Digitalna transformacija financija u središtu Fintech ciklusa na FOI-ju
Digitalne tehnologije snažno mijenjaju financijski sektor. Mobilno bankarstvo, umjetna inteligencija, analitika podataka i automatizacija poslovnih procesa sve više oblikuju način na koji građani koriste financijske usluge. Istodobno, raste potreba za razvojem financijske pismenosti, posebno među mladima koji ulaze u svijet digitalnih financija. Upravo zato Sveučilište u Zagrebu Fakultet organizacije i informatike posljednjih godina sve intenzivnije razvija aktivnosti koje povezuju digitalne tehnologije, poslovne procese i financijski sektor. U okviru obilježavanja Europski tjedan novca i Svjetski tjedan novca, na FOI-ju je u ponedjeljak, 30. ožujka, u Varaždinu održan Fintech ciklus pozvanih predavanja, kao dio redovne nastave, ali i događaj otvoren za sve zainteresirane studente. Financijska pismenost danas je jedna od ključnih kompetencija modernog društva. Građani svakodnevno donose financijske odluke, od upravljanja osobnim budžetom do korištenja digitalnih bankarskih usluga, a pritom se sve više oslanjaju na digitalne tehnologije. – Digitalna transformacija financijskog sektora donijela je brojne prednosti, ali i nove izazove. Danas je potrebno razumjeti ne samo financijske proizvode nego i tehnologije koje stoje iza njih. Upravo zato je financijska pismenost sve više povezana s digitalnom pismenošću – ističe dekanica FOI-ja Marina Klačmer Čalopa. Na FOI-ju se ova tema promatra interdisciplinarno. Studenti se kroz studijske programe susreću s područjima kao što su poslovna analitika, informacijski sustavi, upravljanje podacima i digitalna transformacija poslovanja, što im omogućuje razumijevanje suvremenih financijskih sustava. Važan dio razvoja novih kompetencija jest suradnja akademske zajednice s industrijom. FOI je kroz svoje obrazovne programe već desetljećima usmjeren na povezivanje tehnologije, ekonomije i organizacije, što ga čini prirodnim partnerom organizacijama koje prolaze kroz digitalnu transformaciju. – Naš cilj nije samo obrazovati studente koji će razumjeti tehnologiju, nego i one koji će razumjeti poslovne procese i društvene potrebe. Upravo ta kombinacija znanja omogućuje razvoj inovativnih rješenja koja mogu unaprijediti različite sektore, uključujući financijski – ističe dekanica. U okviru Fintech ciklusa sudjelovali su brojni stručnjaci iz industrije koji su studentima približili stvarne izazove i prilike u razvoju i primjeni financijskih tehnologija. Poseban naglasak bio je na primjeni umjetne inteligencije u poslovanju. Alumnus FOI-ja Patrik Črnčec iz TIS Grupe održao je predavanje u kojem je predstavio iskustva implementacije GenAI chatbota u poslovnim sustavima. Kroz primjere iz bankarskog i farmaceutskog sektora te vlastite prakse, studenti su imali priliku saznati ključne preduvjete za uspješnu implementaciju, izazove s kojima se organizacije susreću te konkretne i mjerljive rezultate takvih projekata. Iz perspektive sigurnosti i usklađenosti financijskih sustava, predavanje su održali FOI alumni Matija Šestak i Dalibor Šuplika iz Monri Payments. Tema je obuhvatila ključne aspekte zaštite sustava i regulatornih zahtjeva u fintech okruženju. Područje analitike i interpretacije podataka predstavio je Mario Korbar iz tvrtke Data Sense kroz predavanje o vizualizaciji podataka. Studenti su se upoznali s osnovama vizualizacije, njenom ulogom u donošenju odluka, primjerima dobre i loše prakse te standardima uz poseban naglasak na primjenu AI alata i analizu burzovnih kretanja. O poslovnim aspektima fintech startupova govorio je Marko Naletilić iz Aircash-a, približivši studentima načine monetizacije i skaliranja digitalnih financijskih rješenja. Na temu „Tko upravlja vašom mirovinom – ljudi ili algoritmi?“ predavanje je održao alumnus Danijel Miletić iz Capslock. Dodatnu perspektivu donijelo je i predavanje Milana Horvata iz FIMA-e, fokusirano na ulogu algoritama i automatizacije u upravljanju financijama u 21. stoljeću. Ovaj ciklus predavanja studentima je pružio jedinstvenu priliku za povezivanje teorijskih znanja s praksom, upoznavanje s aktualnim tehnologijama i trendovima te izravan kontakt s ekspertima iz industrije. Sudjelovanjem na predavanjima studenti su mogli dobiti jasniju sliku o mogućnostima razvoja karijere u dinamičnom i brzo rastućem fintech sektoru. vzaktualno.hr
Uskrsni vikend pred vratima: evo svih informacija o prometu i očekivanim gužvama
Kako nam se bliži Uskrs i blagdanski vikend, tako će se sve više puniti i ceste diljem zemlje. Školski praznici počeli su 30. ožujka, i trajat će do ponedjeljka, 6. travnja. Upravo zbog toga u tom razdoblju očekuje se veći broj domaćih putnika, ali i turista koji stižu u Hrvatsku. Promet stranih vozača mogao bi biti pojačan i nešto dulje, sve do vikenda nakon Uskrsa, odnosno do nedjelje, 12. travnja, ovisno o trajanju školskih praznika u susjednim zemljama. Najveći broj putnika i vozila očekuje se prema Istri i sjevernom Jadranu. Pojačan priljev vozila očekuje se iz smjera Slovenije, Italije, Austrije, Njemačke i Mađarske, ali i na graničnim prijelazima s Bosnom i Hercegovinom, Srbijom i Crnom Gorom, objavio je HAK. Predviđa se gužva na izlazima iz većih gradova te na glavnim državnim pravcima prema jugu zemlje. Među najopterećenijim prometnicama očekuju se autoceste:
  • A1 Zagreb–Split–Ploče
  • A2 Macelj–Zagreb
  • A6 Zagreb–Rijeka
  • A3 Bregana–Lipovac
Pojačan promet moguć je i na Istarskom ipsilonu, kao i na važnijim državnim cestama poput DC1 (Lička magistrala) i DC8 (Jadranska magistrala), posebno na prilazima većim turističkim središtima u Istri i Dalmaciji. Vozačima dodatne poteškoće mogu stvarati i radovi na pojedinim cestovnim dionicama. Prema podacima HAK-a, trenutačno su radovi i privremene regulacije prometa prisutni:
  • na pojedinim dionicama autoceste A1, gdje su zbog radova suženja kolnika i zone gradilišta, osobito kod čvorova i tunela
  • na autocesti A3 Bregana–Lipovac, gdje se izvode radovi na kolniku i čvorovima
  • na dijelovima autoceste A6 Zagreb–Rijeka
  • te na više državnih cesta, uključujući DC1 i DC8, gdje su moguća povremena usporavanja zbog sanacije kolnika i semaforske regulacije prometa
Vozačima se savjetuje da prije polaska provjere stanje na cestama, prate prometne informacije i obrate pažnju na privremenu prometnu signalizaciju te brzinu prilagode uvjetima na cesti. Najmirniji dan za putovanje, kao i svake godine, očekuje se na samu Uskrsnu nedjelju, kada je promet na cestama tradicionalno slabiji. Nakon blagdana dio putnika vraćat će se već u nedjelju navečer ili na Uskrsni ponedjeljak, 6. travnja. Strani turisti svoj bi boravak mogli produžiti do kraja tjedna, a povratak se očekuje tijekom vikenda do 12. travnja, kada se ponovno predviđa pojačan promet prema unutrašnjosti i na izlazima iz zemlje. Osim na graničnim prijelazima, veći promet i povremena čekanja moguća su i u trajektnim lukama, posebno na području Istre i sjevernog Jadrana. Putnicima se preporučuje da prije polaska provjere stanje u prometu te informacije iz luka i trajektnih pristaništa putem kamera i obavijesti Hrvatskog autokluba. Foto: arhiva vzaktualno.hr/hak.hr
Deset godina rada Udruge pčelara Medarica: „Pčelari imaju iznimno važnu ulogu u očuvanju prirode i bioraznolikosti”
Udruga pčelara Medarica iz Madžareva održala je u restoranu Ključice u Novom Marovu redovnu skupštinu koja je ujedno bila i svečana prigoda obilježavanja desete obljetnice osnutka Udruge. Na skupštini su podnesena redovna izvješća o radu Udruge, financijskom poslovanju te izvješće Nadzornog odbora, a izabrano je i novo vodstvo. Posebno je istaknuto kako je Udruga osnovana 2016. godine s ciljem olakšavanja pčelarske djelatnosti na ovom području, što potvrđuje značajan rast članstva – s početnih petnaestak članova na današnjih više od 70. Udruga je kroz svoj rad snažan naglasak stavila na edukaciju pčelara organizacijom stručnih predavanja i edukativnih izleta, ali i na podizanje svijesti javnosti o važnosti pčela. Kroz donacije meda te edukacije u vrtićima, školama i na javnim događanjima kontinuirano se promiče važnost pčela za ekosustav te zdravstvene prednosti konzumacije meda i drugih pčelinjih proizvoda. Istaknuta je i uspješna suradnja s Gradom Novim Marofom, koji kontinuirano pruža podršku radu Udruge. Pritom je naglašeno kako je upravo Novi Marof prvi u sjeverozapadnoj Hrvatskoj uveo model potpore pčelarima po pčelinjoj zajednici, koji su kasnije preuzele i druge jedinice lokalne samouprave u županiji. – Pčelari imaju iznimno važnu ulogu u očuvanju prirode i bioraznolikosti, a njihov rad zaslužuje kontinuiranu podršku zajednice. Grad Novi Marof prepoznao je tu vrijednost i nastavit će pružati potporu kako bi se ova djelatnost dodatno razvijala. Posebno me veseli vidjeti rast i aktivnost Udruge Medarica, koja svojim radom doprinosi i edukaciji mladih te očuvanju tradicije pčelarstva – istaknuo je tom prilikom novomarofski gradonačelnik Siniša Jenkač. Uz gradonačelnika i članove Udruge, skupštini su prisustvovali i brojni gosti iz prijateljskih pčelarskih udruga te predsjednik Hrvatskog pčelarskog saveza Dražen Kocet i načelnik Općine Breznički Hum Darko Žugčić. vzaktualno.hr
SDP mora biti glas običnih ljudi, poručila je Lana Remar najavivši kandidaturu za predsjednicu čakovečkog SDP-a
Zamjenica gradonačelnice Čakovca Lana Remar službeno je najavila kandidaturu za predsjednicu Gradske organizacije SDP-a Čakovec, poručivši kako stranci želi dati novi zamah kroz spoj iskustva, svakodnevnog rada s građanima i otvorenijeg političkog pristupa. U njezinom timu za potpredsjednike nalaze se Ivan Perhoč i Saša Jarni. Remar je već poznato ime u međimurskoj politici. Na parlamentarnim izborima 2024. bila je kandidatkinja SDP-a za Hrvatski sabor, a nakon lokalnih izbora u svibnju prošle godine obnaša dužnost zamjenice gradonačelnice Čakovca. U dosadašnjem radu profilirala se kao političarka koja naglasak stavlja na konkretna rješenja i neposrednu komunikaciju s građanima. U obraćanju članstvu istaknula je kako temelj politike moraju biti vrijednosti poput odgovornosti, otvorenosti i stručnosti, ali i stalna prisutnost među ljudima. – Rješenja za svakodnevne probleme ljudi bit su politike. To je ono što me pokreće. Moj politički stil podrazumijeva svakodnevni kontakt s građanima, razgovore i suradnju, a ne samo aktivnosti uoči izbora – poručila je Remar. Naglasila je i kako SDP u Čakovcu i Međimurju mora jasnije komunicirati svoje politike i vizije te biti vidljiviji među građanima. – Potrebna nam je pozitivna i otvorena politika, više energije i više rada na terenu. SDP mora biti glas običnih ljudi, onih koji žive od svoga rada i kojima je solidarnost temelj društva – istaknula je. U slučaju dobivanja povjerenja članova, najavila je jačanje prisutnosti stranke kroz aktivnosti usmjerene na konkretne potrebe građana. Osvrnula se i na nacionalni kontekst, ocijenivši kako postoji prostor za politički zaokret. – Hrvatski građani, osobito umirovljenici, nezaposleni, samohrani roditelji i osobe s invaliditetom, suočeni su s velikim izazovima i financijskim pritiscima. Hrvatskoj je potreban novi model upravljanja u kojem će čovjek biti u središtu politika. SDP ima snagu za takav zaokret, a Čakovec može biti dio te promjene – zaključila je Remar. foto: fb – lana remar vzaktualno.hr
Sastanak Stričaka i čelnika HEP-a: U planu sanacija kritičnih točaka u županiji
Na inicijativu župana Varaždinske županije Anđelka Stričaka, u Županijskoj palači u utorak je održan radni sastanak s čelnicima HEP ODS-a – predsjednikom Uprave HEP ODS-a Antonom Marušićem i direktorom varaždinske Elektre Zdenkom Đulom. Teme razgovora bile su redovan plan investicija HEP-a na području Varaždinske županije, dok se drugi dio sastanka odnosio na otpornost elektroenergetske mreže na klimatske promjene, posebno na ivanečkom području. – Unazad tri mjeseca imali smo prilike svjedočiti da zbog obilnih padalina snijega u dva navrata je jedan dio kućanstava ostao bez struje. Govorimo i nekih 13 tisuća kućanstava, od par sati pa do četiri dana su bili bez struje. Naravno da nam je žao zbog toga, ali protiv vremena, klimatskih promjena teško se ili nemoguće boriti. Upravo zbog toga smo zamolili naš Stožer civilne zaštite još krajem 12. mjeseca prošle godine da snime situaciju na terenu i da vide na koji način tu mrežu učiniti otpornijom na takve izazove, odnosno klimatske promjene – pojasnio je župan Stričak. Istaknuo je kako je varaždinska Elektra snimila stanje na području županije, što je rezultiralo planom ulaganja vrijednim 6 milijuna eura. – Sve što je moguće će odraditi već ove godine, a za jedan dio naravno treba i određena projektna dokumentacija, ishođenje dozvola tako da će se to rješavati narednih godina. Unutar dvije, tri godine očekujemo da će HEP sanirati sve te kritične točke, da više do toga ne dolazi – istaknuo je župan Stričak. Čelnik varaždinske Elektre Zdenko Đula kazao je kako je Elektra tijekom 2025. godine na svom području uložila 8,3 milijuna eura u izgradnju nove infrastrukture i rekonstrukciju postojeće. – Sagradili smo 30-ak novih trafostanica, djelom za priključenje novih potrošača, a djelom i za potrebe poboljšanja naponskih prilika. Također, kapitalni objekt koji smo prošle godine napravili je rekonstrukcija trafostanice 110 kV Varaždin, koja je ključna točka za napajanje samog grada Varaždina – kazao je Đula te poručio kako i ove godine nastavljaju s investicijama vrijednosti 8 milijuna eura. Upravo među tim investicijama nalaze se i kritične točke na području Varaždinske županije. – Pripremamo dokumentaciju i ove godine ćemo vrlo vjerojatno završiti kabel na Ivanečkom području između naselja Punikve i naselja Vitešinec kako bi poboljšali situaciju i da ne dolazi do tih višednevnih prekida napajanja. Puno toga se radi i nastojimo uvijek biti tu za naše potrošače da cijelo vrijeme imaju sigurnu opskrbu – kazao je Đula. Isto tako, u sklopu programa Natura 2000, ove godine u planu je ukapanje kabela od Prigorca do planinarskog doma na vrhu Ivančice. Riječ je o projektu vrijednom 800 tisuća eura koji uključuje četiri kilometra kabela, za koji je već ishođena građevinska dozvola, a radovi bi trebali započeti s dolaskom povoljnijih vremenskih uvjeta. Uz to, dodaje Đula, napravljen je priključak na 110 kV razini tvornice Knauf Insulationa u Novom Marofu, čime su stvoreni uvjeti da HEP ODS pristupi izgradnji distribucijskog dijela te trafostanice. – Za to smo napravili idejno rješenje i sad ćemo u ovoj godini ugovoriti izradu glavnog projekta za izgradnju trafostanice 110 kV Novi Marof, čime će se omogućiti puno bolja sigurnost opskrbe na marofskom području, kao i neki preduvjeti za dalje širenje gospodarskih aktivnosti – pojasnio je Đula. Ulaganja na području Varaždinske županije pohvalio je predsjednik Uprave HEP ODS-a Anton Marušić, naglasivši kako je vidljivo da se na ovom području intenzivno ulaže i obnavlja. . Mrežu trebamo održavati i ulagati kako bi mogli prihvatiti sutra sve obnovljive izvore energije, a sve u cilju energetske neovisnosti i klimatske neutralnosti ili zero-nula ciljeva za 2050. godinu – kazao je Marušić. Istaknuo je kako je HEP ODS u prethodnoj godini u povećanje kapaciteta i otpornosti mreže uložio 295 milijuna eura, dok plan za 2026. godinu iznosi 330 milijuna eura. – U zadnje dvije godine iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti planira se uložiti 227 milijuna eura, što ovog trenutka vidimo kao oportuno. Jedan dio je i Natura 2000, ali mogu naglasiti da ODS intenzivno ulaže u mrežu i svoja ulaganja u budućem periodu će, kroz desetogodišnje razdoblje, dići na gotovo tri milijarde eura – kazao je Marušić. vzaktualno.hr
Hrvatska ima najgoru inflaciju u eurozoni
Cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju u Hrvatskoj u ožujku 2026. porasle su za 4,8 posto na godišnjoj razini, dok su u odnosu na veljaču više za 1,4 posto, prema prvoj procjeni Državni zavod za statistiku. Najveći godišnji rast zabilježen je kod energije, za 11,3 posto, te usluga, za 7,8 posto, dok su cijene hrane, pića i duhana porasle za 3,9 posto. Istodobno su industrijski neprehrambeni proizvodi bez energije blago pojeftinili, za 0,6 posto. Na mjesečnoj razini najviše su porasle cijene energije, za 5 posto, dok su ostale kategorije zabilježile blaži rast. Prema podacima Eurostat, Hrvatska je u ožujku imala najvišu stopu inflacije u eurozoni, ispred Litve. Ministar financija Tomislav Ćorić ocijenio je da rast cijena ponajviše proizlazi iz globalnog rasta cijena energenata i rasta u sektoru usluga, dodajući kako Hrvatska vjerojatno ima višu inflaciju od prosjeka eurozone. Istaknuo je da se radi o uvezenom inflatornom šoku povezanom s globalnim okolnostima, uključujući sukobe na Bliskom istoku, te poručio da hrvatsko gospodarstvo unatoč tome funkcionira stabilno.
Čehok oslobođen optužbi nakon 13 godina: “Istina je pobijedila”
Bivši varaždinski gradonačelnik Ivan Čehok pravomoćno je oslobođen optužbi u postupku vezanom uz zamjene zemljišta i izgradnju Arene Varaždin, koji se protiv njega vodio čak 13 godina, čime je potvrđena prvostupanjska oslobađajuća presuda Županijskog suda u Zagrebu. Riječ je o predmetu u kojem su se sporni odnosi odnosili na prodaju zemljišta za POS Jalkovečka, zamjenu zemljišta oko varaždinske Arene te samu izgradnju Arene, a drugostupanjskom odlukom utvrđeno je kako u tim slučajevima nije bilo kaznenih djela. Odbijanjem žalbe Ureda za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta potvrđena je ranija presuda prema kojoj nije dokazano da je Grad Varaždin oštećen niti da su optuženi postupali nezakonito. Čehok se tim povodom oglasio na društvenim mrežama, poručivši kako je nakon dugogodišnjeg postupka zadovoljan ishodom. – Hvala Bogu, nakon 13 godina iscrpljujuće, mučne i tegobne borbe, istina je pobijedila. Pravomoćnom presudom potvrđena je prvostupanjska presuda: u bitnome, nikakvih kaznenih djela oko prodaje zemljišta za POS Jalkovečka, zamjenu zemljišta oko Arene Varaždin kao i oko njezine izgradnje nije bilo. Štoviše, po iscrpnom obrazloženju Suda, napravio sam korist za grad, što je i zdravom razumu jasno. Hvala obitelji i svima koji su bili uz mene, Sudu na nepristranosti, prijateljima na podršci. Hvala i svima onim zluradim, njihova mržnja najveća im je kazna. Nadam se da drugi nedužni neće morati sve to prolaziti – napisao je. Podsjetimo, postupak se odnosio na razdoblje od 2003. do 2011. godine, a USKOK je Čehoka i ostale teretio za zlouporabu položaja i ovlasti te primanje mita u vezi sa zamjenom zemljišta između Grada Varaždina i tvrtke Zagorje Tehnobeton za potrebe POS stanogradnje. Sud je već u prvostupanjskoj presudi zaključio da nije dokazano da je posao sklopljen na štetu grada, naglasivši kako je iz dokumentacije i iskaza svjedoka proizlazilo da je zaprimljena jedna ponuda te da je Grad Varaždin u toj zamjeni dobio veću vrijednost zemljišta. vzaktualno.hr
Obojite pisanice na prirodan način – inspiraciju pronađite u kuhinji!
Uskrs bez šarenih pisanica gotovo je nezamisliv, a sve više ljudi vraća se starim, prirodnim načinima bojenja jaja. Umjesto umjetnih boja, inspiraciju pronalazimo u kuhinji – u namirnicama koje svakodnevno koristimo. Prirodno bojenje pisanica donosi posebnu čar Uskrsa, a različite biljke i namirnice daju bogatu paletu boja. Usto, takav način bojenja pisanica posebno je zanimljiv djeci jer spaja igru, učenje i kreativnost, ali i odraslima koji žele usporiti i vratiti se jednostavnijim, održivijim običajima, pišu 24 sata. Uz malo mašte i prirodnih sastojaka, uskrsni stol može zablistati u potpuno novim i potpuno prirodnim bojama. Cikla će dati prekrasne ružičaste nijanse, borovnice ljubičaste, hibiskus tamnocrvenu, ljubičasto zelje – plavu, kurkuma intenzivno žute, dok ljuske crvenog luka stvaraju tople smeđe-crvene tonove. Peršin i drugo zeleno bilje mogu poslužiti za dekoraciju – listić se prisloni uz jaje, omota gazom i kuha, ostavljajući prirodni uzorak. No ove godine možete iskoristiti i neke nove biljke – kadifice koje daju žutu, hrastove šiške koje daju crnu, crni orah smeđu, crni grah plavu, odnosno ljubičastu, kao i kore nara koje daju narančastu, košenilu koja daje crvenu… Bez obzira na odabir, postupak je jednostavan – namirnice se kuhaju, boja procijedi, doda se malo octa, a jaja se kuhaju ili ostave u tekućini da upiju pigment. Rezultat su jedinstvene, prirodno obojene pisanice koje svaku uskrsnu košaricu čine posebnijom. Bojenje pisanica prirodnim bojama Zlatošipka/kadifice – žuta Hrastove šiške – crna Crni orah/pitomi orah – smeđa Crni grah – Plava/ljubičasta Kore nara – narančasta Košenila – crvena Biljke kojima možete prirodno bojiti jaja, a možda ih već imate u svojoj kuhinji: Kurkuma – žuta Cikla – roza Hibiskus – tamnocrvena Ljubičasto zelje – plava Ljuske crvenog luka – smeđe-crvena Zlatošipka ili kadifice Otprilike 50 g suhih cvjetova zlatošipke ili kadifica skuhali smo u 0,5 l vode 20-ak minuta na srednjoj vatri. Vrlo brzo voda se obojila u žuto, a nakon kuhanja procijedili smo boju kako bi uklonili biljnu masu. U vodu smo zatim dodali žlicu alkoholnog octa i bijela svježa jaja koja smo kuhali desetak minuta, te ih zatim ostavili da u boji odstoje pola sata. Crni orah ili pitomi orah Ako ste ikada radili liker od oraha sigurno ste primijetili da je sirovi orah pobojao sve oko sebe u zelenkastu smeđu boju. To je zbog toga jer je on pun tanina koji su snažna bojila. Za smeđe pisanice odlučili smo koristiti ljuske crnog oraha koje smo kuhali na isti način kao i zlatošipku. Crni grah Tko bi pomislio da grah može bojati u plavu ili ljubičastu? Ljubičaste pigmente aktivirali smo s dodatkom aluma koji mutnu crvenkastu boju pretvori u ljubičastu. Ovu boju dobili smo namakanjem suhog crnog graha u hladnoj vodi preko noći, zatim smo vodu ocijedili i dodali jušnu žlicu octa i malu žlicu aluma. Kuhana jaja smo potopili u boju i ostavili da odstoje sat vremena. Najbolja stvar kod ove boje je što smo od grah kasnije skuhali za ručak! Košinela Ovaj mali insekt porijeklom iz Južne Amerike koristi se za bojanje već tisućljećima. Boja poznata kao karmin crvena dobiva se usitnjavanjem ovih malih insekata koji daju duboku crvenu boju. Malu žlicu košinele smo usitnili u mužaru te dodali u 0,3 litre vode. Svježa jaja smo kuhali desetak minuta u boji te ih uklonili s vatre i ostavili 30-ak minuta da se pobojaju, piše portal 24 sata. Kore nara Još jedna namirnica kojom smo bojali je i nar. Koru nara koju bi inače bacili kuhali smo u 0,5 l vode 20-ak minuta. Kore smo uklonili pa u boju dodali jednu žlicu octa. Svježa jaja smo kuhali u boji desetak minuta te ih ostavili 30-ak minuta u boji. Hrastove šiške Kroz povijest hrastove šiške su se koristile za izradu tinte za pisanje jer su bogate taninima koji su snažni tamni pigmenti. Naknadno bi se u tintu dodavalo i željezo jer ono pretvori smeđe tonove u crne. Odlučili smo primijeniti postupak izrade tinte i na pisanice, te smo ove tamne pisanice obojili tako da smo u 0,5 l vode dodali 50 g usitnjenih hrastovih šiški te smo ih na slaboj vatri kuhali 30-ak minuta. Zatim smo procijedili biljnu masu i u boju dodali jedno zrnce željezovog sulfata koje je boju pocrnilo. Dodali smo i jušnu žlicu alkoholnog octa te smo u vruću boju potopili već kuhana jaja. Pisanice su tako stajale 30-ak minuta. foto: arhiva vzaktualno.hr/24sata.hr    
Zagrebačka ulica ide u rekonstrukciju: Novi kružni tok, posebna regulacija prometa
Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske i Grad Varaždin odobrili su investitoru S-PARK Hrvatska uvođenje privremene regulacije prometa tijekom izvođenja radova na rekonstrukciji Zagrebačke ulice i izgradnji kružnog toka. Privremena regulacija prometa odvijat će se od 7. travnja do 10. kolovoza 2026. godine, a bit će obilježena prometnim znakovima i po potrebi iscrtanom horizontalnom signalizacijom. – Molimo građane za razumijevanje i strpljenje tijekom izvođenja radova – poručuju iz Grada Varaždina. foto: arhiva vzaktualno.hr
Varaždinac (62) ostao bez novčanika – lopov bez srama trošio njegov novac
Policijska uprava varaždinska izvijestila je o krađi novčanika i naknadnoj zlouporabi bankovne kartice koja se dogodila tijekom vikenda u Varaždinu, a za počiniteljem se još uvijek traga. Prema policijskim informacijama, incident se zbio u subotu, 28. ožujka oko 9.10 sati u Kolodvorskoj ulici, gdje je nepoznata osoba iskoristila trenutak nepažnje 62-godišnjeg vlasnika te otuđila njegov novčanik. U njemu su se, osim novca, nalazili i osobni dokumenti te bankovna kartica. Nakon počinjene krađe, počinitelj je vrlo brzo iskoristio otuđenu karticu te izvršio više nedozvoljenih transakcija, odnosno plaćanja. Ukupna materijalna šteta procjenjuje se na više desetaka eura. Policijski službenici provode kriminalističko istraživanje s ciljem pronalaska počinitelja i rasvjetljavanja svih okolnosti ovog događaja. vzaktualno.hr