Povijesni investicijski ciklus u KZŽ: 114 milijuna eura za škole, dvorane i jednosmjensku nastavu
U ponedjeljak je u Poslovno-tehnološkom inkubatoru u Krapini održana konferencija za medije na kojoj su župan Krapinsko-zagorske županije Željko Kolar, zamjenica župana Jasna Petek i pročelnica Upravnog odjela za obrazovanje, kulturu, šport i tehničku kulturu Mirjana Smičić-Slovenec predstavili rezultate rada resora u 2025. godini te najavili projekte koji će se provoditi tijekom 2026. i 2027. godine. Na predstavljanju je istaknuto kako je upravo obrazovanje jedan od strateških prioriteta Županije, što potvrđuju i financijski pokazatelji – u 2025. godini za taj je resor izdvojeno više od 26 milijuna eura. Usporedno s time, Županija je u 2025. godini za kulturu osigurala 700.790 eura, za šport 644.648 eura, dok je tehnička kultura dobila 10.620 eura. Pročelnica Mirjana Smičić-Slovenec predstavila je financijsku strukturu obrazovnog sustava, naglasivši kako se značajan dio sredstava odnosi na zakonski standard – minimalne javne potrebe u školstvu koje obuhvaćaju materijalne troškove, prijevoz učenika osnovnih škola, prijevoz zaposlenika srednjih škola te prioritetna investicijska održavanja. Ukupan proračun odjela u 2025. iznosio je nešto manje od 27,5 milijuna eura, a dodatnih 960 tisuća eura osigurano je kroz pomoć Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih. Unatoč tome, kako je istaknula, zakonski standard nije dovoljan za podmirenje svih potreba. – I uz povećanje sredstava, zakonski standard nije dostatan za podmirenje osnovnog standarda u školama pa je Krapinsko-zagorska županija dodatno izdvojila gotovo 700 tisuća eura – pojasnila je pročelnica. Posebno je naglasila da čak 85,5 posto decentraliziranih sredstava otpada na prijevoz učenika osnovnih škola, što značajno opterećuje sustav. Uz zakonski, Županija kontinuirano ulaže i u dopunski standard, sufinanciranje prijevoza srednjoškolaca kako bi bio besplatan, sufinanciranje radnih bilježnica za sve osnovnoškolce, stipendije, centre izvrsnosti, građanski odgoj prema riječkom modelu te predmet Škola i zajednica u svih devet srednjih škola. U ovoj školskoj odnosno akademskoj godini Županija stipendira 576 učenika i studenata, a za stipendije je izdvojeno gotovo 550 tisuća eura, uz najavu daljnjeg povećanja sredstava u 2026. godini. Na financijski pregled nadovezala se zamjenica župana Jasna Petek, istaknuvši kako Županija ulazi u najveći investicijski ciklus u obrazovnoj infrastrukturi. – Radi se o izgradnji, rekonstrukciji i opremanju osnovnih škola za potrebe jednosmjenskog rada i cjelodnevne nastave. Ukupna vrijednost projekata trenutno je oko 114 milijuna eura – kazala je Petek. Projektni paket obuhvaća 18 škola i 12 sportskih dvorana, a većina sredstava dolazi iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti. Oko 25 milijuna eura osigurava Županija, dok jedinice lokalne samouprave sudjeluju u sufinanciranju dvorana koje se grade iznad standarda. Među najznačajnijim projektima je Centar za odgoj i obrazovanje Krapinske Toplice, gdje će se graditi novih 5.000 četvornih metara prostora s 34 učionice i jednodijelnom sportskom dvoranom. U Osnovnoj školi Brestovec Orehovički planira se dogradnja triju učionica s pripadajućim kabinetima, knjižnicom i čitaonicom. Osnovna škola Zlatar dobit će dvije nove učionice i manju sportsku dvoranu. Uz Područnu školu Dubrovčan (OŠ Veliko Trgovišće) gradit će se nova sportska dvorana. U Osnovnoj školi Hum na Sutli dograđuju se dvije učionice s pratećim sadržajima, dok će Osnovna škola Donja Stubica dobiti tri nove učionice i pripadajuće prostore. Osnovna škola Sveti Križ Začretje proširit će se za tri učionice te jednodijelnu sportsku dvoranu. Jedan od zahtjevnijih projekata je Osnovna škola Belec, koja će dobiti devet novih učionica i sportsku dvoranu, uz potpunu rekonstrukciju postojećeg objekta, što podrazumijeva i privremeno preseljenje učenika. U Osnovnoj školi Krapinske Toplice planirana je dogradnja jedne učionice te izgradnja trodijelne sportske dvorane. Osnovna škola Petrovsko dobit će potpuno novu školsku zgradu sa sportskom dvoranom, što također zahtijeva izmještanje nastave tijekom radova. U Osnovnoj školi Zlatar Bistrica predviđena je dogradnja pet novih učionica, dok će uz Područnu školu Mirkovec biti izgrađena sportska dvorana. Osnovna škola Oroslavje proširit će se za četiri učionice i trodijelnu sportsku dvoranu. U Osnovnoj školi Pregrada gradit će se osam novih učionica i manja sportska dvorana. Sportska dvorana planirana je i uz Osnovnu i Srednju školu Konjščina, dok će se u Osnovnoj školi Bedekovčina graditi novi aneks škole. Projekti su predviđeni i za Osnovnu školu Veliko Trgovišće te Osnovnu školu Zabok, u sklopu prilagodbe za jednosmjenski rad i cjelodnevnu nastavu. – Za 15 škola već imamo odluke o financiranju, šest ih je u realizaciji, dok su ostale u različitim fazama javne nabave – pojasnila je Petek, naglasivši kako će 2026. i 2027. godina biti ključne za provedbu. Zaključno se obratio župan Željko Kolar, istaknuvši kako je riječ o resoru koji nosi čak 72 posto ukupnog proračuna Krapinsko-zagorske županije te da je opseg ulaganja takav da ga je teško sažeti u jednoj konferenciji. – Nemoguće je da čovjek ne bude zadovoljan kada vidi ove brojke i projekte. Upravni odjel za obrazovanje nosi 72 posto ukupnog proračuna Županije i doslovno je nemoguće u pola sata isprezentirati sve što radimo – rekao je Kolar. Naglasio je kako investicije koje se planiraju realizirati već ove godine prelaze 90 milijuna eura, no da je to tek dio ukupnog investicijskog vala. – Ovih 18 škola i 12 sportskih dvorana čine temelj ovog ciklusa, ali tu su i projekti energetske obnove koji idu kroz APN, kao i natječaji za energetsku obnovu škola koje nisu stradale u potresu te onih koje jesu. Natječaji su raspisani u ožujku, evaluacija će trajati do kraja rujna i realno je očekivati da ćemo s dijelom radova krenuti već ove godine ili početkom sljedeće. Kada se sve to zbroji, ukupni iznos ulaganja bit će veći za dodatnih 25 do 30 milijuna eura – istaknuo je župan. Posebno je naglasio kako uz investicijsku snagu dolazi i velika odgovornost, prvenstveno kada je riječ o organizaciji nastave tijekom izvođenja radova. – U tri, a možda i četiri škole morat ćemo potpuno izmjestiti nastavu,  Bedekovčina, Belec, Petrovsko, a vrlo vjerojatno i Zlatar Bistrica. To znači da će se nastava odvijati na drugim lokacijama i u drugačijim uvjetima. To je velik organizacijski i logistički izazov, ali i velika odgovornost za nas kao osnivače, za ravnatelje i ravnateljice, kao i za školske odbore – poručio je. Roditelje je zamolio za razumijevanje, naglasivši da tijekom radova nije moguće osigurati identične uvjete. – Ne možemo osigurati isti standard prostora u zamjenskim objektima kao u matičnoj školi, niti možemo paralelno organizirati dvije potpuno funkcionalne škole. Imali smo sreću u slučaju Srednje škole Zabok gdje smo imali adekvatan prostor pa se ritam nastave gotovo nije promijenio, ali u nekim sredinama to neće biti moguće – naglasio je. Dodatni izazov, istaknuo je, bit će i sigurnost učenika u prometu. – Otvarat će se dodatne linije prijevoza, analizirat ćemo prometne pravce zajedno s našim upravnim odjelom zaduženim za promet i tražit ćemo suradnju s Ministarstvom unutarnjih poslova kako bismo osigurali maksimalnu sigurnost djece. To nam je apsolutni prioritet – rekao je Kolar. Na kraju je podsjetio da Županija kontinuirano ulaže i u standard učenika i studenata. – Prvi smo po broju stipendija koje dodjeljujemo. Imamo 150 eura za deficitarna studentska zanimanja, 120 eura za studente, 70 i 80 eura za učenike, besplatan prijevoz, besplatne radne bilježnice za osnovnoškolce. Jedna smo od rijetkih županija u Hrvatskoj koja ima tako sustavan i snažan pristup obrazovanju. 2026. godina bit će iznimno izazovna, ali uvjeren sam da će biti i povijesna za naše školstvo – zaključio je župan Kolar.
Kolijevka hrvatskog vatrogastva dobiva moderan dom: Novi Centar vatrogasne djelatnosti niknut će na 1,6 hektara
U varaždinskoj gradskoj vijećnici, ondje gdje je prije više od stoljeća i pol započela organizirana vatrogasna priča grada, u ponedjeljak su predstavljeni rezultati arhitektonsko-urbanističkog natječaja za novi Centar vatrogasne djelatnosti u Varaždinu. Projekt izgradnje modernog vatrogasnog centra uz istočnu zaobilaznicu označava početak nove ere za vatrogasce grada koji s ponosom nosi titulu kolijevke hrvatskog vatrogastva. Gradi se centar površine 4955 kvadratnih metara korisne površine, planirana investicija je 10 milijuna eura, a prva nagrada je rad autora Nikole Fabijanića, Juraja Glasinovića i Lucije Bunjevac, uz suradnike Mije Depolo I Damira Kralja. Njihov je rad nagrađen s 32.400 eura. Gradonačelnik Neven Bosilj podsjetio je na povijesne temelje na kojima se gradi budućnost istaknuvši da je prvi DVD ikad osnovan upravo u Varaždinu 1864. godine, sa sjedištem u današnjoj gradskoj vijećnici. – Čak 28 godina su kroz ovaj haustor na Gajevu ulicu izlazili van vatrogasci intervencije i nakon 28 godina je izgrađen današnji dom u Trenkovoj ulici 1892. i od onda su tamo smješteni naši vatrogasci – rekao je. Gradonačelnik je podsjetio je prostor u Trenkovoj ulici za Javnu vatrogasnu postrojbu postao neadekvatan još prije više od 20 godina te ustaknuo da je upravo ova gradska uprava odlučila pokrenuti projektiranje novog vatrogasnog centra. Na postojećoj lokaciji, naglasio je, trebali bi ostati DVD i Muzej vatrogastva Hrvatske. – S obzirom na važnost Varaždina u vatrogastvu, s našim zapovjednikom Mariom Roginom i glavnim vatrogasnim zapovjednikom Slavkom Tucakovićem bio sam kod ministrice Nataše Mikuš-Žigman, gdje smo razgovarali o modalitetima ovog projekta i gdje je glavni vatrogasni zapovjednik zapravo dao Varaždinu glavni prioritet za izgradnju vatrogasnog centra, u što smo se mi upustili – kazao je Bosilj. Nova lokacija centra bit će uz istočnu obilaznicu, u blizini tvrtke Gumiimpex-GRP. Grad je, kako je pojasnio gradonačelnik, morao uskladiti projekt s Hrvatskim cestama i Ministarstvom mora, prometa i infrastrukture, zbog izgradnje servisne ceste koja će omogućiti siguran pristup budućem centru, ali i drugim parcelama uz zaobilaznicu. – Sve smo uspješno riješili i s Hrvatskim cestama i s Ministarstvom i mislim da će na ovih 1,6 hektara niknuti zaista jedan moderan vatrogasni centar. Naš cilj je da imamo do kraja ove godine građevinsku dozvolu, da imamo stavljeno sve u proračun za sljedeću godinu, da sljedeće godine krenemo s javnom nabavom i radovima. Vjerujem da ćemo od dana današnjega za nekakve 2,5 do tri godine godine biti u novom vatrogasnom centru i da će se s ovog neadekvatnog prostora u Trenkovoj izmjestiti naša javna vatrogasna postrojba – zaključio je varaždinski gradonačelnik. Zapovjednik JVP Grada Varaždina, Mario Rogina, naglasio je da ideja o novoj zgradi postoji već dugo. – Ideja nove vatrogasne postrojbe u Varaždinu postoji već dvadesetak godina. Vatrogasci su od 1864. godine Varaždinu praktički na istoj adresi. Uvjeti u kojima smo trenutno, nije da nisu zadovoljavajući, ali mislim da smo je kapacitetom što se tiče ljudstva, vozila i opreme prerasli i potreban nam je teren i prostor u kojem bi mogli dalje napredovati, usavršavati se i biti na usluzi građanima grada Varaždina – izjavio je Rogina. Istaknuo je kako sadašnja postrojba raspolaže s oko 5000 četvornih metara dvorišta, dok će toliko iznositi samo garažni prostor novog centra, uz dodatna vježbališta, tornjeve i edukacijske prostore te dodao da se nada da će Centar biti izgrađen u predviđenom periodu. Da je riječ o projektu koji nadilazi funkcionalnost i zadire u urbani identitet grada, istaknula je Maja Kireta, članica tehničke komisije i autorica programa natječaja. Naglasila je kako je priprema trajala više od godinu dana te da je arhitektonski natječaj bio nužan kako bi se dobilo najbolje moguće rješenje za javni prostor financiran javnim novcem, a posebno je istaknula izniman odaziv – čak 35 pristiglih radova, što je znatno više od uobičajenih 10 do 20. – Bio je velik zbog toga jer je izazovan zadatak za jednog arhitekta. Vatrogasni domovi, bar prema mojim spoznajama, u Hrvatskoj i šire ne idu na natječaj, dakle tu pohvaljujem odluku investitora koji se odlučio na taj natječaj – rekla je. Naglasila je složenost projektiranja vatrogasnog doma, od kompleksnih funkcionalnih veza do specifičnih pravila kretanja unutar zgrade, ali i iznimnu važnost lokacije. U uži izbor ušlo je deset radova, a nakon detaljnog vrednovanja žiri je odabrao prvonagrađeno rješenje koje je, kako je istaknula, ponudilo inovativnu tipologiju vatrogasnog doma i jasno razumijevanje načina na koji vatrogasci funkcioniraju. – Novi Centar vatrogasne djelatnosti tako neće biti samo infrastrukturni iskorak, već i arhitektonska vizitka grada, suvremeni simbol sigurnosti, organiziranosti i povijesnog kontinuiteta. Varaždin, koji je 1864. godine ispisao prve stranice hrvatskog vatrogastva, sada dobiva priliku ispisati i novo, moderno poglavlje – zaključila je Kireta. Slijedi izrada projektno-tehničke dokumentacije, a za taj je posao predviđeno 450.000 eura. Centar je predviđen za 60 profesionalnih vatrogasaca, a planira se i vatrogasni toranj, posebne prostorije za boravak vatrogasaca, sportska dvorana i ostali sadržaji. ak/vzaktualno.hr
Bez sirena, ali s velikim srcem: DVD Novi Marof odradio niz zahtjevnih intervencija
Obilne snježne padaline koje su u petak zahvatile Varaždinsku županiju i šire područje prouzročile su brojne poteškoće u prometu i svakodnevnom funkcioniranju građana, a vatrogasci DVD Novi Marof ponovno su pokazali spremnost, stručnost i nesebičnost. Tijekom dva dana odrađene su brojne intervencije – od požara dimnjaka, preko tehničkih intervencija spašavanja sudionika u prometu zatrpanih snijegom, do uklanjanja stabala i drugih zapreka s prometnica. Samo u petak, 20. veljače, vatrogasci su u razdoblju od 11 do 23 sata odradili dvadesetak intervencija, često i nekoliko istovremeno. Na terenu su bila četiri vozila, a sudjelovalo je dvadesetak operativnih članova, od kojih dio u logistici i koordinaciji, a većina neprekidno na intervencijama, probijajući se kroz snijeg do mjesta događaja. Unatoč zahtjevnim uvjetima, vatrogasci su nastojali dodatno ne uznemiravati građane te su izbjegavali korištenje sirena, oslanjajući se na mobilnu i radio komunikaciju. Važno je istaknuti kako je istoga dana u Novskoj održan stručni skup pod nazivom „Ispod opreme – Snaga iza kacige”, posvećen psihološkoj pomoći vatrogascima i žurnim službama, na kojem je sudjelovalo šest članova DVD-a Novi Marof. Među temama bila je i intervencija nakon teške prometne nesreće autobusa s poljskim hodočasnicima, o kojoj je izlagao zapovjednik Javne vatrogasne postrojbe Varaždin Mario Rogina. Tom je prilikom posebno naglašena profesionalnost i požrtvovnost operativaca s novomarofskog područja, uz napomenu da su prvi stigli na mjesto nesreće i posljednji ga napustili. Gradonačelnik Novog Marofa Siniša Jenkač zahvalio je vatrogascima na njihovom angažmanu. – Naši vatrogasci još su jednom pokazali da su uvijek tu kada je najpotrebnije, bez obzira na vremenske uvjete, doba dana ili složenost intervencije. Njihova hrabrost, stručnost i spremnost na odricanje na ponos su cijelom našem gradu. Posebno zahvaljujem i njihovim obiteljima koje su, dok su oni pomagali drugima, pružale podršku kod kuće. Svima im uime Grada i naših sugrađana upućujem zahvalu na nesebičnom doprinosu sigurnosti građana – poručio je Jenkač. Foto: Facebook – DVD Novi Marof vzaktualno.hr
Čarobne ruke ponovno oduševile – znanje, kreativnost i suradnja mladih i obrtnika na velikoj reviji
U organizaciji Sekcije frizera i ostalih djelatnosti za uljepšavanje Udruženje hrvatskih obrtnika Varaždin, u subotu, u Velikoj koncertnoj dvorani Hrvatsko narodno kazalište u Varaždinu, održana je četvrta po redu revija „Čarobne ruke“. Tijekom dvosatnog programa predstavljene su brojne atraktivne kreacije, a u programu je sudjelovalo više od stotinu učenika i obrtnika. Na ovogodišnjoj reviji sudjelovali su učenici Srednja strukovna škola Varaždin koji se obrazuju za zanimanja frizer, kozmetičar, modni dizajner, modni tehničar, krojač i galanterist. Svoje su znanje i vještine predstavili i učenici Srednja škola Arboretum Opeka iz Marčana, koji se školuju za zanimanje cvjećar, dok su važnu podršku u realizaciji programa pružili učenici Elektrostrojarska škola Varaždin, smjerova grafičar i medijski tehničar. Posebnu glazbenu dimenziju reviji su ove godine, po prvi puta, dali i učenici Glazbene škole u Varaždinu. Učenici su tom prigodom s velikim uspjehom predstavili struku za koju se školuju, pokazavši zavidnu razinu kreativnosti, preciznosti i profesionalnog pristupa. Njihove su radove nadopunile i kreacije obrtnika – frizera, kozmetičara te dizajnera odjeće, torbi i nakita, koji su i ove godine svojim sudjelovanjem dali snažnu podršku mladima te ih dodatno motivirali u njihovom profesionalnom razvoju. Program „Čarobne ruke“ osmislila je Sekcija frizera i ostalih djelatnosti za uljepšavanje pod vodstvom predsjednice Lidije Pintarić, s ciljem poticanja suradnje između obrtnika i srednjih strukovnih škola. Revija učenicima pruža priliku da se predstave javnosti, pokažu svoje radove i steknu dragocjeno iskustvo nastupa, ali i da promoviraju obrtnička zanimanja kao kreativan i perspektivan profesionalni put. – Ovom priredbom povezujemo učenike i obrtnike, nastojimo stvoriti sinergiju i tako učenicima i obrtnicima omogućiti bolje međusobne odnose te bolji i uspješniji rad. Već je neko vrijeme velika potražnja za radom obrtnika, posla ima i mislim da možemo biti zadovoljni. Veseli me da su učenici koji se školuju za obrtnička zanimanja dobili priliku predstaviti svoje znanje, vještine i kreativnost. Vjerujem da je sudjelovanje u ovoj priredbi učenike motiviralo da ostanu u struci za koju se školuju, da su stekli potrebno samopouzdanje i da vjeruju u sebe i svoj rad – istaknula je predsjednica Sekcije frizera i ostalih djelatnosti za uljepšavanje Udruženja hrvatskih obrtnika Varaždin Lidija Pintarić. Govoreći o razvoju i značenju revije „Čarobne ruke“, predsjednik Udruženje hrvatskih obrtnika Varaždin Vladimir Bais istaknuo je kako je riječ o projektu koji je u samo nekoliko godina prerastao početnu ideju i postao snažan simbol suradnje obrtnika i mladih. Podsjetio je da je još od samih početaka cilj bio potaknuti kreativnost učenika strukovnih škola, graditi zajednički identitet i s ponosom promovirati obrtništvo kao modernu i odgovornu profesiju. – Kada je prije četiri godine idejna začetnica ovoga projekta, Lidija Pintarić, predstavila koncept „Čarobnih ruku“, krenuli smo u avanturu za koju nismo ni mogli pretpostaviti kuda će nas odvesti. No, već se je prvo izdanje „Čarobnih ruku“ pokazalo kao pun pogodak, jer je ova priredba primarno zamišljena kako bi se učenike strukovnih škola potaknulo na kreativnost, kako bi se kod njih pobudila želja za kreativnim izražavanjem, ali i kako bi, zajedno s našim obrtnicima, gradili zajednički identitet i ponosno rekli – Mi smo moderni obrtnici! A biti obrtnik u ovom gradu je velika čast, ali i odgovornost. Varaždin su gradili vrsni majstori – obrtnici, pa je i ovaj hram kulture, Hrvatsko narodno kazalište u Varaždinu, izgrađen ponajprije zahvaljujući varaždinskim obrtnicima, koji su u najvećoj mjeri financirali gradnju kazališne zgrade. Ovaj nam je prostor omogućio novi iskorak u produkciji ove priredbe, koja je sigurno novi poticaj za kreativnost učenika, ali i naših obrtnika. Cilj ovog projekta upravo je sinergija rada i truda obrtnika, mentora i učenika – budućih obrtnika, stoga mu Udruženje hrvatskih obrtnika Varaždin posvećuje posebnu pozornost – rekao je Bais, dodavši kako broj obrtnika u Varaždinu i dalje raste po stopi većoj od nacionalnog prosjeka te da Udruženje danas okuplja 2.656 obrtnika i dobrovoljnih članova. Zamjenica župana Varaždinske županije Silvija Zagorec istaknula je zadovoljstvo što se manifestacija „Čarobne ruke“ održava već četvrtu godinu zaredom te što okuplja učenike srednjih škola kojima je osnivač Varaždinska županija. – Ova revija prilika je da mladi pokažu svoja znanja i vještine, ali i da zahvalimo obrtnicima koji ih kontinuirano prate, otvaraju im vrata svojih obrta i radionica te im nesebično prenose svoje znanje i iskustvo. „Čarobne ruke“ upravo su spoj mladosti i iskustva, obrazovanja i gospodarstva, spoj koji donosi novu snagu i energiju. Posebno veseli činjenica da se Varaždinska županija ubraja među vodeće županije u području strukovnog obrazovanja. Čak 75 posto naših srednjoškolaca školuje se za obrtnička i strukovna zanimanja, a taj broj iz godine u godinu raste. To nam govori da se mladi žele osloniti na vlastite ruke koje će, po završetku školovanja, postati – a već i jesu – „čarobne ruke“. Ujedno, raduje nas što u Varaždinskoj županiji raste i broj obrta – danas ih je više od 4.560. Iza tih brojki stoje ljudi, obitelji i priče o radu, upornosti i znanju“, poručila je zamjenica Zagorec čestitavši svima koji su sudjelovali u organizaciji manifestacije. Pohvale na uspješnoj organizaciji revije uputio je i predsjednik Županijske skupštine Varaždinske županije Krunoslav Lukačić, istaknuvši važnost ovakvih događanja za očuvanje i razvoj obrtništva.ž – Posebne pohvale upućujem organizatoru – Udruženje hrvatskih obrtnika Varaždin, a osobito Lidiji Pintarić, predsjednici Sekcije frizera, koja je osmislila i vodila ovaj hvalevrijedan projekt. Impresivna je brojka od 155 sudionika, među kojima su 83 učenika strukovnih škola, 27 mentora te 45 iskusnih obrtnika. Upravo ta sinergija mentora i mladih nada ključna je za očuvanje tradicije, ali i za razvoj modernog obrtništva. Varaždinska županija s ponosom podržava ovakve manifestacije koje promiču izvrsnost, znanje i neprocjenjivo umijeće naših vrijednih ruku. Nastavljamo raditi na stvaranju još boljih uvjeta kako bi naši obrtnici i mladi talenti imali punu podršku za svoj profesionalni razvoj i ostanak u Varaždinskoj županiji – rekao je Lukačić. Ovu priredbu i njene organizatore – Udruženje hrvatskih obrtnika Varaždin pohvalio je gradonačelnik Varaždina Neven Bosilj. – Varaždin je grad koji svoje temelje ima u obrtništvu i koji počiva na radu obrtnika. Stoga i ne čudi da je ova priredba naišla na tako plodno tlo. Ova nam revija pokazuje da ne trebamo brinuti za budućnost obrtnika. Posebno raduje sinergija učenika, njihovih mentora i obrtnika, koji su u ovaj program uložili sate i sate truda i rada. Ova nam revija pokazuje kako će i u budućnosti Varaždin biti grad obrtnika – naglasio je varaždinski gradonačelnik Neven Bosilj. Predsjednik Obrtničke komore Varaždinske županije Igor Šoković, posebno je naglasio kako se sve više djece odlučuje za obrtnička zanimanja, čemu su pridonijele i ovakve priredbe kojima se promovira obrtništvo. – Kada su na inicijativu Lidije Pintarić prije četiri godine prvi puta organizirane Čarobne ruke, to je bila mala priredba kojom smo odškrinuli vrata učenicima i njihovim mentorima da pokažu svoju kreativnost. Danas su ta vrata širom otvorena, Čarobne ruke su postale prepoznatljiva priredba, kojom na atraktivni način, s daškom glamura, promoviramo obrtnička zanimanja i predstavljamo rad i kreativnost učenika. Broj obrtnika u Varaždinskoj županiji na godišnjoj razini raste po stopi od 13 posto, imamo i porast broja učenika koji se školuju za obrtnička zanimanja, rad obrtnika se sve više cijeni, stoga sam siguran da obrtništvo u Varaždinskoj županiji ima sigurnu budućnost – istaknuo je predsjednik Obrtničke komore Varaždinske županije Igor Šoković. U programu Čarobnih ruku nastupila je i Hana Bukal, učenica varaždinske Glazbene škole. Na modnoj reviji predstavljene su kreacije učenica i učenika koji se školuju za modne tehničare – Eme Brdar, Patricije Đurasek, Elene Jambrošić, Ele Križnar, Larise Kovaček, Maje Kanižaj, Eve Košanski, Klare Košćak, Viktorije Miličević, Gabrijele Vručina, Vanje Pofuk, Lane Smontare, Lorene Šestak, Ane Marije Vidović Škec, Paule Novoselec, Vite Patrčević, Melite Česi, Hane Alili, Matije Balaić, Marije Žimbrek, Luke Hercega, Dore Kopjar i Magdalene Sirovec. Svoje su kreacije – modne torbice, predstavili i učenici koji se školuju za zanimanje – galanterist: Lana Habek, Nina Žerajić, Aleksandra Jovan i Patricija Oršuš. Na reviji su nastupili i učenici koji se školuju za dizajnera odjeće – Erica Crnčić, Ela Drožđek, Dora Drenjančević, Ana Kocijan, Vina Lazić, Sara Matušin, Jura Mucko, Ilija Pisačić, Patricija Vodopija i Viktorija Žagar. Cvjetne bukete na reviji su predstavili učenici Srednje škole Arboretum Opeka – Silvio Zagorec, Melani Stanko, Valerija Kreč, Ružica Lubina, Patricija Horvat, Lucija Hiržin, Tea Brkinjač i Janja Božić. Svoje svečane i avangardne modele na reviji su predstavili učenici koji se školuju za zanimanja frizer i kozmetičar – Lorena Đurđević, Lana Vrabec, Ivana Slavinec, Iris Galović, Lea Belovari, Emily Ivanović, Nika Ledinko, Monika Tomašek, Irina Rogina, Lana Mikulčić, Ena Plantak, Nika Vrban, Julija Zgoznik, Mateja Ključarić, Manuela Novak, Paola Rutić, Nika Žugec, Paula Friščić, Hana Hrebak, Erin Volarića, Lea Lambreščak, Lea Čurić, Ana Lorena Prašnički, Valerija Šamec, Paola Rutić, Tea Jurenec, Gabrijela Smiljan i Mila Mihin. Na reviji obrtnika svoje su kreacije predstavile modne dizajnerice – Ivana Kuzminski, Ksenija Prepelić, Snježana Radev, Melita Kukec i Martina Toth Vidačić te frizerke i kozmetičarke – Metka Pomper Premužić, Andreja Volarić, Andreja Čiček Lepoglavec, Ana Kliček Cikač, Winifred Tomiša, Tajana Novak, Kristina Nell, Edona Bakija Patrčević, Stanislava Šobak, Marina Hajdinjak, Mateja Ljubek, Klara Marčec, Katarina Sakač, Marin Šimek, Karmenka Špoljarić, Lea Šmic, Mirjana Rihtarec, Lucija Borak, Laura Vugrinec, Danijela Šoštarić, Lejla Galović, Vesna Ramuščak, Ivana Ceglec, Barbara Huđek, Elvira i Mario Cener, Melanija Jakopić, Rebeka Blaguš, Mateja Mežnarić, Elizabeta Šarec Kos i Martina Jungić. vzaktualno.hr
Održana izvještajno-izborna Skupština DVD-a Drašković, Trglačnik i dalje na čelu DVD-a
DVD Drašković koji djeluje u sklopu Vatrogasne zajednice Općine Breznica održao je redovnu izvještajno-izbornu Skupštinu, 51. od postojanja, na kojoj je za predsjednika jednoglasno izabran Dragutin Trglačnik koji je tu dužnost obavljao i u proteklom razdoblju. Osim predsjednika izabran je i novi sastav Upravnog odbora. Trglačnik je u svom izvještaju za proteklu godinu posebno naglasio obilježavanje velikog jubileja, 50 godina postojanja DVD-a. Inače, DVD Drašković osnovan je 1975 godine, broji oko 40 aktivnih vatrogasaca, a posebno se ponosi svojim vatrogasnim podmlatkom. Osim što se tiče vatrogastva Društvo sudjeluje u provođenju i brojnih drugih aktivnosti kroz godinu. Čestitke novom/starom predsjedniku na ponovnom izboru, ali i zahvalu svim članovima DVD-a na svemu što rade za svoj kraj, uputio je načelnik Općine Ivan Andrašek. – Uvijek kada vas zatrebamo i kada vašu sumještani trebaju pomoć vi ste tu i na tome vam u ime Općine, ali i svih njenih mještanki i mještana, od srca zahvaljujem. Izabrali ste ovo časno, ali i ponekad opasno zanimanje, jer želite čuvati i zaštiti svoju najbliže, svoju rodbinu, svoje susjede, svoje sumještane. Vjerujte da svi mi kao zajednica to duboko cijenimo i da to nikada nećemo zaboraviti  – kazao je načelnik Andrašek te podsjetio da vatrogastvo u ovim krajevima ima duboku tradiciju i veliku važnost za Općinu Breznica. – Zbog svega što radite i što značite za našu općinu napravili smo iskorak u povećanju izdvajanja za potrebe vatrogastva. Posebnu podršku pružamo i pružat ćemo djeci i mladim vatrogascima u svrhu očuvanja vatrogastva u Draškoviću i na prostoru cijele Općine – zaključio je načelnik Andrašek koji je okupljenima, a posebice članovima DVD-a Drašković, prenio pozdrave župana Varaždinske županije Anđelka Stričaka. Naime, Varaždinska županija također shvaća važnost vatrogastva, posebice u sve češćim slučajevima elementarnih nepogoda, zbog čega iz godine u godinu pomaže u opremanju vatrogasaca i DVD-ova. Na Skupštini su prisustvovali i predstavnici VZO Breznica te predstavnici DVD-ova koji djeluju na području Općine Breznica. Okupljenima se obratio predsjednik VZO Breznica, Krešo Kovačević, koji je svima izabranima čestitao na izboru. vzaktualno.hr
Može li zabrana društvenih mreža zaštititi mentalno zdravlje djece?
Posljednjih mjeseci sve se više govori o zabrani društvenih mreža za djecu i maloljetnike. Rasprava je postala posebno aktualna nakon što je Australija u prosincu prošle godine donijela povijesnu odluku, postala je prva država na svijetu koja je službeno zabranila pristup društvenim mrežama djeci mlađoj od 16 godina. Time je otvorila pitanje koje sada zaokuplja i brojne europske zemlje. Australija je donijela zakon kojim se djeci mlađoj od 16 godina zabranjuje korištenje najpopularnijih društvenih mreža poput Instagram, TikTok, Facebook, YouTube i X. Cilj zakona je zaštita mentalnog zdravlja djece, smanjenje izloženosti štetnim sadržajima te borba protiv digitalnog nasilja i ovisnosti o ekranima. Zanimljivo je da aplikacije za dopisivanje i pojedine online igre zasad nisu obuhvaćene ovom zabranom. Europa slijedi australski primjer Nakon Australije, i brojne europske zemlje počele su razmatrati slične mjere, iako svaka država predlaže vlastita rješenja. U Francuskoj je predsjednik Emmanuel Macron podržao inicijativu prema kojoj bi se djeci mlađoj od 15 godina ograničio pristup društvenim mrežama. Plan uključuje obaveznu provjeru dobi korisnika te gašenje postojećih profila maloljetnika koji ne zadovoljavaju dobni uvjet. Danska također planira zabranu za djecu mlađu od 15 godina, uz mogućnost roditeljske suglasnosti za određene platforme nakon 13. godine. Slične rasprave vode se i u Italiji, koja razmatra stroža pravila za zaštitu maloljetnika, s posebnim naglaskom na utjecaj algoritama i zaštitu mentalnog zdravlja. Osim tih zemalja, o ograničenjima se raspravlja i u Španjolskoj, Sloveniji, Grčkoj i Njemačkoj. A gdje je Hrvatska? I u Hrvatskoj se sve češće otvara pitanje regulacije društvenih mreža za djecu. Iako zasad nema konkretne zabrane, sve su glasnije rasprave o potrebi strožeg nadzora, edukacije roditelja i djece te eventualnog uvođenja dobnih ograničenja. Društvene mreže: prednosti i nedostatci Društvene mreže danas su dio svakodnevice, kako odraslih, tako i djece. One omogućuju komunikaciju, informiranje, kreativno izražavanje i povezivanje s vršnjacima. Mnogima su postale prostor za učenje, razmjenu ideja i izgradnju digitalnih vještina. S druge strane, pretjerano korištenje može dovesti do ovisnosti, problema s koncentracijom, smanjenog samopouzdanja i izloženosti neprimjerenim sadržajima. Digitalno nasilje, uspoređivanje s nerealnim prikazima života te pritisak „savršene slike“ dodatno utječu na mentalno zdravlje mladih. Ključno pitanje ostaje: može li se djeci u potpunosti zabraniti pristup društvenim mrežama? U praksi je vrlo teško kontrolirati digitalni prostor. Postoji mogućnost da će djeca pokušati pronaći alternativne načine za zaobilaženje zabrana, otvarati lažne profile ili koristiti tuđe podatke. Očito je da će trebati vremena kako bi se vidjelo kakve će rezultate donijeti prve zabrane. Društvene mreže već su duboko ukorijenjene u životima mladih, pa će svaka nagla promjena vjerojatno izazvati otpor, ali i otvoriti prostor za nove modele zaštite djece u digitalnom okruženju. Možda pravo pitanje nije treba li djeci zabraniti društvene mreže, nego kako ih naučiti koristiti ih sigurno i odgovorno. Foto: arhiva vzaktualno.hr
TZ Varaždinske županije organizira radionicu Suvenir kao emotivna poveznica s destinacijom – prijavite se!
Nakon odličnih reakcija na izbor službenih suvenira Varaždinske županije, Turistička zajednica Varaždinske županije planira ponoviti natječaj za izbor suvenira kojima će biti dodijeljena oznaka Uspomena iz Varaždinske županije. Kako bi svim potencijalnim sudionicima natječaja pružili dodatna saznanja u pristupu realizaciji suvenira, pozivamo vas na stručnu radionicu koju će na temu Suvenir kao emotivna poveznica s destinacijom održati Romana Lekić, jedna od najpoznatijih hrvatskih stručnjakinja iz područja oblikovanja turističkih priča i doživljaja temeljenih na baštini i lokalnim osobitostima. Radionica će se održati u utorak, 24. veljače 2026. godine s početkom u 17:30, u dvorani za sastanke Županijske palače, a dolazak obvezno potvrdite najkasnije do ponedjeljka, 23. veljače do 14 sati na: • e-mail info@turizam-vzz.hr • telefon 042 210 096
IMENDANI Sve najljepše današnjim slavljenicima!
Prema hrvatskom katoličkom kalendaru, imendan, 23. veljače slave Grozdana i Grozdan. Želimo ime sve najbolje! Prema portalu knjigaimena, Grozdan je muško ime nastalo od osnove grozd, odnosi se na divotu. Ženski oblik ovog imena je Grozdana. FOTO: Ilustracija vzaktualno.hr/knjigaimena.com
Danas nas očekuje djelomično sunčano vrijeme uz promjenjivu naoblaku
Prema prognozi DHMZ, danas nas očekuje djelomično oblačno vrijeme, dok će na Jadranu poslijepodne prevladavati sunčano. U unutrašnjosti će biti promjenjiva naoblaka, uz moguću jutarnju maglu na pojedinim mjestima, a u središnjim i istočnim predjelima povremeno može pasti mala količina kiše, uglavnom u prvom dijelu dana. Vjetar će biti slab, ponegdje umjeren jugozapadni, dok će na Jadranu prijepodne puhati jugoistočni. Najniža temperatura zraka kretat će se između 0 i 5 °C, na Jadranu od 4 do 9 °C, dok će najviša većinom biti između 12 i 17 °C. Biometeorološka prognoza U cijeloj zemlji vrijeme neće imati značajan utjecaj na opće stanje organizma, no sunčana razdoblja će podržavati dobro raspoloženje i koncentraciju. Meteoropati i kronični bolesnici neće imati dodatnih zdravstvenih tegoba. Svima se savjetuje boravak na otvorenom uz lagane aktivnosti. Foto: arhiva vzaktualno.hr
Župan Kolar potpisao ugovor za program “Darujmo im budućnost”
Krapinsko-zagorska županija se treću godinu za redom uključila u program Caritasa Zagrebačke nadbiskupije „Darujmo im budućnost“ za pružanje podrške djeci bez odgovarajuće roditeljske skrbi. Župan Željko Kolar potpisao je ugovor o županijskom sufinanciranju ovog programa u iznosu od deset tisuća eura koja će se iskoristiti za podršku jednoj mladoj osobi s područja Krapinsko-zagorske županije bez roditeljske skrbi. Naime, uplaćena sredstva iskoristit će se za kupnju police životnog osiguranja iz koje će se mladoj osobi, nakon napuštanja doma, isplaćivati novčana sredstva u obliku mjesečne rente – za hranu, stanarine, režije i sl. – Ova sredstva možda nisu rješenje za sve izazove, ali su važan korak prema sigurnijoj budućnosti jedne mlade osobe. Riječ je o kvalitetnom i društveno odgovornom programu koji mladima po izlasku iz sustava daje barem dio sigurnosti u najosjetljivijem razdoblju njihova života – istaknuo je župan Kolar te naglasio da ova mjera, osim financijske dimenzije, ima i snažan simboličan značaj – poruku da nisu sami. Caritas Zagrebačke nadbiskupije jedan je od pružatelja usluga smještaja za djece i mladi bez odgovarajuće roditeljske skrbi. Oni nakon navršene 18. godine, a u slučaju daljnjeg školovanja nakon napunjene 21. godine, moraju napustiti dom i započeti samostalan život. Bez podrške obitelji i društva, bez posla, bez riješenog stambenog pitanja i sredstava – prepušteni su sami sebi. Upravo je program Darujmo im budućnost jedan od pokušaja odgovora na taj izazov, odnosno pomoći ovim mladim ljudima u prijelomnom trenutku njihova života. Više o ovom programu Caritasa Zagrebačke nadbiskupije možete pronaći ovdje: https://www.czn.hr/izdvojeno/darujmo-im-buducnost Izvor i foto: kzz.hr, vzaktualno.hr