2026. – Stranica 149

399

Prvi je dan veljače, mjeseca kontrasta. Iako najkraća u godini, često se čini kao da u sebi nosi više promjena nego neki znatno duži mjeseci. Upravo zato u narodu nosi nadimak „veljača-prevrtača” – vrijeme koje se u jednom danu može prevrnuti iz zime u proljeće, iz sunca u snijeg, iz studeni u prve tople zrake koje mirišu na dolazak ožujka. Od kuda naziv veljača? Neki tumače da se povezuje s glagolom veljati, što znači biti snažan, žestok, pa ne čudi da je upravo ovaj mjesec poznat po jakim vjetrovima, naglim promjenama vremena i nepredvidivosti. U prošlosti se vjerovalo da veljača „lomi zimu” – ili će je dodatno stegnuti, ili otvoriti vrata proljeću. Prema drugim izvorima, naziv veljača dolazi iz staroslavenskog jezika, najvjerojatnije od pridjeva „velja” (velika, velji), što se odnosi na to da dani postaju „veći” (duži), a tu je i teorija koja sugerira da se ime odnosi na promjenjivo vrijeme i „veliko” nevrijeme, dok Hrvatska enciklopedija navodi da može označavati i „oduljivanje” dana. Promjenjivost je glavno obilježje veljače jer se izmjenjuju topla i hladna, kao i suha i oborinska razdoblja. Kao ekstremni primjer navodi se temperatura zraka u Dubrovniku – u veljači 1960. godine izmjereno je 24 °C, a 1929. godine -11 °C!

Mjesec ljubavi, maškara, mačaka… Veljača je jedini mjesec ženskog roda i najkraći je mjesec u godini, s 28 dana, odnosno 29 u prijestupnim godinama. Razlog tome seže još u rimsko doba i stare kalendarske prilagodbe, ali bez obzira na broj dana, veljača uvijek ostavlja snažan dojam kao prijelazno razdoblje između mirovanja i buđenja prirode. U ovom se mjesecu obilježavaju i neki važni datumi, primjerice Valentinovo, 14. veljače, koje je već odavno postalo simbol ljubavi, pažnje i malih znakova nježnosti. No veljača nije samo mjesec zaljubljenih – ona je i vrijeme karnevala, maškara i veselja, kada se barem nakratko zaboravlja zima, a gradovi i mjesta ožive bojama, smijehom i tradicijom. Ne zaboravimo ni činjenicu da je veljača omiljeni mjesec mačaka. Doduše, ako i zaboravimo, glasno mijaukanje na to će nas sigurno podsjetiti. Mnogima je veljača omiljena – nekima zato jer je najkraći mjesec u godini, a drugima zato što je ona znak da je proljeće svakim danom sve bliže. Poželimo da ovogodišnja veljača, koja ima 28 dana, bude što manje prevrtljiva i bez neugodnih iznenađenja!

foto: arhiva ak/vzaktualno.hr

Hrvatska osvojila broncu na Europskom rukometnom prvenstvu

1. veljače 2026.

TVarjacic

500

Sport žIzdvojeno

Hrvatska rukometna reprezentacija osvojila je treće mjesto na 17. Europskom rukometnom prvenstvu. U utakmici za brončanu medalju, odigranoj u Herningu, Hrvatska je slavila protiv Islanda rezultatom 34:33. Hrvatski rukometaši odigrali su čvrstu i borbenu utakmicu te su tijekom većeg dijela susreta imali kontrolu nad rezultatom. Najbolji igrač utakmice bio je Tin Lučin , koji je postigao 9 pogodaka i dao ključan doprinos velikoj pobjedi hrvatske reprezentacije. Što se tiče dočeka hrvatskih rukometaša, situacija prije utakmice bila je jasna u slučaju osvajanja brončane medalje doček je planiran na Trgu bana Josipa Jelačića u Zagrebu. Nakon osvajanja trećeg mjesta, sada je i službeno potvrđeno da će se doček hrvatske rukometne reprezentacije održati sutra s početkom u 16 sati na glavnom zagrebačkom trgu, gdje se očekuje velik broj navijača koji će pozdraviti brončane heroje. Foto: arhiva vzaktualno.hr

Što nakon osnovne ili srednje škole? Brojke o zapošljivosti daju trag

1. veljače 2026.

Nikolina Pofuk Bajz

452

Hrvatska i svijet žNaslovna

Početak drugog polugodišta za mnoge učenike ne znači samo nove bilježnice i raspored sati, nego i prva ozbiljna razmišljanja o budućnosti. Srednjoškolci, osobito maturanti, već sada razmišljaju o državnoj maturi i onome što dolazi nakon nje, dok učenici osmih razreda polako ulaze u fazu donošenja jedne od prvih velikih životnih odluka – koju srednju školu upisati? Onima koji možda još uvijek nemaju danas plan ili se pak dvoume između više opcija, možda mogu pomoći podaci Hrvatskog zavoda za zapošljavanje za 2024. godinu, koji pokazuju koliko su pojedina zanimanja i obrazovni programi zapošljivi. Na razini srednjeg obrazovanja, tržište rada i dalje jasno pokazuje – strukovna zanimanja su iznimno tražena. Među najzapošljivijima su medicinske sestre i medicinski tehničari, s čak 73,6% zapošljivosti nakon završetka školovanja, dentalni asistenti i tehničari 66,8 i 63 posto, farmaceutski tehničari (60,1%) te strojarski računalni tehničak (59,2%). Visoku stopu zapošljavanja bilježe i CNC operateri, instalateri kućnih instalacija, automehatroničari, kuhari, tehničari za mehatroniku i električne strojeve te turističko-hotelijerski komercijalisti. Riječ je o zanimanjima koja često omogućuju brži izlazak na tržište rada, ali i sigurnost zaposlenja, što je mnogima danas jedan od ključnih kriterija. S druge strane, neka kreativna i uslužna zanimanja, poput fotografa (42,2%), grafičkih dizajnera (40,9%) ili pedikera (43,3%), imaju niže stope zapošljavanja. To ne znači da su loš izbor, već da često traže dodatnu prilagodbu, samostalni rad ili poduzetnički pristup.

Na razini višeg i visokog obrazovanja, najzapošljiviji su studiji koji su izravno povezani s potrebama društva i tržišta rada. Na samom vrhu su učiteljski studij te rani i predškolski odgoj i obrazovanje, s oko 83 posto, odnosno 78 posto mladih koji nalaze posao unutar godinu dana nakon diplome, što potvrđuje stalnu potrebu za kadrom u obrazovnom sustavu. Vrlo dobre izglede za zapošljavanje imaju i studiji nautike (68,8%), menadžmenta u turizmu i sportu (68,8%), sestrinstva (67,8%), radne terapije (64,2%) te računarstva, osobito smjera programiranja (61,7%). S druge strane, studiji poput prava (40,4%), sociologije (40%), novinarstva (37,1%), filozofije (41,6%) ili politologije (43,8%) bilježe niže stope zapošljavanja. To ne znači da za njih nema mjesta na tržištu rada, ali put do zaposlenja često uključuje dodatna usavršavanja, specijalizacije ili dulje razdoblje traženja posla. Naravno, zapošljivost ne bi trebala biti jedini kriterij pri odabiru škole ili studija. Interesi, talenti i osobne ambicije jednako su važni. Ipak, realni podaci mogu biti dobar orijentir – posebno za one koji su neodlučni ili biraju između više opcija.

vzakutalno.hr

Vojni rok kao test zrelosti: jesmo li odgojili generaciju kojoj mama sve rješava?

1. veljače 2026.

Jozica

498

Događanja žNaslovna

Ponovno uvođenje obveznog temeljnog vojnog osposobljavanja u Hrvatskoj već mjesecima izaziva burne reakcije javnosti. Iako je riječ o temi koja se u različitim oblicima već pojavljivala u medijima, interes ne jenjava. Naprotiv, posljednjih dana ponovno je dospjela u središte pozornosti nakon što je Ministarstvo obrane Republike Hrvatske (MORH) objavilo video na društvenim mrežama pod nazivom “Vodič za mame”. Od 9. ožujka u vojarnama u Kninu, Slunju i Požegi započinje dvomjesečno temeljno vojno osposobljavanje prve generacije ročnika, mladića rođenih 2007. godine, dakle 19-godišnjaka. Prije samog početka, prolaze opsežne zdravstvene preglede koji uključuju psihološko testiranje, laboratorijske nalaze, EKG, provjeru vida i sluha te procjenu tjelesne spremnosti. Prema riječima ministra obrane Ivana Anušića, oko deset posto kandidata ne prolazi liječničke preglede, što se smatra uobičajenim, dok je odaziv iznimno visok, prosječno oko 95 posto. Kako bi se približio mlađoj populaciji, MORH je dio komunikacije preselio na TikTok. Videozapisi u kojima se na ležeran način objašnjavaju pravila, prvi dan u vojarni i prava ročnika bilježe stotine tisuća, pa i gotovo milijun pregleda. No, kako priznaju i sami iz Ministarstva, pitanja najčešće ne dolaze od budućih ročnika, nego od njihovih roditelja, prvenstveno majki. – Najčešće nam se ne javljaju mladići ni djevojke, nego zabrinute mame – poručuju iz MORH-a, dodajući kako će se oni baviti ročnicima, a ne roditeljima. Upravo je ta rečenica, pretočena u video “Vodič za mame”, zapalila društvene mreže i forume. Dok jedni taj potez smatraju simpatičnim i nužnim u vremenu pojačane roditeljske brige, drugi ga doživljavaju kao simbol dubljeg društvenog problema odnosno generacije mladih koji, prema mišljenju dijela javnosti, nisu dovoljno samostalni, zreli ni odgovorni za izazove koje pred njih stavlja odrasli život, pa tako ni vojna obuka. Komentari s internetskih foruma, društvenih mreža i ispod medijskih članaka otkrivaju gotovo jednoglasan stav dijela građana: današnji mladi često su previše zaštićeni od strane roditelja. U raspravama se navode brojni primjeri, od roditelja koji umjesto punoljetne djece zovu poslodavce, fakultete i liječnike, do onih koji se aktivno uključuju u karijerne odluke svojih sinova i kćeri. Posebno se ističu komentari na temelju praksi iz radnog okruženja, gdje majke kontaktiraju poslodavce, raspituju se o razgovorima za posao ili čak pregovaraju o plaćama za odraslu djecu. U tom kontekstu, “Vodič za mame” mnogima nije smiješan, nego zabrinjavajući znak koliko je granica između roditeljske brige i pretjeranog uplitanja postala zamagljena. -“Najgore je što roditelji ne shvaćaju da djeci čine medvjeđu uslugu. Ako mama sve rješava, kako će ikad naučiti snositi posljedice?“, „Radila sam s građanima i gotovo sve što se ticalo odraslih muškaraca – za njih su rješavale žene, djevojke ili mame. Bez obzira na godine.“, „Neće nikad ništa naučiti ako ih se od prvog dana vodi za ruku u školu, na fakultet, na posao, a sada očito i u vojsku.“ te „Dobra vremena stvorila su generaciju koju mama mora voziti na posao i u vojsku. Predstoje nam loša vremena.“, samo su neki od komentara. Često se povlači i usporedba s prijašnjim generacijama, roditeljima današnjih ročnika koji su, tvrde komentatori, u istoj dobi već bili znatno samostalniji, odgovorniji i izloženiji životnim izazovima bez stalne roditeljske intervencije. Upravo zato dio javnosti vojni rok vidi ne samo kao sigurnosnu ili obrambenu mjeru, nego i kao svojevrsni test zrelosti. Mjesto gdje se mladi prvi put susreću s jasnom hijerarhijom, pravilima, odgovornošću i kolektivom u kojem se individualne navike moraju prilagoditi zajednici. S druge strane, stručnjaci upozoravaju da se promijenilo i društvo, ali i roditelji. Ističu kako današnja razina roditeljske uključenosti nije nužno loša, već je odraz vremena u kojem se sigurnost i emocionalna dobrobit djece stavljaju u prvi plan. Ipak, priznaje da granica između brige i pretjerane kontrole nije uvijek jasna. Obvezno temeljno vojno osposobljavanje tako se pokazalo kao mnogo više od dvomjesečne obuke. Postalo je ogledalo društva, generacijskih razlika i promjena u odgoju. Dok jedni strahuju da su mladi preopterećeni i nedovoljno pripremljeni, drugi smatraju da će im upravo ovakvo iskustvo pomoći da ojačaju samopouzdanje i samostalnost. Foto: ilustracija vzaktualno.hr

Danas Hrvatska igra za broncu na Europskom prvenstvu protiv Islanda

1. veljače 2026.

TVarjacic

940

Sport žIzdvojeno

Hrvatski rukometaši danas imaju priliku osvojiti svoju sedmu medalju na Europskom prvenstvu. Protivnik je Island, a naši reprezentativci mogli bi nastupiti oslabljenog sastava jer, uz ozlijeđenog Zvonimira Srnu, još uvijek nije sigurno hoće li igrati i David Mandić, prenosi net.hr. Situacija uoči utakmice bila je dodatno otežana zbog viroze koja je pogodila dio tima posljednjih nekoliko sati. Problemi sa zdravljem počeli su nakon gustog rasporeda i korištenja “dodataka prehrani”, a najteže je pogođen Dominik Kuzmanović koji je jučer preskočio trening i povraćao cijeli dan. Slične zdravstvene poteškoće imaju i neki drugi igrači, kao i team menadžer Ivica Maraš, otac Matea Maraša, piše net.hr. Unatoč tim problemima, izabranici Dagura Sigurdssona dat će sve od sebe da ponove uspjeh i pobijede Island, baš kao što su to učinili 23. siječnja. Hoće li to uspjeti, saznat ćemo danas u 15:15, kada utakmica počinje, a prijenos je na RTL-u i platformi VOYO. Prije susreta, od 14:40, kao i nakon utakmice, pratite emisiju Vrijeme je za rukomet. Nadamo se da će naši dečki biti spremni i donijeti još jednu medalju u Hrvatsku. Želimo im svu sreću! Također utakmica za zlato između Njemačke i Danske na rasporedu je od 18:00 na RTL-u i VOYO-u, dok emisija Vrijeme je za rukomet počinje u 16:55. Foto: arhiva vzaktualno.hr/net.hr

Erasmus + program OŠ Novi Marof: U posjet stigli učenici partnerske škole Collège Françoise Dolto

1. veljače 2026.

Alenka Kučić

341

Događanja žNaslovna

Tijekom prošlog tjedna, u sklopu Erasmus + akreditacije, programa Europske unije, učenici, njihove obitelji i učitelji Osnovne škole Novi Marof ugostili su učenike i učiteljice partnerske francuske škole Collège Françoise Dolto. Upoznali su se s običajima, kulturom, poviješću, tradicionalnim jelima, sustavima obrazovanja dviju država, školom i okolišem te sudjelovali u radionicama u sklopu kojih su učenici upoznavali jedni druge, koristeći različite web aplikacije – Wayground, Padlet, Storydice te održali radionicu s VR naočalama, o aplikaciji Genially, GooseChase „potragom za blagom“ koje su vodili učitelji Josip Beštek i Ivona Beštek. Posjetili su Plitvička jezera, Rastoke, Varaždin, Trakošćan i Novi Marof, a druženje je završeno podjelom certifikata sudionicima Erasmus + mobilnosti i evaluacijom te sportskim igrama. Iz OŠ Novi Marof zahvaljuju svojim gostima na predivnom tjednu, a najviše svojim učenicima Samuelu Cecelji, Dori Cifrek, Dei Koren, Katji Kuzmić, Luciji Ratković, Leoni Žugec i njihovim obiteljima na suradnji, gostoprimstvu i srdačnosti.

vzaktualno.hr

Grad Krapina i Udruženje orbtnika jačaju suradnju

1. veljače 2026.

Alenka Kučić

500

Gospodarstvo žIzdvojeno

U Gradskoj vijećnici u Krapini održan je sastanak gradonačelnika i saborskog zastupnika Zorana Gregurovića i predstavnika Udruženja obrtnika Grada Krapine te općina Đurmanec, Jesenje, Petrovsko i Radoboj, s ciljem jačanja suradnje između lokalne samouprave i obrtničkog sektora. Sastanak je iniciralo Udruženja obrtnika, koje je u ovu godinu ušlo s nizom novih ideja i prijedloga usmjerenih na daljnji razvoj gospodarstva i unapređenje poslovnog okruženja. Gradonačelnik Gregurović istaknuo je kako je riječ o vrlo konstruktivnom i sadržajnom sastanku koji potvrđuje važnu ulogu obrtnika u razvoju grada. – Održali smo vrlo dobar i dinamičan sastanak na inicijativu Udruženja obrtnika koje je pokazalo jasnu volju i energiju za dodatno unaprjeđenje suradnje. Zajednički ćemo nastojati pronaći modele kako tu suradnju podići na višu razinu, jer moramo biti svjesni da gradski proračun u najvećoj mjeri pune upravo oni koji rade, koji svojim rukama stvaraju novu vrijednost i pokreću lokalno gospodarstvo – poručio je Gregurović. Predsjednik Udruženja obrtnika Grada Krapine i susjednih općina Mario Petek zahvalio je gradonačelniku na prijemu te naglasio važnost snažnijeg partnerstva s lokalnom samoupravom. – Željeli smo se sastati kako bismo otvorili prostor za još kvalitetniju i intenzivniju suradnju. Dosadašnja suradnja je konkretna i dobra, no smatramo da postoji potencijal da ona bude još veća i učinkovitija. Na području grada Krapine trenutno djeluje 406 obrta, dok ih je ukupno u našem udruženju 652. Broj obrta raste, a to donosi dodatne prihode i benefite lokalnoj zajednici – istaknuo je Petek. Uz Peteka, na sastanku je bio i dopredsjednik Udruženja Tomica Jurinjak. Sudionici sastanka složili su se kako je kontinuirani dijalog između Grada i obrtnika ključan za stvaranje stabilnog, poticajnog i održivog gospodarskog okruženja, na korist svih građana Krapine i okolnih općina.

vzaktualno.hr

U Slokovcu uskoro prvi turnir u belotu: Kartaška igra u znaku druženja i dobre atmosfere

1. veljače 2026.

Alenka Kučić

374

Događanja žNaslovna

U Vatrogasnom domu u Slokovcu u subotu, 7. veljače 2026. godine, održat će se 1. turnir u belotu – Slokovec 2026, u organizaciji Dobrovoljnog vatrogasnog društva Slokovec.

U Vatrogasnom domu u Slokovcu u subotu, 7. veljače 2026. godine, održat će se 1. turnir u belotu – Slokovec 2026, u organizaciji Dobrovoljnog vatrogasnog društva Slokovec. Osim natjecateljskog dijela, cilj turnira je prije svega druženje, dobra zabava i okupljanje mještana i gostiju u opuštenoj atmosferi. Turnir će početi u16 sati, dok će prijave parova na licu mjesta biti moguće do 15:30. Kotizacija iznosi 30 eura po paru, a u cijenu je uključena i hrana za sve sudionike. Turnir se igra uz repasaž do polufinala, a sav prikupljeni iznos ulazi u nagradni fond. Pobjednički par osvojit će 50 posto ukupnog iznosa kotizacija, drugoplasirani 30 posto, trećeplasirani 20 posto, dok će četvrtoplasirani par ostvariti povrat kotizacije u iznosu od 30 eura. Zainteresirani se mogu prijaviti i unaprijed putem mobitela na brojeve Perica (099 216 9723) i Danijel (095 392 2928). Turnir se organizira povodom obilježavanja 100 godina postojanja DVD-a Slokovec te predstavlja uvod u središnju proslavu obljetnice, planiranu za sredinu 2026. godine. Organizatori izražavaju nadu kako će ovaj turnir postati tradicionalno okupljanje i trajni dio društvenog života mjesta. Organizatori ističu kako je naglasak stavljen na zajedništvo, sportsku igru i ugodno provođenje vremena, te pozivaju sve ljubitelje belota i dobre zabave da im se pridruže uz poruku: „Dođi, baci kartu, zabavi se i pokaži tko je gazda u grabi.“ foto: unsplash – ezequiel garrido vzaktualno.hr/ludbreg.hr

Vladimir Pleško novi je predsjednik Zajednice utemeljitelja HDZ-a „dr. Franjo Tuđman“ Krapinsko-zagorske županije

1. veljače 2026.

Alenka Kučić

687

Politika

U petak je održana Izborna skupština Zajednice utemeljitelja HDZ-a „dr. Franjo Tuđman“ Krapinsko-zagorske županije, na kojoj je, uz izbor novog saziva županijskog odbora Zajednice, za predsjednika izabran Vladimir Pleško te Dubravko Barilar i Stjepan Sokolić za potpredsjednike. Predsjednik HDZ-a Krapinsko-zagorske županije i saborski zastupnik Zoran Gregurović čestitao je izabranim članovima te istaknuo kako su utemeljitelji, uz dr. Franju Tuđmana, dali ključan doprinos ostvarivanju programa HDZ-a, stvaranju samostalne Republike Hrvatske i jačanju položaja Hrvata u svijetu, na čemu smo im trajno zahvalni.

Posebnu zahvalu na godinama truda i rada za dobrobit Zajednice i županijske organizacije HDZ-a uputio je i dosadašnjem predsjedniku Zajednice utemeljitelja Stjepanu Sokoliću. Novoizabrani predsjednik Zajednice utemeljitelja Vladimir Pleško zahvalio je na ukazanom povjerenju i podršci te naglasio kako se, uz zajedništvo, odgovornost i uvažavanje iskustva utemeljitelja, veseli nastavku kvalitetnog rada na očuvanju zajedničkih vrijednosti i ciljeva. Podršku našim utemeljiteljima istaknuo je i Dražen Opalić, izaslanik predsjednika Zajednice utemeljitelja i član Predsjedništva Zajednice utemeljitelja HDZ-a “dr. Franjo Tuđman”.

vzaktualno.hr

Brzi čokoladni mousse: kremast, lagan i zdrav

1. veljače 2026.

TVarjacic

359

Lifestyle žNaslovna

Ako tražite desert koji je istovremeno raskošno kremast, čokoladan i bez grižnje savjesti, čokoladni mousse je pun pogodak. Priprema se od svega nekoliko sastojaka, ima nizak udio ugljikohidrata i savršen je za sve koji paze na prehranu, ali ne odustaju od čokolade. Recept donosimo s recepti.index.hr. Sastojci: 800 ml kokosovog mlijeka iz konzerve, 2 žlice zaslađivača po želji, 3 žlice kakaa, prstohvat soli, 20 g naribane tamne čokolade. Priprema: Kokosovo mlijeko ostavite preko noći u hladnjaku. Konzerve prije otvaranja nemojte tresti. Pažljivo ih otvorite i izvadite samo čvrsto vrhnje s vrha u posudu. Dodajte zaslađivač po želji i miksajte ili tucite pjenjačom 1–2 minute, dok ne dobijete čvrstu i kremastu smjesu. Odvojite oko četiri žlice šlaga za dekoraciju. Umiješajte sol i kakao, a zatim dodajte naribanu tamnu čokoladu. Mousse stavite u hladnjak ili poslužite odmah, ovisno o gustoći kokosovog mlijeka, dodatno hlađenje može biti potrebno. Prije posluživanja ukrasite ostatkom šlaga i pospite naribanom čokoladom. Foto: screenshot YouTube vzaktualno.hr