice Povjerenstva za ravnopravnost spolova Varaždinske županije. Projekt koji je usmjeren na podizanje svijesti i povećanje spoznaja o problemu rodno uvjetovanog kibernetičkog nasilja te zagovaranje sveobuhvatnih odgovora iz pravca pravne regulative i javnih politika na rodno uvjetovano kibernetičko nasilje u Hrvatskoj, Španjolskoj i Portugalu, ali i na široj europskoj razini predstavila je pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić. -Zahvaljujem na prilici da predstavimo peti europski projekt Institucije pravobraniteljice za ravnopravnost spolova, usmjeren na radno i rodno uvjetovano kibernetičko nasilje, s posebnim naglaskom na djevojčice i djevojke. Granica između stvarnog i virtualnog nasilja danas je sve nejasnija, a posljedice su jednako ozbiljne. Porast kibernetičkog nasilja, osobito nakon razdoblja COVID-a i online nastave, uključujući i širenje seksualno eksplicitnih sadržaja maloljetnika, ukazao je na potrebu snažnijeg normativnog i institucionalnog odgovora. Posebno zabrinjava utjecaj takvih sadržaja na mentalno zdravlje djece i mladih – napomenula je pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić. U sklopu projekta provedeno je istraživanje među djecom, mladima do 27 godina i roditeljima u sve tri države, kako bi se utvrdili oblici i učestalost kibernetičkog nasilja te razina društvene i institucionalne reakcije. Rezultati će poslužiti kao temelj za unapređenje zakonodavnog okvira i mjera postupanja nadležnih tijela. Najčešći oblici nasilja uključuju komentiranje izgleda (body shaming), prijetnje, poticanje na slanje seksualno eksplicitnih sadržaja te neovlašteno dijeljenje intimnih fotografija. Istraživanje pokazuje da su žrtve najčešće djevojčice i djevojke, u pojedinim segmentima dvostruko do četverostruko češće od dječaka i mladića. Stoga je cilj projekta je jačanje društvene svijesti, osnaživanje žrtava i svjedoka te jasno komuniciranje da rodno uvjetovano kibernetičko nasilje nosi kaznenu odgovornost. Istraživanje je obuhvatilo i roditelje kako bi se utvrdila razina njihove informiranosti. -Roditelji u velikoj većini, između 80 i 90 posto slučajeva, smatraju da će se njihova djeca znati nositi s neprimjerenim sadržajima na internetu. U Hrvatskoj se tek trećina roditelja koristi blokadom određenih internetskih sadržaja. Također, čak 90 posto roditelja vjeruje da bi im se djeca, u slučaju doživljenog kibernetičkog nasilja, prvenstveno obratila za pomoć. Međutim, u stvarnosti roditelji su o takvim situacijama obaviješteni u iznimno malom broju slučajeva. Gotovo trećina slučajeva nasilja ostaje prešućena, ignorirana i neprijavljena, a svega oko osam posto roditelja doista sazna s kakvim se sadržajima i iskustvima njihova djeca susreću na društvenim platformama – upozorila je pravobraniteljica. Ravnateljica Prve gimnazije Varaždin Janja Banić istaknula je kako je riječ o iznimno važnoj temi koja zahtijeva snažnu međuresornu suradnju. -Iskustvo iz škola pokazuje da se oblici nasilja kontinuirano mijenjaju i postaju sve složeniji. Razvojem umjetne inteligencije i novih digitalnih platformi, koje su često izvan okvira poznatih društvenih mreža i nedovoljno poznate roditeljima, djeca su izložena različitim oblicima kibernetičkog nasilja. Djevojčice su pritom češće pogođene, iako su žrtve i dječaci. U školama koristimo CARNET-ove filtre koji onemogućuju pristup određenim platformama, no djeca ih izvan školskog sustava i dalje masovno koriste. Roditeljima je iznimno teško pratiti taj razvoj, zbog čega je nužna sustavna edukacija i podrška. Nakon izlaska iz školskog okruženja, djeca su na svojim uređajima često izložena anonimnim kontaktima s odraslim osobama, ne znajući tko je s druge strane. Iako škole i roditelji provode preventivne aktivnosti, često postoji lažan osjećaj sigurnosti – i kod djece i kod odraslih – da će znati prepoznati rizik. Praksa pokazuje da to nije uvijek slučaj. Kibernetičko nasilje danas poprima različite oblike i razmjere. Osim otvorenih prijetnji i uvreda, nasilje može biti i ignoriranje ili isključivanje iz online grupa, što za dijete može imati ozbiljne emocionalne posljedice. Riječ je o složenom problemu koji nećemo u potpunosti ukloniti, ali ga zajedničkim djelovanjem možemo značajno smanjiti – rekla je ravnateljica Banić. Okupljene je pozdravio župan Varaždinske županije Anđelko Stričak, zahvalivši pravobraniteljici na otvaranju ove iznimno važne i aktualne teme koja se tiče sigurnosti i dobrobiti djece i mladih. Naglasio je kako problem kibernetičkog nasilja nadilazi okvire pojedinačnih institucija te zahtijeva koordinirano djelovanje obrazovnog sustava, roditelja, stručnih službi i donositelja odluka. Istaknuo je kako učenici s područja Varaždinske županije zaslužuju bezbrižno i sigurno djetinjstvo, a zadaća je svih odgovornih stvoriti uvjete u kojima će se moći razvijati u zdravom i poticajnom okruženju. -Naša je odgovornost omogućiti djeci i mladima kvalitetne uvjete za odrastanje, ne samo kroz kontinuirana ulaganja u izgradnju i dogradnju školskih i sportskih prostora, već i kroz osmišljavanje preventivnih programa, edukacija i aktivnosti koje će ih osnažiti da prepoznaju i prijave nasilje te da se znaju nositi s izazovima današnjeg digitalnog okruženja. Jednako je važno sustavno raditi na očuvanju mentalnog zdravlja djece i mladih te im pružiti podršku kada im je potrebna – poručio je župan. Sjednici Povjerenstva prisustvovale su i pročelnica Upravnog odjela za poslove Skupštine i župana Renata Skoko te pročelnica za zdravstvo, socijalnu skrb, civilno društvo i hrvatske branitelje Ljubica Božić. izvor: vzz.hr

U Kumrovcu je u srijedu svečano položen kamen temeljac za izgradnju višestambene zgrade iz Programa POS-a. Riječ je o jednom od najvažnijih infrastrukturnih i društvenih projekata u novijoj povijesti Općine koji će omogućiti priuštivo stanovanje mladim obiteljima. Zgrada s ukupno 10 stanova, ukupne neto površine 625 četvornih metara i 10 parkirnih mjesta gradit će se u naselju Kladnik, a ukupna vrijednost investicije iznosi 1,8 milijuna eura s PDV-om.  Financijska konstrukcija projekta podijeljena je između Općine Kumrovec, koja sudjeluje sa 479.285 eura s PDV-om, dok preostali dio financira APN. Rok za izvođenje radova je 365 dana od dana uvođenja u posao, a izvođač radova je zajednica ponuditelja ZP Haratom iz Stubičkih Toplica te Centar gradnje Dominko i Elektro Komar iz Bedekovčine. Kamen temeljac zajednički su položili potpredsjednike Vlade i ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić, ravnatelj APN-a Dragan Hristov, krapinsko-zagorski župan Željko Kolar i načelnik Kumrovca Robert Šplajt. Ravnatelj APN-a Dragan Hristov rekao je kako će zgrada imati dvije etaže – prizemlje i kat i deset 10 parkirnih mjesta, a vrijednost investicije je oko 1,8 milijuna eura. – APN je proveo postupak javne nabave i osigurao poticajna sredstva u iznosu od oko 450 tisuća eura. Općina Kumrovec je osigurala zemljište, infrastrukturu s priključcima i besplatno financiranje projekta sa oko 480 tisuća eura. To je i rezultiralo prodajnom cijenom od 2104 eura po kvadratu – istaknuo je Hristov. Hristov je ujedno svim sudionicima u izgradnji, projektantu, nadzoru i izvođaču poželio uspješan rad i dobre vremenske uvjete, kako bi se ovdje mogli ponovno okupiti za godinu dana i podijeliti ključeve vlasnicima stanova. Načelnik Robert Šplajt kazao je kako su ponosni što su uspjeli do kraja izgurati ovaj projekt jer su unazad nekoliko godina, kako su krenuli u realizaciju imali problema s prijenosom državne imovine na APN i s pandemijom covida, pa je sve dugo trajalo. – Nakon trećeg natječaja došli smo do izvođača za kojeg vjerujem da će ovo uspješno odraditi i prije roka, a ministru je obećano da ćemo možda i krajem godine već imati prve vlasnike stanova. Imamo 18 mladih obitelji, mladih ljudi koji žele ovdje kupiti stan, živjeti u Kumrovcu, a posebno me veseli što to nisu samo ljudi iz Kumrovca, nego i iz šire okolice, pa čak i iz Zaboka, a imamo i upite iz Zagrebačke županije i Grada Zagreba. To samo govori da nećemo stati na ovom projektu, na ovoj zgradi i da ćemo stambeno zbrinjavanje mladih obitelji zajedno s resornim ministarstvom provoditi i dalje – naglasio je Šplajt. Dodao je kako ovdje imaju i zgradu s 12 stanova koju također žele staviti u priuštivo stanovanje, da i tu mogu smjestiti mlade ljude. – Želimo ih zadržali na selu i u manjim sredinama, da ne centraliziramo ovu državu, nego da svi imamo jednake mogućnosti za život, kako bismo mogli uživati u ovim prekrasnim krajevima koje Hrvatska ima – poručio je načelnik Kumrovca. Krapinsko-zagorski župan Željko Kolar istaknuo je važnost projekta izgradnje APN-ovih stanova u Kumrovcu te naglasio kako je pitanje priuštivog stanovanja jedno od ključnih društvenih izazova današnjice. – Drago mi je što smo danas ovdje u Kumrovcu na polaganju kamena temeljca za APN-ove stanove. Prije svega čestitam načelniku Robertu i Općinskom vijeću na odluci da se krene u izgradnju stanova, jer priuštivo stanovanje aktualna je tema ne samo u Republici Hrvatskoj nego i u Europskoj komisiji – rekao je Kolar te naglasio kako je priuštivo stanovanje, uz demografiju, prepoznato kao jedno od ključnih pitanja. – Detektirano je kao jedan od ključnih problema, uz demografiju – kako omogućiti mladim ljudima priuštivo stanovanje i kako ih zadržati u sredinama, bilo da je riječ o urbanim središtima ili ruralnim krajevima – dodao je župan te je govoreći o modelima stanogradnje, Kolar istaknuo kako uvijek postoji prostor za dodatnu razradu rješenja. – Razgovarajući s potpredsjednikom Vlade, uvijek je moguće dodatno razrađivati modele. Možda bi ovdje, uz priuštivo stanovanje, više odgovarale kućice s dvorištem, no treba ljudima ponuditi i jednu i drugu opciju – rekao je te se osvrnuo i na stanje na tržištu nekretnina, naglasivši kako je izazovno postići cijene predviđene kroz APN-ov model. – Situacija na tržištu je takva da je izuzetno teško postići cijenu koja je vezana uz iznos predviđen kroz APN. Zato treba razmišljati o modelu kako pomoći općinama da se razlika između tržišne i predviđene cijene pokrije – naglasio je Kolar dodavši kako će Županija otvoriti tu temu na kolegiju načelnika i gradonačelnika. – Sjest ćemo i vidjeti kako se možemo uključiti da dodatno pomognemo, kako sav teret ne bi pao samo na vaša leđa – poručio je i na  kraju čestitao potpredsjedniku Vlade, ministru i njihovom timu na pokretanju inicijative. – Treba se usuditi ući u rješavanje tog problema. Često smo govorili da problem postoji i detektirali ga, ali nismo krenuli u njegovo sustavno rješavanje. To je dugotrajan proces i neće se dogoditi preko noći, ali važno je da smo započeli – zaključio je župan Kolar. Ministru Branku Bačić iznimno je zadovoljstvo što je danas u Kumrovcu i može nazočiti polaganju kamena temeljca za izgradnju višestamene zgrade sa 10 stanova za potrebe stanovnika općine, ali postoji i interes građana iz susjednih jedinica lokalne samouprave, što je dobro i takvim projektima treba nastaviti. – Rekao bih i nešto na temu priuštivog stanovanja, što je u ovom trenutku top tema, ne samo u Hrvatskoj, nego i na razini Europske unije. Mi smo prošle godine u ožujku donijeli nacionalni plan stambene politike, kao prvi srednjoročni krovni dokument iz oblasti stanovanja u Hrvatskoj, a u prosincu je i Europska komisija donijela europski plan priuštivog stanovanja – napomenuo je Bačić i dodao kako će sutra u Sveučilišnoj i nacionalnoj knjižnici predstaviti Zakon o priuštivom stanovanju, kao krovni dokument kojim će omogućiti uspješno i priuštivo stanovanje u Hrvatskoj. – Taj bi zakon idući tjedan trebao biti i na sjednici Vlade, a i do kraja mjeseca u prvom čitanju u Hrvatskom saboru kako bismo ga u ožujku donijeli i nakon toga krenuti u realizaciju rješenja koja smo predvidjeli našim Nacionalnim planom stambene politike iz ožujka prošle godine. Prošlu godinu smo i promijenili Zakon o priuštivom stanovanju i temeljem tog zakona danas realiziramo i polažemo kamen temeljac. Tim smo zakonom omogućili uključivanje jedinica lokalne samouprave, da ne budemo samo ograničeni ponuđenom cijenom od strane izvođača. Tom sinergijom s jedinicama lokalne samouprave, prihvatili smo i cijene koje su iznad onih koje su bile do tada predviđene i na taj način smo krenuli u izgradnju. U međuvremenu smo položili kamen temeljac za 308 stambenih jedinica u Osijeku, Trogiru, Novalji i Karlovcu. Danas smo ovdje u Kumrovcu, idući petak u Omišlju, a nakon toga slijedi i Vrlika i druge jedinice lokalne samouprave – kazao je Bačić. Osvrnuo se na još neke podatke oko gradnje i ishođenja dozvola, pa je tako istaknuo kako imaju 500-tinjak novih stambenih jedinica s ishođenim građevinskim dozvolama. – S druge strane smo izmjenama zakona iz prošle godine omogućili i povrat 50 posto plaćenog poreza na dodanu vrijednost prilikom kupnje prve nekretnine, za što smo već u šest mjeseci zaprimili 4000 zahtjeva, a u tijeku je i javni poziv svim našim sugrađanima čiji su stanovi prazni više od dvije godine, da ih prepuste Agenciji za pravni promet i posredovanje nekretninama koja će u njihovo ime i za njihov račun iznajmljivati stanove, država će u njihovo ime o tome brinuti i isplatit će im sredstva koja su predviđena i planirana za taj zakup, unaprijed 60 posto, a nakon polovice vremena dodatnih 40 posto – rekao je ministar Bačić. Nada se da će tim mjerama, pomoći sugrađanima oko priuštivog stanovanja, ali to ne mogu sami, očekuju i doprinos županija. – Župan Kolar rekao da će tu Krapinsko-zagorska županija napraviti svoj iskorak, a očekujemo i doprinos Općine Kumrovec, jer lokalnim programima stanovanja koje ćete donijeti na razini Općine i na razini Županijske skupštine ćemo ući u zajedničko rješavanje – ispričao je Bačić. Ministar se osvrnuo i na gradnju obiteljskih kuća gdje su brojne jedinice lokalne samouprave u Hrvatskoj već sada, i prije ovog zakona, zajedno s državom krenule u izgradnju. – Prošle godine smo po jednom posebnom programu za mlade već ugovorili izgradnju dviju višestambenih zgrada, jednu u Zagorskim Selima sa šest stambenih jedinica, jednu u općini Lobor s dodatnih šest stambenih jedinica, ali župane, mi smo tu otvoreni da s vama i sa svim načelnicima izgradimo još veliki broj višestambenih zgrada na području Krapinsko-zagorske županije – naglasio je Bačić i poručio što je sa državnom imovinom u Kumrovcu. – Što se tiče Kumrovca, imamo dva projekta, koje ćemo riješiti. Ja se nadam da će Vlada tijekom ožujka donijeti odluku o prodaji spornog Spomen doma koji je proglašen objektom od strateškog značaja za Republiku Hrvatsku, on bi išao u prodaju i već smo sada u prilično visokoj fazi pripreme odluke za sjednicu Vlade, a nakon toga ide i javni natječaj za realizaciju. Ima zainteresiranih i to je dobro i pozivam vas, da se uključite i da se zajedno dogovorimo oko statusa objekta koji je iza nas (Političku školu) koji bi nam mogao biti u funkciji i doprinijeti priuštivom stanovanju kroz rješavanje doma umirovljenika ili neke druge namjene za koju je također Županija iskazala potrebu – zaključio je Bačić. Gradilište i kamen temeljac blagoslovio je župnik Božo Belinić, a nakon svečanog djela, ministar Bačić, župan Kolar i načelnik Šplajt obišli su i Spomen dom. ibelošević/vzaktualno.hr

Danas je Dan europskog broja za hitne službe 112, jedinstvenog i besplatnog broja koji je građanima dostupan 24 sata dnevno. Tim povodom je načelnica Stožera civilne zaštite Varaždinske županije i zamjenica župana Silvija Zagorec zajedno s resornim pročelnikom Darkom Majhenom u Županijskoj palači upriličila prijem za djelatnike Županijskog centra 112 Varaždin predvođene voditeljem Zdravkom Lazarom te pročelnikom Područnog ureda civilne zaštite Varaždin Ivicom Matošićem, a na predanom radu čestitao im je i župan Anđelko Stričak. Županijski centar 112 ima ukupno 14 djelatnika, a zamjenica Zagorec uručila im je zahvalnicu za predani rad te im čestitala njihov dan. – Svakodnevno, svih 365 dana u godini, primate pozive građana u najtežim i najhitnijim situacijama, a nosite veliku odgovornost jer ste prvi glas pomoći u kriznim trenucima. O opsegu posla govori podatak da ste u Županijskom centru 112 tijekom 2025. godine zaprimili gotovo 23.000 poziva. Svaki zaprimljeni poziv zahtijeva brzu procjenu, smirenost i pravodobno djelovanje kako bi pomoć što prije stigla do onih kojima je potrebna. Zahvaljujem vam na predanom radu, koji je jedan od temelja učinkovitog djelovanja svih hitnih službi i sigurnosti naših sugrađana – istaknula je Silvija Zagorec. Varaždinski Županijski centar 112 jedan je od ukupno 20 takvih centara u Republici Hrvatskoj koji djeluju u sklopu Ravnateljstva civilne zaštite Ministarstva unutarnjih poslova. – Iz Centra 112 hitni pozivi se upućuju Operativno-komunikacijskom centru Policijske uprave varaždinske, Nastavnom zavodu za hitnu medicinu Varaždinske županije i Javnoj vatrogasnoj postrojbi Grada Varaždina, a po potrebi Hrvatskoj gorskoj službi spašavanja – stanici Varaždin te drugim službama. Jedan od najvažnijih zadataka pred nama je prilagodba sustava novim europskim zahtjevima. Sukladno Uredbi Europske unije, do 2027. godine moramo se tehnički i organizacijski pripremiti za zaprimanje video poziva, što će dodatno unaprijediti komunikaciju s građanima – rekao je voditelj Županijskog centra 112 Varaždin Zdravko Lazar. Podsjetimo da je jedinstveni europski broj 112 za hitne službe u Hrvatskoj uveden 11. veljače 2005. godine, a u prvih 20 godina rada je u cijeloj državi zabilježeno više od 37 milijuna poziva. vzaktualno.hr