Na varaždinskom području za vikend četiri nesreće, nekoliko pijanih vozača isključeno iz prometa
Tijekom proteklog vikenda na prometnicama Varaždinske županije dogodile su se četiri prometne nesreće i to jedna s ozlijeđenom osobom i tri nesreće s materijalnom štetom.
U tom je vremenu proveden pojačani nadzor prometa te je utvrđeno ukupno 158 prekršaja iz Zakona o sigurnosti prometa na cestama i to: 10 prekršaja vožnje pod utjecajem alkohola, 1 prekršaj odbijanja testa na drogu, 43 prekršaja vožnje nepropisnom brzinom, 20 prekršaja nekorištenja sigurnosnog pojasa, 11 prekršaja nepropisne uporabe mobitela te 73 ostala prekršaja.
Najviša koncentracija alkohola utvrđena je u nedjelju, 4. siječnja oko 2 sata u Trnovcu, kod 60-godišnjeg vozača osobnog vozila, a iznosila je 1.73 promila, dok je najveća nepropisna brzina utvrđena u Jalžabetu, a iznosila je 90 km/h.
Svi vozači zatečeni u vožnji pod utjecajem alkohola su isključeni iz prometa.
foto: arhiva
vzaktualno.hr
Zimski uvjeti i nesreće otežavaju promet – Zatvoren dio autoceste A1
Zbog prometne nesreće na autocesti A1 te nepovoljnih zimskih uvjeta na cestama kroz Liku, trenutno ne postoji slobodan cestovni pravac za kamione s prikolicama i tegljače s poluprikolicama iz smjera Dalmacije prema unutrašnjosti Hrvatske, izvijestio je Hrvatski autoklub (HAK).
Prometna nesreća dogodila se na dionici autoceste A1 između čvorova Rovanjska i Sveti Rok u smjeru Zagreba, zbog čega je taj dio autoceste zatvoren za sav promet. Obilazni pravac vodi preko Zatona Obrovačkog i Gračaca, no taj smjer nije dopušten za teretna vozila s prikolicama, tegljače s poluprikolicama i vozila bez propisne zimske opreme zbog snijega i zimskih uvjeta na državnim cestama.
Autocesta A1 u punoj je dužini prohodna u smjeru Dubrovnika, dok su autocesta A6 Rijeka–Zagreb, Krčki most, Paški most te Most dr. Franja Tuđmana u Dubrovniku otvoreni za sve skupine vozila i promet se odvija bez većih ograničenja.
Snijeg pada u većem dijelu unutrašnjosti zemlje i u gorskim predjelima, a kolnici su mokri, vlažni i skliski. Zbog niskih temperatura postoji opasnost od poledice, dok su u Gorskom kotaru i Lici na snazi zabrane prometa za kamione s prikolicama, tegljače s poluprikolicama i vozila bez zimske opreme, uključujući državnu cestu DC1 na dionici Budačka Rijeka – Knin.
Dodatne poteškoće vozačima stvara jaka bura u priobalju, osobito podno Velebita, gdje su na snazi zabrane za pojedine skupine vozila. Na terenu su ekipe zimske službe koje čiste i posipavaju kolnike, no promet se na pojedinim cestama odvija usporeno zbog vozila koja se kreću smanjenom brzinom.
HAK upozorava i na izvanredne prometne događaje. Na autocesti A1, na 44. kilometru između čvorova Karlovac i Novigrad, na kolniku se nalazi srna, zbog čega se vozi uz ograničenje brzine od 80 km/h. Na autocesti A4, na čvoru Varaždin, zabilježena je pojava psa na cesti, a promet se odvija uz ograničenje od 60 km/h.
Vozače se poziva na dodatan oprez, prilagodbu brzine i načina vožnje zimskim uvjetima, održavanje sigurnosnog razmaka te da na put ne kreću bez propisne zimske opreme, osobito u gorskim i kontinentalnim krajevima.
HAK/vzaktualno.hr
Danas je njihov dan, želimo im sretan imendan!
Prema katoličkom kalendaru, 5. siječnja imendan slave osobe s imenom Miljenko, Emilijana i Radoslav. Želimo im sretan imendan i da uživaju u svom danu!
Prema portalu knjigaimena Miljenko je muško ime domaćeg porijekla. Ime je nastalo od pridjeva mio, miljen. Ženski oblik ovog imena je Miljenka. Ostali oblici ovog ovog imena su Milica, Milka, Miloš, Milutin, Mila, Milana, Milanija, Milanko, Milanče, Mile, Milen, Milenka, Milenko…
Emilijana je žensko ime latinskog porijekla. Značenje imena dolazi od latinskog aemula što znači oponašajuća, koja se natječe. Drugi oblici ovog imena su Emilijan, Emilija, Emil, Emilije, Emilio, Femilijana.
Radoslav je muško sveslovensko ime. Nastalo je od glagola radovati i slava. Moguće je da je nastalo i od glagola raditi što je manje vjerojatno. Od ovog imena izvedena su imena Radisav, Radisava, Radislava, Radislav, Radica, Radič, Radiša, Radosav, Radosava, Radosija, Radosije, Radoslava, Radoslavka, Radoš, Raduša, Rađa, Rađo, Raca, Raco, Raša, Raško i Rašo.
FOTO: Ilustracija
vzaktualno.hr/knjigaimena.com
Danas oblačno i nestabilno vrijeme diljem Hrvatske
Prema prognozi DHMZ-a, danas nas očekuje oblačno vrijeme. Na Jadranu se očekuje kiša, dok će u unutrašnjosti padati snijeg s mogućnošću stvaranja novog snježnog pokrivača, posebno u istočnoj i Gorskoj Hrvatskoj. U Dalmaciji lokalno se mogu javiti obilniji pljuskovi, ponegdje praćeni grmljavinom. U planinskim dijelovima Dalmacije i Like te na krajnjem istoku kiša se povremeno može smrzavati na tlu i predmetima.
Vjetar slab do umjeren sjeverni i sjeveroistočni. Na Jadranu umjerena i jaka bura, podno Velebita s olujnim udarima, dok će na južnom dijelu puhat južni i jugozapadni vjetar, a uz obalu povremeno jugo.
Temperatura zraka kretat će se od -4 do 1 °C u unutrašnjosti, na sjevernom Jadranu od 2 do 7 °C. Na obali i otocima Dalmacije uglavnom od 10 do 15 °C, dok će u unutrašnjosti biti hladnije.
Biometeorološka prognoza
Kao i prethodnih dana biometeorološke prilike će biti nepovoljne. Meteoropati i kronični bolesnici će se žaliti na umor i bolove na mjestima ranijih ozljeda. Uz niže temperature u unutrašnjosti zemlje potrebno je prilagoditi odijevanje. Kroničnim bolesnicima savjetujemo izbjegavanje suvišnih napora, redovito uzimanje terapije i odmor.
Foto: arhiva
Zimska zamka već je na cestama: Pazite na ovo dok vozite
Prvi snijeg već je prekrio ceste, a početkom očekuje se još intenzivnije zahlađenje s mogućim snježnim padalinama. Noću temperature padaju i do -10 °C, što povećava opasnost od poledice na cestama, osobito tijekom noći i susnježice koja stvara tanak, klizav sloj na asfaltu, otežavajući kontrolu vozila prenosi jutranji.hr.
Takvi uvjeti vožnju čine znatno opasnijom, pogotovo na prometnicama koje službe za čišćenje ne uspijevaju pravovremeno održavati pri iznenadnim snježnim padalinama. Krajem prosinca, tzv. crni led izazvao je tešku lančanu nesreću na autocesti u Japanu, u kojoj su poginule dvije osobe, a 26 ih je ozlijeđeno. Slična situacija dogodila se u američkom Kansasu, gdje je crni led prouzročio masovno proklizavanje vozila, a neki vozači su iz straha čak izlazili iz svojih automobila.
Crni led je posebno opasan jer ga je gotovo nemoguće vidjeti. Radi se o vrlo tankom sloju leda koji nastaje nakon ledene kiše ili kada se mokra cesta ponovno smrzne pri niskim temperaturama. Promet dodatno doprinosi njegovom stvaranju jer topli kotači otapaju snijeg i led, koji se zatim ponovo smrzava u proziran sloj. Najveća opreznost potrebna je na cestama s manjim prometom, noću i u ranim jutarnjim satima.
Ako osjetite da vozilo proklizava na crnom ledu, najvažnije je ostati smiren. Treba izbjegavati nagle pokrete, upravljati vozilom polako i pažljivo dozirati kočnicu dok ne napustite klizavu površinu. Prebacivanje u nižu brzinu može pomoći pri usporavanju bez naglog kočenja.
Foto: arhiva
vzaktulano.hr/jutarnji.hr
Postblagdanska depresija: zašto se javlja i što možete učiniti već danas
Božić i Nova godina su iza nas. Lampice se spremaju u kutije, kolači nestaju s tanjura, a kalendari se ponovno pune obavezama. Iako su mnogi iskoristili priliku spojiti praznike s vikendom, a neki si uzeli i dodatne slobodne dane do Sveta tri kralja, većina se ovih dana vraća svakodnevnoj rutini, poslu, fakultetu, školi.
Upravo tada, kada blagdanska euforija splasne, kod dijela ljudi javlja se ono što se sve češće naziva postblagdanskom depresijom – osjećaj tuge, praznine, iscrpljenosti i gubitka motivacije koji dolazi nakon razdoblja intenzivnih emocija i očekivanja.
Prosinac i početak siječnja tradicionalno se smatraju najradosnijim dijelom godine. Obilježeni su brojnim blagdanima, druženjima, darivanjem i simbolikom zajedništva. Gradovi su okićeni, reklame prizivaju slike savršenih obitelji, a društvene mreže prepune su fotografija sreće i obilja.
No, ne doživljavaju svi blagdane jednako. Za mnoge ljude to je razdoblje pojačanog stresa, samoće i suočavanja s gubicima. Psiholozi ističu da se upravo tada sudaraju nerealna očekivanja i stvarnost, osobito kod onih koji su usamljeni, u financijskim poteškoćama ili su nedavno izgubili blisku osobu.
tako se često na društvenim mrežama mogu vidjeti komentari poput ovih: “Inače se grozno osjećam u prosincu. Živciraju me te blagdanske euforije i reklame “sretne obitelji”. Ove godine je još gore – prvi blagdani bez mame. Tješi me jedino misao da iduća godina ne može biti gora”, “Volim blagdane, ali s vremenom to više nije to. Ljudi se rasuli – netko je otišao, netko se razveo, netko umro. Voljela bih vratiti vrijeme deset godina unazad, kad nas je bilo više.”
Kasna jesen i zima donose kraće dane, manje dnevnog svjetla i hladnoću, faktore koji kod dijela ljudi potiču sezonsku (zimsku) depresiju, službeno priznatu dijagnozu još od 1980-ih. Ona se očituje sniženim raspoloženjem, umorom, pojačanom potrebom za snom, povećanim apetitom (osobito za slatkim), padom libida i povlačenjem iz društva.
Blagdani kod takvih osoba mogu dodatno pojačati osjećaj unutarnje praznine jer kontrast između vlastitog stanja i nametnute sreće iz okoline često je bolan.
Stručnjaci objašnjavaju da postblagdansko raspoloženje često ima veze s emocionalnim antiklimaksom. Tijekom blagdana doživljavamo pojačane pozitivne podražaje, druženja, slobodno vrijeme, iščekivanje, a njihov nagli prestanak može ostaviti osjećaj praznine i besmisla.
Uz to dolaze i financijske brige nakon pojačane potrošnje, promjena rutine, neredovito spavanje, više alkohola i teške hrane, a sve su to faktori koji mogu dodatno pogoršati psihičko stanje.
Postblagdanska depresija češće se javlja kod: osoba koje žive same, starijih ljudi i onih koji su izgubili partnera, ljudi koji su u procesu razvoda ili tuge, financijski opterećenih osoba, senzitivnih i emocionalnih pojedinaca i osoba koje već imaju povijest depresivnih epizoda.
Kada potražiti pomoć?
Ako osjećaj tuge, bezvoljnosti i gubitka interesa traje dulje od dva tjedna, ako nestaje radost u stvarima koje su prije veselile, javlja se kronični umor, nesanica ili osjećaj bezvrijednosti – tada je važno potražiti stručnu pomoć. Razgovor s psihologom ili psihoterapeutom nije znak slabosti, već brige o sebi.
Za lakši povratak u svakodnevicu stručnjaci savjetuju:
– postepeno vraćanje rutini
– realna očekivanja od sebe i drugih
– ograničavanje financijskog pritiska
– kretanje i boravak na dnevnom svjetlu
– održavanje socijalnih kontakata
– planiranje malih stvari kojima se možemo veseliti
– prihvaćanje vlastitih emocija bez srama
Blagdani ne moraju biti savršeni da bi imali smisla. Ponekad su upravo mir, razgovor i male stvari ono što ostaje kada se svjetla ugase.
vzaktualno.hr
Bolesti, klimatski ekstremi i uvoz guše domaću poljoprivredu – retrospektiva 2025. godine
Hrvatska poljoprivreda u protekloj godini suočila se s nizom ozbiljnih izazova – od bolesti životinja i klimatskih ekstrema do rasta uvoza, pada proizvodnje i niske produktivnosti.
Nezadovoljstvo stanjem u sektoru kulminiralo je prosinačkim prosvjedom poljoprivrednika u Bruxellesu, na kojem su sudjelovali i predstavnici Hrvatske poljoprivredne komore (HPK), upozorivši da je domaća proizvodnja hrane ugrožena, donosi portal Financije.hr.
Iz HPK-a su istaknuli da je Hrvatska ispod razine prehrambene samodostatnosti, s izrazito usitnjenim gospodarstvima, visokim uvozom i slabom kupovnom moći potrošača. Posebno teška situacija je u sektoru mljekarstva, gdje se, prema navodima Komore, farme gase, a rast cijena mlijeka među najnižima je u EU i u Hrvatskoj je tek oko četiri posto.
Na loše stanje dodatno upućuju podaci Eurostata prema kojima je produktivnost poljoprivrede u Hrvatskoj u 2025. pala za gotovo 15 posto, najviše u Europskoj uniji. Ekonomski analitičari upozoravaju da je ključni problem rascjepkanost zemljišta te činjenica da je tek manji dio od oko 130 tisuća OPG-ova ekonomski održiv.
Europska komisija upozorava i na izražen problem starenja poljoprivrednika, slab interes mladih za ulazak u sektor te otežan pristup zemljištu i financiranju. U Hrvatskoj je gotovo 40 posto poljoprivrednika starije od 65 godina, što dodatno usporava modernizaciju i uvođenje novih tehnologija.
Kako bi se ublažili problemi, Europska komisija je u listopadu odobrila izmjene Strateškog plana ZPP-a za razdoblje 2023.–2027., kojima se pojednostavljuju uvjeti, povećavaju financijski instrumenti za ulaganja i proširuje dostupnost potpora. Dio izmjena primjenjuje se od kraja kolovoza 2025., a dio od početka 2026. godine.
Poljoprivrednike su dodatno pogodile bolesti životinja, među kojima se uz afričku svinjsku kugu ove godine istaknula i bedrenica. U pogođenim područjima uvedene su stroge mjere, a Vlada je donijela program potpore uzgajivačima stoke vrijedan 2,3 milijuna eura.
Klimatske promjene snažno pogađaju i povrtlarsku proizvodnju. Predstavnici HPK-a upozoravaju da proizvodnja na otvorenom postaje sve teža zbog ekstremnih temperatura, rasta troškova navodnjavanja i nedostatnih kvota plavog dizela, zbog čega sve više proizvođača vidi rješenje u plastenicima i staklenicima.
Istodobno, Hrvatska bilježi pad proizvodnje voća i rast uvoza. Urod jabuka prošle je godine, prema procjenama struke, pao za više od četvrtine, dok je uvoz jabuka, krušaka i dunja već lani premašio 29 tisuća tona, u vrijednosti većoj od 25 milijuna eura, objavio je portal Financije.hr.
Stručnjaci i poslodavci upozoravaju da bez rješavanja problema zemljišta nema povećanja proizvodnje. Procjenjuje se da u Hrvatskoj postoji oko 100 tisuća hektara zapuštenog poljoprivrednog zemljišta, a Vlada je najavila izmjene zakona o komasaciji kako bi se smanjila rascjepkanost parcela i omogućilo učinkovitije korištenje zemljišta, što je ujedno uvjet za povlačenje sredstava iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti.
foto: arhiva
vzaktualno.hr/financije.hr
Udruga Prsten Varaždinske županije obilježila 16 godina djelovanja tradicionalnim blagdanskim druženjem
Udruga Hrvata Bosne i Hercegovine Prsten – podružnica Varaždinske županije održala je svoje tradicionalno 14. blagdansko druženje, koje je ove godine bilo u znaku obilježavanja 16 godina djelovanja varaždinske podružnice te 20 godina rada Udruge Prsten na nacionalnoj razini.
U ime domaćina i organizatora, okupljene je pozdravio predsjednik varaždinske podružnice Ilija Ponjavić, zahvalivši partnerima i gostima na dugogodišnjoj podršci, a istaknuo je i zadovoljstvo velikim odazivom članova.
– Drago mi je vidjeti vas u ovolikom broju i posebno mi je drago što ste svojim dolaskom dali podršku našem radu. Kao i svake godine, moram pohvaliti sve naše članove koji su bili izuzetno aktivni. Istaknuo bih našu sportsku sekciju koja se već 16 godina okuplja svake subote u sportskom centru TTS. Kroz nju djelujemo i humanitarno, pa smo tako i ove godine kroz humanitarnu utakmicu donirali značajna sredstva Socijalnoj samoposluzi „Kruh sv. Ante“ – rekao je predsjednik varaždinskog Prstena. Istaknuo je i da se sportska sekcija proširila na stolni tenis.
– Organizirali smo dva turnira na kojima sam, nažalost, oba puta izgubio u finalu, ali kako kažu – samo onaj tko se preda bez borbe, pravi je gubitnik – naglasio je Ponjavić.
Osvrnuo se i na dugogodišnji rad Kulturno-umjetničkog društva Prsten, koje već 14 godina aktivno djeluje, nastupa diljem Hrvatske i izvan nje te uspješno prenosi bogatu kulturnu baštinu Hrvata Bosne i Hercegovine na mlađe naraštaje. Zahvalio je Općini Gornji Kneginec na kontinuiranoj podršci radu KUD-a te istaknuo kako su druženja i zajedničke aktivnosti postale prepoznatljiv dio rada Udruge.
Predsjednik Udruge Prsten na nacionalnoj razini, Draženko Mamić, podsjetio je na nedavno izdanu monografiju Udruge Prsten u kojoj je nezaobilazan dio vezan upravo uz varaždinsku podružnicu.
– Ono što je odmah vidljivo u dijelu monografije koji govori o varaždinskoj podružnici Udruge Prsten je veliki naslov koji kaže kako je u Varaždinu kao na staroj slici – svi su sretni, veseli i pjevaju. Mislim da se svi mi ovdje tako osjećamo i hvala vam na tome – poručio je Mamić dodajući da Udruga Prsten već 20 godina povezuje ljude i zajedništvo pretvara u djela.
– Dio takvih djela ste i vi jer svojom snagom i trajnošću to pokazujete. Hvala vam na tome – poručio je Mamić. Inače, možda i jedna od najznačajnijih aktivnosti Udruge je osiguranje sredstava za stipendiranje mladih. Naime, u osamnaest godina Udruga je dodijelila čak 383 stipendija za što je osigurano više od 550 tisuća eura.
Svečanom druženju nazočili su brojni uzvanici, među kojima su bili župan Varaždinske županije Anđelko Stričak, predsjednik Gradskog vijeća Grada Varaždina Lovro Lukavečki kao i predstavnici podružnica Udruge Prsten iz Zagreba, Svete Nedelje i Osijeka. Događaj su podržali i predstavnici zavičajnih udruga, među kojima Zajednica Komušina Zagreb i Udruga Usora Zagreb.
Župan Anđelko Stričak, koji je inače redoviti dugogodišnji gost na okupljanju članova Udruge u Varaždinu, istaknuo je kako je važno okupljati se, radovati i veseliti. Uza sve aktivnosti Udruge kao posebno važnu naglasio je rad i djelovanje kulturno-umjetničkog društva, koja njeguju baštinu, tradiciju i običaje.
– Smatram to iznimno bitnim jer uvijek naglašavam koliko je važno znati tko smo, što smo i odakle su nam korijeni – kazao je župan dodajući kako je prošla godina bila iznimno uspješna.
– Održali smo cijeli niz manifestacija i obljetnica, a dvije u BiH su mi se posebno urezale u sjećanje. Prva je 30. obljetnica Vojno-redarstvene operacije Ljeto ’95. U Livnu, u centru grada nalazi se ogroman mural posvećen svim vojnim postrojbama koje su sudjelovale u toj akciji, a simbol 7. gardijska brigada Puma, zauzima polovicu tog crteža. Druga obljetnica, dva mjeseca kasnije, održana je u Jajcu, povodom 30. obljetnice oslobađanja grada Jajca i Vojno-redarstvene operacije Maestral. Izvedene su samo dvije glazbene točke, a jedna od njih bila je, vjerovali ili ne, „Dobro mi došel prijatelj“. Tim potezima ostao sam ugodno iznenađen, jer upravo takve lijepe geste najviše govore o tome koliko žitelji tih sredina drže do nas – kazao je Stričak te podsjetio kako je Varaždinska županija unazad nekoliko godina odlučila dodatno ojačati suradnju s Hrvatima u susjednim državama.
– Prošle smo godine potpisali dva sporazuma o suradnji sa Zapadnohercegovačkom i Hercegovačko-neretvanskom županijom. U međuvremenu smo s njima surađivali na uspostavi njihovih centara izvrsnosti te ih upoznali s našim iskustvima s pred pristupnim fondovima EU – naveo je Stričak te ponudio ruku suradnje. Suradnju je ponudio i Lovro Lukavečki koji je pozvao Udrugu da se sa svojim aktivnostima javi na natječaj Grada Varaždina namijenjen za udruge.
U sklopu večeri predstavljen je i rad škole sviranja šargije i violine, koja djeluje pri KUD-u Prsten, a program je upotpunjen nastupom KUD-a, zajedničkom večerom, glazbenim dijelom uz Viking band te tradicionalnom tombolom s vrijednim nagradama.
Blagdansko druženje još je jednom potvrdilo važnu ulogu Udruge Prsten u očuvanju identiteta, kulture i zajedništva Hrvata Bosne i Hercegovine u Varaždinskoj županiji, kao i snažnu povezanost s lokalnom zajednicom.
Predsjednik Udruge Prsten na nacionalnoj razini, Draženko Mamić, podsjetio je na nedavno izdanu monografiju Udruge Prsten u kojoj je nezaobilazan dio vezan upravo uz varaždinsku podružnicu.
– Ono što je odmah vidljivo u dijelu monografije koji govori o varaždinskoj podružnici Udruge Prsten je veliki naslov koji kaže kako je u Varaždinu kao na staroj slici – svi su sretni, veseli i pjevaju. Mislim da se svi mi ovdje tako osjećamo i hvala vam na tome – poručio je Mamić dodajući da Udruga Prsten već 20 godina povezuje ljude i zajedništvo pretvara u djela.
– Dio takvih djela ste i vi jer svojom snagom i trajnošću to pokazujete. Hvala vam na tome – poručio je Mamić. Inače, možda i jedna od najznačajnijih aktivnosti Udruge je osiguranje sredstava za stipendiranje mladih. Naime, u osamnaest godina Udruga je dodijelila čak 383 stipendija za što je osigurano više od 550 tisuća eura.
Svečanom druženju nazočili su brojni uzvanici, među kojima su bili župan Varaždinske županije Anđelko Stričak, predsjednik Gradskog vijeća Grada Varaždina Lovro Lukavečki kao i predstavnici podružnica Udruge Prsten iz Zagreba, Svete Nedelje i Osijeka. Događaj su podržali i predstavnici zavičajnih udruga, među kojima Zajednica Komušina Zagreb i Udruga Usora Zagreb.
Župan Anđelko Stričak, koji je inače redoviti dugogodišnji gost na okupljanju članova Udruge u Varaždinu, istaknuo je kako je važno okupljati se, radovati i veseliti. Uza sve aktivnosti Udruge kao posebno važnu naglasio je rad i djelovanje kulturno-umjetničkog društva, koja njeguju baštinu, tradiciju i običaje.
– Smatram to iznimno bitnim jer uvijek naglašavam koliko je važno znati tko smo, što smo i odakle su nam korijeni – kazao je župan dodajući kako je prošla godina bila iznimno uspješna.
– Održali smo cijeli niz manifestacija i obljetnica, a dvije u BiH su mi se posebno urezale u sjećanje. Prva je 30. obljetnica Vojno-redarstvene operacije Ljeto ’95. U Livnu, u centru grada nalazi se ogroman mural posvećen svim vojnim postrojbama koje su sudjelovale u toj akciji, a simbol 7. gardijska brigada Puma, zauzima polovicu tog crteža. Druga obljetnica, dva mjeseca kasnije, održana je u Jajcu, povodom 30. obljetnice oslobađanja grada Jajca i Vojno-redarstvene operacije Maestral. Izvedene su samo dvije glazbene točke, a jedna od njih bila je, vjerovali ili ne, „Dobro mi došel prijatelj“. Tim potezima ostao sam ugodno iznenađen, jer upravo takve lijepe geste najviše govore o tome koliko žitelji tih sredina drže do nas – kazao je Stričak te podsjetio kako je Varaždinska županija unazad nekoliko godina odlučila dodatno ojačati suradnju s Hrvatima u susjednim državama.
– Prošle smo godine potpisali dva sporazuma o suradnji sa Zapadnohercegovačkom i Hercegovačko-neretvanskom županijom. U međuvremenu smo s njima surađivali na uspostavi njihovih centara izvrsnosti te ih upoznali s našim iskustvima s pred pristupnim fondovima EU – naveo je Stričak te ponudio ruku suradnje. Suradnju je ponudio i Lovro Lukavečki koji je pozvao Udrugu da se sa svojim aktivnostima javi na natječaj Grada Varaždina namijenjen za udruge.
U sklopu večeri predstavljen je i rad škole sviranja šargije i violine, koja djeluje pri KUD-u Prsten, a program je upotpunjen nastupom KUD-a, zajedničkom večerom, glazbenim dijelom uz Viking band te tradicionalnom tombolom s vrijednim nagradama.
Blagdansko druženje još je jednom potvrdilo važnu ulogu Udruge Prsten u očuvanju identiteta, kulture i zajedništva Hrvata Bosne i Hercegovine u Varaždinskoj županiji, kao i snažnu povezanost s lokalnom zajednicom.
Muči vas promjena vremena? Evo što zapravo znači biti meteoropat
Promjene vremena kod nekih ljudi prolaze gotovo neprimjetno, dok drugima znatno narušavaju svakodnevno funkcioniranje. Upravo se za takvu osjetljivost na vremenske prilike koristi pojam meteoropatija, a osobe koje je osjećaju nazivamo meteoropatima.
Što je meteoropatija?
Meteoropatija nije bolest u klasičnom smislu, već skup tjelesnih i psihičkih reakcija organizma na promjene u okolišu, ponajprije na nagle promjene tlaka zraka, temperature, vlage, vjetra i količine sunčeve svjetlosti. Smatra se da je riječ o pojačanoj reakciji autonomnog živčanog sustava, koji teže održava ravnotežu u takvim uvjetima.
Koje tegobe imaju meteoropati? Simptomi se razlikuju od osobe do osobe, ali najčešće uključuju glavobolje i migrene, umor, pospanost i manjak koncentracije, razdražljivost, tjeskobu ili pad raspoloženja, bolove u mišićima i zglobovima, poremećaje sna i oscilacije krvnog tlaka
Kod nekih ljudi meteoropatija može pogoršati i postojeće kronične bolesti, osobito one vezane uz srce, krvne žile i dišni sustav.
Tko je sklon meteoropatiji?
Meteoropatija se češće javlja kod starijih osoba, kroničnih bolesnika, ali i kod ljudi izloženih dugotrajnom stresu. Ipak, sve je više i mlađih osoba koje prijavljuju tegobe, što se često povezuje s ubrzanim načinom života, manjkom sna i nedovoljnom tjelesnom aktivnošću.
Kako si meteoropati mogu pomoći?
Iako se vrijeme ne može promijeniti, vlastite navike mogu. Stručnjaci savjetuju redovit i kvalitetan san, uravnoteženu prehranu i dovoljan unos tekućine, svakodnevno kretanje, po mogućnosti na svježem zraku, smanjenje stresa i opuštanje (šetnja, disanje, meditacija), praćenje vremenske prognoze kako bi se na vrijeme prilagodio dnevni ritam
U slučaju jačih ili dugotrajnih simptoma, preporučuje se savjetovanje s liječnikom.
Vrijeme ne možemo birati, ali reakciju možemo
Meteoropatija je stvarna pojava koja može značajno utjecati na kvalitetu života. Ipak, uz malo više pažnje prema vlastitom tijelu i svakodnevnim navikama, njezini se učinci mogu ublažiti. Slušati signale koje nam tijelo šalje često je najbolja prognoza.
foto: unsplash ss
ak/vzaktualno.hr
Siječanj i njegovi izazovi: nekoliko savjeta za mirniji start godine
Evo, već nekoliko dana smo u novoj godini, a siječanj je ponovno pokazao zašto ga mnogi nazivaju najizazovnijim mjesecom u godini. Dani su dugi, blagdanska euforija je iza nas, a povratak u svakodnevnu rutinu često donosi osjećaj umora, praznine i blage razdražljivosti. I to je sasvim u redu – jer iza nas je prosinac ispunjen druženjima, slavljima i odmakom od „normale“.
Nova godina ne traži savršene odluke ni radikalne promjene. Dovoljno je stati, razmisliti i krenuti malim koracima prema onome što nam dugoročno donosi više mira i zadovoljstva. Upravo zato u nastavku donosimo nekoliko jednostavnih savjeta koji vam mogu pomoći da ovaj siječanj prebrodite lakše, s manje pritiska i više razumijevanja prema sebi.
Uvedite čitanje u svakodnevicu: Već nekoliko minuta čitanja dnevno može značajno smanjiti napetost. Knjige umiruju misli, nude predah od ekrana i pomažu razvijanju suosjećanja i razumijevanja drugih.
Boravite što češće na otvorenom: Šetnje prirodom i boravak u zelenom okruženju snižavaju razinu stresa, popravljaju raspoloženje i potiču kreativnost. Priroda djeluje umirujuće na tijelo i um te može ublažiti osjećaje tjeskobe.
Usvojite tehnike pravilnog disanja: Svjesno i duboko disanje pomaže tijelu da se brzo smiri. Redovitom praksom smanjujete napetost, usporavate puls i lakše se nosite sa stresnim situacijama.
Odvojite vrijeme za sebe: Trenuci mira, bilo uz glazbu, toplu kupku ili tišinu, važni su za emocionalnu ravnotežu. Briga o sebi pomaže vam obnoviti energiju i održati unutarnji mir.
Njegujte pozitivan pogled na život: Optimizam se gradi svjesnim usmjeravanjem pažnje na prilike i rješenja, a ne samo na probleme. Takav pristup jača mentalnu otpornost i olakšava suočavanje s izazovima.
Ostanite fizički aktivni: Kretanje pozitivno utječe i na tijelo i na psihu jer potiče lučenje hormona dobrog raspoloženja. Spoj vježbi snage i kardio aktivnosti doprinosi zdravlju mišića, srca i općem osjećaju vitalnosti.
Vodite računa o snu: Kvalitetan i dovoljno dug san ključan je za dobro raspoloženje, koncentraciju i imunitet. Redovit ritam spavanja i buđenja pomaže tijelu da funkcionira usklađeno i učinkovito.
Postavljajte ostvarive ciljeve: Jasno definirani i realni ciljevi olakšavaju praćenje napretka. Kada ih zapišete i vremenski odredite, povećavate šansu da ih zaista i ostvarite.
Uvodite promjene korak po korak: Dugoročne navike grade se postupno. Male, lako ostvarive promjene stvaraju temelj za veće pomake i dugotrajan uspjeh.
Ograničite korištenje digitalnih uređaja: Manje vremena pred ekranima doprinosi boljem snu i većoj prisutnosti u stvarnom životu. Zone bez mobitela pomažu u jačanju fokusa i odnosa s drugima.
Radite na kvalitetnim odnosima: Iskren razgovor i pažljivo slušanje ključni su za zdrave međuljudske veze. Jasno izražavanje vlastitih potreba uz uvažavanje drugih gradi povjerenje i razumijevanje.
Pišite osobni dnevnik: Bilježenje misli i emocija pomaže vam da ih lakše razumijete i otpustite nagomilani stres. Dnevnik zahvalnosti, u kojem zapisujete lijepe trenutke i male uspjehe, potiče pozitivno razmišljanje i vraća fokus na ono što vam daje smisao.
Budite dio zajednice: Sudjelovanje u volontiranju ili lokalnim inicijativama jača osjećaj pripadnosti i svrhe. Doprinos drugima istovremeno obogaćuje vaš osobni razvoj i društvene odnose donosi net.hr.
Foto: arhiva
vzaktulano.hr