Prema katoličkom kalendaru, 22. travnja slave se Soter i Kajo, a imendan još imaju Kaja, Teodora i Teodor. Želimo im sve najbolje za imendan! Jedna teorija kaže da muško ime Kajo potječe od talijanskog oblika gajus, gaudere što znači radovati se. Druga teorija kaže da je prema imenu Kaja, a značenje imena je čist. Ime Teodor potječe iz grčkog imena Theodoros. Theos znači Bog, dok doron znači dar, ili iz starohebrejskog Ionathan u značenju dar božji. Nosili su ga dva nikejska cara i tri despota. Po narodnoj tradiciji nadjevalo se djetetu koga su roditelji dugo i željno očekivali pa ima ga napokon Bog dao na dar. Ženski oblik ovog imena je Teodora. Foto: Ilustracija vzaktualno.hr/knjigaimena.com

Predsjednik Vlade Andrej Plenković danas boravi u Krapinsko‑zagorskoj županiji gdje je najprije prisustvovao otvorenju novog dječjeg vrtića u Krapini, nakon čega se sastao sa županom Željkom Kolarom. Sastanku je prisustvovao i saborski zastupnik te gradonačelnik Krapine Zoran Gregurović. Župan Željko Kolar istaknuo je kako je sastanak bio iznimno konstruktivan te da je riječ o prigodi da se premijeru predstavi napredak zajedničkih projekata koje Krapinsko‑zagorska županija provodi u partnerstvu s Vladom Republike Hrvatske. – Rekao bih da smo održali koristan sastanak. Bila je ovo prilika da predstavim u kojoj su fazi projekti koje zajedno provodi Krapinsko‑zagorska županija u suradnji i partnerstvom s Vladom Republike Hrvatske. Kroz NPOO imamo 17 škola koje se dograđuje i koje će ići u jednosmjensku nastavu, 12 sportskih dvorana i to je investicija od 114 milijuna eura, a još dva ugovora čekamo, što znači da će to biti negdje oko 122 milijuna eura. Također, tu je i završetak izgradnje Specijalne bolnice za medicinsku rehabilitaciju u Krapinskim Toplicama od 20 milijuna eura i tu posebno zahvaljujem predsjedniku Vlade na odluci o financiranju kompletno nove opreme za staru bolnicu u vrijednosti preko 2 milijuna eura – rekao je Kolar te dodao kako se provode i drugi veliki projekti. – Uz to, provodi se projekt Specijalne bolnice Stubičke Toplice, vezan uz turizam, vrijedan 7,7 milijuna eura, kao i projekt Centra za odgoj i obrazovanje u Krapinskim Toplicama, vrijednosti gotovo 20 milijuna eura. Kada tome pridodamo i energetske obnove škola kroz APN i fondove, riječ je o investicijama koje ukupno prelaze 220 milijuna eura. Svi projekti moraju biti dovršeni do kraja 2027. godine, uz dodatni rok za uporabne dozvole i dokumentaciju, no ono što je ključno, je da sve imamo pod kontrolom i bit će završeno u predviđenim rokovima – naglasio je župan Kolar. Posebno je izdvojio projekt Znanstveno‑edukacijsko‑zabavnog centra u Stubičkom Golubovcu. – Zamolio sam predsjednika Vlade za dodjelu dodatnog zemljišta potrebnog za završetak projekta Znanstveno-edukacijsko-zabavnog centra u Stubičkom Golubovcu. Otkupili smo polovicu dvorca koji je bio u stečaju, dok je druga polovica u vlasništvu Republike Hrvatske. Konstruktivna obnova ide prema kraju i bit će dovršena do 30. lipnja, međutim imamo tamo i pomoćni objekt, bivšu konjušnicu, koju gradimo kroz ITU mehanizam grada Zagreba i ta je ukupna investicija 24 milijuna eura. Otvaramo novu ustanovu koja će voditi Znanstveno-edukacijski-zabavni centar, međutim, okolno zemljište je vlasništvu Vlade Republike Hrvatske. Da bi mogli napraviti parcelacijski elaborat, dobiti upravnu dozvolu, potrebno nam je darovanje polovice tog zemljišta kako bi se onda stekli uvjeti da se provede parcelacijski elaborat, inače bi se morala raditi procjena zemljišta, procjena dvorca i raditi novi suvlasnički odnosi, za što smatram osobno nema apsolutno nikakvog razloga – pojasnio je župan istaknuvši kako se nada da će Vlada prihvatiti njihov zahtjev. Dodao je i kako je zatražio pomoć u sufinanciranju opreme ZEZ‑a. – Nadam se da ćemo, ako ne do kraja ove godine, onda u 2027., pronaći zajednički način kako da isfinanciramo i to – poručio je. Govoreći o infrastrukturnim projektima, Kolar je zahvalio na suradnji. – Zadovoljan sam što krećemo u dodatnu cestovnu izgradnju, a da nismo zaboravili na željeznicu. Zahvaljujem predsjedniku Vlade na fer i korektnom odnosu. Vjerujem da ćemo zajednički postići cilj i stvoriti uvjete da ljudi ostanu živjeti ovdje, da imaju dobre uvjete za život, od predškolskog odgoja do novih radnih mjesta. Mi smo Europska poduzetnička regija za 2025. godinu i vjerujem da ćemo zajedničkom suradnjom nastaviti dalje raditi – zaključio je župan. Premijer Andrej Plenković naglasio je kako su projekti u Krapinsko‑zagorskoj županiji primjer uspješne suradnje lokalne i nacionalne razine. – Projekti vezani za politiku ravnomjernog regionalnog razvoja primjeri su sjajne suradnje između Krapinsko‑zagorske županije i Vlade Republike Hrvatske. Projekti u prometu, kao i oni u pravosuđu, samo su dio kataloga zajedničkih aktivnosti i sinergije onoga što nazivamo tim Hrvatska, a tim Hrvatska znači da objedinjujemo napore nacionalne, županijske, gradske i općinske razine kako bismo stvorili preduvjete za kvalitetniji socijalni i ekonomski standard naših ljudi te naravno za gospodarski napredak – rekao je premijer. Dodao je kako Hrvatska bilježi konkretne rezultate. – Hrvatska je prošle godine imala rast od 3,2 posto, proračunski deficit unutar 3 posto, smanjen udio javnog duga u BDP‑u na 56,3 posto, zadržan investicijski kreditni rejting uz rekordno nisku nezaposlenost i rekordnu zaposlenost. Sve to govori da hrvatsko gospodarstvo, unatoč krizama, pulsira i stvara preduvjete za daljnji razvoj. Čestitke županu i gradonačelniku i veselim se našoj suradnji kao što je to bilo i do sada – poručio je Plenković. Gradonačelnik Krapine Zoran Gregurović istaknuo je kako je pred gradom i županijom veliki investicijski ciklus. – Pred nama su brojni veliki projekti. Potpisali smo ugovore za izgradnju nove Osnovne škole Ljudevit Gaj i za novu školsku sportsku dvoranu kod Osnovne škole Augusta Cesarca, koja je prva u županiji, uz školu u Maču,  krenula u pilot projekt jednosmjenske nastave. To se pokazalo kao izuzetno dobar i kvalitetan projekt – rekao je Gregurović te zaključno naglasio kako su pred njima i novi, značajni projekti iz ITU mehanizma koji će napokon krenuti u realizaciju. vzaktualno.hr

Odbor za podjelu državnih nagrada za znanost, kojeg imenuje Hrvatski sabor, objavio je laureate za 2024. godinu, potvrdivši dvoje istaknutih znanstvenika sa Sveučilišta Sjever kao dobitnike najvišeg nacionalnog priznanja za znanstvenu izvrsnost – Dunja Šamec i Tomislav Meštrović primili su Državnu nagradu za znanost, čime su dodatno učvrstili poziciju Sveučilišta Sjever na mapi vrhunske hrvatske i europske znanosti. Nagrade znanstvenicima Sveučilišta Sjever dolaze kao kruna njihovog dugogodišnjeg predanog rada, ali i kao snažna potvrda uspona Sveučilišta Sjever na znanstvenoj karti Hrvatske i Europe. – Izuzetno smo ponosni na naše kolege. Dobivanje Državne nagrade za znanost dvoje naših pročelnika sjajan je uspjeh, a mi smo sretni što su takvi znanstvenici i stručnjaci dio našeg Sveučilišta. Dunja Šamec i Tomislav Meštrović su znanstvenici čiji radovi imaju snažan odjek u svjetskim bazama podataka, a ova državna nagrada je samo formalna potvrda onoga što mi na Sveučilištu već dugo znamo – da imamo znanstvenike svjetskog kalibra. Ovo je ujedno i poruka našim studentima da uče od najboljih i da se vrhunska znanost može i mora stvarati i izvan tradicionalno najvećih sveučilišnih centara – istaknuo je rektor Sveučilišta Sjever Damir Vusić. Dunja Šamec, pročelnica Odjela za prehrambenu tehnologiju, nagrađena je u području biotehničkih znanosti. Njezin rad na istraživanju fitokemikalija i funkcionalne hrane prepoznat je u globalnim razmjerima, a tijekom 2024. godine objavila je čak 12 znanstvenih radova u prestižnim međunarodnim časopisima a1 kategorije, od kojih je devet u najvišem Q1 rangu. – Državna nagrada za znanost najveće je priznanje koje jedan znanstvenik može dobiti. Znanost je timski rad i ovim putem želim zahvaliti suradnicima sa Sveučilišta Sjever te domaćim i međunarodnim partnerima. Ovo je dokaz da na našem Sveučilištu stvaramo znanost prepoznatu izvan granica Hrvatske – naglasila je Šamec. Zanimljivo je da je Šamec prvu Državnu nagradu primila prije deset godina kao znanstvena novakinja, a ovo novo priznanje potvrda je njezinog iznimnog znanstvenog kontinuiteta. – Posebnu zahvalnost upućujem Sveučilištu Sjever na kontinuiranoj i snažnoj podršci – od kvalitetne infrastrukture do institucionalnih potpora koje omogućuju vrhunski znanstveni rad – zaključila je Šamec. Tomislav Meštrović, pročelnik Odsjeka za sestrinstvo, prepoznat je po impresivnoj znanstvenoj produktivnosti – samo tijekom 2024. godine, kao autor i koautor, objavio je čak 38 radova. – Ova nagrada je prije svega značajno priznanje za dosadašnji rad, ali i ogroman poticaj za dalje. Čast mi je svakako primiti ovakvo znanstveno priznanje na državnoj razini, ali ga u potpunosti dijelim sa svojim timom s Odjela za sestrinstvo na Sveučilištu Sjever, te drugim kolegama i suradnicima u zemlji i inozemstvu – naglasio je Meštrović koji je ovo priznanje primio za značajna postignuća u području biomedicine i zdravstva, i to konkretno za određene inovativne pristupe u domeni globalnog zdravlja. Uz to, njegova istraživanja u javnom zdravstvu i kliničkoj mikrobiologiji, kao i visoka citiranost na relevantnim svjetskim rang-listama, pozicionirali su Odjel i Odsjek za sestrinstvo kao centar znanstvene izvrsnosti. – Zahvalan sam rektoru Sveučilišta profesoru Vusiću, prorektoru za znanost profesoru Milkoviću te čitavoj upravi Sveučilišta što su me nominirali te što su mi vrata uvijek otvorena za daljnje širenje istraživanja i suradnje u području zdravstvene metrike i globalnog zdravlja – dodaje Meštrović naglašavajući važnost institucionalne podrške. – Sveučilište Sjever sustavno potiče izvrsnost i međunarodnu vidljivost. Ono nije samo obrazovna institucija već generator novih znanja. Činjenica da naši znanstvenici stoje uz bok najboljima u državi potvrđuje da kontinuirano ulaganje u ljudske potencijale i istraživačku infrastrukturu donosi vrhunske rezultate – naglasio je prorektor za znanstveno-umjetnički rad i međunarodnu suradnju Marin Milković. Državna nagrada za znanost dodjeljuje se za iznimno važna postignuća, objavljene znanstvene radove koji donose novi doprinos znanosti te za popularizaciju znanosti. Uvrštavanje znanstvenika sa Sveučilišta Sjever među dobitnike za 2024. godinu dodatno osnažuje ulogu Sveučilišta kao ključnog dionika u znanstvenom i gospodarskom razvoju ovog dijela Hrvatske. Sveučilište Sjever nastavlja s misijom povezivanja znanosti i gospodarstva, a uspjeh dvoje istaknutih pročelnika služi kao inspiracija cijeloj znanstvenoj zajednici. vzaktualno.hr