Na području Novog Marofa u tijeku je snažan investicijski ciklus usmjeren na podizanje standarda osnovnoškolskog obrazovanja, a jedan od važnih iskoraka predstavlja nedavno potpisan ugovor za izgradnju školske sportske dvorane uz Područnu školu Remetinec. Projekt je dio šireg plana kojim se učenicima želi osigurati kvalitetniji uvjeti za nastavu, jednosmjenski rad i provedbu cjelodnevne škole. Riječ je o dogradnji sportske dvorane ukupne bruto površine nešto više od 324 četvorna metra, koja će sadržavati prateće prostore poput svlačionica, sanitarnih čvorova i spremišta za sportsku opremu. Vrijednost projekta iznosi više od 924 tisuće eura, pri čemu se najveći dio financira bespovratnim sredstvima. Gradonačelnik Novog Marofa Siniša Jenkač istaknuo je kako potpisivanje ugovora predstavlja završetak dugotrajnog procesa pripreme i pronalaženja optimalnog modela financiranja. – Nakon više godina planiranja, izrade projektne dokumentacije i usklađivanja s programima Ministarstva obrazovanja, napokon smo došli do faze u kojoj započinje realizacija. Ova dvorana prvenstveno je namijenjena učenicima Područne škole u Remetincu, a dimenzionirana je prema stvarnim potrebama škole i broju učenika – rekao je Jenkač. Dodao je kako je projekt važan i u kontekstu dugoročnog razvoja školstva na području grada, podsjetivši da je sama škola u Remetincu izgrađena još 2007. godine uz značajno financiranje europskih izvora i Grada Novog Marofa, dok tada izgradnja dvorane nije bila moguća. – Još tada je postojala ideja da se uz školu izgradi i sportska dvorana, no zbog tadašnjih uvjeta financiranja to nije bilo izvedivo. Danas, zahvaljujući novim programima i osiguranim sredstvima, imamo priliku dovršiti cijelu priču i učenicima osigurati adekvatne uvjete za nastavu tjelesne i zdravstvene kulture – naglasio je gradonačelnik. Osim Remetinca, u planu je izgradnja još dviju školskih sportskih dvorana na području Novog Marofa, uz Područnu školu Završje te Područnu školu Ključ. Ukupna procijenjena vrijednost sva tri projekta doseže približno 2,5 milijuna eura, što predstavlja jedno od najvećih ulaganja u obrazovnu infrastrukturu na gradskom području u posljednjih nekoliko godina. – Varaždinska županija prijavila je velik broj školskih sportskih dvorana, a posebno nas veseli što su tri takva projekta upravo na području Novog Marofa – istaknuo je Jenkač. Gradonačelnik je pritom zahvalio Varaždinskoj županiji i županu Anđelku Stričaku na snažnoj potpori i prepoznavanju potreba na području Županije, naglasivši kako bez takve suradnje ovakvi projekti ne bi bili ostvarivi. Ujedno je uputio zahvalu i Vladi Republike Hrvatske koja je, kroz nacionalne programe i osigurana sredstva, prepoznala važnost rješavanja nedostatka školskih sportskih dvorana diljem zemlje. vzaktualno.hr

Krapinsko-zagorska županija je u srijedu domaćin sastanka Vlade Republike Hrvatske i župana uključenih u Razvojni sporazum za Sjever Hrvatske, a održava se u Dvorcu Mihanović u Tuheljskim Toplicama. Sastanak kojim je predsjedao predsjednik Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković okupio je deset ministara, saborske zastupnike sa sjevera Hrvatske, te župane Krapinsko-zagorske županije Željka Kolara, župana Međimurske županije Matiju Posavca, župana Koprivničko-križevačke županije Tomislava Golubića, župana Varaždinske županije Anđelka Stričaka te župana Bjelovarsko-bilogorske županije Marka Marušića.  Prije samog sastanka dodijeljeno je 29 ugovora vrijednih 53 milijuna eura o financiranju niza projekata koji su uključeni razvojni Sporazum Sjever, a provodit će se na području pet županija članica Sporazuma – Krapinsko-zagorskoj, Bjelovarsko-bilogorskoj, Koprivničko-križevačkoj, Međimurskoj i Varaždinskoj županiji. Spomenute ugovore dodijelili su potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede, šumarstva i ribarstva David Vlajčić, ministrica regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Nataša Mikuš Žigman, ministrica zaštite okoliša i zelene tranzicije Marija Vučković i ministar znanosti, obrazovanja i mladih Radovan Fuchs. Na početku sastanka uvodno su se obratili predsjednik Vlade Andrej Plenković, župan Krapinsko-zagorske županije Željko Kolar i načelnik Općine Tuhelj Mladen Hercigonja, dok je ministrica regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Nataša Mikuš Žigman govorila o ulaganjima u sjever Hrvatske i prilikama za regionalni razvoj u novom višegodišnjem financijskom okviru, potpredsjednik Vlade i ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić o Zakonu o priuštivom stanovanju, ministrica zaštite okoliša i zelene tranzicije Marija Vučković o projektima zaštite okoliša i zelene tranzicije na području sjeverne Hrvatske i novim mogućnostima u okviru Modernizacijskog fonda u 2026., a ministar pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Damir Habijan o pregledu ulaganja u pravosudnu infrastrukturu na području sjevera Hrvatske. Župan Kolar rekao je kako su predvidjeli pet strateških projekata i jedan pomoćni te da sada mogu podvući crtu i reći da od ovih pet, dva se provode i provodi se pomoćni, dodatni. – Tako da od onih predviđenih pet, plus taj jedan, tri su u provedbi u vrijednosti negdje oko 65 milijuna eura. Oni će biti gotovi sukladno pozivima koji su raspisani i sa tim možemo zadovoljni. Ima tu niz projekata koji su zajednički i vezani su za komunalnu infrastrukturu, a vezani smo i za pruge i za ceste. Htio bih napomenuti da je Odbor regija nas proglasio Europskom poduzetničkom regijom za 2025. godinu, da smo prvi ih Hrvatske koji smo ponijeli tu titulu, da nas je američki Financial Times stavio na četvrto mjesto malih regija budućnosti pogodnih za privlačenje investicija, da imamo Invest in Zagorje, digitalnu platformu za privlačenje investicija koja nam je alat da budemo vrlo uspješni u privlačenju novih investitora. Da smo u periodu Razvojnog sporazuma Sjever od 2021. do 2024. povukli 98.967.000 eura što je najviše od svih županija u Republici Hrvatskoj i da je svaki 8. euro koji se u to vrijeme povukao iz naše županije, a to je negdje 819 eura po glavi stanovnika. Prema Indeksu razvijenosti koji je rađen 2024. godine, mi smo iz druge skupine skočili u treću skupinu, naš Indeks je sada 101.297, jedina smo županija koja je napravila taj iskorak – pojasnio je Kolar. Dodao je kako nam je nezaposlenost, negdje oko 3 posto te da smo peti po visini dohotka u Republici Hrvatskoj i to su sve snažni pokazatelji pametnog gospodarenja. Osvrnuo se i na kontinentalni turizam, gdje smo poznati po toplicama. – Imali smo i 785 tisuća hodočasnika u Nacionalno svetište u Mariji Bistrici, 775 tisuća kupača i 280 tisuća ljudi je posjetilo naše muzeje. Imamo 214 tisuća dolazaka i 468 tisuća imamo noćenja. To je otprilike slika Krapinsko-zagorske županije u ovom trenutku – pohvalio se župan podacima. Zatim je nabrojao najvažnije projekte koji su u realizaciji. To potresna obnova Specijalne bolnice za medicinsku rehabilitaciju Krapinske Toplice, a ukupna vrijednost projekta je 25.469.000 eura. Drugi projekt je izgradnja hotela i bazena Specijalne bolnice za medicinsku rehabilitaciju Stubičke Toplice – vrijednost projekta je 17.426.000 eura. Zatim tu je i Znanstveno edukativno zabavni centar – ZEZ, vrijedan 24.630.000 eura, plus 4 milijuna eura za opremanje koje još nije definirano, te gradnja novog Centra za odgoj i obrazovanje Krapinske Toplice – 19.120.000 eura. Kolar je istaknuo i važnost strateškog projekta Centra zdravlja, srca i mozga, koji bi se gradio u Krapinskim Toplicama i o kojem se govori već pet godina. – U dvorani nema nikoga, kome netko od članova obitelji ili prijatelja nije bio u Krapinskim Toplicama na liječenju i 87 posto pacijenata dolazi izvan područja Krapinsko-zagorske županije koji se liječe od neuroloških i kardioloških bolesti i mi smo jedina takva ustanova koja se bavi s takvom vrstom rehabilitacije. Pred nama je nova financijska omotnica, nova financijska perspektiva i molim vas predsjedniče Vlade da nađemo zajedničko rješenje – naglasio je župan Kolar i završio kako će u ovoj godini i 2027. na području županije realizirati investicije vrijedne preko 200 milijuna eura. Predsjednik Vlade Andrej Plenković kazao je kako je u proceduru upućeno donošenje novog Zakona o regionalnom razvoju. – Taj zakon ima nekoliko ciljeva. Prvi je da ovu, odličnu politiku i praksu koju smo vodili proteklih desetak godina, koja je bila obilježena prije svega sustavnim dijalogom sa županijama, gradovima i općinama, politiku koja je bila utemeljena na funkcionalnoj decentralizaciji i politika koja je bila utemeljena na ono što je najvažnije, na fiskalnoj decentralizaciji, odnosno omogućavanju većih prihoda svih jedinica lokalne i područne samouprave, nastavimo na jedan intenzivniji način kako bismo zajednički mogli realizirati ono što je vama svima najbitnije, a i nama kao Vladi, a to je realizacija razvojnih projekata. Zato se ovaj sporazum i zove razvojni. Cilj toga je bio da Hrvatska napreduje u svim krajevima, stoga ni ne čude ulaganja u ovoj godini, od 820 milijuna eura samo za demografsku politiku. Cilj ovog zakona je da institucionaliziramo suradnju s našim županijama po uzoru na provedbu programa za Slavoniju, Baranju i Srijem, na odličnu suradnju na sjeveru i sa županijama Jadranske Hrvatske i sa onima koji su središnja Hrvatska. Imat ćemo četiri sustavna dijaloga fokusirana na prioritete u pojedinim krajevima Hrvatske i mislim da će taj novi zakon učiniti bržom provedbu projekata i bolje razumijevanje onoga što su zajednički prioriteti – istaknuo je Plenković. Dodao je kako je puno projekata i ideja u sklopu Razvojnog sporazuma Sjever, ali oni ne mogu biti realizirani u istoj godini ili par godina, nego bi trebalo pametno strukturirati da budu u okviru šireg razvojnog plana Republike Hrvatske. – Ono što mene posebno veseli ovdje, je da ste vi, župane Kolar pokazali ogroman broj projekata koji su ili u visokoj fazi realizacije ili su neki pred završetkom. Nažalost, potresi su pogodili i ovu županiju, mislim da smo ovdje napravili ogroman iskorak i da skoro sve što je strateški bilo bitno je bilo pokriveno aktivnostima Ministarstva graditeljstva, Ministarstva kulture ili pak na ovim drugim primjerima nekih drugih resora. Mi ćemo politiku ravnomjernog regionalnog razvoja staviti u kontekst šireg napora onoga što Hrvatska radi na razini EU. Ovo što radimo sa županijama, one koje su slabije razvijene, želimo im pomoći više, da budu bliže ovima koje su više razvijene, a isto činimo i sa državom na razini EU. Mi smo u 2016. bili na 61% prosječne razvijenosti po kriteriju BDP per capita, na razini EU danas smo na 78% – poručio je premijer. Osvrnuo se i na dodijeljene ugovore koji se tiču i zaštite okoliša i obrane od poplava i revitalizacije vodotoka i konkurentnosti poljoprivrednih gospodarstava i gradnji škola. – 2,7 milijardi eura je na raspolaganju za ulaganja u dječje vrtiće, osnovne škole, sportske dvorane, srednje škole, visoko obrazovanje. To su investicije u obrazovnu infrastrukturu, kakvu Hrvatska od bana Mažuranića nije vidjela i nije realno da ćemo vidjeti baš sličnu dosta godina unaprijed. Sa vrlo jasnim političkim ciljevima, to je da do kraja ovoga desetljeća svako dijete u Hrvatskoj gdje god živjelo ima zajamčeno mjesto u dječjem vrtiću i da nam je sustav osnovnoškolskog obrazovanja baziran, ne samo na jednosmjenskoj nastavi, nego nam je važno da ovi pilot projekti koji su se pokazali jako dobrima, dakle cjelodnevnog koncepta nastave, na kraju rezultiraju i boljim ishodima i rezultatima obrazovnog ciklusa, kvalitetnim novim programima i onda u konačnici djecom koja dobivaju velike temelje općega znanja i, kasnije kroz obrazovni sustav, specifična znanja koji ih čine relevantnima i traženima na tržištu rade ili im pak otvara vrata visokog obrazovanja – napomenuo je Plenković. Posebno mu je drago što je istaknut projekt Centra za odgoj i obrazovanje jer on pokazuje visoki stupanj socijalne osjetljivosti, senzibilitet Vlade, države, županija, gradova i svih koji su uključeni u pomaganje onima kojima je potreban posebni oblik skrbi. – Želimo učiniti Hrvatsku potpuno predvidljivom, pouzdanom za ulagače. Zahvaljujem posebno svima koji su sudjelovali u ovom procesu postpotresne obnove. On je bio zahtjevan s kratkim rokovima, ali i s ogromnim iznosom sredstava. Do sada je 4 milijarde i 360 milijuna eura uloženo u postpotresnu obnovu Zagreba, Banovine i svih ovih drugih županija koje su stradale. Pravovremeno smo iskoristili sredstva Fonda solidarnosti te sredstva Nacionalnog plana oporavka i otpornosti. Od 10 milijardi na raspolaganju, 2 milijarde smo automatski alocirali na postpotresnu obnovu – zaključio je Plenković i dodao kako od župana, ali i svih drugih aktera, žele čuti što su oni glavni i stvarni prioriteti na koje mogu zajednički stavljati fokus u financijskom smislu. Ministrica Mikulaš Žigman kazala je kako je u smislu ugovorenih projekata realizirano gotovo 83 milijuna eura. – U Varaždinsku županiju preko 55 milijuna, Međimurska županija nosi gotovo 50 milijuna eura investicija, Koprivničko-križevačka 13 milijuna i Bjelovarsko-bilogorska 41 milijun eura. Ono što me osobito raduje je da imamo i zajedničkih projekata gdje se u stvari povezuje više županija i primarno se tu radi o projektima cestovne infrastrukture, brza cesta Bjelovar-Virovitica i Zagorska brza cesta ukupne vrijednosti 160 milijuna eura. Govorimo o projektima ulaganja u zdravstvenu infrastrukturu, o ulaganjima u obrazovnu infrastrukturu, promet, ulaganjima u turizam i puno drugih projekata – komentirala je ministrica. Ono što je također bitno za istaknuti, je da uz okvir Razvojnog sporazuma kroz koji županije imaju priliku predložiti svoje razvojne projekte i uz potporu Vlade ih i realizirati, treba imati na umu da je u stvari okvir suradnje puno širi. – Tako mogu ovdje istaknuti da u okviru ulaganja iz Europskih fondova na razini pet sjevernih županija, govorimo o ukupno gotovo 3 milijarde eura u proteklih desetak godina. Ono što osobito raduje je da smo od zadnjeg sastanka koji je bio u travnju 2025. godine ustvari podigli iznos ulaganja za više od milijardu eura, dakle 1 milijarda i 120 milijuna u odnosu na travanj 2025. Ako gledamo pojedine županije, onda možemo vidjeti da su to rasponi ulaganja između 500 do 700 milijuna eura po svakoj od ovdje navedenih županija. Sve to, dakle, ulaganja, ali isto tako i snažna poduzetnička aktivnost koja je karakteristika upravo sjevera Hrvatske, vodi prema tome da su makroekonomski pokazatelji za pet sjevernih županija vrlo dobri i kvalitetni. Rast izvoza je vrlo bitan pokazatelj, jer upravo on utječe značajno na rast BDP-a. Poduzetnici su rasli u broju, odnosno u postotku za više od 40 posto, a vrijednost investicija u odnosu na 2016. godinu je na visokih 84 posto. Sve to svjedoči o tome koliko je ustvari razvojna politika i kvalitetna, ali u stvari ulaganja koja se kroz razvojne projekte događaju na sjeveru Hrvatske, upravo potiču i ovakve makroekonomske pokazatelje – završila je Mikuš Žigman. Ministar Branko Bačić govorio je o priuštivom stanovanju. Rekao je kako su krajem ožujka prošle godine donijeli Nacionalni plan stambene politike, a u prosincu je komisija donijela Europski plan za priuštivo stanovanje. – Na temelju našeg Nacionalnog plana stambene politike trebali su donijeti sedam zakona i njih je pet već doneseno. Zakon o priuštviom stanovanju će sljedećeg mjeseca biti u prvom čitanju, a nadam se do kraja veljače i drugi Zakon o najmu stanova. Dakle svih sedam zakona. Ono što smo našim Nacionalnim planom definirali kao naše ciljeve to su: omogućavanje priuštivog stanovanja, da sugrađanima koji ne mogu sami osigurati priuštivo stanovanje. Drugi cilj je bio da to stanovanje u Hrvatskoj dignemo na višu razinu, da bude i kvalitetno i održivo. I treći cilj je našim zakonima omogućiti da hrvatski prostori budu dostupniji korisnicima tog priuštivog stanovanja – komentirao je Bačić. Uz premijera Plenkovića sastanku je prisustvovalo 10 ministara: David Vlajčić, Tonči Glavina, Marija Vučković, Radovan Fuchs, Ivan Šipić, Irena Hrstić, Branko Bačić, Damir Habijan, Natasa Mikuš Žigman i Nina Obuljen Koržinek. vzaktualno.hr

Općina Trnovec Bartolovečki sigurna je općina u kojoj gotovo da i nema problema u prometu iako kroz cijelu općinu prolazi državna cesta D-2 na kojoj se odvija intenzivan putnički i teretni promet. Informacije su to iz Policijske uprave varaždinske iznijete na posljednjoj sjednici Vijeća za komunalnu prevenciju. Načelnik Policijske postaje Varaždin, Leonard Sakač, na sjednici je naglasio kako su u Policijskoj upravi varaždinskoj zadovoljni općim stanjem sigurnosti na području Općine i smatraju ga zadovoljavajućim. -Vi ste sigurna Općina i u vašoj Općini jednostavno nema problema s prometom – kratko je dodao Sakač te još jednom istaknuo činjenicu da je nastavljen pozitivan trend u prometu iz prethodne godine, odnosno da nije bilo poginulih u prometu. Dodao je i da je broj kaznenih djela u Općini relativno mali kada se gleda udio u ukupnom broju kaznenih djela na području cijele PU varaždinske. Analizirajući podatke i brojke za prošlu godinu vidljivo je kako je došlo do pada broja slučajeva ukupnog kriminaliteta i to za 11 posto. Naime, dok je u 2024. zabilježeno ukupno 53 slučajeva svih vrsta kriminaliteta, u 2025. broj je 47. Treba izdvojiti kako je u prošloj godini zabilježen pad kriminaliteta droga te kriminalnih djela na štetu mladeži i obitelji. I dok je broj kaznenih djela u padu, razriješenost je u porastu. Naime, razriješeno je 70 posto svih kaznenih djela u 2025. godini što je jednako nacionalnom prosjeku razriješenosti kaznenih djela. Broj prometnih nesreća u 2025. gotovo je na istoj razini kao i godinu ranije. Dok je 2024. zabilježeno ukupno 30 prometnih nesreća, u protekloj godini bilo ih je 33. Svakako treba istaknuti da u posljednje dvije godine nije bilo poginulih osoba u prometnim nesrećama na cestama u Općini. Ozlijeđeno je ukupno 11 osoba, dok je u 22 prometne nesreće zabilježena materijalna šteta. – Što se tiče prekršaja protiv javnog reda i mira oni su u prošloj godini bili gotovo na istoj razini kao i godinu dana ranije, odnosno u 2025. zabilježeno je osam takvih slučajeva, dok ih je 2024. bilo devet – zaključio je Sakač. Policijski službenik za prevenciju Policijske postaje Varaždin Siniša Lah govorio je o preventivnim aktivnostima koje se odnose na edukaciju najmlađih u prometu te suzbijanja vršnjačkog nasilja. Istaknuo je zadovoljstvo dosadašnjom suradnjom na tom području s Općinom Trnovec Bartolovečki te ustanovama, posebice osnovnim školama u Trnovcu i Šemovcu. Najavio je nastavak zajedničke organizacije preventivnih aktivnosti, a jedna od sljedećih bit će Dan ružičastih majica krajem veljače. Dobru suradnju u organizaciji brojnih preventivnih aktivnosti potvrdile su ravnateljice osnovnih škola u Trnovcu i Šemovcu, Radmila Sačić i Marina Hižak. Načelnica Općine Verica Vitković složila se u ocjeni da je stanje javnog red i sigurnosti na zadovoljavajućoj razini, ali je dodala kako nema mjesta opuštanju. – Svakako treba nastaviti provoditi preventivne aktivnosti koje će doprinijeti još boljem stanju sigurnosti. Suradnja s Policijskom upravom varaždinskom je odlična i nastavit ćemo u tom smjeru, prije svega u interesu naših sugrađana. Kao načelnica mogu samo obećati da ćemo mi kao zajednica napraviti sve što je u našoj moći da Općina Trnovec Bartolovečki, odnosna sva njena naselja, budu sigurna – poručila je načelnica Vitković. Posebno se osvrnula na nedavnu situaciju većih količina padalina, odnosno snijega kada je lokalni koncesionar odmah po prestanku oborina krenuo na teren. -U trenutku kada je prestao padati snijeg djelatnici ugovorne tvrtke za komunalnu djelatnost i održavanje nerazvrstanih cesta na razini općine krenuli su s čišćenjem lokalnih i nerazvrstanih prometnica. Sa zadovoljstvom mogu ustvrditi da su prije kraja radnog dijela tog dana prometnice pod našom ingerencijom bile očišćene – kazala je Vitković. vzaktualno.hr