Počelo je razdoblje fašničkog veselja, a kako je fašnik vrijeme koje prethodi 40-dnevnom razdoblju posta, suzdržanosti, predanosti molitvi, odricanju od plesa i pjesme, odnosno korizmenom razdoblju, u ovih nekoliko tjedana mnogi se ponašaju potpuno suprotno od toga!
Naziv običaja
U svakodnevnom govoru koristimo nekoliko naziva za ovo razdoblje: karneval, poklade i maškare, objasnila nam je Janja Kovač, magistra etnologije i kulturne antropologije i magistra južnoslavenskih jezika i književnosti te viša kustosica i voditeljica Etnografskog odjela u Muzeju Međimurja Čakovec.
-Karneval nam dolazi od talijanskog naziva za meso – „carne“ i glagola dizati – „levare“ te bi značio „dignuti, maknuti meso“. Fašnik je njemačkog podrijetla: korijen mu je riječ „Fasching“ što znači „isprazniti zadnju čašu prije posta“. Oba ova naziva govore o veselju prije korizme, dok se posljednja dva odnose na običaje prerušavanja. Tako naziv maškare izvodimo iz mletačkog termina „màscara“ u značenju „maska“, a poklade iz praslavenskog glagola klasti („baciti“, „staviti“), koji se odnosi na običaj stavljanja maski – kazala nam je Kovač. 
Žene „išle po kvasa”, muškarcima pristup zabranjen!
Fašničko razdoblje svake godine pada u drugo vrijeme jer se veže na Uskrs koji je pomičan datum. U tradicijskoj kulturi poznato je nekoliko „fašničkih svetaka“. To su vrteča sreda, tusti četrtek, plantavi petek, čokljava sobota i fašinska nedelja. Danas gotovo nitko više ne održava fašinske povorke na fašenjski tork, već su se one prebacile na nedjelju koja je neradni dan.
-U vrijeme kad je još utorak bio uobičajen dan za fašenjk, jedan od najzanimljivijih običaja zbivao se na dan prije utorka, u ponedjeljak. Naime, tad bi žene „išle po kvasa“. Običaj je nalagao da u ponedjeljak uvečer žene idu jedna drugoj posuditi kvasac koji im treba za praviti krafne. „Kvas“ je, naravno, bio izgovor da žene izađu iz kuće, da se skupe i zabavljaju. Isprva su se okupljale po kućama, a od 70-ih godina pratimo kako se takve zabave sele u društvene domove, a potom i gostionice. Muškarcima je pristup bio zabranjen – pojasnila je kustosica. 
„Tu za repu, tu za len”
Po međimurskim su selima mještani čak i dva tjedna prije fašnika u najraznolikijim maskama obilazili kuće. Nekoliko prijateljica, mladih snehi, starijih parova, skupina djece bi se našli i zajedno krenuli od kuće do kuće. Bez najave i kucanja se ulazilo u kuće i domaćine uveseljavalo pjesmom i plesom. Redovito se pjevala „Tu za repu, tu za len“ u svim svojim varijantama. Pritom se skakalo po kući i jako nogama lupalo o pod.
-Takvo ponašanje ostatak je vjerovanja da se time pomaže proljetnoj toplini da stigne, da otopi snijeg, otjera zimu i mračno doba godine. Pokretima i pjesmom se prizivao bogat urod na poljima (zelje, lan, repa), kao i porod u obiteljima. Za to su posebno bili zaduženi lik Cigana i Ciganice koji su obilazili kuće u kojima nije bilo djece, a mladi je par to želio. Odjeveni u šarenu staru ili novu odjeću, često u suprotni spol, pod rukom su nosili korito s lutkom – bebom. Ulazili su šutke, primali dar od ukućana i isto tako u tišini odlazili – opisala je stare običaje Janja Kovač. 
Maske kojih se boje zli demoni zime: pikači, lafre i čaplje
Podjela na mrtvo zimsko i živo ljetno doba godine bila je duboko ukorijenjena u razmišljanje Međimuraca. Fašnik je običaj koji treba označiti kraj mrtvoga dijela godine. Da bi se to zaista osiguralo, osmišljen je cijeli niz maski kojima je cilj zastrašiti zle demone zime. Do danas se u međimurskim selima očuvalo nekoliko vrsta tradicijskih maski.
-Vrijedi istaknuti da je proces izrade maske „pikač“ zaštićen kao nematerijalno dobro Republike Hrvatske. Maska „pikač“ nastaje tako da se izrade lanci od slame te se potom njima u potpunosti omota cijela osoba. Na glavu joj se stavlja košnica, a u rukama drži granu pikača. Po tome je i cijela maska dobila ime. Lafre su drvene maske koje se stavljaju na lice, a na njima dominiraju rogovi te istaknute „lampe“. Izrađuju se od vrbova drveta, obrađuju se tako da se tek u grubim crtama prepoznaje o kojoj se životinji radi te se mogu dodatno urediti krznom ili jarkim prirodnim bojama. Osobe koje ih nose nazivaju se naphanci. Oni se odijevaju u bijelu odjeću (hlače i košulje) koje se onda „napšu“ (napune) slamom – kazala je Kovač. 
Dodala je da su treća vrsta tradicijski maski čaplje.
-Te maske sastoje se od drvene maske u obliku glave čaplje ili neke druge vodne ptice koja se nalazi na dugom štapu. Taj štap u ruci drži osoba koja je prekrivena bijelom plahtom tako da se uopće ne vidi. Čaplje proizvode i zvuk. One „klepeću“ uz pomoć uzice koju čovjek ispod plahte poteže te tako gore-dolje pomiče donju čeljust maske – rekla je kustosica Janja Kovač.
U pokladno vrijeme, sve ove maske mogu se vidjeti u mnogobrojnim fašničkim povorkama, ali možete ih vidjeti i tijekom cijele godine u stalnom postavu Etnografskog odjela Muzeja Međimurja Čakovec. 
ak/vzaktualno.hr
Prisutne je pozdravio i načelnik Općine Sračinec Božidar Novoselec, koji je istaknuo kako se Općina Sračinec već dugi niz godina sustavno bavi preventivnim zdravstvenim aktivnostima. Naglasio je da su ulaganja u edukaciju i prevenciju jedna od najvažnijih investicija lokalne samouprave jer izravno doprinose spašavanju života i podizanju kvalitete života stanovnika.
Dan crvenih haljina ima za cilj podizanje svijesti o moždanom i srčanom udaru kod žena, poticanje nošenja crvene boje kao simbola kampanje te razvoj zdravih životnih navika i vještina spašavanja života. Poseban naglasak stavlja se i na potrebu dodatne pažnje zdravstvenih djelatnika prema specifičnostima simptoma srčanog i moždanog udara kod žena, koji se često razlikuju od onih kod muškaraca.
Simbol kampanje je crvena haljina – haljina kao univerzalna slika žene i crvena kao boja zdravlja, života i energije, ali i snažnog upozorenja na bolesti koje se još uvijek prečesto ne prepoznaju na vrijeme.
Okupljenima je predstavljen i širi kontekst kampanje. Još 2004. godine American Heart Association pokrenula je inicijativu Go Red For Women, s ciljem podizanja svijesti o kardiovaskularnim bolestima kao vodećem uzroku smrtnosti žena. Inicijativa se s vremenom proširila diljem svijeta, a u Hrvatskoj je Hrvatsko neurološko društvo 2019. godine pokrenulo kampanju Dan crvenih haljina, koja se obilježava prvog petka u veljači.
Središnje stručno predavanje održala je doktorica Lea Kuča, koja je govorila o zdravlju žena, prevenciji moždanog udara te rizičnim čimbenicima, pri čemu je posebno naglasila stres kao jedan od važnih okidača. Istaknula je kako se promjenama životnih navika i pravodobnom reakcijom može značajno smanjiti rizik od teških posljedica.
Nakon edukativnog dijela, atmosferu je dodatno oplemenila Tena Hudoletnjak Kos svojim glasom, dok je Snežana Liber, članica Udruge od stiha, večer obogatila interpretacijom poezije.
U završnici službenog dijela programa okupljenima se obratila predsjednica Udruge Preslica Sračinec Stanka Miko, zahvalivši predavačima, gostima i svima koji kontinuirano prate i pomažu rad udruge te podržavaju organizaciju ovakvih društveno važnih događanja.
Nakon službenog dijela druženje je nastavljeno uz tombolu, pripremljenu za sudionice, u kojoj je svaku čekao mali poklon kao simbol pažnje i podsjetnik na važnost brige o vlastitom zdravlju.
vzaktualno.hr 
vzaktualno.hr 
