Rađanje djece sve se više pomiče prema kasnijim godinama života, a taj trend više nije iznimka, već novo europsko pravilo. Žene diljem Europske unije u prosjeku postaju majke gotovo u tridesetoj godini, a sličan obrazac sve je izraženiji i u Hrvatskoj. Iako se često govori o “odustajanju od roditeljstva”, stručnjaci upozoravaju da se zapravo ne radi o gubitku želje za djecom, već o odgađanju s dugoročnim demografskim, društvenim i zdravstvenim posljedicama, piše Večernji list.
Prema aktualnim europskim statistikama,
žene u Europskoj uniji danas postaju majke u prosjeku s 29,8 godina, što je gotovo godinu dana kasnije nego prije deset godina. Raspon je pritom velik – od 24,7 godina u Moldaviji do čak 31,8 godina u Italiji.
Iako se često stvara dojam da mlade generacije sve manje žele djecu, demografi upozoravaju da stvarnost nije tako jednostavna.
„Zapravo se radi o čekanju“, ističe Ester Lazzari, demografkinja sa Sveučilišta u Beču, specijalizirana za plodnost, a prenosi
Večernji list. Dodaje kako se idealna veličina obitelji kroz desetljeća gotovo nije promijenila, ali se promijenilo vrijeme u kojem ljudi smatraju da su spremni za roditeljstvo.
Sličan trend jasno je vidljiv i
u Hrvatskoj. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku za 2023. godinu, gotovo polovica sve rođene djece bila su prvorođenci, dok je udio drugorođene i trećerođene djece znatno manji. Istodobno, dob majki pri prvom porodu kontinuirano raste. Dok su žene 1971. godine prvo dijete u prosjeku rađale s 22,6 godina,
danas se ta granica pomaknula na 29,7 godina.
Prosječna dob majki pri porodu općenito narasla je na 31,2 godine.
Dugoročni podaci pokazuju i
snažan pad broja vrlo mladih majki. Udio djevojaka koje su rađale između 15. i 19. godine života pao je s više od 15 posto početkom 1970-ih na tek 1,9 posto u 2023. godini. Istodobno
raste broj žena koje rađaju nakon 40. godine, što dodatno potvrđuje pomicanje reproduktivnog razdoblja.
Razlozi za ovaj trend višestruki su. Prema riječima stručnjaka, mladi Europljani sve češće prvo žele
završiti obrazovanje, osigurati financijsku stabilnost, riješiti stambeno pitanje i izgraditi stabilne partnerske odnose. Za razliku od ranijih generacija, formiranje obitelji više nije prioritet u ranim dvadesetima, već se sve češće odgađa do kasnih dvadesetih ili ranih tridesetih godina.
Takav pomak, upozoravaju stručnjaci, nosi i određene
zdravstvene rizike. Biološki gledano, plodnost se s godinama smanjuje, pa se dio parova suočava s problemima upravo onda kada se osjećaju „spremnima“ za djecu. To djelomično objašnjava snažan rast liječenja neplodnosti u Europi – samo u 2021. godini provedeno je
više od 1,1 milijun ciklusa potpomognute oplodnje u gotovo 1.400 klinika.
Zaključno, stručnjaci naglašavaju da Europa ne svjedoči nestanku želje za djecom, već
dubokoj promjeni životnih prioriteta i društvenih okolnosti.
Foto: ilustracija
vecernji.hr/vzaktualno.hr
DVD Veliki Bukovec posebnu zahvalu upućuje mještanima koji su pravovremeno primijetili požar i dojavili ga te hrabro i pribrano reagirali korištenjem vatrogasnih aparata do dolaska vatrogasaca.
– Upravo takvo ponašanje sprječava širenje požara i spašava imovinu! Vatrogasni aparat u domu ili gospodarskom objektu može znatno smanjiti opasnost i štetu u prvim minutama požara. Ova intervencija to je još jednom jasno pokazala – poručuju iz DVD-a Veliki Bukovec.
foto: fb – dvd veliki bukovec – ivan modrić
ak/vzaktualno.hr 
– Pozivamo sve građane i posjetitelje da se pridruže ovoj besplatnoj gradskoj šetnji, dođu u nedjelju, 18. siječnja u 14:00 sati do Krugova Centra svijeta i upoznaju Ludbreg na drugačiji, zanimljiv i inspirativan način – rekla je Karin Golubić, direktorica Turističke zajednice područja Centar svijeta.
Ovakvim programima ujedno se naglašava značaj turističkih djelatnika u oblikovanju međunarodnog imidža Hrvatske, ali i važnost očuvanja nacionalnog identiteta i kulturne baštine. Zahvaljujući pozitivnim reakcijama građana i medija, akcija „Upoznaj svoju zemlju” s godinama je postala prepoznatljiv način obilježavanja Međunarodnog dana priznanja Republike Hrvatske, koji se obilježava 15. siječnja.
vzaktualno.hr 
Za ovu prigodu pripremljene su i prigodne čaše te kriglice za kuhano vino s natpisom „Vincekovo 2026. Kališće–Cicelj“, kao trajna uspomena na ovogodišnje slavlje.
Grad Novi Marof i ove godine podržava ovu tradicionalnu manifestaciju koja čuva vinogradarsku baštinu i običaje marofskog kraja.
– Vincekovo je lijep običaj koji okuplja ljude, njeguje tradiciju i prenosi vrijednosti našeg kraja na mlađe generacije. Pozivam sve građane Novog Marofa i okolice da nam se pridruže u Kališću, provedu ugodan dan u dobrom društvu i zajedno s našim vinogradarima obilježe početak nove vinogradarske godine – istaknuo je novomarofski gradonačelnik Siniša Jenkač.
vzaktualno.hr 
vzaltualno.hr 
Sukladno navedenome, Grad Ludbreg dostavio je analizu i prikupljene podatke nadležnoj policijskoj postaji kako bi se, u suradnji s policijom, odlučilo o daljnjim mjerama za povećanje sigurnosti u prometu i utjecaj na vozače da ne voze brzinom iznad dopuštene. Policija je već poduzela određene aktivnosti, postavljaju se dodatne kamere za mjerenje brzine, policijski službenici češće su prisutni na terenu te se organiziraju ciljane akcije mjerenja brzine.
Važno je naglasiti da je ovim projektom uveden novi sustav mjerenja brzine i broja vozila koji se još uvijek nalazi u eksperimentalnoj fazi. Pojedini podaci, osobito oni koji se odnose na broj bicikala na testnim lokacijama, predmet su daljnjeg razmatranja i budućih nadogradnji, a Grad Ludbreg nastavlja sustavno raditi na unaprjeđenju sustava.
– Ova analiza jasno pokazuje da su dodatne mjere nužne na svim lokacijama. Nastavit ćemo ulagati u sigurnost, jačati suradnju s policijom i poduzimati sve što je potrebno kako bismo zaštitili pješake, bicikliste i sve ostale sudionike u prometu – poručio je na kraju gradonačelnik Bilić.
Projekt Sigurno u prometu sufinanciran je sredstvima Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture za provedbu Nacionalni plan razvoja biciklističkog prometa za razdoblje od 2023. do 2027. godine.
vzaktualno.hr