Ponedjeljak donosi promjenjivo i hladno vrijeme uz jutarnje minuse
Prema prognozi DHMZ-a danas nas očekuje promjenjivo do pretežno oblačno vrijeme u središnjoj i Gorskoj Hrvatskoj, kao i prijepodne na sjevernom Jadranu, dok će u ostalim krajevima prevladavati sunčano.
U unutrašnjosti je tijekom jutra mjestimice moguća pojava magle. Vjetar će biti slab, a na istoku zemlje slab do umjeren istočni i jugoistočni. Na Jadranu će puhati umjerena do jaka bura, na sjevernom dijelu ponegdje s olujnim udarima, dok će na jugu biti istočnjak, a prema otvorenom moru jugo.
Jutarnje temperature uglavnom će se kretati između -9 i -4 °C, dok će na Jadranu biti od 2 do 7 °C. Najviša dnevna temperatura bit će između -4 i 1 °C, a na Jadranu te u unutrašnjosti Istre i Dalmacije između 7 i 12 °C.
Biometeorološka prognoza
Uz hladno jutro i moguću lokalnu maglu biometeorološke prilike u unutrašnjosti bit će razmjerno nepovoljne. U središnjoj Hrvatskoj postojat će umjerena, a na istoku zemlje velika opasnost od hladnoće koja može djelovati na zdravlje. Stoga će svima, a osobito kroničnim bolesnicima, starijim osobama i maloj djeci biti potrebna pojačana zaštita od hladnoće. Dodatne preporuke za zaštitu od velikih hladnoća dostupne su na internetskim stranicama DHMZ-a. Češća sunčana razdoblja na područjima uz Jadran doprinijet će dobrom raspoloženju, primjerenoj razini koncentracije i radnog elana.
Foto: arhiva
vzaktualno.hr/meteo.hr
FOTO Šetnja Čakovcem od prije 100 godina
Kako je Čakovec izgledao prije stotinjak godina i kako su se stvarali temelji grada kakvog danas poznajemo? Prema podacima Muzeja Međimurja Čakovec, na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće grad se razvijao u dinamično urbano središte koje je, za tadašnje prilike, nudilo visoku razinu uređenosti, infrastrukture i društvenog života.
Tadašnji Čakovec sastojao se od središta grada te naselja Putjane, Buzovac i Martane, a od 1904. godine dobiva status općine s gradskim obilježjem. Grad postaje važno središte sudstva, općinske uprave, trgovine i školstva, kao i značajno željezničko čvorište. Posebna se pozornost posvećivala uređenju javnog prostora pa je grad bio čist i uredan, ulice su imale pločnike i drvorede, a još od 1893. godine noću je bio osvijetljen električnom rasvjetom.
Veliku ulogu u oblikovanju urbanog identiteta imalo je Udruženje za uljepšanje grada, osnovano 1862. godine, kao i tadašnji gradonačelnik Alojzije Prusac, koji je tijekom svog mandata snažno poticao uređenje grada. Značajan doprinos dao je i graditelj Valent Morandini, inicijator brojnih graditeljskih zahvata. Početkom 20. stoljeća ulicama istodobno prometuju kočije i prvi automobili, a regulacijom potoka Trnave i isušivanjem močvarnog tla otvara se prostor za intenzivniju izgradnju.
U razdoblju od 1880. do 1914. podignute su mnoge reprezentativne građevine koje i danas određuju vizuru grada, među njima nova gradska vijećnica, današnji HZZO, Učiteljski fakultet, Prva osnovna škola, zgrada suda i čakovečka vojarna. Početkom 20. stoljeća dolazi do velikog zaokreta u arhitekturi pojavom secesije, koja gradu daje prepoznatljivu estetsku vrijednost. Među najpoznatijim secesijskim zdanjima ističu današnje Pučko otvoreno učilište, Trgovački kasino, zgrada prve čakovečke knjižnice, gradska kavana Royal te zgrada nekadašnje čakovečke štedionice.
Razvoj grada odvijao se u vremenu velikih tehnoloških promjena. Električna rasvjeta, prvi automobili, napredak medicine i industrije te uvođenje telefonske mreže već 1902. godine snažno su utjecali na svakodnevni život građana. Željeznica je dodatno potaknula trgovinu i povezivanje s drugim sredinama, a put od kolodvora prema središtu grada pretvoren je u uređeno šetalište s mostićima, klupama i drvoredima kestena, uz koje su se ubrzo počele graditi gradske vile i parkovni prostori.
Društveni život bio je iznimno bogat. Gostionice i kavane bile su središta okupljanja građanskog sloja, plesne večeri važan društveni događaj, a djelovalo je i više dobrotvornih društava i udruga uzajamne pomoći. Početkom 20. stoljeća Čakovec dobiva i prvo kino, dok se sport razvija već krajem 19. stoljeća osnivanjem kuglačkog društva. U tom razdoblju rođeni su i istaknuti umjetnici Ladislav Kralj Međimurec, Josip Štolcer Slavenski i Lujo Bezeredi, koji su ostavili trajan trag u hrvatskoj kulturi.
Početak 20. stoljeća, prema podacima Muzeja Međimurja Čakovec, smatra se zlatnim razdobljem razvoja grada, kada su postavljeni temelji modernog Čakovca. Očuvanje stare gradske jezgre i kulturno-povijesne cjeline danas je odgovornost svih kako bi se vrijedna baština sačuvala i za buduće generacije.
izvor i foto – Muzej Međimurja Čakovec
vzaktualno.hr
U razdoblju od 1880. do 1914. podignute su mnoge reprezentativne građevine koje i danas određuju vizuru grada, među njima nova gradska vijećnica, današnji HZZO, Učiteljski fakultet, Prva osnovna škola, zgrada suda i čakovečka vojarna. Početkom 20. stoljeća dolazi do velikog zaokreta u arhitekturi pojavom secesije, koja gradu daje prepoznatljivu estetsku vrijednost. Među najpoznatijim secesijskim zdanjima ističu današnje Pučko otvoreno učilište, Trgovački kasino, zgrada prve čakovečke knjižnice, gradska kavana Royal te zgrada nekadašnje čakovečke štedionice.
Razvoj grada odvijao se u vremenu velikih tehnoloških promjena. Električna rasvjeta, prvi automobili, napredak medicine i industrije te uvođenje telefonske mreže već 1902. godine snažno su utjecali na svakodnevni život građana. Željeznica je dodatno potaknula trgovinu i povezivanje s drugim sredinama, a put od kolodvora prema središtu grada pretvoren je u uređeno šetalište s mostićima, klupama i drvoredima kestena, uz koje su se ubrzo počele graditi gradske vile i parkovni prostori.
Društveni život bio je iznimno bogat. Gostionice i kavane bile su središta okupljanja građanskog sloja, plesne večeri važan društveni događaj, a djelovalo je i više dobrotvornih društava i udruga uzajamne pomoći. Početkom 20. stoljeća Čakovec dobiva i prvo kino, dok se sport razvija već krajem 19. stoljeća osnivanjem kuglačkog društva. U tom razdoblju rođeni su i istaknuti umjetnici Ladislav Kralj Međimurec, Josip Štolcer Slavenski i Lujo Bezeredi, koji su ostavili trajan trag u hrvatskoj kulturi.
Početak 20. stoljeća, prema podacima Muzeja Međimurja Čakovec, smatra se zlatnim razdobljem razvoja grada, kada su postavljeni temelji modernog Čakovca. Očuvanje stare gradske jezgre i kulturno-povijesne cjeline danas je odgovornost svih kako bi se vrijedna baština sačuvala i za buduće generacije.
izvor i foto – Muzej Međimurja Čakovec
vzaktualno.hr 
Trend buđenja u pet ujutro – je li rano ustajanje put do uspjeha ili recept za iscrpljenost?
Buđenje u pet ujutro posljednjih je godina postalo svojevrsni simbol uspjeha i discipline. Na društvenim mrežama sve je više videa koji prikazuju savršeno posložena jutra – rano ustajanje, trening, meditaciju u tišini i planiranje dana uz poruku da tko se budi prije svih, ima prednost u životu. Takozvani “klub 5 ujutro” od savjeta za bolju organizaciju prerastao je u trend koji mnogi pokušavaju slijediti, ponekad i pod cijenu vlastitog zdravlja.
Iza tog idealiziranog prikaza nameće se važno pitanje: je li buđenje u pet ujutro doista put do veće produktivnosti ili je riječ o trendu koji odgovara samo dijelu ljudi.
Ideja je jednostavna i naizgled logična. Ako se probudite ranije, dobit ćete nekoliko dodatnih sati mira prije nego što krenu poslovne obveze, poruke, gužve i svakodnevni kaos. Taj period dana često se predstavlja kao vrijeme rezervirano isključivo za sebe, za kretanje, razmišljanje, planiranje ili učenje.
Što kod ranog buđenja može biti pozitivno?
Ako osoba uspije ustajati u pet ujutro, a pritom ne skraćuje san, takav raspored može imati određene prednosti. Jedna od najčešće spominjanih je mir. Rani jutarnji sati za mnoge su jedini dio dana bez ometanja. Nema poziva ni zahtjeva okoline, što olakšava koncentraciju i fokus.
Druga prednost je osjećaj kontrole nad danom. Kada netko već prije posla odradi trening, šetnju ili barem planira obveze, često se javlja dojam da je dan već započeo kako treba, što može smanjiti stres i osjećaj kašnjenja.
Treća je povećana energija. Lagano jutarnje kretanje može pomoći tijelu da se razbudi prirodno, bez pretjeranog oslanjanja na kavu i energetska pića.
Gdje nastaje problem?
Prema tvrdnjama stručnjaka, samo buđenje u pet ujutro nije problematično. Problem nastaje kada ono dolazi uz kronični manjak sna.
Ako se osoba budi u pet, a na spavanje odlazi kasno, posljedice se brzo osjete: umor, slabija koncentracija, razdražljivost, lošije raspoloženje i veća potreba za šećerom i brzom hranom. Dugoročno, takav ritam može narušiti i fizičko i mentalno zdravlje.
Mnogi koji su pokušali uvesti rano ustajanje opisuju da im dani prolaze u svojevrsnoj magli, bez stvarnog osjećaja produktivnosti. U tim slučajevima jasno je da problem nije u jutru, nego u tome što tijelo ne dobiva dovoljno odmora.
Stručnjaci naglašavaju da ne postoji univerzalno najbolje vrijeme za buđenje. Ključni su količina sna, dosljednost i usklađenost s vlastitim ritmom. Ljudi se prirodno razlikuju – neki su jutarnji tipovi i rano ustajanje im dolazi bez napora, dok su drugi navečer najproduktivniji i teže funkcioniraju ako se bude prije sedam ili osam sati.
Iako se rano buđenje često prikazuje kao stvar čiste discipline, u praksi je riječ i o životnim okolnostima. Lakše ga je provoditi ako imate fleksibilno radno vrijeme, radite od kuće ili imate pomoć u kućanstvu. Za ljude koji rade u smjenama, imaju malu djecu ili večernje obaveze, odlazak na spavanje vrlo rano često nije realna opcija. Zbog toga savjet “samo ustani ranije” mnogima zvuči jednostavno u teoriji, ali teško provedivo u stvarnom životu.
Iskustva ljudi: od oduševljenja do potpunog odustajanja
Komentari ljudi koji su isprobali buđenje u pet ujutro vrlo su podijeljeni. Neki tvrde da se nikada nisu osjećali bolje, pod uvjetom da idu spavati dovoljno rano. Drugi priznaju da, bez obzira na trajanje sna, jednostavno ne funkcioniraju prije sedam sati.
Jedni ističu da im rano jutro donosi mir, manje gužve i više vremena za sebe, dok drugi kažu da im takav raspored uništava društveni život i večernja druženja jer su već oko 22 sata potpuno iscrpljeni.
Zajednički zaključak većine je da rano ustajanje nije nikakav čarobni trik – funkcionira samo ako odgovara osobi i njezinom načinu života.
Najjednostavniji pokazatelj je vlastiti osjećaj tijekom dana. Ako imate stabilnu energiju, dobru koncentraciju i ne trebate vikende za dodatni san, vjerojatno vam takav ritam odgovara. Ako ste stalno umorni, nervozni i vikendom spavate satima, to je znak da nešto ne štima.
Prema savjetima stručnjaka, prijelaz na ranije buđenje trebao bi biti postupan, uz jednako raniji odlazak u krevet. Također se preporučuje da jutro ima jasnu svrhu, šetnju, lagani trening ili planiranje dana, jer samo rano buđenje bez smisla brzo izgubi motivaciju.
zaključno, buđenje u pet ujutro nije ni jamstvo uspjeha ni recept za propast. To je samo jedan od mogućih rasporeda koji nekima savršeno odgovara, a drugima stvara nepotreban pritisak i umor. Umjesto slijepog praćenja trendova, stručnjaci savjetuju slušanje vlastitog tijela i prilagodbu ritma životnim okolnostima.
Foto: ilustracija
vzaktualno.hr
Sniženja u siječnju: što kupiti, kako uštedjeti i izbjeći pogreške
Siječanj je za mnoge simbol novog početka – novih planova, odluka i navika, ali i novih stvari koje želimo unijeti u svakodnevicu. Nakon blagdana i velike potrošnje, trgovine kreću sa sezonskim sniženjima koja mame kupce da još jednom posegnu za novčanikom jer “kad je već na akciji, zašto ne kupiti?”. Ipak, upravo u tom razdoblju lako je potrošiti više nego što smo planirali, pa je važno znati što, gdje i kako kupovati kako bismo iz sniženja izašli zadovoljni, a ne razočarani. Donosimo sve savjete kako pametno kupovati tijekom sniženja u siječnju.
Kada kreću popusti i koliko traju?
Prema zakonskim odredbama, zimska sezonska sniženja mogu trajati najviše 60 dana. To znači da će popusti biti prisutni kroz cijeli siječanj, a često se protežu i u veći dio veljače. Tijekom tog razdoblja trgovci postupno povećavaju rabate – početne ponude obično se kreću od 20 do 30 posto, a kako vrijeme prolazi, cijene se spuštaju sve niže, ponekad i do 70 posto ili više, kako bi se napravilo mjesta za proljetne kolekcije.
Na što obratiti pažnju prilikom kupovine
Iako sniženja mogu biti vrlo privlačna, važno je pristupiti kupnji promišljeno. Popusti su dostupni i u fizičkim trgovinama i u online shopovima, pa je korisno usporediti cijene prije konačne odluke. Trgovci su dužni jasno prikazati i staru i novu, sniženu cijenu kako bi kupci mogli procijeniti stvarnu vrijednost popusta.
Savjeti za pametnu kupovinu
- Planirajte: Napravite popis artikala koje želite kupiti – bilo da se radi o odjeći, obući, sportskoj opremi, namještaju, kućanskim aparatima i pratite cijene nekoliko dana prije i tijekom sniženja kako biste prepoznali stvarne uštede.
- Uspoređujte ponude: Cijene se mogu znatno razlikovati među trgovinama i webshopovima pa iskoristite alate za usporedbu cijena.
- Provjerite pravila povrata: Sniženi proizvodi često imaju drugačija pravila povrata ili zamjene, stoga je dobro unaprijed provjeriti uvjete trgovine, piše index.hr.
Hrvatska pobjedom nad Nizozemskom ide u drugi krug prvenstva
Rukometno prvenstvo u Danskoj, Norveškoj i Švedskoj zahuktalo se punom snagom. Utakmice se igraju iz dana u dan u svih šest skupina, a neke reprezentacije već su osigurale prolazak u sljedeću fazu.
Francuska i Norveška osigurale su drugi krug, dok će ostali to pokušati izboriti u drugom ili trećem kolu, koje sa sobom nosi dodatni pritisak. Hrvatska je natjecanje otvorila teškom, ali vrijednom pobjedom nad Gruzijom (32:29), a u ponedjeljak je čeka ogled s Nizozemskom.
Nizozemci su protiv jednog od domaćina pružali snažan otpor gotovo cijelo prvo poluvrijeme. Na odmoru su imali minus četiri, a na kraju su poraženi s pet razlike (36:31). Dovoljno da se vidi kako je riječ o ozbiljnoj i nezgodnoj momčadi. Hrvatska si ne smije dopustiti kiks, pobjeda znači siguran drugi krug, dok bi poraz značio borbu za prolazak protiv domaćina, što je uvijek iznimno zahtjevno.
Ovo je Nizozemskoj četvrti nastup na europskim prvenstvima. Prije šest godina završili su na 17. mjestu, 2022. bili su deseti, a na posljednjem Euru zauzeli su 12. poziciju.
Izbornik Nizozemske od kolovoza 2022. je legendarni Šveđanin Staffan Olsson, jedan od najslavnijih rukometaša u povijesti. Četiri puta je bio europski, dvaput svjetski prvak te osvajač tri olimpijska srebra, piše hrs.hr
Problemi s ozljedama nisu zaobišli ni Nizozemce jer su ostali bez prvog vratara Barta Ravensbergena. Zbog toga će se osloniti na mladog Matthiasa Dorgela (23), koji brani u Danskoj. Odrastao je u Norveškoj, ima nizozemsko-danske korijene i već je stekao iskustvo u Ligi prvaka s GOG-om. Druga opcija na vratima je Jorick Pol (21), vratar iz domaće lige.
Glavni pokretač igre je srednji vanjski Luc Steins, jedan od najbržih i najdinamičnijih igrača današnjice. Uz njega je i lijevi vanjski Danny Baijens, koji je nakon epizode u PSG-u karijeru nastavio u Bundesligi, gdje se dodatno afirmirao, a protiv Švedske je povremeno igrao i na poziciji srednjeg vanjskog.
Posebnu pažnju privlači i desni vanjski Niels Versteijnen iz Lemga. U 18 ovosezonskih utakmica postigao je 109 pogodaka uz 53 asistencije, što ga čini jednim od najproduktivnijih igrača lige i vrlo traženim na tržištu. Opasan je i Reinier Taboada, snažni Kubanac koji trenutačno igra za Benficu. Nizozemska ima i iznimno brza krila koja su ključna u tranziciji i kontrama. Na lijevoj strani je Rutger van Velde, a na desnoj iskusni Bobby Schagen, obojica poznati po brzini i učinkovitosti.
Upravo tih pet igrača, s Kayom Smitsom ujedno su i najefikasniji nizozemski strijelci na europskim prvenstvima. Smits prednjači sa 67 pogodaka, slijede Baijens sa 62, Steins i van Velde s po 57, dok su Schagen i Versteijnen zabili po 40.
Hrvatska i Nizozemska do sada su se susrele sedam puta. Prva četiri dvoboja uvjerljivo su pripala Hrvatskoj, no u posljednja tri susreta nismo slavili – upisali smo dva remija i jedan poraz. Upravo zato, u ovom ogledu oprez je nužan. Utakmica u Malmöu u ponedjeljak počinje u 18 sati.
Foto: arhiva
vzaktualno.hr/hrs.hr
Enes Garibović iz karate kluba Varaždin osvojio srebro na Grand Prix Croatia
U sportskoj dvorani Zamet u Rijeci od subote, 17. siječnja, do nedjelje, 18. siječnja 2026. godine održano je veliko međunarodno karate natjecanje Grand Prix Croatia, koje je okupilo 1570 natjecatelja iz 26 zemalja Europe i svijeta.
U kategoriji borbe seniori open, otvorenoj seniorskoj kategoriji u kojoj se natjecatelji bore i za novčane nagrade, nastupio je hrvatski reprezentativac i član Karate kluba Varaždin, Enes Garibović.
Garibović je u prvom kolu bio slobodan, dok je u drugom kolu svladao reprezentativnog kolegu Donadića iz Karate kluba TAD Rijeka rezultatom 3:0. U polufinalnoj borbi bio je bolji od još jednog reprezentativnog kolege, Pehara iz Karate kluba Hercegovina Zagreb, slavivši s uvjerljivih 4:0.
U finalu protiv predstavnika Sjeverne Makedonije Rushitija, pri rezultatu 4:3 za protivnika, Garibović je dobio dvije kazne zbog bacanja na pod, nakon čega je izgubio meč i osvojio srebrnu medalju.
Nakon dobrog nastupa na Svjetskoj karate ligi u Gruziji prošloga tjedna, ovaj rezultat u Rijeci potvrda je dobre forme i kvalitetne pripreme za nadolazeća međunarodna natjecanja. Sljedeći nastup Garibovića očekuje krajem veljače na seniorskom Prvenstvu Balkana u Banjoj Luci (BiH).
vzaktualno.hr
Ukida se penalizacija: dobre vijesti za umirovljenike, njih 127.000 u 2026. dobivat će oko 57 eura više mjesečno
Ukidanje penalizacije za prijevremeno umirovljene osobe koje su navršile 70 godina života tijekom 2026. obuhvatit će oko 127 tisuća korisnika. Očekuje se da će im ta promjena donijeti prosječno povećanje mirovine od približno 57 eura mjesečno.
Izmjenama Zakona o mirovinskom osiguranju (ZOMO) ove je godine ukinuta penalizacija, odnosno smanjenje polaznog faktora, za korisnike prijevremene starosne mirovine nakon što navrše 70 godina. Ta se mjera odnosi i na umirovljenike koji su tu dob već dosegnuli ili premašili.
Penalizacija se primjenjuje zbog ranijeg izlaska s tržišta rada i iznosi 0,2 posto za svaki mjesec prijevremenog umirovljenja, bez obzira na duljinu mirovinskog staža. Tako primjerice osoba koja se umirovila pet godina ranije, što je maksimalno dopušteno, ima trajno umanjenu mirovinu za 12 posto.
Prema podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO), u prosincu je zabilježeno 212.868 korisnika prijevremene starosne mirovine, među kojima je bilo više žena (114.440). Prosječna dob tih korisnika iznosila je 70 godina i 11 mjeseci, piše index.hr.
Statistički podaci pokazuju da će više od polovice svih prijevremenih umirovljenika, njih 118.717, već u prvoj fazi ostvariti pravo na ukidanje penalizacije, s obzirom na to da su već u prosincu imali 70 ili više godina. HZMO procjenjuje da će tijekom 2026. godine ukupno 127 tisuća korisnika prijevremene starosne mirovine steći to pravo.
Muškarci trenutačno mogu otići u prijevremenu mirovinu s navršenih 60 godina života i najmanje 35 godina mirovinskog staža, dok će se od 1. siječnja 2030. uvjeti za žene i muškarce u potpunosti izjednačiti. Za žene je još uvijek na snazi prijelazno razdoblje u kojem se dobna granica i potrebni staž povećavaju za tri mjeseca godišnje, pa je ove godine uvjet 59 godina starosti i 34 godine staža.
Prošle godine osobe koje su se prijevremeno umirovile u prosjeku su imale 60 godina i osam mjeseci, uz prosječan mirovinski staž od 37 godina i osam mjeseci. Upravo dug radni staž jedan je od ključnih razloga za odlazak u prijevremenu mirovinu. Podaci pokazuju da prijevremeni umirovljenici u prosjeku imaju više staža od korisnika redovne starosne mirovine, kod kojih je prosjek oko 35 godina.
Unatoč duljem radnom vijeku, njihove su mirovine u pravilu niže. Naime, prosječna prijevremena mirovina iznosi oko 573 eura, dok je prosjek svih mirovina oko 689 eura. Ukidanjem penalizacije nakon navršene 70. godine, tim će se korisnicima mirovine povećati u prosjeku za oko 57 eura mjesečno. Država će za tu svrhu u 2026. godini osigurati dodatnih približno 79,8 milijuna eura.
U formalnom smislu, umanjenje mirovine ukida se od prvog dana mjeseca koji slijedi nakon mjeseca u kojem korisnik navrši 70 godina, pod uvjetom da mu je mirovina određena s polaznim faktorom manjim od 1,0. Za one koji su 70 godina navršili prije 1. siječnja 2026., kada su ove odredbe stupile na snagu, HZMO će mirovinu korigirati automatski, bez potrebe za podnošenjem zahtjeva ili donošenjem posebnog rješenja.
Nove iznose mirovina HZMO planira utvrditi najkasnije do kraja ožujka, no najavljeno je da bi isplata povećanih mirovina mogla započeti i prije zakonskog roka. O svim detaljima javnost će biti pravodobno obaviještena.
Ova se mjera primjenjuje i na korisnike starosne mirovine te starosne mirovine za dugogodišnjeg osiguranika kojima je mirovina također određena s polaznim faktorom manjim od 1,0, kao i na umirovljenike koji su mirovinu ostvarili prema posebnim propisima.
Foto: arhiva
vzaktualno.hr/index.hr
Vincekovo 2026. u Kališću: Dobra kapljica, stari običaji, radost i druženje „zagrijali” zimu
U duhu tradicije, dobrog vina i još boljeg raspoloženja, Udruga vinogradara i voćara „Pinta” Novi Marof, uz pomoć brojnih domaćih udruga i prijatelja, i ove je godine u Kališću obilježila blagdan svetog Vinka – Vincekovo 2026.
Manifestacija je okupila vinogradare, članove udruga i brojne građane koji su zajedno proslavili početak nove vinogradarske godine.
Središnji dio događanja bio je blagoslov vinograda i vinogradara, koji je predvodio prečasni Anđelko Košćak uz asistenciju vlč. Lovre Biškupa, nakon čega je uslijedila tradicionalna ceremonija rezidbe trsa u vinogradu domaćina Slavka Puškadije – Hellea. Uslijedilo je i simbolično ukrašavanje trsova.
– Zalijali smo trseke dobro, baš kako su i oni nama na jesen zalijali s dobrom kapljicom koju smo pospremili u bačve – rekao je domaćin uz osmijeh.
Dobrom raspoloženju pridonijeli su i nastupi KUD-a Remetinec te marofskih kuburaša „Grebengradske haramije”, a veselje je nastavljeno uz glazbu Tamburaškog sastava „2 & 2”. Za bogatu okrjepu pobrinuli su se članovi Udruge „Pinta” i udruge suorganizatori.
– Ponudili smo vinski gulaš, domaći grah, špek i kobasice, uz kvalitetno domaće vino, kuhano bijelo i crno vino te sok i čaj za najmlađe. Sve smo zasladili domaćim kolačima naših vrijednih žena. Malo se zapjevalo i zaplesalo, baš onako kako i priliči Vincekovu – istaknuo je Puškadija.
Osvrćući se na vinogradarsku godinu iza nas, počasni predsjednik Udruge „Pinta” Dragutin Koščak istaknuo je kako je 2025. bila iznimno povoljna za vinovu lozu.
– Unatoč klimatskim promjenama, godina je pogodovala vinogradima jer nije bilo previše oborina i vlage. Grožđe je sazrelo ranije nego inače, ali je bilo izuzetno skladno, a mlada vina su izvrsne kvalitete – naglasio je Koščak.
Govoreći o očekivanjima za ovu godinu, dodao je kako je početak obećavajući.
– Studeno vrijeme odgovara vinogradima jer pomaže prirodnom uništenju štetnika, a samo se nadamo da temperature neće pasti ispod granica koje vinova loza može podnijeti. Ako se ovako nastavi, možemo očekivati još jednu dobru godinu – rekao je Koščak.
Manifestaciji se pridružio i gradonačelnik Novog Marofa Siniša Jenkač, koji je naglasio važnost očuvanja vinogradarske tradicije.
– Vincekovo je više od običaja. To je susret ljudi, tradicije i ljubavi prema našem kraju. Ovakva događanja čuvaju identitet Novog Marofa i pokazuju koliko su udruge i mještani važni za život naše zajednice. Grad Novi Marof s ponosom podupire ovakve manifestacije koje okupljaju sve generacije mještana, uz domaće proizvode, dobro raspoloženje i ugodno druženje – poručio je Jenkač.
Posebnu draž manifestaciji dala je i Vincekova staza, kojom su sudionike do Kališća vodili članovi Društva sportske rekreacije Strmec, kroz vinogorje Cicelj i slikovite marofske zaseoke.
Uz dobru kapljicu, domaću hranu i veselo društvo, Vincekovo u Kališću još je jednom potvrdilo da se tradicija najbolje čuva onda kada se dijeli uz osmijeh, pjesmu i otvoreno srce.
vzaktualno.hr/meteo.hr
vzaktualno.hr/meteo.hr 
Manje skrolanja, više kuhanja: Evo zašto je kuhinja postala mjesto odmora
U svijetu u kojem se opuštanje često svodi na skrolanje kroz tuđe živote, sve više ljudi traži drugačiji oblik predaha. Ne onaj koji dolazi s ekrana, nego onaj koji uključuje ruke, mirise i stvarni trenutak. I sve češće, taj predah počinje – u kuhinji.
Kuhanje, nekad percipirano kao obaveza, u 2026. godini sve više poprima ulogu novog self-carea. Ne zato što moramo, nego zato što želimo. Jer u vremenu ubrzanih notifikacija i stalne dostupnosti, upravo su jednostavne, ponavljajuće radnje one koje nas vraćaju sebi.
Kuhanje kao mini terapija
Rezanje povrća, miješanje u loncu, čekanje da voda zakipi – sve su to radnje koje ne traže multitasking. One nas prisiljavaju da budemo prisutni. I upravo zato djeluju umirujuće.
Psiholozi sve češće govore o vrijednosti tzv. mikro-rituala – malih, svakodnevnih aktivnosti koje pomažu smanjiti stres i vratiti osjećaj kontrole. Kuhanje je jedan od najprirodnijih takvih rituala. Ima početak, sredinu i kraj. Ima jasan rezultat. I daje osjećaj postignuća, bez pritiska.
Za razliku od skrolanja, koje rijetko ima točku završetka, kuhanje završava konkretnim obrokom. Ne uspoređujemo se, ne reagiramo, ne odgovaramo. Samo radimo – i dišemo.
Povratak jednostavnim radnjama
Zanimljivo je da ovaj trend ne dolazi iz nostalgije, nego iz potrebe. Ljudi ne traže povratak „starim vremenima“, nego ravnotežu. U digitalnom svijetu, analogne aktivnosti postaju luksuz.
Povrće je često prva točka tog povratka jednostavnosti. Pranje, guljenje, rezanje – to su radnje koje ne možemo ubrzati klikom. One imaju svoj ritam. I baš zato smiruju.
U tom kontekstu, sve više ljudi bira namirnice koje traže pripremu, a ne instant rješenja. Ne zato što su kompliciranije, nego zato što nude iskustvo – proces, a ne samo rezultat.
Hrana kao ritual, ne zadatak
Kuhanje kao self-care ne znači savršene recepte ni složena jela. Naprotiv. Radi se o tome da kuhanje ponovno postane vrijeme za sebe, a ne još jedna stavka na to-do listi.
Sezonsko povrće tu ima posebnu ulogu. Ono prirodno sužava izbor, ali ga čini smislenijim. Umjesto beskonačnih opcija, imamo nekoliko namirnica koje su „sada i ovdje“. To pojednostavljuje odluke i vraća fokus na okus i teksturu.
Zato nije slučajno da se sve češće govori o slow cooking filozofiji – ne kao gastro trendu, nego kao načinu brige o sebi.
Kad povrće potiče kuhanje, a ne brzinu
U tom prostoru nastaju i inicijative koje ne nude samo hranu, nego potiču drugačiji odnos prema njoj. Modeli poput Gruntek vrtova često se spominju u kontekstu povratka sezonalnosti i domaćem uzgoju, upravo zato što ne nude gotova rješenja, već sirovine koje traže pripremu – i time stvaraju prostor za ritual.
Takav pristup ne poručuje „pojedi brzo“, nego „uzmi vrijeme“. I to je možda njegova najveća vrijednost.
Manje ekrana, više kuhinje
U 2026. godini self-care više ne znači bijeg od stvarnosti, nego povratak u nju. Kuhanje nije terapija samo zato što je zdravo, nego zato što nas vraća u tijelo, u pokret i u trenutak.
Možda zato rezanje povrća smiruje više od još jednog skrolanja. Jer dok kuhamo, ne konzumiramo sadržaj – stvaramo ga. A to, u vremenu u kojem smo stalno pasivni promatrači, postaje rijedak i vrijedan osjećaj.
Autor: Tino Prosenik, osnivač Grunteka
foto: arhiva
vzaktualno.hr
Jednostavan Bounty kolač koji se priprema bez pećnice
Ljubitelji kokosa i čokolade oduševit će se ovim Bounty kolačem bez pečenja, koji se priprema brzo i jednostavno, a idealan je izbor za slatki zalogaj bez puno truda. Recept prenosimo s Natašine slastice.
SASTOJCI:
PODLOGA: 150 gr mljevenog keksa, 100 ml mlijeka, 100 gr margarina ili maslaca, 80 gr šećera i 100 gr otopljene čokolade za kuhanje
KREMA: 700 ml mlijeka, 120 gr griza, 80 gr šećera i 180 gr kokosa
GANACHE: 150 gr čokolade za kuhanje i 150 ml vrhnja za šlag
PODLOGA ZA BOUNTY KOLAČ
U posudu dodajte mljeveni keks, mlijeko, omekšali margarin ili maslac, šećer i otopljenu čokoladu za kuhanje, sve sjedinite. Smjesu rasporedite u posudu sa obručem promjera 22×27 cm. Možete smjesu rasporediti i u tepsiji ako nemate obruč. Podlogu stavite u frižider dok pripremate kremu.
KREMA ZA BOUNTY KOLAČ
Mlijeko ulijte u lonac sa šećerom i stavite kuhati. Nakon što uzavre sklonite sa strane i umiješajte griz. Lonac vratite i griz skuhajte do kraja uz miješanje. Sklonite sa strane, te dodajte kokos, sve sjedinite. Kremu rasporedite preko podloge. Ostavite da se hladi dok pripremate ganache.
ČOKOLADNI GANACHE
Vrhnje za šlag stavite na srednju temperaturu da se kuha do vrenja. Zatim sklonite i odmah prelijte preko iskidane i još bolje nasjeckane čokolade. Miješajte dok se čokolada sasvim ne istopi. Ganache prelijte po kolaču. Stavite kolač u frižider da se stegne.
Foto: screenshot YouTube
vzaktualno.hr